Professional Documents
Culture Documents
821.163.41-92
323(497.11)(047.53)
316.7(497.11)(047.53)
Tira`
ISBN 978-86-86391-08-7
COBISS.SR-ID 142531596
10-sadrzaj.qxd 12/2/2007 6:24 PM Page 3
SADR@AJ
07. 09. 2007 : APSOLUTNI POST
10 Miroslav Prokopijevi}, ekonomista
19 Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka prava
25 Nenad Proki}, narodni poslanik
33 Ivan ^olovi}, antropolog
Uredile:
Svetlana Luki}:
Prekosutra se navr{ava dve decenije od odr`avanja Osme sednice Sa-
veza komunista Srbije, kada je Slobodan Milo{evi} provalio u `ivote
dvadeset miliona ljudi. Malo je ljudi tada uzviknulo – Hanibal ante
portas. Oni koji jesu, ili su mrtvi, ili su nestali, ili su oti{li u inostran-
stvo. A mnogi od nas koji su ostali ovde i pre`iveli, postali su utvare.
Vesna Pe{i}:
Zapitala sam se {ta su glavne osmatra~nice s kojih mo`e da se pogle-
da i razume {ta se kod nas de{ava. Bila sam inspirisana obele`ava-
njem godi{njice Osme sednice. U poslednjih dvadeset godina dva do-
ga|aja su najzna~ajnija. To su dolazak Milo{evi}a na vlast i ubistvo
Zorana \in|i}a. Milo{evi}a apsolutno karakteri{e to {to je on Srbiju
u klju~nom momentu odveo na sporedne koloseke. Mi padom berlin-
skog zida nismo krenuli ka evro-atlantskim integracijama. Mi smo
tu zaokrenuli i napravili mutanta. Socijalisti~ka, komunisti~ka par-
tija spojila se sa agresivnim nacionalizmom, krenuli smo u ratove,
odvojili se od sveta, bili pod sankcijama. I dok su svi drugi putovali i
ispunjavali sve uslove potrebne da bi u{li u Evropsku uniju, mi smo
ostali na slepom koloseku zajedno s Milo{evi}em. Ta situacija se me-
nja dolaskom DOS-a na vlast i dolaskom Zorana za premijera. Sada se
jasno vidi da je Zoran \in|i} ubijen zato {to je od po~etka kristalno
jasno zagovarao evropski put. Smatrao je da Srbija brzo mora da na-
doknadi izgubljeno vreme i da {to pre u|e u Evropsku uniju.
delio, jer [utanovac i neki drugi iza|u i ka`u – Ne, ako se ne prihvati
21.09.07.
zajedni~ki predsedni~ki kandidat, ako {esti princip vi{e ne va`i, ako
nema zajedni~ke podr{ke, ako se ne raspi{u izbori, mi izlazimo iz ko-
alicije. Siromah Rasim Ljaji}, i on je u toj ~orbi. Posle svakog ispada
DSS-a, pojavi se poneko iz DS-a da nas te{i, kao da }emo mi stra{no
da se uznemirimo i zapla~emo ako ta vlada prestane da postoji.
72 To da Demokratska stranka klizi ka DSS-u naro~ito se vidi kod \eli-
}a, koji vi{e ne zna da li pripada Demokratskoj stranci ili Demokrat-
skoj stranci Srbije. U intervjuu koji je ovih dana dao Novostima on
ka`e – Stav prema NATO-u ne}e izazvati krizu u koaliciji, vlada}emo
pune ~etiri godine. I ka`e klju~nu stvar, koja je na prvi pogled zbunju-
ju}a – To i nije partijsko, nego dr`avno pitanje, koje se re{ava na re-
ferendumu. Na kraju ga pitaju da li je on za NATO? a on ka`e – Pa ne
znam, ne znam da li sam za NATO. Onda su ga pitali za sli~nosti i raz-
like izme|u \in|i}a i Ko{tunice, na {ta je on rekao – Sli~nosti su ve-
like, razlika je u stilu. A vidim da je danas izjavio da ni spor o pred-
sedni~kom kandidatu ne}e poremetiti vladaju}u koaliciju. On se izvi-
nio Crnoj Gori zato {to je nazvana kvazidr`avom i rekao da je to u~i-
nio u ime vlade. A {ta je onda Bubalo u toj vladi kada ka`e – Oni na-
ma treba da se izvine zbog Filareta, a ne da se mi njima izvinjavamo
zato {to je Aleksandar Simi}, Ko{tuni~in savetnik, rekao da su oni
kvazidr`ava? Ko govori u ime vlade? Isto tako je i Jeremi} rekao –Mi
`elimo evro-atlantske integracije, ali je u svojoj prezentaciji za Part-
nerstvo za mir pomenuo samo evropske integracije. I on ka`e da go-
vori u ime vlade.
Kao da se vi{e ne zna ko u stvari govori u ime vlade. Ali ja }u vam re-
}i – niko iz Demokratske stranke ne govori u ime vlade. U ime vlade
govori Ko{tunica, a ovi samo skaku}u i vi~u – I ja sam vlada. To je dra-
mati~no nestabilna situacija. Uop{te me ne bi iznenadilo da za mesec
dana, ako neko iz Evropske unije pisne da }e priznati Kosovo, Demo-
kratska stranka Srbije mrtva hladna iza|e i ka`e – Mi vi{e ne}emo u
Evropsku uniju. Postavlja se pitanje da li }e Demokratska stranka
imati svoj trenutak istine ili }e opet samo da ka`e – Ja sam vlada, ja
sam za Evropsku uniju. Pojedini dobri analiti~ari, ne ~uveni Antoni}
i Vukadinovi}, ka`u da vrlo lako mo`e do}i do velikog politi~kog slo-
ma, u smislu da posle progla{enja nezavisnosti Kosova radikali mogu
do}i na vlast, na koju }e ih dovesti DSS. Pribli`avanje Putinu i Rusiji,
odstupanje od evro-atlantskih, pa i evropskih integracija – nam visi
nad glavom, vidi se, kao tre{nja koja samo {to nije pala. Samo ~ekamo
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 73
Boris Tadi} je, kako neki ka`u, sa simpatijom ili sa ironijom, pristo-
Vesna
jan, dobar de~ko, ali kao lider veoma bled, bez mogu}nosti da se izbo- Pe{i}
ri za svoje stavove. On nema odgovor i ne mo`e da ga prona|e zato {to
je deklarativan. Izme|u generalnih opredeljenja DS-a koja se dekla-
rativno zastupaju i svakodnevnih odluka koje moraju da donose zja-
pi ogromna praznina. Oni polako zauzimaju Ko{tuni~inu poziciju, a
Ko{tunica je ve} zauzeo radikalnu poziciju, koju je veoma jasno i bez
ikakve dlake na jeziku definisao. Pro{ao je glavni odbor DSS-a, ne
moramo da fantaziramo, sve su sami rekli. Ali kada \eli} ka`e za
\in|i}a i Ko{tunicu da im je osnovna sli~nost to {to su obojica evrop-
skog kova, onda zaista imamo potpunu konfuziju. Mi znamo da je je-
dan ubijen zbog toga {to je bio evropskog kova, a da je drugi kona~no
definisao svoj program koji ga potpuno udaljava od Evropske unije i
da mu je najva`nije Kosovo. [to se njega ti~e, Evropska unija mo`e da
visi na grani, od toga nema ni{ta.
Svako je imao neki posli} i govorio nam – Be`i s tom peticijom, mani
me se. Srednja klasa se opet udomila i ona }uti, a nama ka`e – Nemoj
sada ni{ta da dira{, taman sam na{ao posao, malo mi je krenulo, a ti
ve} pita{ {ta }emo da radimo s ovom politikom. Mnogi ljudi se prave
ludi, prave se da ne vide. Samo ih u dramati~nim trenucima uhvati
strah zato {to im iskustvo govori da, ako stvari nastave da idu u tome
pravcu, ne}e vi{e biti ni njihove pristojne plate. Ali uglavnom }ute. Vesna
Demokratska stranka ne gura promene i zato {to je ve}ina tih ljudi Pe{i}
Kada je kona~no, kao veliki odgovor na ovo {to radi DSS, Boris Tadi}
pozvao na izbore do kraja godine, Ko{tunica mu je sino} rekao – Evo
vam Srpske radikalne stranke, s njima imate ve}inu u skup{tini za
raspisivanje izbora. Zna~i, DSS ko~i ideju izbora, vi{e se ne zna ni ka-
da }e oni biti i da li je to kraj svih na{ih izbora, a na sve to oni jo{ nu-
de Demokratskoj stranci – Idite prvo vi u koaliciju s radikalima, a mi
}emo malo posle. Ako ho}ete izbore, oni su vam partner, a na{ su od
ranije. Ne znam kakav }e biti odgovor Borisa Tadi}a, ne znam kako }e
na}i skup{tinsku ve}inu, jer je DSS decidirano, kao {to je rekao da
ne}e u NATO, rekao da ne}e na izbore. To ne dolazi u obzir, dok traje
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 76
Svetlana Luki}:
Na onom mestu gde }e sutra stajati obra}aju}i se narodu Vlade Divac,
stajao je pro{le nedelje predsednik Tadi} pred novim mladim oficiri-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 77
Ljubodrag Stojadinovi}:
Nema govora o tome da nas NATO pozove da im pristupimo. Mi jo{ ne
ispunjavamo ni elementarne uslove za takvu vrstu integracije. I o~i-
gledno je da je odbijanje ne~ega za {ta ponuda nije ni stigla poruka
sopstvenom bira~kom telu, nadripatriotskim snagama u Srbiji koje
bi mogle da budu, smatra se, odlu~uju}i faktor ako se izbori odlo`e za
vreme posle re{avanja kosovske drame. Ministar Jo~i} je rekao – Dok
traje operacija nema igranke. Ta nejasna i pomalo sme{na izjava tre-
balo bi da obrazlo`i da smo mi dr`ava koja se ne mora dr`ati zakona
kao pijan plota i da postoje mnogo va`nije stvari od zakona. Ali kada
zakoni ne va`e, u dr`avi ne va`i vi{e ni{ta, pa ni odnos dr`ave prema
svojoj teritoriji. To je put u bezna|e. Tako razumem negativan stav
prema integracijama. Taj stav je i posledica inercije iz pro{lih vreme-
na. On je u svojoj su{tini paranoidan i ksenofobi~an. Mi imamo mno-
go zamerki na NATO. NATO je ovde po~inio velike zlo~ine, ali i svet-
ska i doma}a istorija nam pokazuju da ljubav i mr`nja u politici i u
odnosima s drugim dr`avama nisu ve~ni, nego prevladavaju interesi.
A interes ove dr`ave je da ne dolazi u radikalan sukob sa onima koji
mogu da nam budu vrlo mo}ni neprijatelji. Dakle, to je utopijska po-
ruka iz stanja koje je utopijsko. Mislim tu i na onu sme{nu dosetku
da NATO na Kosovu pravi svoju dr`avu. Ta teza se direktno protivi
svakoj politi~koj teoriji. NATO, ~iji je interes globalna, planetarna dr-
`ava, sigurno ne bi svoje snage ulagao u to da pravi parodiju od dr`a-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 78
Ali ako je NATO na{ prvi sused i ako ve} ima svoju dr`avu na Kosovu,
kako }emo se odnositi prema svom kom{iluku? Da li }emo i NATO te-
ritoriju smatrati svojom ili }emo svoje teritorije mo`da smatrati teri-
torijama koje su pod aspiracijama NATO-a? Na to pitanje ti novi teo-
78 reti~ari nemaju odgovor i ta vrsta nesuvislosti je samo poslu`ila za
vi{ednevnu, {izofrenu kampanju o tome ko su nam prijatelji a ko ne-
prijatelji, ko saveznici, a ko je ravnodu{an prema na{oj sudbini. Na
kraju je pri~a o NATO dr`avi prestala, ali odijum prema NATO-u je po-
stao deo zvani~ne politike jedne stranke, pretpostavljam da to nije
politika vlade. Pri~e o NATO dr`avi i o NATO-u kao na{em ve~nom ne-
prijatelju ima smisla samo kao stvaranje simboli~ke izolacije, koja
treba da vodi saznanju da smo dovoljni sami sebi. Iz toga {to sami se-
bi spremamo nema izlaza. I ti ljudi koji nam to spremaju }e tvrditi da
iz toga nema izlaza zato {to nam je neko drugi postavio tu zamku ili
lavirint bez izlaza. Ova stvar mora da bude pod paskom javnosti, jer
ljudi koji se bave najva`nijim stvarima u dr`avi ne mogu to da ~ine
samo na osnovu sopstvenog, po sve nas opasnog razumevanja stvari.
Oni moraju biti pod presijom javnosti kako bi odustali od svojih ide-
ja. Mislim tu i na stvarnu izolaciju, koju bi u ime svih nas mogla da
prizove grupa ljudi nedorasla tome da vodi dr`avnu politiku.
Svetlana Luki}:
Slu{ate pesmu sa poslednjeg albuma Nore D`ouns o strahu od slede-
}ih izbora u Americi pod nazivom Draga zemljo.
Pavle Rak:
Primetio sam u susretu s kom{ijama, poznanicima, prodavcima na
pijaci, da su ljudi postali toliko apati~ni i da su toliko izgubili nadu
da }e ne{to bitno da se promeni, da vi{e ne prave planove, vi{e nema-
ju cilj u `ivotu, nego ka`u – Eto, `ivot je zavr{en i ako sutra umremo,
bi}emo zadovoljni {to je i to gotovo. A da prestane ono {to nas mu~i,
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 83
pitanje. A {ta je iza svega toga? Mislim da Putin sada ima pote`ak
unutra{nji politi~ki problem u Rusiji. U poslednjih nekoliko godina u
Rusiju se slilo mnogo novca i on se, kao {to je obi~aj u Rusiji, slio u
d`epove nekoliko ljudi. Dolazi vreme izbora, treba to sve na neki na-
~in opravdati ili prikriti nekom zavesom, i ta zavesa je spoljna politi-
ka Rusije. Danas oni obnavljaju hladnoratovsku retoriku. Putin je na-
javio da je njihova avijacija stavljena ne samo u stanje vojne gotovo-
sti, nego da ona redovno obavlja vojna de`urstva i ljudi se sad pitaju
{ta je to. Da to nije tako autokratski re`im, odmah bi se javili genera-
li i rekli mu da ne pri~a gluposti. Me|utim i oni }ute, a za {iroku pu-
bliku postignut je efekat. Ljudi ose}aju da se Rusija zaista suprotsta-
vlja i da je situacija napeta i da ovaj novac {to je stigao treba da ide
na oru`je. A kod oru`ja se zna da stvar odmah postaje netransparent-
na, pa koliko je oti{lo po d`epovima, a koliko stvarno na oru`je, to vi-
{e niko `ivi ne mo`e da ra{~isti.
Imali smo ne{to sli~no u Novom Sadu, kada je crkva zaklju~ila da ma-
nifestacija uli~ne umetnosti ne odgovara njihovim estetskim i ideo-
lo{kim kriterijumima. U Rusiji su ti pogromi i{li dosta daleko, do di-
rektnog uni{tavanja umetni~kih dela. To je dobilo sudski epilog ali,
ne}ete mi verovati, nije bilo su|eno vandalima koji su uni{tavali, ne-
go autorima izlo`bi. Na sudu su se pojavili eksperti, koji su dokaziva-
li kako se radi o izazivanju verske, nacionalne i rasne mr`nje. Jo{ je Pavle
te{ko re}i kakvo }e dru{tvo iz toga da nastane. Povratak na staro je Rak
Svetlana Luki}:
Crkva se ovde eksplicitno izjasnila za monarhiju, a protiv republike.
Imam utisak da se Ruska crkva nije ba{ tako eksplicitno izja{njavala.
Pavle Rak:
Monarhisti~ki diskurs je tamo veoma prisutan, razlika je samo u to-
me {to on nije zvani~ni diskurs vrhova crkve. Ako u|ete u bilo koju
crkvu i pogledate literaturu koja se tamo prodaje, onda vidite da u
Rusiji toga ima znatno vi{e nego ovde.
Svetlana Luki}:
Kako oni izlaze na kraj s Putinom, koji je ipak KGB-ovac? Je li to onaj
odnos koji je na{a crkva imala prema Milo{evi}u – jeste komunista,
ali mo`e biti koristan?
Pavle Rak:
Putin se kao vernik pravilnije pona{a. Za razliku od Srpske crkve, Ru-
ska crkva ima ne{to du`u tradiciju prisilne saradnje s komunisti~-
kim re`imom i to je ostavilo svoje posledice. Posle revolucije se te`i-
lo tome da crkva u Rusiji potpuno nestane i zajedno sa starim re`i-
mom ode u ropotarnicu istorije. Pokrenuta je velika propaganda,
osnovana su ateisti~ka dru{tva. U jednom trenutku zaista je izgleda-
lo da }e borba protiv crkve biti uspe{na, jer je crkva fizi~ki gotovo bi-
la uni{tena. Pred Drugi svetski rat u `ivotu su ostala samo ~etiri epi-
skopa. O~ekivalo se da kada oni umru prestane takozvano apostolsko
prejemstvo. To zna~i da, iako imate vernike, vi{e nemate episkope, pa
nemate ni sve{tenike, jer samo episkopi mogu da rukopolo`e sve{te-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 87
nika i tako prestaje i taj svetotajski `ivot, jer nema vi{e nikoga da
produ`i tu stvar. Onda je po~eo Drugi svetski rat i Staljin je video da
bi mogao da mobili{e vi{e naroda ako u to uklju~i i crkvu. To se desi-
lo 1941. godine i od tada do danas Ruska crkva je bar pedeset godina
provela pod jako strogom kontrolom. Ona je mogla da se bavi bogo-
slu`enjima samo kao crkvenom delatno{}u i propratnim spoljnopoli-
ti~kim aktivnostima samo u okvirima diplomatske aktivnosti sovjet- Pavle
ske dr`ave. I oni su na to navikli, oni i danas imaju refleks da sve {to Rak
rade usklade sa vlastima. Vlast im sada ide vi{e naruku i oni su apso-
lutno sre}ni da joj budu na usluzi. Nije se podvukla crta i nije se reklo
– Mi smo imali takve aktivnosti, koje su nespojive s duhovnim poslan-
stvom crkve, ali smo, eto, morali, pa se sada kajemo. Umesto te crte
preba~en je pokrov preko svega i tako je pre`iveo i odnos sluge prema
lo{em gospodaru, pri ~emu sluga ne sme da ka`e da mu je gospodar
lo{. U tome postoji kontinuitet. Ruska crkva sada ima znatno {ire mo-
gu}nosti delovanja. Po prvi put je omogu}ena evangelizacija ruskog
dru{tva, koja je ranije bila strogo zabranjena. Crkva je samo u hramu
mogla da govori svojim vernicima, a sada imate neke stvari koje izgle-
daju pomalo sme{no. Imate plove}e crkve koje idu po velikim rekama,
pa se usidre u naseljima u kojima nema crkava na po dve-tri nedelje,
pa idu dalje. To bi nekad verovatno bilo bombardovano iz vazduha,
kao {to su bombardovali monahe po Kavkazu, kada su koristili i na-
palm da ih pobiju. To je ra|eno pedesetih, {ezdesetih godina.
Svetlana Luki}:
Kada je Putin trebalo da ide na Svetu goru, pokrenuta je i mornarica i
avijacija. To je bilo otkazano, ali je na kraju Putin oti{ao, je li tako?
Pavle Rak:
Bio je, ali ja tada nisam bio tamo. Bio sam jednom kada je Putin tre-
balo da do|e, ali nije do{ao zbog oluje. Helikopteri nisu mogli da uz-
lete i tada su neki kalu|eri govorili da eto, Bogorodica ne da da on do-
|e. Me|utim, na kraju ga je pustila, kao {to je i Milo{evi}a pustila, i
Bogorodica i svi koji su tada u crkvi bili protiv toga, naro~ito u Hilan-
daru. [to se Putina ti~e, mislim da su ga ~ak prihvatili oberu~ke, jer
je on mnogo novca ulo`io u ruski manastir na Svetoj gori. Ne znam
koliko su time Grci odu{evljeni, jer to pomalo po~inje da li~i na broj-
nu prevlast Rusa na Svetoj gori s kraja devetnaestog i s po~etka dva-
desetog veka.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 88
Svetlana Luki}:
21.09.07.
Kako je izgledala Milo{evi}eva poseta Hilandaru?
Pavle Rak:
Tu sad imate pri~u iz prve ruke, jer sam tada bio tamo kao isku{enik.
Nekoliko dana pre posete je postalo jasno da se ona ne mo`e izbe}i,
88 iako je iguman zvani~no stavio do znanja da je ta poseta Hilandaru
nepo`eljna. Ali bilo je re~eno – Ako ne}ete vi, primi}e ga Grci, interve-
nisala je i Srpska crkva i Gr~ka crkva i Vaseljenska patrijar{ija. Na
sve njih je bio vr{en politi~ki pritisak, jasna stvar. Tako da je bio za-
kazan dan i ~as dolaska i onda je iguman hilandarski pobegao iz Hi-
landara. Njegov zamenik je posle ve~ere ustao i rekao da je to za nje-
ga najstra{niji dan otkako je monah u Hilandaru, da sutradan prima-
mo satrapa i da je svakome ostavljeno na volju kako }e se pona{ati.
Onda je po slu`benoj du`nosti odre|en monah da kuva kafe i prima
goste i isku{enik koji mu je u tome pomagao, a ostali su se zaista za-
dr`ali po svojim kelijama. Helikopter je sleteo ne u dvori{te, jer nije
bilo mesta, nego u ba{tu. Istovremeno kada i Milo{evi}, dovezen je i
iguman koji je morao da ga primi. Iguman mu je izrekao dosta o{tru
besedu, ali ipak u formi dobrodo{lice, na {ta je Milo{evi} s rukama
prekr{tenim na zadnjem delu tela rekao – Zdravo, dru`e. Onda je u{ao
u crkvu, jer je trebalo da u|e da bi ga fotoreporteri slikali. Onda su
popili kafu i pojeli ratluk koji uz nju ide i oti{li. Poseta je vrlo kratko
trajala, za razliku od sada{njih poseta Ko{tunice, koji se deklari{e
kao vernik i Amfilohije mu je nekakav ro|ak po `eni. Dodu{e, i entu-
zijazam prema Ko{tunici opada, jer nije opravdao sva o~ekivanja.
Svetlana Luki}:
A {ta jo{ o~ekuju od Ko{tunice? [ta bi jo{ mogao da im da?
Pavle Rak:
Pa crkva nije dobila imanja ovde po Srbiji.
Svetlana Luki}:
Aha, uvek se vra}amo na to.
Pavle Rak:
Crkva nije odu{evljena ni time {to je Srbija u Partnerstvu za mir, ona
bi htela jasnu situaciju.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 89
Svetlana Luki}:
Da li se dobro se}am da se Gr~ka crkva bunila zato {to u li~nim doku-
mentima vi{e ne}e postojati veroispovest, da se zna da su pravoslavci?
Pavle Rak:
Evropski stav je bio da bi to zna~ilo diskriminaciju, a Grci su navikli
da se na njihovim dokumentima to upisuje, jer je Gr~ka jedna od ret- Pavle
Rak
kih dr`ava u Evropi u kojoj crkva nije odvojena od dr`ave. Na tome je
Gr~ka crkva uspevala da okupi milionske demonstracije u Solunu i
Atini, i to nekoliko puta.
Svetlana Luki}:
Ispri~ali ste mi da je va{a majka bila u koncentracionom logoru. Re-
kli ste da je ona znala za{to je bila tamo, jer je bila u oslobodila~kom
pokretu. Obi~nim ljudima je bilo te`e da to podnesu.
Pavle Rak:
Fascinantno je kako moja majka govori o solidarnosti logora{a. Sve
su to bili ljudi koji su u~estvovali u pokretu otpora u ^e{koj, Francu-
skoj, Nema~koj – bilo je dosta Nemica. I bitan deo te pri~e jeste da su
ti ljudi znali za{to su tamo, za razliku od onih koji su slu~ajno poku-
pljeni kao taoci i odvedeni u logor, koje je taj u`as prosto zatekao.
Ljudi koji su slu~ajno bili gurnuti u tako strahovite uslove su prvi iz-
gubili volju i odustali od elementarnih fizi~kih re`ima pre`ivljava-
nja. Moja mama pri~a o tome da su oni koji su se me|usobno u tom
logoru pomagali, izme|u ostalog pazili i {ta }e da jedu. Ako neko vi-
{e nije bio u stanju da se bori protiv u`asnog ose}aja gladi, pa je po-
segnuo za ne~im za ~ime ne bi trebalo, ovi drugi bi mu skretali pa-
`nju i pomagali mu da ne pojede truli krompir. A ovi jadnici koji nisu
imali tu unutra{nju vertikalu, koji nisu ve} do{li prekaljeni neka-
kvim otporom, oni su u o~ajanju od gladi jeli ono {to ih je posle tri da-
na uvalilo u krevet sa strahovitom dijarejom i masovno su umirali.
Svetlana Luki}:
Na po~etku smo govorili o Srbiji, o tom ose}aju zatvorenosti, izolova-
nosti. Ju~e sam ~ula podatak ministarstva unutra{njih poslova da od
desetoro gra|ana Srbije devetoro nema paso{. Ako ovu zemlju zami-
slimo kao vrstu logora, uslovno re~eno, da li to zna~i da ljudi koje ste
videli kod nas na promociji, koji imaju sistem vrednosti sli~an ljudi-
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 90
ma koji govore u Pe{~aniku – lak{e podnose ovaj logor nego svet koji
21.09.07.
ne `eli da ima politi~ka uverenja, nije anga`ovan i samo je u trpnom
stanju?
Pavle Rak:
To je lak{e podnositi ako ~ovek vidi gde je i {ta je i ako poku{ava da
90 se tome suprotstavi, ~ak i ako je taj poku{aj unapred osu|en na pro-
past. Ljudi koji se nikako politi~ki ne anga`uju i ho}e da imaju svoj
mir ipak `ive u ovom logoru i onda mi ka`u u razgovoru na pijaci –
Ako bi mi sutra neko rekao da }u da umrem, ja bih rekao – E, ba{ ti
hvala, zato {to vi{e ne vidim zbog ~ega `ivim. Takav ~ovek lak{e pod-
legne svemu nego neko ko se bori, pa makar i s vrlo malim {ansama
na uspeh. Primer s logorom i mojom majkom sam i pomenuo kao ilu-
straciju ove na{e situacije.
Svetlana Luki}:
Pro{log petka je u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu odr`ana pro-
mocija Pe{~anika, kojoj je prisustvovalo oko osamsto ljudi. Govorili
su, izme|u ostalih, istori~arka Dubravka Stojanovi}, Teofil Pan~i} i
Petar Lukovi}.
Dubravka Stojanovi}:
Ko god je ikada u `ivotu ~itao Alana Forda, zna za filozofske misli ko-
je se pojavljuju u tom stripu. Jedna od mojih omiljenih parafrazirano
bi izgledala ovako – Bolje biti pametan, lep i bogat, nego glup, ru`an
i siroma{an. Ako bismo to preto~ili u dana{nju politi~ku situaciju u
Srbiji, to bi otprilike moglo da se ka`e – Bolje razvijena, bogata Srbi-
ja, ~lanica NATO-a i Evropske unije, nego nerazvijena, siroma{na Sr-
bija mimo sveta. Ova dilema izgleda jednostavno i banalno, ali svi do-
bro znamo koliko je ona komplikovana i te{ka i koliko je ova misao iz
Alana Forda superiorna nad sasvim suprotnom logikom koja vlada u
Srbiji. Po toj izvrnutoj logici ova misao bi glasila – Bolje Rusija nego
Evropska unija, bolje, kako ka`u, preventivna pretnja NATO-u nego
saradnja i ~lanstvo, bolje nerazvijenost i siroma{tvo nego da se mno-
go radi, bolje tlapnje o davno izgubljenom Kosovu nego razumni pre-
govori, bolje Crna Gora kvazidr`ava nego dobrosusedski odnosi i bo-
lje Filaret nego pruga Beograd-Bar. Jedan od va`nih faktora koji mi-
slim da nas razlikuje od ostatka zdravog sveta jeste to da imamo ve-
}i broj nepromenljivih okvira, nepromenljivih pitanja, koja su bila
ista i 1850. i 1907. i 2007. godine.
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 91
Zbog toga sam napravila za danas popis tih pitanja, za koja mi se ~i-
ni da se nisu pomerila dva veka i oko kojih se mi vrtimo i mislim da
je tu obja{njenje za{to mi iz svega toga ne mo`emo da iza|emo. Prvo
sam postavila tri bazi~na pitanja svake moderne nacionalne dr`ave,
to su pitanje teritorije, pitanje osnovnih politi~kih smernica i pitanje
stanovni{tva. Prvo je pitanje teritorije. Srbija ne}e da prizna da je na
teritoriji na kojoj jeste. Ona dva veka poku{ava da bude na nekoj dru- Dubravka
Stojanovi}
goj teritoriji i po tim `eljama granice su se pomerale na jug, zapad,
sever. Zato mi uvek imamo pitanje svih pitanja, koje prvo mora da se
re{i, pa }emo onda lako sve drugo, i razvoj demokratije i tranziciju i
promene i transformacije svih drugih vrsta. Uvek postoji teritorijal-
no pitanje koje je neprikosnoveno ili {to bi Jo~i} rekao – Dok traje
operacija nema igranke. To je taj prvi zatvoreni krug iz kojeg se nije
iza{lo od stvaranja srpske dr`ave. Drugo, to su ti politi~ki osnovi, da-
kle, {ta je Srbija, je li to republika ili monarhija, je li to Zapad ili Ru-
sija, je li to demokratija ili vladavina ~vrste ruke.
i policiji, koje uvek imaju su{tinsku vlast i nikada nisu servis gra|a-
21.09.07.
na. Nije promenjen ni odnos prema intelektualcima, koji su mesije, a
ne kriti~ari. Nije promenjen odnos prema sportistima, koji su nacio-
nalni junaci, a ne profesionalci. Nije promenjen odnos prema istoriji
koja je predvojni~ka obuka, a ne disciplina kriti~kog mi{ljenja. Ovo je
top-lista najboljih deset.
92 Srpska istorija je jedna od br`ih istorija na evropskom kontinentu.
Moj kolega Miroslav Jovanovi} i ja smo za jednu knjigu napravili bi-
lans za period od 1804. do 2004. godine. U tom periodu od dvesta go-
dina ratovalo se deset puta, bilo je sedam smena dinastija i dr`avnih
elita. Od 1835. do 2006. godine promenjeno je jedanaest ustava i bilo
je deset dramati~nih zaokreta u spoljnoj politici. Granice su menjane
deset puta od ustani~ke Srbije do Jugoslavije. Dr`avno-pravni okvir
menjan je sedam puta: kne`evina, Kraljevina Srbija, Kraljevina Srba
Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija, SFRJ, SRJ, SCG, pa opet
Srbija. Politi~ki sistem menjan je od orijentalne despotije preko neke
vrste prosve}enog apsolutizma do parlamentarne monarhije, preko
diktature, od kraljeva do komunizma, preko mekog socijalizma do
tvrdog nacionalizma i do ponovnog poku{aja demokratije. Srbija je
za to vreme tri puta okupirana, tri puta oslobo|ena, Beograd je pet
puta bombardovan i svi vladaoci, osim kneza Milo{a i Josipa Broza
Tita, ubijeni su ili nasilno sklonjeni s vlasti. U tom preterano dina-
mi~nom okviru ostala su nepromenjena pitanja o kojima sam govori-
la na po~etku. I onda postaje jasno za{to su se ona degenerisala u ta
dva veka, za{to smo i mi i ta pitanja izgubili smisao i za{to se na kra-
ju ovde obrnula logika, a i pamet. Da Alan Ford i njegovi drugari `ive
u Srbiji, sigurna sam da bi bili sagovornici Pe{~anika. Njihova zdra-
va i banalna logika je ne{to {to nam je vrlo potrebno.
Teofil Pan~i}:
Ja sam upravo doleteo iz kvazidr`ave, tako da se pitam da li sam igde
i bio. Idem pravo sa aerodroma i mogu vam re}i da je u Podgorici dva-
deset devet kvazistepeni i da sam se ose}ao veoma prijatno na tim
osun~anim kvaziulicama pod kvazipalmama. U torbi sam doneo ne-
{to kvazipr{uta i, sve u svemu, nije tako lo{e biti kvazidr`ava. Pone-
kad i dvadeset ~etiri sata izbivanja iz ove prave dr`ave ~oveku ume
da prija. Naravno, svakoga u Podgorici `ivo je zanimalo kako se ovde
gleda na pograni~ne probleme i na izvesnog sve{tenika koji nije mo-
gao da u|e u Crnu Goru. Poku{ao sam da im objasnim elementarnu
10-3Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 93
Rekao sam vam kako bih ja u Pariz, ali mi ne daju, a da biste nekud
i{li potreban vam je, izme|u ostalog, i paso{. U poslednje vreme ovde
su se mnogo unervozili zato {to je grupa liga{a napravila ne{to {to je
iz zezanja nazvala paso{em Vojvodine. I sad je to progla{eno separa-
tizmom. Ja vas pitam da li je taj paso{ Vojvodine zaista toliko vi{e
kvazipaso{ od paso{a Srbije? Ako ja s paso{em Srbije ne mogu goto-
vo nikud da odem iz ove zemlje, ako meni paso{ nije dovoljan, nego
svaka dr`ava u koju bih hteo da putujem tra`i od mene uverenje da
sam normalan, da nisam osu|ivan, da nisam ratni zlo~inac, da ne-
mam namere da otimam decu po stranim zemljama i tako dalje, da li
je moj paso{ zaista paso{? I drugo pitanje, da li je moja dr`ava zaista
dr`ava? Bojim se da je ona kvazidr`ava vi{e od Crne Gore, a jedva ne-
{to manje od Vojvodine.
Petar Lukovi}:
Ja sam danas ne{to razmi{ljao kako da vam objasnim {ta je to {to ja
pri~am, jer stvarno ne znam. I ju~e pogledam na kiosku i pi{e – Svi-
njarije Petra Lukovi}a, evo, na drugoj strani. Mama mi sre}om to ni-
je videla, ina~e bi bila rahmetli. U ovom tekstu se bave time {to sam
ja navodno uvredio vele~asnog Filareta. Omaklo mi se da sam rekao
da je svinja `drala. U stvari, ne prestaje da me opseda pitanje kako je
ono par~e teritorije na kojem je Filaret kao gladovao postalo sveta ze-
mlja. Kako se dobija status svete zemlje? Nije me mrzelo da napi{em
deset uslova koje teritorija koja pretenduje na to da bude sveta ze-
mlja mora prethodno da zadovolji.
Svetlana Luki}:
Na ovoj promociji smo objavili da }emo napraviti film o atentatu na
premijera Zorana \in|i}a. U pravljenju ovog filma u~estvuju mnogi
ljudi, me|u njima su reditelj Milutin Petrovi} i dramski pisac Biljana
Srbljanovi}, na{a koleginica Brankica Stankovi} iz Insajdera, advo-
kat Sr|a Popovi}, a potrebna nam je i va{a pomo}. Sve vam je obja-
{njeno na www.pescanik.net, a i obave{tava}emo vas u emisijama
Pe{~anika. Hvala vam {to ste danas bili sa nama.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 96
Svetlana Luki}:
Mora biti da se danas ose}ate nesigurno, napu{teno i skoro izgublje-
no, jer obojica kormilara su nam u Njujorku. Tadi} ve} danima kam-
puje u zgradi na Ist Riveru i vodi `ivu diplomatsku aktivnost. U otvo-
renom, ali prijateljskom razgovoru sa {efovima dr`ava koje navijaju
za nezavisnost Kosova saop{tio je svoj stav da je to za Srbiju nepri-
hvatljivo. A vidim da je predsednik smirivao i Ban Ki-muna, jeste da
su Albanci koji su nedavno pobegli iz zatvora na Kosovu sada u za-
padnoj Makedoniji, okupljaju se i mo`da spremaju napad na Srbiju,
me|utim, rekao je predsednik {efu Ujedinjenih nacija – Nema razloga
za paniku, Srbija }e se odbraniti. Predsednik je nekome u hodniku ta-
ko|e rekao da nijedna normalna zemlja ne bi prihvatila da joj se odu-
zme deo teritorije. Naglasak je na onome – normalna.
Ju~e je, kao {to znate, doneta presuda vukovarskoj trojci: [ljivan~a-
nin je dobio pet godina, Radi} je u nedostatku dokaza oslobo|en. U ne-
dostatku dokaza za zlo~ine kod Orahovca oslobo|en je i Ljimaj, a u
nedostatku dokaza oslobo|eni su nedavno kod nas i neki pripadnici
[korpiona. Ni Me|unarodni sud pravde nije imao dovoljno dokaza da
su [korpioni povezani sa genocidom u Srebrenici. Ne mogu vi{e da
slu{am sintagmu – nedostatak dokaza. Naravno da je potpuno jasno
da je to jedan od mogu}ih i ne tako retkih razloga da sud nekoga oslo-
bodi ili mu izrekne minimalnu kaznu ili da nevini ljudi budu oslobo-
|eni, ali stvarno je postalo neizdr`ivo gledati koliko nevinih ima me-
|u ubicama.
Evo, i Rusi su ju~e dali svoj doprinos razvoju legalizma. Dr`avno tu-
`ila{tvo Rusije je reklo da ruski car Nikolaj Drugi, njegova `ena i pe-
toro dece, koje su bolj{evici ubili, ne mogu biti progla{eni `rtvama po-
liti~ke represije, jer nema dokaza da je postojala naredba bolj{evi~kog
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 101
suda ili vansudskog tela da se car i njegova porodica pogube. Tela ~la-
nova carske porodice prona|ena su u jednom rudarskom oknu 1991.
godine. Verovatno su ih tu doneli ruski medvedi, koji su cara i njego-
vu decu pre toga streljali i masakrirali.
@arko Kora}:
^ovek koji je napravio antiromski ispad, {ovinisti~ki ispad, Marko
Jak{i}, iza{ao je za skup{tinsku govornicu i rekao da se izvinjava
romskom narodu, {to je u principu u redu. I stvar je svakoga ~oveka
102 na ovome svetu, posebno Roma, da li }e da prihvate njegovo izvinje-
nje ili ne}e. Ljudi ponekad ovakve stvari izgovore, a to ne misle, ali on
je obja{njavaju}i {ta je uradio, izvinjavaju}i se romskom narodu, re-
kao da je on u stvari hteo da ka`e da Bati} ima ciganski karakter,
mentalitet, ne znam ta~no {ta je rekao, {to je onda izazvalo konster-
naciju u skup{tini. Onda su iz sale iza{li poslanici Demokratske
stranke i LDP-a, a predsednik parlamenta je napravio pauzu. Posle te
pauze sednica je nastavljena kao da se ni{ta nije dogodilo, pa su rea-
govali razni poslanici i reagovao sam i ja. Ose}ao sam se du`nim da
ka`em da se izvinjavam gra|anima Srbije zbog ovakvih ispada u
skup{tini. Rekao sam i da kada ~ovek napravi oma{ku, gre{ku, na
svakome je da proceni da li ju je on napravio namerno ili slu~ajno, ali
kada taj ~ovek izvinjavaju}i se napravi jo{ gori ispad govore}i o ci-
ganskom mentalitetu, onda se radi o ~istom rasizmu.
rija Popovi}, Du{ko Radovi}, zar oni nisu voleli svoj narod, mu~enici?
I \in|i}evo nasle|e mora trezvenije da se pogleda. To nasle|e polako
postaje ikona na zidu i meni to smeta. To je lepo, ali nije dobro za Sr-
biju. Hajde da pogledamo {ta je rekao, ne moramo sve da prihvatimo,
ali hajde da pogledamo su{tinu onoga za {ta se zalagao, jer on simbo-
lizuje reformski deo Srbije. U tom smislu on jeste na{ lider i na{a in-
spiracija. Ali on ne mo`e da bude inspiracija ako nikada ne govorimo @arko
o njegovim konkretnim idejama. Naravno, to bi najpre morala da ura- Kora}
Mnogo je putnika kroz politiku koji do|u i nestanu. Meni srpska po-
liti~ka scena li~i na veliku `elezni~ku stanicu kroz koju stalno neko
prolazi. Tako }e i sve ovo {to sada gledamo nestati, pa i tvorac na{e
sada{nje propasti, Vojislav Ko{tunica.
110
Svetlana Luki}:
U nastavku emisije slu{ate novinara Mi{u Vasi}a. On po~inje odgovo-
rom na pitanje – ko je \uro Bilbija.
Mi{a Vasi}:
^ovek je u{ao u istoriju kao dopisnik Ve~ernjih novosti iz Moskve
1993. ili 1994, kada sam na svoje ogromno zaprepa{}enje na drugoj,
tre}oj strani video lepo uokvireni, dobro istaknut ~lanak o tome kako
izme|u Moskve i Lenjingrada postoji podzemna pe}ina, toliko velika
da kroz nju lete transportni avioni. Ja se potpuno zgranem, pa ~itaj
ponovo, pa su mi kasnije kolege iz Novosti objasnile da je on to malo
preterao lo{e shvativ{i nekakav nau~nofantasti~ni tekst. To spada u
komi~ne epizode, ali kada takav \uro Bilbija postane istovremeno
glavni urednik dva dnevna lista, Kurira i Glasa javnosti, koji je po-
stao neka vrsta Kurira light, pa kada po~nu da drmaju i jedni i drugi
s ~etiri stotine pitanja i ~etiri stotine odgovora – onda se tu ve} lepo
vidi da u tom pseudoludilu ima i te kakvog sistema. To je kulminira-
lo gnusnim napadom na Miru Karanovi}. Onda sam u jednom dosta
jasnom i preciznom ~lanku u Danasu, gde sam po~eo da tezgarim,
ukazao na te svinjarije, na {ta su \uro Bilbija i uredni{tvo Kurira i
Kurira light na{li za shodno da mi upute otvoreno pismo, u kojem su
me nazvali novinarom slu`be. Uobi~ajeno brki}evsko, mislim na Mi-
lovana Brki}a, baljezganje. Sada sam ozbiljno u dilemi da li da tu`im
Kurir za jedan dinar od{tete. To rade Francuzi, tra`e samo da se ka`e
– Izvinite, gospodine Vasi}u, vi niste saradnik slu`be, odnosno mi
smo to izmislili. Ne}u da budem Mile Isakov, koji je jedini dr`avlja-
nin Srbije koji je dobio pismenu potvrdu od slu`be da nije saradni~ka
veza. Ne}u to da tra`im od Radeta Bulatovi}a napismeno kao Mile,
isto kao {to ne}u da, kao Voja [e{elj, tra`im od Srpske akademije na-
uka potvrdu da sam Srbin. Njih dvojica su stvarno izuzeci u istoriji:
jedan dobio napismeno da je Srbin, drugi napismeno da nije saradnik
slu`be. Pa, ljudi, alo, nemojte me.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 111
Svetlana Luki}:
Pretpostavljam da redovno prati{, po slu`benoj du`nosti, ~etiri stoti-
ne pitanja i ~etiri stotine odgovora.
Mi{a Vasi}:
Pratim, naravno, moram. To je isto tako vrlo zanimljiva pri~a, po{to
se Ulemek Legija sad setio da pri~a, ako je istina i ako se dade prove-
riti, o onome o ~emu je trebalo pri~ati pred sudom na su|enju za ubi-
stvo Zorana \in|i}a, Ivana Stamboli}a, za Budvu i na su|enju Ze-
munskom klanu. On ni{ta od toga nije bio rekao na sudu i pri tom is-
paljuje razne apsolutno fantasti~ne pri~e. E, sad se to naravno u beo-
gradskoj pravosudno-policijskoj ~ar{iji tuma~i kao poku{aj pritiska
na Vrhovni sud, u {ta ja nisam uveren. Vrhovni sud, takav kakav je,
suvi{e je ozbiljan du}an da bi podlegao takvoj vrsti pritisaka, preko
nekih Bilbijinih novina. Imam utisak da je cela stvar usmerena vi{e
u pravcu predizborne kampanje, tim pre {to su po~eli da se javljaju
razni Antoni}i, koji uzimaju Aleksandra Simovi}a i njegove nebuloze
od odbrane – Ja ~uo, neko mi rekao, ~ini mi se i tako dalje – kao najo-
zbiljniju svetu istinu. Antoni} je u malom zaka{njenju, to se radilo s
Legijom kada se onomad bio predao, pa su isti takvi kao i on vri{tali
okolo kako }e sada Srbija progledati. Ako }e Srbija progledati od ono-
ga {to bude ispri~ao Aleksandar Simovi}, onda neka progleda Srbija,
}ao Srbijo, divota, u`ivanje.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 112
To je sve ista uobi~ajena pri~a koja je po~ela jo{ krajem 2002. i po~et-
28.09.07.
kom 2003. godine. To je dogma Demokratske stranke Srbije, da bu-
dem sasvim precizan, po kojoj je \in|i} bio kriminalac i maltene to
{to je ubijen mo`da je i zaslu`io. To je pri~a poput one Dejana Mihaj-
lova, Antoni}a i Vukadinovi}a, cele te ekipe. Su{tina je u osnovnom
politi~kom sukobu u Srbiji i to izme|u nacionalista i svih drugih, pa-
112 triota i svih drugih, jer ko god po njima nije patriota on je dakako iz-
dajnik, {pijun i saradnik svih slu`bi kao ja, ili vaskoliki neprijatelj
srpstva kao ti, Ceco. Stvar je tu potpuno jasna, me|utim, ono {to me-
ne zabrinjava je gebelsovska upornost u ponavljanju i recikliranju la-
`i, otpada i gadosti u koju su se uklju~ili ~ak i neki ljudi od kojih to
nisam o~ekivao, nemoj me terati da ih imenujem, ali ko ~ita novine
zna, zbog politi~kog oportunizma, zamora, ne znam ~ega sve. Ne bih
ulazio u to, treba njih pitati, i tu se sada stalno prosejava i vrti izno-
va cela pri~a o tome ko je ubio Zorana \in|i}a. Pa ^eda i Beba, sad
smo dodali Bati}a, pa za{to li su ga ubili?
Svetlana Luki}:
Ko je dodao Bati}a?
Mi{a Vasi}:
Mislim da je Aleksandar Simovi} dodao Bati}a, pa se za to uhvatio
Slobodan Antoni}, svaka mu ~ast na izboru inspiracije. To je sve po-
stalo, u svojoj sistematskoj, tupavoj, tvrdoglavoj upornosti, jer nema-
ju drugi argument osim upornosti i osim sistematskog ponavljanja
istog, ka`em – gebelsovska matrica. [to je neverovatnije i {to ga du-
`e ponavlja{, vi{e }e ljudi poverovati. Metod je ispravan, videli smo
rezultate, i vidimo ih, ja se nadam da ih ne}emo videti u toj meri i dan
danas. Sad mene optu`uju da poku{avam da uti~em na Vrhovni sud
time {to sam ukazao na nekoliko svinjarija. Pri tom, kampanja koja
nosi gigabajte tekstova, radio-signala i televizijskih signala, to nije
uticaj na Vrhovni sud. Alo, ljudi, vode}i naslov udarnog intervjua pr-
vog nastavka, ka`e – \in|i}ev ubica preba~en avionom u London. Za-
{to to nisi rekao na sudu? Za{to to govori{ sada? Pa kako preba~en,
pa niko ga ne pita kako je preba~en, je li to i{lo kroz onu podzemnu
pe}inu? Legija }e sve kazati kada bude do{lo vreme i ja se iskreno na-
dam da }e to vreme ve} jednom do}i, ali to o~ito nije ovo vreme, kada
on daje svojih ~etiri stotine glupih odgovora na ~etiri stotine glupih
pitanja. Moram sada da citiram Bebu Popovi}a s glavnog pretresa za
ubistvo Zorana \in|i}a, kada je rekao Legiji u suo~enju – Vi ste, go-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 113
ali o~igledno je o tome re~. I {ta smo na kraju dobili? Jedino {to je
28.09.07.
ostalo protiv Radeta Terzi}a jeste da je on doneo odluku da se Ulemek
Legija ne goni zbog onog incidenta sa policijom u klubu Stupica, u ju-
nu 2001. godine. Me|utim, tu sad dolazimo u vrlo delikatnu situaci-
ju, a to je da okru`ni javni tu`ilac, {to je Rade Terzi} bio tada, ima dis-
kreciono pravo da s obzirom na konsultacije, s obzirom na to da je on
114 predstavnik dr`ave, mo`e i ne mora i bez ikakve odgovornosti da po-
krene ili ne pokrene odre|eni krivi~ni postupak. Okej, sad polako
proizlazi da je tada{nji vrh pre svega policije, ali i pravosu|a do{ao
do zaklju~ka da je bolje ne ljuljati ~amac s Legijom. Otprilike, manja
je politi~ka {teta ako ga ne budemo gonili nego ako ga budemo goni-
li, a i svi su `iveli u strahu bo`jem od Crvenih beretki.
Svetlana Luki}:
Malo~as si rekao {ta je mogao da bude cilj, koga su oni ga|ali preko
Radeta Terzi}a.
Mi{a Vasi}:
Ga|ali su, u svojoj gluposti trusta pile}ih mozgova Demokratske
stranke Srbije, i nisu pogodili, naravno, jer ne mogu da pogode, jer
ovaj ~ovek je sedeo u zatvoru dva meseca, a Rade Terzi} nije nimalo
glup – i }utao. Nema bolje odbrane u takvoj situaciji nego }utati, jer
kad nevinog ~oveka zatvore, {to vi{e pri~a vi{e }e se uplatkati, koliko
god bio nevin. Stara advokatska teorija, to sam ~uo od Sr|e Popovi}a
i jo{ negde, tokom su|enja disidentima krajem {ezdesetih i po~et-
kom sedamdesetih godina bila je – Sedi{ i }uti{, pa neka se oni izvole
baviti dokazivanjem. Rade Terzi} je to izveo briljantno, nije re~ re-
kao. Oni su se jako razo~arali i sad ne znam koliko je perja letelo iz-
me|u njih u me|uvremenu, kad su ovi koji su uradili radnju pitali
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 115
jedan dokaz gluposti vladaju}e koalicije u ovoj dr`avi. To {to oni pri-
tvaraju koga god ho}e, kako ho}e i uz obaveznu televizijsku sliku, to
je kombinacija gluposti i arogancije.
Svetlana Luki}:
Kad smo ve} pominjali Terzi}a, toj pri~i pripada i silazak Mihajlovi}a
s planine. On se izgubio u tim maglama, pa se pojavio i opet nestao u
vidu lastinog repa.
Mi{a Vasi}:
Ja sam bio zapanjen Mihajlovi}evim intervjuom u Poligrafu, kod Ju-
goslava ]osi}a. On je odjednom po~eo da pokazuje njemu potpuno ne-
svojstvenu nervozu. Ja Du{ana Mihajlovi}a znam godinama kao vrlo
smirenog i promi{ljenog ~oveka, a sada tu po~inje vrdanje i koprca-
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 116
nje, lisica kojoj je jedna noga ostala u kljusama, to je bio moj utisak.
28.09.07.
^ekaj, polako, Du{ane, }uti, za{to si uop{te dolazio? Ali to je bila ner-
voza. Ne volim da koristim tu re~, po{to je radikali toliko koriste u
svojim skup{tinskim i medijskim manipulacijama. Jednostavno, to je
bio Du{an Mihajlovi} na kojeg ja nisam navikao. Pretpostavljam da o
tome ima raznih teorija, u koje se ja ne}u upu{tati, jer sam do danas
116 sa~uvao, {to bi rekli Kinezi, osamdeset prema dvadeset odsto pozitiv-
nu sliku o Du{anu Mihajlovi}u iz najgadnijih vremena. Po svemu su-
de}i on jeste, hajde da ka`emo, lobirao kod Caneta Suboti}a da potpo-
mogne njegovu predizbornu kampanju Crna ovca iz 2003. ujesen, u
~emu nema ni~eg lo{eg. Ljudi, za Caneta smo videli da je sada te`ak
{eststo miliona i nije Du{an jedini koji je poku{ao da klepi Caneta i
klepio ga za neku kintu. Razumimo se, ja sam realista, {ta god slu{a-
oci Pe{~anika o tome mislili, ja sam uveren da politi~ari imaju pravo
da probaju da klepe bogata{a za neku kintu. To se radi u celom svetu,
vazda se radilo i radi}e se, hvala na pitanju, neka Druga Srbija misli
{ta ho}e. Ja apsolutno nemam primedbu moralne prirode na to, ali
imam drugu primedbu. Umesto da je Du{an iza{ao i rekao ovako – Je-
sam, tra`io sam, ~ovek mi dao toliko i toliko i {ta ho}ete, molim, eto,
jesam li ja jedini? [ta rade Ko{tunica, Velja Ili}, svi redom, zar nema-
ju svoje tajkune koji su tu i tamo doprinosili, a o Bogoljubu Kari}u ko-
ji je doprinosio svima i o Miloradu Mi{kovi}u koji verovatno doprino-
si svima tako|e, da ne pri~amo? Ali ja u tome ne vidim ni{ta nepoliti~-
ko, nemoralno i, ne znam kakvi su poreski propisi, nelegalno. Neka vi-
di uprava prihoda da li se pla}a ili se ne pla}a finansijski doprinos po-
liti~koj kampanji, neki PDV ili ne{to, ali ne vidim u tome problem.
Nevolja je u tome {to mi jo{ nismo imali tajkuna koji }e na bazi ~istog
srca, prosvetljene du{e da fljusne lovu nekakvoj politi~koj stranci, a
da od nje ne o~ekuje ni{ta. To jo{ nismo imali na celoj planeti uklju-
~uju}i ~ak i onog ameri~kog milijardera koji je grdnu lovu fljusnuo
nekakvim humanitarnim organizacijama, za{to – pa da se oslobodi
od poreza. Za{to ne donesete normalne poreske propise kojima se do-
prinosi nauci, umetnosti, Jugoslovenskom dramskom, Pe{~aniku,
Vremenu, otpisuju od poreza, kao i pri kupovini umetni~kih slika,
skulptura i jako skupih automobila? Tako je po celom belom svetu.
Donesite takve propise, pa }e stvari biti jasne. Nemojte nam dr`ati si-
tuaciju permanentno uzburkane blatnjave vode u kojoj mo`e da bid-
ne, ali ne mora da zna~i, pa }e mi da vidimo koga }e da ’apsimo, a ko-
ga ne}emo.
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 117
Svetlana Luki}:
U Srbiji je pro{le nedelje skoro neprimetno pro{la jedna istorijska go-
di{njica, godi{njica odr`avanja Osme sednice Centralnog komiteta
Saveza komunista Jugoslavije. Odr`an je jedan skup u Institutu za
savremenu istoriju, na kojem je izgleda bilo veoma malo u~esnika iz
Srbije. A i kako bi ih bilo? Mnogi takozvani nau~ni i kulturni radnici,
koji su podr`avali pobednika Osme sednice Slobodana Milo{evi}a,
jo{ sede u Akademiji, institutima i na fakultetima. Jedan od organiza-
tora skupa bio je i Dejan Jovi}. Dejan predaje politi~ku istoriju na uni-
verzitetu Stirling u [kotskoj i s njim smo razgovarali o ovoj istorij-
skoj sednici.
Dejan Jovi}:
Ljudi se rado sje}aju nekih ranijih dana i ta nostalgi~arska dimenzi-
ja ima i politi~ku relevantnost. Vidjeli ste i na Osmoj sjednici, sada
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:03 PM Page 119
Svetlana Luki}:
Ovde je omiljena tema jednog dela javnosti kada se Dobrica ]osi} ka-
~i na taj Milo{evi}ev voz.
Dejan Jovi}:
Mislim da je njegova uloga daleko manja nego {to on misli i daleko
manja nego {to neke moje kolege misle. Sa stanovi{ta Milo{evi}eve
pozicije, on se oslanjao isklju~ivo na tu vlast, nije slijedio nikakve
ozbiljne savjete koji bi dolazili izvan krugova tog porodi~nog kabine-
ta. Njegova intelektualna podr{ka je bila Mirjana Markovi} i njeni
prijatelji s univerziteta i ja ne vidim da je uloga Dobrice ]osi}a ili
Srpske akademije nauka na Milo{evi}a bila ogromna. Ona je bila
ogromna u radikalizaciji srpskog javnog prostora, koji je dijelom po-
dr`avao Milo{evi}a, a kasnije se od njega pomalo odmaknuo i onda je
~ak u nekom trenutku podr`avao i radikalnije politi~ke struje, ~ak i
protivnike Milo{evi}a, jer su smatrali da je previ{e Jugoslaven i pre-
vi{e vezan za socijalisti~ku tradiciju i neuspje{an u ostvarivanju
koncepta koji su oni zamislili. Ja ne bih precjenjivao ulogu koju su ti
ljudi imali. Na skupu o Osmoj sjednici, Sveta Stojanovi} je iz publike
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 122
`ete re}i iz dana{nje perspektive, mo`da utopija, ali sve je utopija, li-
28.09.07.
beralna demokracija je utopija, utopija je da `ivimo u slobodnom dru-
{tvu. I ideja da bi dr`ava trebala oslabiti jest primamljiva i po{tena,
ali nosi i opasnost da u jednom trenutku ta dr`ava vi{e nije u stanju
da izvr{i svoju glavnu funkciju, a to je funkcija za{tite gra|ana.
ne}e, taj koncept ne postoji, taj film jo{ nismo gledali, nego da krivite
28.09.07.
uvijek nekog drugog. I taj drugi je ovdje, doma – ali ne ja.
Nacrtaj mi mapu, vi }ete dobiti pet mapa od pet ljudi, a mo`da i pet
mapa kod istoga ~ovjeka u roku od pet minuta. A Hrvati su negdje iz-
me|u toga, znate, Hrvati su bili malo manje konsolidirani nacionali-
sti, kasnije su se konsolidirali od Slovenaca, pa ste onda imali Tu|-
mana, koji je smatrao prvo da je cijela Bosna njegova i na osnovu hi-
storijskog prava, ja se toga sje}am kad je pokazivao mape i govorio –
Vidite kako izgleda Hrvatska, kao kifla. Ja svojim studentima ka`em Dejan
– Kroacija ne dolazi od rije~i kroasan, zvu~i dosta sli~no i izgleda sli~- Jovi}
no, ali nije. A onda, poslije toga nije cijela Bosna, ali Hercegovina jest
cijela, a onda 1994. godine, kad je i to postalo nerealno, onda dobro,
ostajemo u avnojskim granicama. Ali od 1994. godine nadalje to se vi-
{e ne dovodi u pitanje. Avnojske granice se dovode simboli~ki u pita-
nje, jo{ se smatra kad se pro|e granica kod Neuma da je to jedna dr-
`ava, iako morate da izvadite paso{, ali vi znate da je vjerojatno onaj
tamo carinik i policajac tako|er Hrvat ili se odnosite prema njemu
kao da je Hrvat, pa ga ne tretirate ozbiljno. Ako ho}ete da odete iz
Splita u Dubrovnik, morate da pro|ete kroz bosansku teritoriju. Iako
sad grade most preko Pelje{ca, pa mo`da i ne}ete morati.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Dejan Jovi}, a jedna od primedaba na Pe{~anik jeste da stal-
no pri~amo o pro{losti, o toj Osmoj sednici, o 12. martu, 5. oktobru,
ratnim zlo~inima, a nikako o budu}nosti, odnosno o onome od ~ega se
`ivi, o novcu, o korupciji i sli~nim stvarima. Pa to je malo te{ko, jer ve-
}ina ljudi koja govori u ovoj emisiji misli da jo{ u vrhovima policijske,
vojne i izvr{ne vlasti u ovoj zemlji sede ljudi koji su ili ~inili zlo~ine ili
~uvaju ratne zlo~ince, da sede ljudi koji su 12. marta u~estvovali u
atentatu na premijera i time u stvari sproveli pu~ u ovoj zemlji. Onda
je suvi{no pri~ati o korupciji. To je kao kad biste se ~udili {to je Arkan
plja~kao pumpe. Pa naravno, kada je ~ovek ubijao po Vukovaru i is-
to~noj Slavoniji, onda je zaista glupo ~uditi se {to je jo{ i plja~kao ben-
zinske pumpe. Mi smo odlu~ili i to smo najavili jo{ u pro{loj emisiji,
da napravimo film o atentatu na premijera \in|i}a. To smo obeloda-
nili na promociji u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, odakle ste
10-4Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 129
Nade`da Milenkovi}:
Ovaj deo koji je meni zapao da vam ka`em se obi~no najavljuje kao
akcija prikupljanja sredstava, pa se ka`e – nama nedostaju sredstva. Nade`da
Milenkovi}
Prvo, odmah da vam ka`em, sredstva nam ne nedostaju, nedostaju
nam pare. Zna~i, sredstva imamo, sve ono ~ime se film pravi, imamo
bogu hvala pameti i znanja, iskustva, pre svega ovih sjajnih `ena, i
neke ~asti i hrabrosti, a gde }e da {kripi, to je ono {to se zove – pare,
novac. I onda smo razmi{ljaju}i o tome kako da prikupimo ta sred-
stva i ko u stvari treba da finansira ovakav film, shvatili da treba da
ga finansiraju svi kojima je stalo. Jedna Ceca, ja ih ba{ i ne razliku-
jem, jedna od njih dve je lepo rekla da ovaj film treba da finansiraju
ljudi koji su i{li iza kov~ega Zorana \in|i}a. To su ljudi koji svakog
12. marta odu na Novo groblje, a posle gledaju specijalne emisije i
uredno pla~u kod ku}e. Mirko \or|evi} je u jednom Pe{~aniku divno
rekao, pa je to budu}i slogan ove akcije – Ako ne}emo mi, ko }e i ako
ne}emo sada, kada? Onda smo do{li na ideju da se ta akcija zove –
Evro po glavi slu{aoca. Kad bi svaki slu{alac uplatio po evro, to bi bi-
lo ihi-hi za film i da pretekne i da radimo jo{ sva{ta drugo. Kad iza|e-
te, vide}ete, mi smo spremili male uplatnice, prigodne za to da ih po-
nesete. To su samo fotokopije, ne brinite, i ono – ko ne popuni ne mo-
`e da iza|e. I to je na{a `elja, da vas pozovemo da svako uplati jedan
evro, kad pla}ate struju koju sigurno pla}ate, i RTS koji prigodno ide
uz to. A za{to evro? Pre svega zbog toga {to je to, osim {to je moneta
nekim ljudima koji je imaju, nama simbol puta kojim je \in|i} poveo
Srbiju. A ako sada ne skupimo to u evrima i ako ne snimimo i ne ura-
dimo ovaj film, slede}i put }emo skupljati novac u rubljama.
Svetlana Luki}:
Do sada je na ra~un za finansiranje filma upla}eno sto {ezdeset hilja-
da dinara. Ako imate mogu}nosti i volje da nam pomognete, mo`ete
na na{em sajtu na adresi www.pescanik.net da pogledate uplatnicu.
Hvala vam {to ste slu{ali Pe{~anik, do vi|enja.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 148
NA RINGI[PILU
Ko priziva fa{izam, to mu je poslednje prizivanje....
Svetlana Luki}:
Peti je oktobar, na dana{nji dan pre mnogo godina emitovana je prva
epizoda serije Lete}i cirkus Montija Pajtona. Na dana{nji dan pre se-
dam godina desilo se ne{to za {ta smo mislili da je revolucija, a sada
je ve} jasno da na pitanje – {ta se dogodilo tog dana, postoji najmanje
tri odgovora. Vi zaokru`ite onaj za koji mislite da je ta~an:
a) revolucija
b) primopredaja vlasti
c) pu~
vlade. Tako bi na{a vlast po ko zna koji put dokazala svoju privr`e-
05.10.07.
nost ljudskim pravima koja su, kada malo bolje razmislite, izmi{lje-
na pre nekoliko hiljada godina u republici Srbiji.
Biljana Srbljanovi}:
Normalno je da u sredini u kojoj ubiju ~oveka reformatora da bi do{li
na vlast ljudi mar{iraju s kukastim krstovima – to ide jedno s drugim.
Zato su ga oni i ubili. A mi treba da poka`emo kako su oni to izveli i
kako im ~ak i ona druga strana te vlasti, koja bi trebalo da bude mo-
dernija, liberalnija, pre}utkivanjem i saradnjom daje apsolutni legi-
timitet. Ju~e sam otvorila Kurir, na naslovnoj stranici Ulemek izgova-
ra – Voja nije na{. Kada masovni ubica i zlo~inac ne{to ka`e, ja odmah
pomislim suprotno. Na prvoj stranici tih novina on obja{njava ne{to
o svojim prijateljima kriminalcima i divi im se. Na drugoj stranici go-
vore o tome da li se Bati} sun~ao u solarijumu ili je garav od ro|enja,
a ispod ministar inostranih poslova obja{njava kako u Ujedinjenim
nacijama zastupa na{e, srpsko pitanje. E, kada to postoji jedno s dru-
gim, onda ne treba da se bavimo ni tim malenim de~kom koji poku{a-
va da glumi ministra inostranih poslova, u sme{nom odelu, sa sme-
{nom politikom i sme{nim ovla{}enjima, na sme{nom engleskom, ni-
ti treba da se bavimo Ulemekom i njegovim kolumnama, nego treba
da se bavimo time ko tim ljudima omogu}ava da rade to {to rade. Sve
drugo je za mene potpuno bezna~ajno.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 153
Pre dva dana mi je Ceca dala knjigu Vesne Mali{i}, koja je napravila in-
tervju s \in|i}em u periodu od 1. novembra do 1. decembra 2000. godi-
ne. Zna~i, jo{ su u toku bile promene, bila je tro~lana vlada, i on obja-
{njava u duga~kom monologu ta~an proces dolaska na vlast 5. oktobra.
I govori ne{to {to mi se ~ini klju~nim, da je on te 2000. rekao – Ne}e ovu
dr`avu promeniti ni nevladine organizacije, ni mi koji idemo okolo sa
sve}ama, koji tr~imo da se bijemo, pa kad nas mlate mi be`imo. Ne}e- Nenad
mo ni{ta promeniti mi, s na{im parcijalnim shvatanjem problema, ne- Proki}
Nenad Proki}:
Obraz, Dveri, to nisu autenti~ni pokreti. Oni nisu nastali iz nekih ide-
ja, ve} ~istom instrumentalizacijom, od ove vlasti koja je u kolapsu,
zajedno s politikom koja je nastala na temi Kosova. Sa odlaskom Ko-
sova ta politika o~ekuje svoj kraj i boji ga se. I nama je, izgleda, su|e-
no da budemo poslednji, to je Dejan Jovi} dobro rekao u emisiji – post-
komunisti~ka i postnacionalisti~ka tranzicija jedino kod nas nije za-
vr{ena. Kod nas niko nije izdao ideju Milo{evi}a. Radikali nisu uradi-
li ono {to je Sanader u~inio u Hrvatskoj. Mirko \or|evi} mi je rekao,
pa verujem, da je poslednja ve{tica u Evropi spaljena pod Kara|or-
|em. Prema tome, mi }emo poslednji da pro|emo postnacionalisti~-
ku i postkomunisti~ku tranziciju i to se upravo sada najavljuje preko
tih ultimativnih sredstava, uprkos tome {to su oni svesni da je to po-
slednje sredstvo koje mo`e da se iskoristi. Ko priziva fa{izam, to mu
je poslednje prizivanje.
Pre neki dan je u Novom Sadu igrana predstava Jirgena Go{a iz Ne-
ma~ke, Magbet. To je komad pokojnog [ekspira, koji govori o tome ka-
ko se na vlast dolazi ubistvom i on zbog toga ima posebno zna~enje u
Srbiji. U Nema~koj ~itanje tog komada nije toliko va`no kao {to je ov-
de. To je predstava puna krvi i govana i na{i ljudi s te predstave izla-
ze. Jadna je zemlja koja se boji da se prepozna u ovoj predstavi. Jauci
paraju nebo, a niko ni{ta da u~ini – to su [ekspirove re~i pred kraj
ovog komada. Dakle, za{to ljudi izlaze s predstave koja podse}a na
srpsku vlast, koja se ma`e govnima, trpa sopstvena jaja u dupe – jer ta-
ko glume ti ljudi, ko je gledao video je ogroman komad d`igerice koji
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 154
se tamo rastr`e. Oni su sve vreme goli i prvi put sam video golotinju
05.10.07.
koja ima svoje opravdanje u teatarskom smislu. A kada glume `ene,
oni mu{ki pribor podviju ispod butina tako da on viri pozadi. E, tako
su oni izgledali kada su stavljali u Kumanovu onaj potpis. A sada su
frajeri i preko Obraza i Dveri su isukali te svoje neupotrebljive organe
znaju}i da je to mo`da poslednji put. Ne govorim ba{ stalno ovako, ali
154 predstava je takva, pa onda govorim na taj na~in. Tu se vidi metamor-
foza zla i publika izlazi, jer, dodu{e, mo`e to da podnese u `ivotu, ali
ne mo`e da ga podnese na sceni. E, dokle god ne budu mogli to da pod-
nesu na sceni, a podnose ga u `ivotu, dotle u ovom dru{tvu ne}e biti
zavr{ena postkomunisti~ka i postnacionalisti~ka tranzicija.
Miljenko Dereta:
Mislim da je vrlo opasno verovati da oni to ne rade iz ube|enja, da oni
to rade samo kao instrumentalizovani ljudi. Imao sam zadovoljstvo da
u televizijskoj emisiji razgovaram s Markom Jak{i}em i on zaista mi-
sli to {to govori. Ne znam {ta je stra{nije – da ne misli to {to govori ili
da misli to {to govori. Ali oni su zaista uvereni u to, oni su spremni da
se `rtvuju zato {to je `rtva krajnji cilj kojem oni te`e. Ne smemo da ih
potcenjujemo i da mislimo da je njih mogu}e promeniti, osim ako ne
onako kako je Biljana rekla, nekim juri{em, jer to je jezik koji oni raz-
umeju. Njihova ube|enja su u tom smislu ~vr{}a od na{ih, jer su jed-
nostavnija od na{ih. Mi u`ivamo u sopstvenim razlikama. Sasvim je
sigurno da su oni uvereni u to {to rade i da oni to rade sistematski. Ja
vas podse}am na to ko je sada ministar obrazovanja, koji je pohvalio
versko obrazovanje, iako bi kao ministar morao da ~uva gra|ansko
vaspitanje, jer nema ko drugi da ga ~uva osim ministarstva. Dakle, to
je sistematski rad na stvaranju i u~vr{}ivanju te ideologije kod mla-
dih, da bi je oni zastupali, ako je potrebno, i svojim `ivotima. I kada se
preti nekim ratom, naravno da oni iz skup{tine ne vide sebe u tom ra-
tu, ve} vide one koje u ovom trenutku obrazuje ovo ministarstvo obra-
zovanja. Zato je velika stvar to {to se Novi Sad ovako mobilisao protiv
ove najave. Mi smo se ve} dogovorili s nekima od organizatora da }e-
mo biti ovde 7. oktobra. Poja~anje }e do}i iz Beograda.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 155
Svetlana Luki}:
Ju~e sam ~itala tekstove u Politici o napretku Rusije: na prvoj strani,
na tre}oj strani, na petoj strani...
glas iz publike:
A za{to vam smeta Rusija?
Biljana
Srbljanovi}
Biljana Srbljanovi}:
Da vam ka`em, meni ne smeta Rusija, ali mi `ivimo u Srbiji i Putin
nije predsednik ove dr`ave i ruska Duma nije ~ak ni za vreme Tita
vladala ovom zemljom, pa ne}e, vala, da po~ne ni sada.
Nenad Proki}:
Danas je bilo usagla{avanje u parlamentu i kao 34. ta~ka dnevnog re-
da je usvojeno, i s kvorumom Demokratske stranke, da }e se raspra-
vljati o tome da tra`imo od Amerikanaca da prekinu blokadu Kube.
Pedeset godina traje ta blokada, a oni su se sada setili. Dakle, raspra-
vlja}emo o tome u parlamentu i sasvim sigurno }emo, s Demokrat-
skom strankom, tra`iti da se ukine blokada Kube.
Biljana Srbljanovi}:
Kada Demokratska stranka lupi {akom o sto, ima Bu{ da deblokira
Kubu sto posto, nema govora. Mislim da Demokratska stranka... Srbi-
je, dobro, zato sam i napravila ovu gre{ku, jer se to preliva jedno u
drugo. ^ini mi se da dok ovi ljudi vode tu stranku, ona }e samo sve vi-
{e i vi{e da tone. Nju vode neodlu~ni ljudi, odlu~ni samo u tome da
znaju u ~emu su saglasni sa svojim koalicionim partnerom. Ni{ta dru-
go oni ne znaju. S druge strane, Demokratska stranka Srbije – ni ma-
nje stranke ni vi{e gladi za pozicijama, za upravnim odborima. Oni ne
pu{taju velika preduze}a. Sto javnih preduze}a puta pet ~lanova
upravnih odbora, pa to su ogromne plate, privilegije. To su, ljudi, od-
luke koje se donose u Srbiji, a ne Kosovo, Putin, Rusija i tako dalje.
Oni se me|usobno tale i dele i sve zavisi samo od koli~ine lukrativnih
mesta, na kojima mo`e ne{to legalno ili paralegalno da se zaradi. Od
toga }e zavisiti kada }e Demokratska stranka lupiti {akom o sto.
Miljenko Dereta:
Imao sam zadovoljstvo da pre dva dana boravim nakratko u Crnoj Go-
ri i razgovarao sam o Rusima sa Crnogorcima. Se}ate se ~uvene crno-
gorske izreke – Nas i Rusa trista miliona. Sada oni vrlo kriti~no govo-
re o Rusima koji su kupili celu Crnu Goru. Oni su od Crne Gore napra-
vili zemlju dembeliju u kojoj su se ljudi obogatili preko no}i prodaju-
}i dedovinu, kako oni ka`u, i koji sada za taj novac kupuju stanove
ovde, u Novom Sadu i u Beogradu. Cene stanova su ovde sko~ile zato
{to su Rusi do{li u Crnu Goru.
Nenad Proki}:
Sada ne postoji ni{ta besmislenije nego biti ~lan Demokratske stran-
ke. Nedavno sam bio u emisiji u kojoj sam od svih koje sam napao
najvi{e napao njih. I u|em ujutru u parlament i oni mi ka`u – Bilo je
super. Ka`em – Je l’ me zafrkavate? Ka`u – Ma ne, bilo je odli~no. Pa
kako mo`e{ to da mi ka`e{, kada sam tebe napao? Ne, ne, bilo je su-
per. Dakle, oni su u potpuno {izofrenoj situaciji i to prili~no bedno iz-
gleda. Ko{tunica se mnogo boji radikala. On nema boljeg predsedni-
ka od Tadi}a, jer }e ovaj sve da radi, samo da ostane predsednik.
Biljana Srbljanovi}:
Htela sam da ka`em da sam u {izofrenoj situaciji. Kada prati{ jedno
krilo vlade koja gura ka evropskim integracijama, ti vidi{ da ljudi iz
tog istog krila ka`u – O pripadnosti NATO-u odlu~i}e narod na refe-
rendumu. Ja sam protiv ulaska Srbije u NATO, ja li~no, Biljana Srblja-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 158
Miljenko Dereta:
Demokratska stranka valjda nikoga nije iznenadila. U jednom tre-
nutku je jedan ~ovek me|u njima nametnuo druga~iji ton i mi koji
smo mu verovali smo ostali isti, a Demokratska stranka se vratila na
ono {to je uvek i bila. Za ljude koji za to glasaju, to je jedini izbor, jer
nisu svi kao {to smo mi i nisu svi kao {to su radikali. Ve}ina je za
srednju, nikakvu liniju, na kojoj se ose}a sigurno i mirno, u kojoj `i-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 159
Biljana Srbljanovi}:
U principu sam zahvalna {to ima ljudi kao {to si ti, koji umere, spu-
ste na razumnu meru moju li~nu ljutnju, kada sam u stanju da {ama-
ram i levo i desno. Ali moram da ka`em ne{to. Iako nisam glasala za
Demokratsku stranku, predsednik Tadi}, od onog momenta kada je
izabran, vi{e nije Demokratska stranka. On je predsednik moje ze-
mlje i on meni odgovara. Ja nisam gra|anin drugog reda zbog toga
{to nisam ~lan Demokratske stranke, a ovo je o~igledno postala vi{e-
partijska dr`ava, u smislu da su oni koji su u partijama – na vlasti, ali
u svakom smislu. Direktori kompanija su ljudi iz partija, ljudi di`u
kredite po partijskoj liniji, lizing se dobija po partijskoj liniji. Zna~i
li to da smo mi koji nismo ~lanovi partija gra|ani drugog reda? Zna-
~i li to da predsednik dr`ave Srbije odgovara samo ~lanovima svoje
partije ili sam i ja podjednako gra|anin kao i onaj koji ima neke ko-
risti od toga {to je u Demokratskoj stranci? Ja mislim da jesam i da je
on obavezan da meni odgovara na isti na~in kao i onom tamo. Mislim
da je velika gre{ka {to se ovde to nikako ne razdvaja. Najo~iglednija
stvar bi bila da predsednik dr`ave podnese ostavku na funkciju {efa
partije. Ali ovako ne, mi smo vi{epartijski sistem shvatili tako da ko
je u partijama taj nam vlada, a mi ostali – pa bolje da se u~lanimo.
Miljenko Dereta:
Na{e biografije su malo razli~ite, ja sam po~eo devedesetih u politi~-
koj partiji, u Gra|anskom savezu, bio tamo {est godina, pa sa @arkom
Kora}em oti{ao u SDU i tako dalje. I video sam ograni~ene mogu}no-
sti politi~kog delovanja u ovakvoj Srbiji kakva jeste, i prihvatio sam
se drugog posla, da kroz podizanje obrazovanja mladih ljudi u u~enju
demokratije poku{am da pomognem da se stvori dru{tvena baza ko-
ja mo`e da odr`i demokratiju. Ne samo da proizvede 5. oktobar, nego
da ga odr`i, jer to je na{ problem. I mi ne slavimo 5. oktobar, mi sla-
vimo 24. septembar, kada smo pobedili na izborima, zato {to je za nas
jako va`no da smo mi u demokratskom, nenasilnom procesu, po pra-
vilima igre koja su bila potpuno nefer, pobedili Milo{evi}a. Otpora{i,
na koje se ti poziva{, ti koji idu u prvi red da se biju, to je bio Srpski
pokret obnove. Nije slu~ajno da je on marginalizovan, to su Veljini
ljudi, to su ljudi koji dolaze s kamenicama na 5. oktobar. Meni je te-
{ko da zamislim bilo koga od nas, pa i sebe naravno, kako se bije. Ne
zagovaram pasivnost, naprotiv, ali zagovaram realisti~nu sliku ono-
ga {to je sada mogu}e u Srbiji. U`asno je te{ko.
Biljana Srbljanovi}:
Ja uop{te ne pozivam ni na kakve demonstracije, revoluciju, to su sve
besmislice koje su pro{le. I ti si u pravu, ja nikada ne bih zavalila taj
kamen, i{la bih da vidim i prvi bi me kamen pogodio u glavu i ja bih
pala kao prva `rtva revolucije iz ~iste gluposti. Ali ja ne govorim o to-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 161
me, jer to je vreme pro{lo, ja govorim o tome da nama dolaze novi iz-
bori i da mi treba da imamo u glavi da se prase ne goji pred Bo`i}. [ta
vi mislite, za{to se ja akam s onim ljudima na blogu, {ta mislite {ta
meni to treba u Parizu, gde sedim lepo, gledam u Senu, {etam ku~e?
Akam se s blogom, jer tamo dolaze desetine hiljada ljudi i ti obja{nja-
va{, obja{njava{, pa mic po mic, pa jedan po jedan, ne{to se talasa, ne-
{to se menja. To je moj posao, ja ne mogu da idem od vrata do vrata, Biljana
ali mogu ovako od ~oveka do ~oveka {to sedi u ku}i iza svog kompju- Srbljanovi}
Svetlana Luki}:
Slu{ali ste Miljenka Deretu, Nenada Proki}a i Biljanu Srbljanovi} ko-
ji su govorili na promociji Pe{~anika u ponedeljak u Novom Sadu. A
ju~e je u Beogradu sahranjen na{ stalni sagovornik i na{ prijatelj,
Dragoljub Sto{i}. Dragoljub je bio predsednik Unije slobodnih sindi-
kata, vo|a sindikalnih {trajkova voza~a GSP-a pod Milo{evi}em, `e-
stok kriti~ar dvojice gradona~elnika, Neboj{e ^ovi}a i Nenada Bogda-
novi}a. Dragoljub je bio doma}in ^uvara vatre, on je obukao majicu sa
\in|i}evim likom i oti{ao pred specijalni sud kada su se pred tim su-
dom pojavili momci sa slikom vuka Crvenih beretki na svojim majica-
ma. Prebijan i hap{en pod Milo{evi}em, Dragoljub je 5. oktobar do~e-
kao u zatvoru, pa ipak, kada je umro, gnevan i brz, shvatili smo da taj
5. oktobar, koji izgleda nije bio nikakva revolucija, koji nam je komad
po komad oduzet bez ostatka za ovih sedam godina – ipak ima ne{to
{to mu niko ne mo`e oduzeti – svog neznanog junaka kojem mi znamo
ime – Dragoljub Sto{i}. Neznani junak koji je pao u borbi za na{u iz-
gubljenu stvar.
Dragoljub Sto{i}:
Kao da ste u ludnici na otvorenom, kao da je ovo ^ehovljev Paviljon 6
i mi tu teturamo, tumaramo po mraku, sudaramo se, slu|eni, bez ne-
ke nade. Ja sam se 1999. godine zalagao za protektorat, nema potre-
be da menjam svoje mi{ljenje. Ja ne mislim da treba radikale pustiti,
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 163
si taj tragi~ni razlog da su ubili Zorana. Pre neko ve~e, neko od onih
05.10.07.
mla|ih ~lanova Demokratske stranke, kada su do{li da daju podr{ku
^edi Jovanovi}u u op{tinskom odboru na Novom Beogradu, dodao je
na tabli na kojoj pi{e Demokratska stranka – Srbije. I mislim da je to
ozbiljna opomena Demokratskoj stranci. Ako ho}ete da idem do kra-
ja, to je vrhunska uvreda za Demokratsku stranku, da je uporede s
164 Demokratskom strankom Srbije. Da li je Boris Tadi} shvatio da ta ko-
habitacija dugoro~no gledano nije zdrava, ni po njegovo zdravlje, iz-
me|u ostalog? Ja bih voleo da jeste, ali ne bih smeo da stavim ruku u
vatru za to. I ^eda Jovanovi}, bez obzira na to da li je prerano do{ao
na mesto na kome je bio, zaista ima politi~ki nerv koji je te{ko spori-
ti i stra{no brzo misli. On govori stvari koje ja u devedeset i ne znam
koliko procenata potpisujem, sasvim mi odgovara sve to {to pri~a. Da
li je on malo nadobudan, da li je izdr`ao teret slave koja mu se dogo-
dila, to je druga pri~a, ali ^edomir Jovanovi} je jedan od dvojice ljudi
koji su isporu~ili Slobodana Milo{evi}a. Jednog od njih su ubili, a
ovog drugog poku{avamo da se oslobodimo. Da nema ni~eg drugog u
biografiji ^edomira Jovanovi}a, to bi trebao da bude razlog o kojem
bismo morali da vodimo ra~una kada ~inimo ustupke Kuriru ili ne
znam ni ja kojoj tamo opciji koja se eksponira preko Kurira, i dopu-
{tamo da se na taj na~in navodno Demokratska stranka pro~i{}ava.
Treba ljudima re}i – Toliko smo gre{ili da nas je sramota, izvinite {to
nismo napravili lustraciju, izvinite {to smo zaboravili da su ^uvari
vatre u ovom gradu {etali godinu i ne{to dana. Ali ja se odli~no se-
}am, jer ja sam svakih ~etrdeset pet dana i{ao u policiju da im legali-
zujem tu {etnju, da imaju pravo da {etaju, da ih ne bi tukli. Ti ljudi su
tamo skandirali – Maki, Otpor, u ono vreme, ~ove~e, povremeno je bi-
lo vi{a marica i policajaca nego njih u {etnji, bilo ih je nekad izme|u
pedeset i dvesta i {etali su svaki dan trista {ezdeset i ne{to dana. Ti
ljudi su zaboravljeni, ti ljudi nisu pozvani kada je pravljen onaj kok-
tel u skup{tini grada posle promena 5. oktobra, a tamo je bilo i profe-
sora univerziteta. Zna~i, da se izvinimo svi zajedno, svi }emo da se iz-
vinimo jedni drugima {to smo izdali jedni druge, za sve {to nismo
razumeli, stvarno je vreme. Ne mora Bati} ponovo da bude ministar
pravde, ali on i ^eda i Vesna i Nata{a Mi}i} i onaj prepametni Nikola
Samard`i}, svi treba da budu tu i da probamo jo{ jednom. A {ta drugo
da radimo, {ta }emo sad da radimo, da se predamo, {ta? Pa ne mogu
da umrem mirno s mi{lju da mi dete stoji pred nekom ambasadom za-
to {to je skupio neku kintu da ode u Ma|arsku, pa ne mo`e druga~ije
nego da dobije vizu da bi oti{ao u Ma|arsku. Pa je li to pomisao s ko-
jom ~ovek treba da se pomiri? Ja stvarno mislim da nije. Ja bar ne mo-
gu s tim da se pomirim.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 166
Imamo sada izbore koji }e da izme{aju iste karte. Ima}e{ tri Tadi}a i
05.10.07.
dvojicu Ko{tunica, do sad si imao tri Ko{tunice i dva Tadi}a, i to }e
valjda da bude ta promena. Mo`da bi najbolje bilo da imamo ~etiri Ni-
koli}a, da imamo kvartet Nikoli}a i da onda propadnemo jednom za
svagda, jer bismo s njima u slede}em mandatu verovatno mnogo br-
`e propadali nego {to }emo propasti s ovima. Ovo je agonija kojoj ne-
166 ma kraja, koliko vidim. Stalno nam izmi{ljaju nekakva pitanja svih
pitanja, nekakve nacionalne interese, neke specijalne situacije, ose-
tljiva vremena. Nikako da do|e na red kako se le~imo, kako se {kolu-
jemo, u kakvim uslovima radimo, kakve plate primamo, to nikako da
budu osetljiva pitanja. Te `ivotne, svakodnevne stvari od kojih nam
ovaj jedan jedini `ivot i zavisi guraju u stranu i daje se prioritet stva-
rima koje u stvari nisu pitanja, nego su izgovori. I to traje. @ivi{ u ze-
mlji u kojoj ti, recimo, predsednik najve}eg sindikata u zemlji vozi
slu`beni auto koji mu je dao najve}i tajkun u zemlji, koji, uzgred, ne
dozvoljava sindikalno organizovanje u svojoj Delti. I opet }emo u
martu da ~ekamo one koji su ga najvi{e mrzeli da polo`e vence na
spomen-plo~u Zoranu \in|i}u, pa }emo onda i mi da do|emo tamo,
da `alimo i sebe i njega.
Dok sam dolazio ovamo, idem po ovom lepom danu i gledam taj na-
rod, kojem se doga|a dono{enje ustavnog zakona. Na licima ljudi vi-
di{ da se ni{ta ne doga|a, to nikoga ne interesuje. Sve vi{e mislim da
to nije apatija, sve vi{e sam ube|en da narod u stvari prezire pred-
stavnike ove vlasti, od prvog do poslednjeg. Ja o~ekujem od Tomisla-
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 167
Svetlana Luki}:
Ni sedam godina posle, mi ne znamo {ta se desilo 5. oktobra. Evo {ta
misli da se desilo Sr|a Popovi}.
Sr|a Popovi}:
Za gra|anina postoji ne{to zbunjuju}e u tom doga|aju, koji jeste dvo-
smislen. Da li je to bila revolucija, smena vlasti, pu~, {ta je to bilo i {ta
je tu pora`eno? Uzrok tome vidim pre svega u ambivalentnosti Milo-
{evi}evog re`ima, jer je on bio dvoglav. U raznim jugoslovenskim re-
publikama zauzeti su razli~iti odnosi prema padu berlinskog zida,
prema globalnom kolapsu komunizma. I ja se se}am da je Milo{evi}
zamerao zapadnim republikama, Sloveniji i Hrvatskoj, {to su na ta-
njiru dale nacionalistima vlast. A on je, za razliku od toga, prvo okle-
vao koliko god je mogao s vi{estrana~kim izborima, a onda se dose-
tio, i mislim da je to njegova najve}a dosetka, da on mo`e da dr`i
unutra{nje protivre~nu poziciju: da se dr`i te svoje mati~ne partije
da bi zadr`ao dru{tvenu svojinu, kontrolu nad medijima, privredom,
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 169
lizu. I to po~inje da se vidi i naravno da postoji strah, jer sukob dve ta-
ko udaljene opcije kao {to je radikalska i LDP-ovska, bez obzira na
neravnopravnost snaga je zastra{uju}i, zato {to se ne vidi da on mo-
`e da se razre{i bez ve}ih potresa.
To se videlo ve} iz one parole iz doba izbora – Zapu{i nos pa glasaj. Je-
dan veliki deo je zapu{io nos pa je glasao, potpuno svestan svega, ali
je smatrao da je ipak va`no da Milo{evi} ode. Ispostavilo se da je ceo
taj re`im, cela ta zlo~ina~ka dr`ava bila suvi{e te`ak objekt, te`ak or-
man koji poku{avate da sru{ite, ali ne mo`ete iz prve, morate da ga
klatite. I on je zakla}en 5. oktobra, ali nije pao, nego se naprotiv ma-
lo klatio i na kraju se opet stabilizovao. I sada nas to dovodi do o~aja-
nja, gledamo taj orman, klatili smo, klatili, a ni{ta nismo rasklatili.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 172
Svetlana Luki}:
CESID je uradio istra`ivanje po kojem trideset jedan odsto ljudi ne
shvata ni{ta od onoga {to se doga|a u politici.
Sr|a Popovi}:
Ja tako tuma~im i apstinenciju. Situacija je ne~itljiva, ve}ina stvari
koje su stvarno va`ne se de{avaju daleko od na{eg pogleda. Demo- Sr|a
Popovi}
kratska stranka ne mo`e da ima predsednika vlade, iako je osvojila
ve}inu. [ta onda zna~e ti izbori? Ne zna~e ni{ta, ali to zna~i da neko
to uspeva da spre~i sredstvima koja nisu vidljiva. Jer za{to bi neko ko
je pobedio pristao na to? Mora biti da se odvija neki drugi komad iza
zavese. Tu vidite da postoji fakti~ka mo} koja nije institucionalna,
koja deli karte i onda naravno da je svet demotivisan da izlazi na te
izbore. Za{to da izlazim na izbore, glasam, mogu i da pobedim, ali po-
bedio sam samo na papiru? U stvarnosti }e se desiti ne{to drugo, ne-
{to {to ho}e Vojislav Ko{tunica koji ima pet odsto glasova, a na {ta
pristaje Boris Tadi}, iako ima dvadeset pet odsto glasova.
Svetlana Luki}:
Kao {to seljaci stave kre~ na zemlju da rodi i ona stvarno rodi prve go-
dine, a druge umre.
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 174
Sr|a Popovi}:
05.10.07.
Mi smo jako uznemiren svet, na{a su razmi{ljanja kratkoro~na. Jed-
na stvar je po`eljna kratkoro~no, vrlo lo{a ve} srednjoro~no, a kata-
strofalna dugoro~no. Ovde ljudi razgovaraju i vidim da je nesporazum
me|u njima nastao i zbog toga {to jedan misli kratkoro~no, a drugi
srednjoro~no. Pa obojica su u pravu, samo ne mogu da se sporazume-
174 ju na koji rok oni to misle. Kada se zadu`ujete, pa super, dobijete no-
vac ni za {ta. Posle do|e vra}anje i to je ve} ne{to drugo. ^itao sam u
Ekonomistu da se ovde ljudi zadu`uju kod banaka da bi igrali na ber-
zi. To je katastrofa, to niko ne radi, ali pro{le godine cene na berzi su
porasle za {ezdeset odsto i svi su zaradili tih {ezdeset odsto, a sutra
}e da padnu sto odsto i {ta }e onda da bude, ko }e da vra}a te dugove,
kakve }e to katastrofe da budu? Kao Jezda i Dafina. To je posledica to-
ga {to vam je ovde stalno voda ispod nosa. Ne mo`ete vi da mislite ni
o ~emu drugom sem o tome da nos dr`ite iznad vode, kakvi dugoro~-
no, {ta dugoro~no, daj bre, pomagaj, ho}u da se udavim. Pusti to sa
isu{ivanjem te mo~vare, ko zna kada }e to biti? I ovi {to su protiv
Evropske unije stalno govore – Kada }emo u}i? Mo`da za dvadeset go-
dina. ^ekaj, pa i za dvadeset godina je dobro, pa jednom, bre, da u|e-
mo. Ali oni ka`u – Ako je za dvadeset godina i ne treba nam.
Svetlana Luki}:
Ne radi im posao. To je pri~a koju nam je pri~ao Aca Popovi} kada je
gledao ogroman red za milion maraka na lotou. A kada je premija bi-
la sedamsto hiljada maraka, nikoga nije bilo u redu, ka`u – Ne vr{i mi
posao.
Sr|a Popovi}:
Mi smo toliko dugo na tom ringi{pilu da nije ~udo {to ne mo`emo, {to
ka`u Amerikanci, da zastanemo da pomiri{emo cve}e, nego smo stal-
no u histeriji. To se ovde zove ritam modernog `ivota, to bezglavo
lundranje i muvanje. Kada pogledate beogradski saobra}aj, pomisli-
te – pa ovo cveta, ovo buja, ovo je neka privreda. Ma ne, oni svi idu u
kafi}e, na splavove da se na|u s nekim, nema veze, nije to nikakva
smislena `urba. To prebacuju Pe{~aniku. Neprijatno je stati, pogleda-
ti gde ste, bolje da tako {etamo okolo i da ne mislimo, samo }emo da
se oneraspolo`imo. Samo }emo, {to ka`u klinci, da upadnemo u be-
dak. Nemoj to, pusti to, {ta mi to pri~a{, ne}u to da slu{am. Ako ne}e{
da slu{a{, to je druga stvar, ali mogao bi mo`da da popravi{ taj zub,
posle }e da ti ga vade. I kada maknete izvan ovih granica to je prvo
10-5Pescanik.qxd 12/2/2007 6:04 PM Page 175
Svetlana Luki}:
Jedan ~lan glavnog odbora DS-a nam je rekao pravdaju}i poteze Tadi-
}a da se oni posle atentata na \in|i}a pla{e Ko{tunice.
Sr|a Popovi}:
To mogu da razumem, ako uzmete u obzir kako je Ko{tunica o~istio
Demokratsku stranku od nepo`eljnih ~lanova koji su `eleli da ostanu
na liniji \in|i}eve vlade. On je sve po~istio i jasno im stavio do znanja
– Ili ste mi svi neprijatelji ili }ete da o~istite ovo. I oni su sve to o~isti-
li. To je bio njihov prvi poraz, kada su pokazali da nemaju odgovor na
te ucene, da im je suvi{e stalo do toga da zadovolje svoje apetite i da }e
se povinovati svim opscenim zahtevima koji dolaze s te strane.
Zoran \in|i}:
/opis inauguracije Vojislava Ko{tunice za predsednika SRJ u knjizi
Vesne Mali{i}/
Mediji su bili puni pri~a o pobedi, a kada se ~ovek zapita {ta je garant
da ona opstane, onda shvati da nema nikakvog garanta. I kada se upi-
ta gde je vlast kada mi odemo ku}i, onda shvati da vlasti nema. Ona
postoji dok smo skupljeni, kada se razi|emo, nje vi{e nema. A kada se
upitamo da li socijalisti imaju mehanizme koji funkcioni{u i kada
oni nisu tu, odgovor je – imaju. To je zna~ilo da su prakti~no ve} 6. ok-
tobra bili u prednosti u odnosu na nas. Sr|a
Popovi}
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik, slu{ali ste Biljanu Srbljanovi}, Miljenka Deretu,
Nenada Proki}a, slu{ali ste ono {to nam je od 2004. do 2006. godine
govorio Dragoljub Sto{i} i advokata Sr|u Popovi}a. Idu}eg petka po-
novo Pe{~anik, nastavljamo da lovimo ~udovi{ta mre`om za leptire.
Do vi|enja.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 178
Svetlana Luki}:
Vesti u Srbiji su ove nedelje po~injale sa – Situacija je sada mirna, ali
napeta, sukobile su se dve grupe vernika, odbornik bacio suzavac, ka-
menice u Novom Sadu, policija upada u d`amije i {ikanira imame, pri-
vodi neonaciste, privodi odbornike... Nasilje se opet valja ovom ze-
mljom, a predsednik vlade i predsednik dr`ave posti`u neverovatne
uspehe na diplomatskom planu. Ko{tunica se bije za me|unarodno
pravo, a predsednik Tadi} na ministarskoj konferenciji @ivotna sredi-
na za Evropu, koja se odr`ava u Beogradu, predla`e akciju pod nazi-
vom – Nulta emisija, nula poreza.
Muamer Zukorli}:
Mislili smo da se nikada ne mo`e desiti da kordon policije u|e u d`a-
miju u ~izmama, privode}i visokog funkcionera Islamske zajednice i
jo{ jednog imama u policijsku stanicu. Dakle, to se nikada nije desi-
lo ni u proteklom stolje}u, ni u vrijeme Milo{evi}a, a evo, na`alost,
desilo se prije neki dan u Sjenici. Situacija jeste napeta i pitanje je
kako }e se razvijati. Nema sumnje da postoje dvije mogu}nosti i obje
se ti~u odnosa dr`ave prema zakonu. U zakonu jasno stoji da mo`e
postojati samo jedna Islamska zajednica u dr`avi kao tradicionalna
i, s druge strane, jasno stoji da je dr`ava obavezna da {titi i asistira
implementaciji odluka legalnih organa Islamske zajednice. U ovom
slu~aju se ne po{tuje niti jedno niti drugo, dakle, dr`ava ne po{tuje
prava tradicionalne Islamske zajednice. Tako|er, dr`ava se licemjer-
no odnosi prema ovim drugim problemima. U slu~aju Prijepolja i Sje-
nice policija je bila potpuno tendenciozna i upravo smo imali tamo
ljude koji su prstom upirali koga }e policija da privodi, da hapsi. Ka-
snije smo dobili obavje{tenja da se ne radi ni o kakvom nalogu iz vr-
ha ministarstva, ve} o elementarnoj zloupotrebi. Ju~e smo dobili i,
putem medija dodu{e, informaciju da je rukovodilac te akcije suspen-
dovan, ali sve to nije dovoljno jer je ~in koji se odigrao u toj d`amiji
besraman.
Svetlana Luki}:
Ministar Naumov, koji je ministar vera u sada{njoj vladi Vojislava
Ko{tunice, je rekao da je to problem u islamskoj zajednici i da je naj-
bolje {to dr`ava mo`e da u~ini da se ne me{a.
Muamer Zukorli}:
Pa ~ujte, naravno da dr`ava ne treba da se mije{a u u unutarnja pita- Muamer
Zukorli}
nja Islamske zajednice, ne treba da se mije{a u to tko }e biti na ~elu
Islamske zajednice, kako }e izgledati njena unutarnja struktura, ali
dr`ava je sebe obavezala ~lanom sedam Zakona o crkvama i vjerskim
zajednicama da }e za{titi poredak Islamske zajednice. A u ovom slu-
~aju mi imamo udar na poredak Islamske zajednice. Dakle, grupa lju-
di, ina~e biv{ih saradnika obavje{tajnih slu`bi, pomognuta Sulejma-
nom Ugljaninom i jo{ nekim kriminalcima iliti tajkunima odlu~ila je
da neke objekte i dijelove Islamske zajednice otrgne i prika~i ih neka-
kvoj fiktivnoj islamskoj zajednici porodice Jusufspahi} u Beogradu.
Dakle, to je udar na sistem, to je udar na poredak. Tom poretku se ga-
rantuje za{tita od dr`ave, prema tome, ako se u jednoj porodici preko-
ra~e elementarni oblici pona{anja, policija mora da interveni{e. Re}i
– Ne}emo da se mije{amo – je jo{ jedan oblik licemjerstva. To prosto
ne dolazi u obzir, dakle, dr`ava mora po{tivati sopstveni zakon. I to je
svojevrsno taktiziranje koje potvr|uje da su dijelovi dr`avne vlasti
upleteni u ove aktivnosti protiv Islamske zajednice i prosto imam
osje}aj da netko i{~ekuje da se sve to preokrene. Islamsku zajednicu
je trebalo okupirati u po~etku i skinuti njenog poglavara. Po{to se u
tome nije uspjelo, ajde sada, dobro, neka se bar jedan njen dio otrgne,
pa }emo ih imati dvije, pa onda tri, pa ~etiri, pa pet, ne znam koliko
islamskih zajednica. Prije nekoliko mjeseci su postavljali jednog reis-
ulemu u Beogradu, sada postavljaju drugog, bog zna kada }e tre}ega.
Kada su svetinje u pitanju, stvari se ne mogu tek tako relativizirati.
Svetlana Luki}:
A {ta mislite da je njihov glavni cilj?
Muamer Zukorli}:
Cilj je kompleksan. Ugljaninu kao jednom od klju~nih nosilaca ove
akcije cilj je da Islamsku zajednicu oslabi kako bi je stavio pod svoju
kontrolu. Naravno da mu je klju~na prepreka za to sada{nje rukovod-
stvo, sa mnom na ~elu. Dakle, on smatra da bi Islamsku zajednicu
mogao staviti pod svoju kontrolu i tako je pretvoriti u svoj glasa~ki
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 184
Ina~e, ne treba neka velika pamet, niti neko veliko poznavanje prili-
ka u Islamskoj zajednici da bi se primijetilo koliko su stvari nepri-
rodne, koliko su u su{tini informbiroovski postavljene. Recimo, stva-
ri idu ovako – grupa ljudi iz nekoliko lokalnih odbora Islamske zajed-
nice skuplja se u gradskoj kafani hotela Tad` u Novom Pazaru i sa-
stan~e od pono}i do pet sati ujutro. Nakon toga dostavlja se u Islam-
sku zajednicu zahtjev da muftija podnese ostavku za tri sata, pri ~e-
mu se zna da je tog trenutka muftija u Maroku u zvani~noj posjeti
kao gost marokanskog kralja. Zamjenik muftije je tog trenutka u za-
padnoj Evropi. Istoga dana se objavljuju informacije kako je navodno
neki sabor zasjedao i kako je smijenio muftiju i kako je izabrao ovo-
ga za reisa i tako dalje. Sve se to de{ava za ukupno petnaest sati. E,
jo{ je dolilo ulje na vatru i pona{anje srpskih medija koji nisu prvo
provjerili {to je to rijaset, {to je to me{ihat, tko mo`e da postavlja, tko
mo`e da smjenjuje, ve} su sutradan svi objavili naslove – Smijenjen
muftija Zukorli}, izabran reis-ulema, rasformiran me{ihat Islamske
zajednice u Srbiji i tako dalje. Dakle, nastala je op{ta hajka koja je
trajala nekoliko dana. Nitko nije kazao – Poku{aj smjene ili da bar po-
stavi pitanje valjanosti te odluke. A lai~ko-politi~kim jezikom kaza-
no, to je kao kada bi se sastali predsjednik op{tine Svilajnac, Trste-
nik i Jagodina sa svojim odbornicima i kazali – Mi dajemo rok od ne-
koliko sati predsjedniku republike da podnese ostavku, a ako ne pod-
nese ostavku, mi }emo izabrati novoga predsjednika i priklju~iti se
Moldaviji. To tako izgleda i ima i tu te`inu, ali mediji to nisu tako
predstavili, nego tek sada po~inju jedan po jedan da nam daju ne{to
ve}i prostor. Tek sada se informi{u o tome kako funkcioni{u Islam-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 185
Muamer Zukorli}:
Postoje pojedinci iz kruga premijera Ko{tunice, koji po osnovu koali-
cije sa Sulejmanom Ugljaninom asistiraju koliko mogu nastoje}i da
se prikriju. Naravno, imamo sada i tu licemjernu politiku mog navod-
nog prijatelja, predsjednika Tadi}a, koji sada {uti i prosto ne zna da
postojimo, a neposredno prije izbora je bio u Novom Pazaru, posjetio
me i sve su to mediji propratili. A {to se ti~e cilja svih njih, o~ito bi im
dobro do{lo da na ~elu Islamske zajednice bude netko kome je ki~ma
malo mek{a, netko tko bi bio spreman da se odrekne dijela svog do-
stojanstva, jer Bo`e, ta Islamska zajednica za koju nitko nije ni znao
da postoji, a ona ozbiljno postoji preko stotinu godina, sada je posta-
la faktor, koji ima svoje {kole, svoj sistem, svoje organizacije, koja je
najzaslu`nija za osnivanje internacionalnog univerziteta koji ima
preko tri hiljade studenata. Jo{ se taj univerzitet drznuo, pa je napra-
vio svoje departmane u Ni{u, Beogradu, Pan~evu i Subotici, na koji-
ma se {koluju nemuslimani. Kakav je to muftija koji je uspio dobiti
toliko povjerenja pravoslavnih, odnosno srpskih studenata? U sva-
kom civilizovanom dru{tvu to bi bilo pozdravljeno, jer je taj univerzi-
tet jedina multietni~ka ustanova u Srbiji. Da je sre}e, na sva vrata bi
se o tome zvonilo, da se Srbija pohvali pred doma}om i stranom jav-
no{}u da postoje takva dvosmjerna kretanja. Do sada se samo moglo
i}i iz Beograda prema Novom Pazaru, a nikada se nije moglo desiti da
ne{to ide iz Pazara prema Beogradu ili drugim gradovima. Sada ima-
mo, dakle, taj civilizacijski momenat, ali o~ito je ono {to je u razum-
nom svijetu prednost, kod nas nedostatak. I ono {to se u svijetu na-
gra|uje, kod nas se ka`njava.
Muamer Zukorli}:
Ta grupa ljudi ekstremista u ime vjere se potpuno uklapa u perma-
nentne napade na Islamsku zajednicu. U junu 2006. godine bio je na-
pad na Islamsku zajednicu u poku{aju da se otme zgrada islamske
ustanove kako bi se prodala nekim novopazarskim tajkunima. Islam-
ska zajednica se brani okupljanjem vjernika i imama. U septembru,
za vreme mitinga Sulejmana Ugljanina na gradskom platou u blizini
te zgrade, grupa njegovih huligana upada u zgradu i potpuno je de-
molira. Nakon toga Sulejman Ugljanin se pojavljuje u javnosti i pred
medijima izjavljuje da me{ihat Islamske zajednice vi{e ne postoji, da
je ukinut, da ga on ukida, a da }e pitanje vjerskog `ivota Bo{njaka bi-
ti u nadle`nosti bo{nja~kog nacionalnog vije}a Sulejmana Ugljanina.
Ne prolazi vi{e od mjesec dana i de{ava se napad te grupe ekstremi-
sta koji `ele preoteti Arab-d`amiju. Ne prolazi nekoliko mjeseci i pro-
gla{ava se Hamdija Jusufspahi} za reis-ulemu u Beogradu. Ne prola-
zi nekoliko mjeseci i de{ava se incident sa istom grupom ekstremista
i onim silnim naoru`anjem. Sve te mjesece prate mnoge prijetnje me-
ni, da }e me likvidirati, da bi to kulminiralo na dan prije objedinitelj-
skog sabora 27. marta, kada je reis-ulemi Mustafi efendiji Ceri}u iz
Sarajeva poslata prijete}a poruka na telefon. Dakle, sve se ovo de{a-
va u godinu i po dana i apsolutno je sve povezano.
Svetlana Luki}:
Danas ~itam naslov u nekim novinama – Imami sva|aju narod. U in- Muamer
Zukorli}
tervjuima sa gospodinom Jusufspahi}em potencira se teza da gospo-
din Jusufspahi} i njegovi istomi{ljenici `ele da budu lojalni gra|ani ze-
mlje Srbije, za razliku od vas, ~ija domovina je Bosna i Hercegovina.
Muamer Zukorli}:
Prvo, mene su usta zaboljela govore}i u svim svojim javnim nastupi-
ma da je Srbija moja domovina. Ali ako ka`emo jednom, to je malo. Ni
pet puta opet nije dovoljno i opet }emo u slijede}em nastupu to mora-
ti da ponovimo. To je sastavni dio na{eg opstanka ovdje. Ako slu~ajno
jednom zaboravim da to ka`em, onda dolazi takva kvalifikacija – Ovaj
ho}e da nas vodi u Sarajevo. I ovi na{i jadnici su to shvatili i onda idu
na jeftinu promociju igraju}i na taj kvazisrpski patriotizam ili srpski
kvazipatriotizam ili prosrpski kvazipatriotizam. To su obi~ne nebulo-
ze. Prvo, ja postojim u Sand`aku ~etrnaest godina kao muftija i do sa-
da sam imao hiljadu izazovnih situacija u politi~kom smislu: rat u Bo-
sni, rat na Kosovu. Da sam htio pokazati svoje politi~ke aspiracije u vi-
du secesije naravno da sam ih mogao iskazati. Drugo, za{to bih ja
povezivao Islamsku zajednicu u Sand`aku i Pre{evu i Vojvodini ukoli-
ko me zanima secesija i veza s Bosnom? Pa to nema nikakve logike.
Svetlana Luki}:
U pro{lom razgovoru za Pe{~anik rekli ste re~enicu od koje me je po-
di{la jeza – Da li je potrebno da po~ne da se puca u Sand`aku i da lju-
di po~nu da ginu, da bi Beograd shvatio {to se dole doga|a? Rekli ste
– Da li mi treba da uzmemo pu{ke u ruke?
Muamer Zukorli}:
Upravo tako, jeste, ~ak sam mo`da napravio pore|enje Pre{evske do-
line i Sand`aka, pa sam kazao da evo, tamo su ljudi uzimali pu{ke u
ruke i onda je pa`nja, i vlade Srbije i me|unarodne zajednice okrenu-
ta tamo. A taj fini sand`a~ki narod, pacifisti~ki je izdr`ao i cijepanje
Sand`aka od Bosne i cijepanje Sand`aka izme|u Srbije i Crne Gore i
izbacivanje iz ustava i nametanje nacionalnih simbola, ma koliko oni
iritirali emocije. Sve to je sand`a~ki narod izdr`ao i odr`ao svoju pa-
cifisti~ku orijentaciju. Uz sve ovo {to mi radimo ili konkretno {to ra-
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 189
bude igrao upalja~em. Dakle, stojim i sada iza tog stanovi{ta i mislim
da se ovaj prostor gura u nasilje.
Svetlana Luki}:
Postavi}u vam jo{ jedno nekorektno pitanje. Zamislite slu{aoca koji
je Srbin, pravoslavac, kojem muslimani nisu ba{ mili. Zbog ~ega bi on
trebalo da brine o tome {ta se doga|a u Sand`aku? Ovde se ima uti-
sak da su to va{a posla dole, da }e to nekako da se lokalizuje, do}i }e
na{a `andarmerija i sredi}e stvari.
Muamer Zukorli}:
Pitanje je kolika je svijest ljudi u zajedni~koj zgradi u kojoj `ive. Ako
su ljudi svjesni, onda sigurno ne}e dozvoliti da izbije po`ar u podru-
mu, niti u jednom stanu, jer znaju da po`ar ne mo`e lako da se dr`i lo-
kalizovanim, iako postoje vatrogasne slu`be. Tamo gdje je te po`are
gasila `andarmerija, ili bilo koja druga specijalna jedinica, vidjeli
smo kako ih je spasla i dokle je to do{lo. Ja mislim da svatko treba da
je zabrinut. Politika ima jednu ru`nu logiku – nije bitno tko {to mo`e
uraditi dobro, nego je bitno tko {to i koliko mo`e uraditi zlo i po tome
se mjeri politi~ki uticaj. To je logika i onih pu{aka iz {ume o kojima
sam govorio u va{oj pro{loj emisiji. Svaki gra|anin treba da je zabri-
nut da se lekcije s Kosova, iz Pre{eva i iz drugih dijelova biv{e Jugo-
slavije prihvate prije nego {to za to bude kasno.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo sand`a~ki muftija Muamer Zukorli}, a vi sada slu{ate mu-
ziku iz filma Grbavica, u kojem igra Mirjana Karanovi}.
(http://uk.youtube.com/watch?v=rtRAmUhYnSM)
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 190
Rajko \uri}:
Mi smo najpre `eleli da plo~u postavimo u Beogradskoj, tamo gde je
Du{an Jovanovi} ubijen. Onda je bilo malo otpora stanara koji tu `ive,
ali znate, ljudi su ljudi. Kada je re~ o pojedincima, meni to nikada nije
problem. Kada sam `iveo u Berlinu, gazda kod kojega sam stanovao
jednoga dana mi je rekao – Nama za vreme Hitlera nije bilo lo{e, jer
nismo pla}ali porez. Ljudi su ljudi, ali za mene problem nastaje onoga
~asa kada ljudi na vlasti, recimo jedan ministar, ka`u – Mi pred Sto-
jadinovi}em moramo stajati u stavu mirno. To je za mene klju~ni pro-
blem. Ili kada dr`avna institucija poku{ava na ovaj ili onaj na~in da se
stavi na stranu fa{ista i Hitlerovog nakota. To je jako ozbiljna stvar.
Meni pri~e da u Srbiji ima samo dvadesetak takvih nisu nipo{to uver-
ljive. ^ak i da ih je samo dvadesetak, za Jevreje i Rome dovoljan je je-
dan i taj jedan mo`e da predstavlja opasnost za demokratiju i za one
koji su bili najve}e `rtve nacizma i fa{izma. Ne zaboravimo da je, pre-
ma najnovijim istra`ivanjima koja je sproveo Institut za jugoisto~nu
Evropu u Minhenu, najvi{e neonacista, neofa{ista u jugoisto~noj Ev-
ropi u Hrvatskoj i Srbiji. ^ak i u Rusiji, koja je ogromna zemlja, nema Rajko
ih vi{e od osamdeset hiljada, a kod nas ih je vi{e od dvesta pedeset hi- \uri}
ljada, jer fa{isti i neonacisti nisu samo oni koji ispisuju kukaste
krstove. Tu ima salonskog fa{izma, misaonoga, tu su na{e katedre, tu
su na{i pisci, novinari. Ne budimo kratkog pam}enja, Hitler je za-
po~eo svoju epohu sa samo deset hiljada ~lanova partije. Mi za geno-
cid imamo termin etni~ko ~i{}enje, {to je zapanjuju}e, alal vera ono-
me ko je te la`ne termine izmislio. Skinhedi, kao {to pokazuju nau~na
istra`ivanja, ne pisanje u dnevnoj {tampi, su grupe ~ije je duhovno iz-
vori{te izvorni fa{izam i nacizam, po~ev od literature, preko simbola
do na~ina organizovanja, pa sve do onih koji su na njihovoj meti. Na
njihovoj meti su prvi Jevreji, drugi – Romi, tre}i – borci za ljudska
prava i ~etvrti – borci za demokratiju. Dakle, isti redosled koji je bio i
u nacisti~kim programima, tu nema nikakve razlike. Ali nemojmo
imati iluzije, Stefan Cvajg, veliki pisac je rekao – Fa{isti ne dolaze s
no`em u zubima. I upravo tu re~enicu treba da imamo u vidu i ja sam
to javno u parlamentu rekao – To je hitlerovski nakot i s hitlerovskim
nakotom nema dijaloga, jer za dijalog je potreban logos, um i razum.
Taj koji nema um i razum ne zaslu`uje da se s njim vodi bilo kakav
dijalog.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo gospodin Rajko \uri}. U nastavku emisije slu{ate {ta su na
promociji Pe{~anika u Ni{u govorili Teofil Pan~i} i Miljenko Dereta.
Tema je bila i antifa{isti~ki skup u Novom Sadu.
Teofil Pan~i}:
[ta se to desilo u Novom Sadu i da li je to {to se desilo ne{to novo ili
je to ne{to {to smo ranije ve} gledali? ^ovek kojega zovu Firer najavio
je za 7. oktobar 2007. godine skup. On nije rekao da je to okupljanje
Hajnrihu Himleru u ~ast, mada to jeste dan ro|enja Hajnriha Him-
lera. Da to nije puka paranoi~na slu~ajnost, podseti}u vas da u odli~-
noj drami Pred penzijom Tomasa Berharda, koja se sada igra u Beo-
gradu u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, postoji lik ostarelog
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 192
SS-ovca, koji ima svoj privatni, tajni ritual. Po{to je to Nema~ka posle
12.10.07.
Drugog svetskog rata, on to mo`e da radi samo u svojoj sobi, a ne na
ulici. I svakog 7. oktobra on dolazi ku}i s posla, obla~i SS uniformu i
taj dan i ta no} su posve}eni ro|endanu Hajnriha Himlera. Ima ne{to
kod tih neonacista {to ih posebno paraerotski uzbu|uje u vezi s Him-
lerom i konc-logorima koje je on dr`ao. Dakle, ljudi kao taj Firer ne}e
192 taj skup nazvati – u po~ast Hajnriha Himlera ili arijevske rase, koja
odjednom obuhvata i Srbe, nego }e to da nazovu mitingom za jedinst-
vo Srbije, za odbranu od svih silnih srpskih du{mana i tako dalje. To
je vrsta poku{aja penetracije tog bizarnog, neonacisti~kog podzem-
lja u ne{to {to je na{ mejnstrim, uobi~ajeni nacionalisti~ki diskurs.
Meni se ~ini da su ti besmisleni, beslovesni klinci zapravo vrsta de-
kadentne karikature onoga {to ve} dvadeset godina vileni ulicama
na{ih gradova.
Jednog tako|e oktobarskog dana, ali ve} prili~no davne 1988. godine
odigrava se radnja poludokumentarca @elimira @ilnika. Tu vidite
ljude koji vi~u, vidite kako razmi{ljaju, kako su organizovani kao
prava poslu{na masa koja ide, vi~e, koja je ve} tada markirala nepri-
jatelje u odre|enim nacijama, dr`avama, u odre|enim politi~arima i
oni ka`u – Ovi su neprijatelji, ove }emo da pobijemo. To {to se sada,
dvadeset godina kasnije, pojavljuje nekakav bizaran Nacionalni stroj
je logi~an put dekadencije sumanutog nacionalisti~kog mita. Nisu
prava opasnost u Srbiji oni koji veli~aju Adolfa Hitlera, takvih je
{a~ica i nikad ih verovatno ne}e ni biti vi{e od {a~ice. Problem je
kada taj diskurs, naravno zamaskiran u otad`binoljublje, postane
vode}i, dominantni diskurs. Srbija je devedesetih godina `ivela upra-
vo u tome.
Miljenko Dereta:
Taj doga|aj je po~eo da se odvija jo{ u skup{tini Srbije, kada je Jak{i}
iza{ao i rekao ono o romskoj zajednici, posle ~ega se ni{ta nije
dogodilo. Dakle, taj ~ovek je imao jedan potpuno fa{isti~ki nastup u
skup{tini, a on je jo{ potpredsednik jedne od vladaju}ih stranaka. On
je dobio neku opomenu od predsednika skup{tine i ni{ta. Manjine se
nisu udru`ile u skup{tini i rekle – Sve dok ovaj ~ovek ima pravo ulas-
ka u skup{tinu, mi ne u~estvujemo u njenom radu. Ja sam o~ekivao
da }e bar Ko{tunica da ka`e da je obave{ten o tome. Ni{ta se od toga
nije dogodilo i ne}e se dogoditi. Za{to? Zato {to je to politika koja vi{e
nije puze}a, nego je to politika koja gubi svoj prostor i u o~ajanju da
se o~uva na sceni ide do krajnjeg radikalizma, koji se po sve nas mo`e
zavr{iti jako lo{e. Moram da podsetim da je odmah potom skup{tina
Srbije promovisana u sigurnu ku}u za Ratka Mladi}a. Da li je
fa{izam podr{ka ~oveku koji je optu`en za jedan od najve}ih zlo~ina
u Evropi ikada? Skup{tina je postala sigurna ku}a za takve ljude.
Ovaj doga|aj je trebalo da poka`e da je Srbija sigurna ku}a za
neofa{iste i nacionaliste.
tog sukoba izme|u Srba i onih koji to nisu iskazuje taj pseudopatrio-
12.10.07.
tizam. U nedelju je u Novom Sadu bilo vidljivije ko je odsutan nego ko
je prisutan. Bili su odsutni gra|ani Novog Sada koji pripadaju
Demokratskoj stranci i to je za mene bilo {okantno. G17 je bio tamo,
njihovo rukovodstvo je bilo tamo. Kao gra|anin ja bih o~ekivao da
Pajti} i njegovi prijatelji budu me|u gra|anima, rasuti, ne kao grupa,
194 prosto da se vidi koje vrednosti zastupaju. Ja bih o~ekivao ~ak, po{to
imam vrlo razvijenu ma{tu, da do|e i Maja Gojkovi} i da u svom
gradu poka`e koje vrednosti zastupa. To se, naravno, nije dogodilo.
Po{to je moja ma{ta vrlo bujna, ja sam zami{ljao da }e iz onog dvora
vladi~inog iza}i Irinej i pridru`iti se skupu. Svako ko nije podr`ao
odre|eni sistem vrednosti time je podr`ao onaj drugi. Mi smo danas
~uli jedno nesuvislo obja{njenje u skup{tini, gde je gospo|a
Kolund`ija poku{ala da objasni za{to Demokratska stranka nije
reagovala. To su ljudi koji su svoju partijsku pripadnost stavili
ispred svojih li~nih vrednosti. Onoga trenutka kada vi do|ete dotle,
meni postaje potpuno svejedno kojoj partiji ti ljudi pripadaju. Oni su
vojnici, a prestali su da budu pojedinci.
Ju~e se u Novom Sadu odigrala i prva pojava u na{oj javnosti onoga {to
se zove radikalna levica, antiglobalisti. To su neki mladi ljudi koji raz-
mi{ljaju druga~ije od podmladaka bilo koje partije. Kada su se oni po-
javili u anarhisti~kim crno-crvenim uniformama i s maskama, kao {to
ih gledamo na svim svetskim samitima kada se biju protiv kapitaliz-
ma, nastala je konfuzija, jer se nije znalo kojoj strani oni pripadaju.
Gra|ani su se upla{ili – Ko su sad ovi? Onda je bilo ono – Ne brinite, to
su na{i.
Teofil Pan~i}:
Nedavno sam video na televiziji kako Jo~i}u novinarka postavi za
njega neprijatno pitanje, a on na to ka`e – A za koga vi radite? Valjalo
bi da radite za svoj narod. A onda ga ona pita – Dobro, a za koga ja to
radim? – A, znate vi za koga radite. To jeste fa{isoidni diskurs i mo`e
Jo~i} posle kao ministar policije kada do|e do Nacionalnog stroja sto
hiljada puta da se pravi antifa{istom i da govori kako }e on to da
spre~i, ali onim primerom sa televizije on dokazuje da je mentalno
pre sabrat Goranu Davidovi}u nego svima onima koji su se okupili na
drugoj strani. On toga mo`da ni sam nije svestan, mo`da bi se on
iskreno za~udio da ovo ~uje, ali izvinite, molim vas, tako stoje stvari.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 195
^ovek nije ono {to o sebi misli, ~ovek je ono {to govori i {to ~ini.
@alim slu~aj.
Miljenko Dereta:
Ima tu jo{ likova koji su se istakli poslednjih dana. Moj omiljeni je
Aligrudi}, vidim i vi ga volite, zato {to on ima neverovatnu samozado-
voljnost nad svojom plitko{}u i tim uverenjem da }e nas nekom Teofil
Pan~i}
slatkore~ivom konstrukcijom zavarati i prevesti `edne preko vode. I
kada zavr{i re~enicu, on kao da ka`e – A, kako sam vas pre{ao. Dakle,
on je taj koji je iza{ao u skup{tini i rekao – Za nas je slu~aj Jak{i}
ovom kaznom zavr{en. On je danas bio taj koji je vodio glavnu bitku
protiv Nenada ^anka u ime svoje stranke i jako je u`ivao u tome da
obja{njava kako se u Evropi dozvoljava delovanje takvih grupa i kako
je to samo pitanje organizacije u prostoru, da prvo policija prati
jedne, pa onda ista ta policija otprati i druge i na taj na~in se {titi
demokratija. Dakle, Nenad je odradio ogroman posao, on ga jo{ radi i
trpe}e zbog toga ozbiljno, ali neko mora i to da radi umesto nas.
Voleo bih da mu odavde po{aljemo ohrabrenje da istraje u toj borbi,
jer kod njega je ta borba protiv fa{izma autenti~na. On fa{izam dobro
poznaje, jer ga je vrlo ozbiljno prou~avao.
Teofil Pan~i}:
Pre nekoliko meseci su uveli prinudnu upravu u Zrenjaninu. Sve
stranke koje su u~estvovale u kreiranju prinudne uprave su zajedno
na prethodnim izborima dobile {est odsto, DSS sam je dobio recimo
dva odsto, tako da su ljudi koji su imali legitimitet od {est odsto
glasa~a vladali nad onima koji su imali iza sebe devedeset ~etiri
odsto. To ih nije spre~ilo da ve} u prvih nedelju dana posmenjuju
apsolutno sve direktore svih javnih preduze}a i postave svoje ljude.
To je po~elo jo{ u onoj prvoj Ko{tuni~inoj vladi i Srbija postaje neka
vrsta konfederacije lokalnih knezova. Pogledajte na~in na koji Velja
Ili} dr`i veliki deo zapadne Srbije, na~in na koji Palma dr`i Jagodinu
i veliki deo Pomoravlja, na~in na koji je Bid`a bog u svom Svilajncu i
okolini. Sve ih povezuje to da su se svi odjednom skupili oko
Ko{tunice, pa onda imate jednog radikalnog muslimana kao {to je
Sulejman Ugljanin spojenog sa jednim arkanovcem kao {to je Dragan
Markovi} Palma. E sad, kamo sre}e da se to spaja u smislu – neke
bezvezne razlike su prevazi|ene. Ne, iza toga naprosto stoji mo} i
{u{ke i ni{ta drugo.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 196
Sad se digla velika frka i frtutma zbog one famozne epizode serije
^etrdeset osam sati – svadba. Mladi predbra~ni, sada ve} bra~ni par,
koji je priznao da on nju povremeno bije, pa onda njena majka ka`e –
Zaslu`i ona tu i tamo. Nije problem {to je RTS pustio tu konkretnu
epizodu, problem je {to RTS uop{te pu{ta taj serijal, {to javni servis
uop{te pu{ta taj serijal kao takav, i bez {amara. A za{to je to prob-
lem? Taj serijal promovi{e patrijarhalne vrednosti, on je usmeren ka
patrijarhalnosti, ka onome {to radikalna desnica svugde u svetu, kao
hri{}anski konzervativci u Americi, zove – porodi~ne vrednosti. I
kada ka`u – porodi~ne vrednosti, oni ne misle na bilo kakvu porodicu,
nego na klasi~nu patrijarhalnu porodicu, u kojoj je stariji uvek iznad
mla|eg, a mu{ko uvek iznad `enskog i nema boga da bude druga~ije.
A ako ovo mla|e ili ovo `ensko bude mlogo bezobrazno, mo`e da popi-
je {amar, a mo`e da popije i ne{to te`e. Ako permanentno
promovi{ete patrijarhat i patrijarhalne vrednosti, i ako to radite u
jednoj epizodi, u pet epizoda, u deset epizoda, u trideset epizoda, u
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 197
Svetlana Luki}:
Jedan od argumenata da kod nas nema neonacista jeste teza da Srbi
ne mogu da budu neonacisti, jer su stradali od nacista u Drugom svet-
skom ratu. Koliko je taj argument glup govori i vest koja je stigla iz
Izraela, da se jevrejska dr`ava suo~ava sa neonacistima, a neonacisti
su, da se razumemo odmah, mladi Jevreji. Evo kako glasi vest:
Izraelska policija ju~e je saop{tila da je otkrila mre`u mladih izrael-
skih neonacista koji su optu`eni za vi{e napada na strane radnike,
religiozne Jevreje i pripadnike gej populacije. Sud je doneo odluku da
osumnji~ene zadr`i u pritvoru. Neonacisti~ka banda dokumentovala
je svoje aktivnosti na filmskoj traci i fotografijama. Izraelska televiz-
ija prikazala je snimke ljudi koji bespomo}no le`e na ulicama dok ih
pripadnici bande tuku. Jedna od prona|enih fotografija pokazuje
mladi}a koji u jednoj ruci dr`i pu{ku M16, a u drugoj plakat s natpi-
som Hajl Hitler. Grupu predvodi devetnaestogodi{njak poznat pod
nadimkom Eli Nacista. Slu{ate Biljanu Kova~evi}-Vu~o iz Komiteta
pravnika za ljudska prava.
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 198
Biljana Kova~evi}-Vu~o:
12.10.07.
Cela stvar je opet izvitoperena i okrenuta naopa~ke, tako da je
posledica progla{ena uzrokom, a to je ^ankova izjava o tome da treba
ra{~istiti s tim zlom. Sada koriste tu njegovu metaforu s letvama kao
uzrok pojave nacizma kod nas. I svi su mnogo vi{e zabrinuti zbog
^ankove izjave nego zbog toga {to postoje neonacisti~ke,
198 klerofa{isti~ke grupe. Njihov zna~aj umanjuju tako {to govore da je
to marginalna pojava koju ne treba tuma~iti kao sistemsku pojavu u
ovom dru{tvu, a Nenada ^anka i ^edomira Jovanovi}a i nevladine
organizacije, intelektualce progla{avaju uzrokom porasta pristalica
neonacisti~kih ili fa{isti~kih grupa. To je zaista bezobzirno.
Amoralno je tako napadati ljude koji su prvi stali u odbranu Srbije i
u odbranu dru{tva od takvih grupa. Nenad ^anak je postao problem,
to je obja{njenje Branka Raduna u Utisku nedelje, jer antifa{isti
toliko ne vole Nenada ^anka, ^edu Jovanovi}a i ostale iz te grupe, da
}e radije da pre|u na stranu fa{ista, nego da budu s ove strane gde su
antifa{isti. To je bolesno.
nije on protiv cele grupe, nego mu smeta ba{ taj ^anak. Onda Milan
12.10.07.
Nikoli} isto pravi analizu kako treba biti protiv svake vrste netoler-
ancije, diskriminacije i tvrdi da je potpuno svejedno da li se tu radi o
letvama ili o pozivanju na rasnu diskriminaciju.
I svi oni {to izlaze sa slikom Ratka Mladi}a i svi oni koji izlaze sa
slikama Radovana Karad`i}a, svi koji brane srpske junake, pod
znacima navoda, koji su ubijali druge zbog ~asti, krvi i srpstva, sve to
spada tu. Zna~i, ne mo`emo govoriti o marginalnoj pojavi kada Vu~i}
izlazi u skup{tini i progla{ava skup{tinu sigurnom ku}om za Ratka
Mladi}a i vadi onaj plakat, i kada predsednik skup{tine Oliver Duli}
ne reaguje na to, odnosno, njemu se to ne dopada, ali zbog demokrati-
je on ne mo`e da suzbija tu|e mi{ljenje. To su te pojave za koje je
10-6Pescanik.qxd 12/2/2007 6:08 PM Page 202
Svetlana Luki}:
Bila je ovo Biljana Kova~evi} – Vu~o. Sutra vas na na{em sajtu pes-
canik.net ~eka novi tekst Teofila Pan~i}a. Od sutra }e svake subote
Teofil pisati za sajt Pe{~anika, a od ponedeljka do petka u nastavcima
}emo objavljivati veoma zanimljiv tekst o Rusiji Perija Andersona.
Bi}e re~i o nekim stvarima koje vam zvu~e poznato, o dirigovanoj
demokratiji kojom upravlja oligarhija biv{ih oficira KGB-a, o zemlji u
kojoj ministri upravljaju najve}im kompanijama, o Putinovom usponu
na vlast, o razlozima njegove popularnosti i autokratskom modelu vla-
davine i tako dalje. Slede vesti, ima jedna interesantna, mo`da vam
pomogne da se obogatite. Bio je ovo Pe{~anik, do vi|enja.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 206
Svetlana Luki}:
Prema izve{taju Reportera bez granica sloboda medija u Srbiji je ma-
nja nego bilo gde u regionu, manja nego na Kosovu. Ova ~injenica ob-
ja{njava ovonedeljna izve{tavanja na{ih medija o raznim stvarima,
mada ni glupost ne treba potcenjivati. To se naro~ito odnosi na uspe-
he susednih dr`ava. Neverovatno je na koje je sve na~ine umanjen
zna~aj ~injenice da je kvazidr`ava kao {to je Crna Gora potpisala sa
Evropskom unijom Sporazum o asocijaciji i stabilizaciji.
vac. Na toj sednici su se ~uli pozivi na lin~ onih koji se usude da na iz-
bore ipak iza|u. Evo {ta je rekao koordinator op{tine Klina Stojan
Don~i} – Na podru~ju Metohije postoje grupice ljudi koji }e sigurno
iza}i na izbore. Mi njih ne mo`emo da kontroli{emo, me|utim, ima
jedna dobra stvar. Albanci su svakog Albanca koji je tada prihvatio
srpsku vlast likvidirali. Do{lo je vreme da i mi moramo takvo ne{to da
uradimo. Mi{a
Brki}
Na po~etku Pe{~anika slu{ate Mi{u Brki}a, kolumnistu lista Ekono-
mist i dopisnika Glasa Amerike iz Beograda.
Mi{a Brki}:
^etiri dana pre nego {to je napadnuta, ona me je zvala, pa narednog
dana opet, pa narednog – Meni prete, meni prete. Spomenula mi je
imena nekih vrlo va`nih srpskih politi~ara s Kosova, koji su vrlo
ozbiljno pretili da }e joj baciti bombu u stan, da }e joj uzeti dete, a nju
ubiti. Tra`ili su od nje da ne izve{tava s predstoje}ih izbora na Koso-
vu. Zvala me je i tog jutra, jedva sam prepoznao ko me zove. Rekla mi
je da joj je u toku no}i neko upao u stan i tako je krvni~ki pretukao da
jedva govori. Mislim da ona vi{e ne mo`e da ostane na Kosovu. O~i-
gledno je da tamo vi{e nema mesta za bilo koga ko objektivno izve-
{tava s tog podru~ja. Zna{, mi smo ~udan svet. Pre samo petnaest go-
dina imali smo isti taj scenario u Kninskoj krajini, istu retoriku, iste
likove s druga~ijim imenima, nakostre{ene, besne, mo}ne. Vladali su
`ivotima ljudi koji `ive na toj teritoriji, tom teritorijom, nov~anim i
robnim tokovima. I sada se sve to {to smo gledali u Kninskoj krajini,
pa velikim delom i u Bosni, preselilo na sever Kosova. I kada bi ~ovek
hteo da bude zlonameran, a ja to ne}u, postavio bi pitanje – A kako
druga~ije mo`e da se rasplete kosovski ~vor nego onako kako se ve}
raspleo u Kninu i Republici Srpskoj? Dakle, opet stradanje naroda.
Ne znam da li }e lideri Srba s Kosova pro}i kao {to su pro{li neki iz
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, ali mi nije jasno kako
ljudi ne umeju da izvuku pouke iz tako bliske istorije.
je. Tim novcem raspola`e nekoliko ljudi i niko drugi ne zna {ta se s
19.10.07.
njim doga|a. U stvari Srbi s Kosova slu`e kao moneta za potkusuri-
vanje Ko{tunici i dru{tvu, kao {to su i nesre}ni Srbi u Kninu i Kraji-
ni slu`ili Milo{evi}u.
Svetlana Luki}:
212 Setila sam se one velike fe{te, na kojoj su bili svi patrijarsi, svi pred-
sednici, svi akademici, svi pesnici, kada je napravljen fond za Koso-
vo. Ko{tunica je tada dao svoju prvu platu ili topli obrok i onda je to
nestalo i ne zna se ni {ta je s tim novcem, ni da li je to uop{te proradi-
lo ili nije. Onda su pre godinu ili dve me|unarodne snage dole uhvati-
le neki kamion s novcem. Tako povremeno saznamo da neke pare ta-
mo odlaze u kamionima, avionima, ali ni{ta stvarno o tome ne znamo.
Mi{a Brki}:
Bud`et Srbije i ina~e nije transparentan, a posebno je taj bud`et za
Kosovo, koji je deo srpskog bud`eta, tamni vilajet. Ponovo smo u si-
tuaciji da pod firmom nacionalnih interesa neke pare nekim kanali-
ma odlaze na Kosovo. Ko odatle prima platu, a ne `ivi i ne radi na Ko-
sovu nego u Srbiji, da li oni koji `ive na Kosovu primaju novac i iz ko-
jih fondova – mi o tome ni{ta ne znamo. Srbija izdvaja ogroman no-
vac za Kosovo, a ljudi na Kosovu `ive u sve ve}oj i ve}oj bedi. Koordi-
nacioni centar je osnovan zbog toga da bi ne samo prebacivao novac,
nego i projekte za razvoj srpskih enklava, da bi tim ljudima pomogao
da na|u posao. Indikativno je da sav novac zavr{ava u Kosovskoj Mi-
trovici, a da su ljudi koji `ive pedeset ili sto kilometara od Kosovske
Mitrovice, kao i Srbi iz Dimitrovgrada u odnosu na Beograd, gra|ani
drugog reda.
Uz sve na{e tajkune sti`u i novi tajkuni sa istoka. Pre dve nedelje je
u poseti Srbiji bio onaj direktor Gasproma. Svi su ga primili, premi-
jer, vicepremijer, pa predsednik, ministar, samo nije bio kod patrijar-
214 ha. ^ovek je do{ao i otvoreno rekao – Vi nam nudite naftnu industri-
ju, nama je to malo, mi ho}emo ceo energetski sektor, dakle, `elimo
da kupimo celu energetsku nezavisnost Srbije. On je oti{ao zadovo-
ljan iz Beograda. Dakle, on }e da napravi ono {to se zove ju`ni tok, ga-
sovod kroz Srbiju, samo pod uslovom da mu damo skladi{te gasa u
Banatskom Dvoru i Naftnu industriju Srbije. To je srpska borba pro-
tiv monopola i protiv tajkuna. Da ti nekom strancu, pa neka ti je sto
puta slovenski brat, da{ ~itavu energetsku nezavisnost, energetski
sistem Srbije u ruke jedne kompanije – to mi je potpuno nejasno. Tu
sam potpuno saglasan s Vojom Ko{tunicom, koji ka`e – Ne}emo NA-
TO dr`avu na Kosovu. A ja ka`em – Ne}emo Gasprom dr`avu u Srbiji.
Pri tom, Gasprom nije jedini aktuelni problem kada su u pitanju srp-
sko-ruski ekonomski odnosi. Ima{ poplavu ponuda, i to ne s njihove
strane, nego odavde. Oni vi{e ne mogu da se odbrane od toga {ta im
mi sve nudimo. Video sam podatak da je u maju na{a delegacija, sa~i-
njena od ministarstva i JAT-a, i{la u So~i na razgovore sa Aeroflotom
i da je dogovoreno strate{ko partnerstvo dve kompanije. Pazi, posle
toga je sve sme{no, mi kao raspisujemo tender, pa }e ovaj ministar za
infrastrukturu da ka`e – Rusi su najpovoljniji, gledao sam i ove osta-
le, Austrijanci, Nemci, Indusi, Australijanci nisu ni do kolena Rusi-
ma. Nije gledao ni{ta, niti zna ne{to, jer je to unapred dogovoreno. Ja
mislim da se niko ozbiljan na taj tender ne}e javiti, jer je dr`ava ve}
poslala signal koga prote`ira.
di i vazduhu. Mo`da oko njega ima poneki lopov, ali on ne zna za to.
Pazi, ~ovek proda C market u ~etiri oka ili u {est o~iju, mrtav hladan
primi Deripasku mesec dana pre raspisivanja tendera, dva meseca
pred prodaju Bora i ka`e – To nije ni{ta neuobi~ajeno. Onda do|e ovaj
iz Gasproma, pa ka`e – Ho}emo sve, gas, naftu, sve {to imate, a onda
do|e ovaj iz Aeroflota – Ej, idealni ste za nas, koliko to ko{ta? To nije
samo spoljnopoliti~ki zaokret, izgleda da je u pitanju veliki istorijski Mi{a
preokret i da mi napu{tamo politi~ku filozofiju demokratskih prome- Brki}
Za{to smo do{li u tu situaciju i dokle }e ona biti odr`iva? Ima{ dve
mogu}nosti. Jedna je da pred naletom nezadovoljnog naroda vlast
uhapsi Mi{kovi}a, jer nije platio ekolo{ki porez negde u Jagodini. Ta-
ko je Putin uhapsio Hodorkovskog i strpao ga u zatvor na sto godina.
Milan
A druga mogu}nost je da otvori{ tr`i{te, da stvori{ ekonomske uslo- Vukomanovi}
ve u kojima monopol nije mogu}.
Svetlana Luki}:
Kao da su svi zaboravili {ta se prethodnih dana doga|alo u Sand`a-
ku. Beograd je pomogao da se vatra zapali, a onda upu}ivao apele da
se vatra gasi. Slu{ate profesora sociologije religije s Filozofskog fa-
kulteta u Beogradu, Milana Vukomanovi}a.
Milan Vukomanovi}:
Ono {to se proteklih nedelja, pa i meseci zbiva u Sand`aku trebalo bi
sve da nas zabrine i anga`uje, jer je re~ o svojevrsnom udaru na ver-
ske slobode. Me|ureligijski odnosi u Srbiji su se pogor{ali s Ko{tuni-
~inom vladom, pro{lom i sada{njom, a time su se pogor{ali i odnosi
crkve i dr`ave. Nama danas me|ureligijski odnosi direktno ugro`a-
vaju me|udr`avne odnose. Setimo se samo Makedonije, Crne Gore,
pa evo sada i Bosne i Hercegovine, s ovom reakcijom reisa Ceri}a. Do-
lazi, paradoksalno, do zao{travanja diplomatskih odnosa zbog nere-
gulisanih me|uverskih odnosa. Da se razumemo, dr`ava ugro`ava
verske slobode gra|ana Srbije, i veruju}ih i neveruju}ih. Rekao bih
jo{ preciznije, to ~ine vladaju}e stranke u ime dr`ave. Dolazi do
ustavnih prekora~enja, dr`ava ne po{tuje ni svoj vlastiti zakon i ka-
da vam to ka`e sand`a~ki muftija, kao lider tradicionalne verske za-
jednice, to zvu~i kao zahtev sovjetskih disidenata iz doba Bre`njeva,
koji su pozivali dr`avu da po{tuje sopstvene zakone, ni vi{e ni manje
od toga. Drugo, tu imamo ozbiljne optu`be za cezaro-papizam jednog
lokalnog politi~ara, predsednika novopazarske op{tine. Ova nemu-
slimanska vlada kao da paradoksalno neguje islamizam ili politi~ki
islam, jer gura politiku u verske strukture. Taman kada misli{ da ne
mogu ni{ta idiotskije da urade, oni te demantuju. Tre}e, govori se ve}
dugo o saradnji nekih sve{tenika imama sa obave{tajnim slu`bama.
Molim vas, to je ozbiljna optu`ba, koja sti`e s najvi{eg mesta u Islam-
skoj zajednici u Srbiji. To bi moralo i da se ispita na najvi{em nivou.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 218
Svetlana Luki}:
Postoji predrasuda prema muslimanima i Bosni i Hercegovini, da su
to mud`ahedini.
Milan Vukomanovi}:
Neki mud`ahedini su u~estvovali u ratu u Bosni, ali u tom ratu su
u~estvovali i neki dobrovoljci iz Rusije i Gr~ke pod zastavom pravo-
slavlja. To nije neobi~no za ovo podru~je. U pitanju je vezivanje uop-
{te islama za terorizam, nasilje. Pa pobogu, milijardu i trista miliona
ljudi danas u svetu ispoveda tu religiju, a ovi su njena manjina. Bal-
kanski islam je umereni islam, onaj mirni islam, u kojem je vi{e pri-
sutna sufitska tradicija, koja je i kosmopolitska i misti~ka, duhovna,
spekulativna. Naprotiv, ovaj vehabisti~ki uticaj uop{te nije mogao da
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 222
Svetlana Luki}:
U vreme onih ~uvenih karikatura Alaha, ~udila sam se {to na njih ni-
je odgovoreno karikaturama Isusa Hrista. Kada su uzvratili uvredu,
oni su se sprdali sa holokaustom, je li tako?
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 223
Milan Vukomanovi}:
Sa hri{}anstvom ne bi smeli, zato {to jevrejski proroci, Isus Hristos i
likovi iz jevan|elja imaju status bo`jih poslanika i u islamu, pa bi to
bila uvreda vlastite religije. Muslimani ne prihvataju Isusa Hrista za
boga, tu je najbitnija razlika izme|u muslimana i hri{}ana, ali Isus
Hristos je jednako bo`ji poslanik kao i Muhamed, Mojsije, Avram i
drugi. Islam priznaje Muhameda kao poslednjeg bo`jeg poslanika. Milan
Time se zatvorila istorija objave ili istorija otkrivenja. I kada je do{lo Vukomanovi}
do uzvratnog udarca u slu~aju s karikaturama, krenulo se na holoka-
ust, {to je, naravno, skandalozno. Ali u dana{njem svetu ima svega.
^uli smo i za neonaciste u Izraelu. ^udan je ovaj svet.
Svetlana Luki}:
Kada su avganistanski talibani ru{ili Bude iz Bamijana, oni zapravo
ne bi ru{ili statue Isusa Hrista, ~ak i da ih je tamo bilo.
Milan Vukomanovi}:
Tako je, zato {to judaizam i hri{}anstvo jesu objavljene religije i oni
bi na taj na~in udarili i na temelje islama. U septembru iste godine se
desilo ono u Njujorku i Va{ingtonu, gde su se neke moderne statue
na{le na udaru teroristi~kih organizacija. Ali, od talibana u Avgani-
stanu dug je put do Al Kaide, a jo{ je du`i od tradicionalnog, ortodok-
snog islama do talibana. To uop{te nisu iste stvari.
Svetlana Luki}:
Poljsko ministarstvo odbrane naredilo je da svi poljski vojnici, bez iz-
uzetka, moraju da odgledaju najnoviji film And`eja Vajde Katin, kako
bi prekalili rodoljublje. Film govori o masakru poljskih vojnih i civil-
nih zarobljenika u prole}e 1940. godine u Katinskoj {umi, koji su izvr-
{ili pripadnici vojske Sovjetskog Saveza. Ministarstvo odbrane Polj-
ske ve} je kupilo nekoliko desetina hiljada ulaznica. Mi za takav pa-
triotski poduhvat nemamo uslova. Prvo, u mnogim gradovima u Srbi-
ji bioskopi vi{e ne postoje i drugo, nema se para. Evo, saznali smo pre
neki dan da je svim strankama pro{le godine ispla}eno 62,7 miliona
dinara vi{e nego {to je trebalo. Dakle, po{to nemamo bioskope i nema-
mo para, pripadnici BIA, MUP-a i vojske mogli bi da se kale ~itaju}i
obavezno sajt Nove srpske politi~ke misli. Ivan ^olovi} je ovaj neve-
seli posao ve} obavio.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 224
Ivan ^olovi}:
19.10.07.
Da li znate da su neprijatelji Srbije nedavno izveli pokaznu ve`bu pod
imenom – Operacija Vidojkovi}? To je otkriveno i vest o tome je obja-
vljena tek pre neki dan. Radi se o diverzantskoj ve`bi koju su na{i ne-
prijatelji organizovali da bi se {to bolje pripremili za uni{tavanje srp-
ske knji`evnosti i kulture, a time i srpske dr`ave, jer, kako se veruje,
224 temelji na{e dr`ave su manje-vi{e literarni. Vest o ovoj neprijatelj-
skoj ve`bi, odnosno o Operaciji Vidojkovi}, saop{tio je knji`evni kri-
ti~ar i asistent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Slobodan
Vladu{i}. On je o tome govorio na skupu Kulturna politika u Srbiji,
koji je u organizaciji ~asopisa Nova srpska politi~ka misao odr`an 31.
avgusta i 1. septembra ove godine na Tari. Njegovo izlaganje pod upo-
zoravaju}im naslovom Kraj nacionalne kulture, od pre nekoliko dana
mo`e se pro~itati na sajtu pomenutog ~asopisa. Vladu{i} je do{ao do
operativnih saznanja, ~ije izvore nije otkrio, o tome kako se Operaci-
ja Vidojkovi} odvijala. Najpre je odabran jedan mlad pisac iz Srbije
koji ko zna za{to lo{e misli o dr`avi u kojoj `ivi, pa je tako izbor pao
na Marka Vidojkovi}a, autora neveselog romana Kand`e. Zatim je taj
pisac ve{to nametnut doma}oj i stranoj publici kao autenti~ni i ~ak
najbolji predstavnik mlade srpske knji`evnosti. Tako je ostvaren
glavni cilj ove pokazne ve`be neprijatelja Srbije, to jest poslana je po-
liti~ka poruka da Vidojkovi}evo ko zna za{to lo{e mi{ljenje o dana-
{njoj Srbiji tobo`e odgovara stvarnom stanju stvari, da je to mi{ljenje
va`no i ~ak reprezentativno.
Zar vam sve ovo ne deluje poznato? Stariji se se}aju, a mla|i su ima-
li prilike da ~uju da je i pre skoro ~etrdeset godina zbog nebrige dr`a-
ve o kulturnoj politici radosni `ivot u tada komunisti~koj Jugoslaviji
bio zlonamerno i la`no predstavljen krajnje crnim bojama u ino-
stranstvu. Samo tada su u stvaranju te la`ne crne slike o na{oj zemlji
po neprijateljskom scenariju, kako se tada govorilo, najvi{e u~estvo-
vali neki filmski reditelji, tvorci takozvanog crnog talasa u jugoslo-
venskom filmu. Ali i tada je, sre}om po radosnu socijalisti~ku Jugo-
slaviju, bilo budnih patriota koji su znali da otkriju ko iza svega toga
stoji i kuda to vodi, te da podstaknu dr`avu da se od zla crnog talasa
odbrani. Oni su, kao danas Vladu{i}, pronicljivom stru~nom obradom
operativnih podataka do{li do saznanja da su reditelji kao {to su Ma-
kavejev, @ilnik i njima sli~ni u svetu hvaljeni i nagra|ivani samo za-
to {to su blatili svoju zemlju, odnosno, da su njihovu reputaciju tobo-
`e sasvim nesrazmernu pravoj vrednosti njihovog rada, proizveli na-
{i neprijatelji. Jedan od Vladu{i}a tog vremena po imenu Branko Mi-
lo{evi}, koji je bio sekretar aktiva Saveza komunista filmskog predu-
ze}a Neoplanta, u jednom razgovoru za novine objavljenom oktobra
1973. godine izneo je ovo mi{ljenje o crnom talasu – Slika koju je crni
film predo~io svetu o nama je zaista bila crna uprkos nagradama ko-
je su ga zasipale na smotrama i festivalima. One su zapravo bile uto-
liko ve}e ukoliko se film `e{}e obarao na na{e dru{tvo i njegove teko-
vine. S tim se u istom razgovoru za novine saglasio i tada{nji direk-
tor Neoplante Dra{ko Re|ep dodaju}i da nije istina da je dobar samo
onaj film koji na{u stvarnost vidi crno, kako je to donedavno dokazi-
vala liberalisti~ka orijentacija. Kao {to je poznato, srpska dr`ava je
tada umela efikasno da se odbrani od opasnosti koja se tobo`e nadvi-
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 227
Svetlana Luki}:
U najavi ove emisije nisam pomenula ju~era{nju raspravu u skup{ti-
ne o rezoluciji kojom se osu|uje, ne znam {ta be{e, ubistvo ^e Gevare,
Zapate, blokada Kube ili {ta ve}. To je tema za Petra Lukovi}a.
Petar Lukovi}:
Danas sam bio u nekoj te{koj, srpskoj depresiji i onda u nekom ludi-
lu uklju~im televizor. Prvi kadar koji sam video bio je kadar iz skup-
{tine Srbije. Na galeriji skup{tine je sedeo nekakav }elavi ~ovek i ne-
kakva `ena i pored njih je sedeo Had`i Dragan Anti}, biv{i glavni
urednik Politike. Naime, skup{tina Srbije je danas po podne zavr{ila
vi{e~asovnu raspravu o rezoluciji kojom se zahteva ukidanje blokade
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 228
Kube. Ja sam ~uo pre mesec dana da postoji nacrt te deklaracije, koju
19.10.07.
su predlo`ili radikali. Danas se ispostavilo da o toj deklaraciji posto-
ji saglasnost 205 poslanika, i ti onda ka`e{ – Jebote, pa to su svi. Pa
jesu svi, dakle, tu su radikali, socijalisti, DSS, Demokratska stranka,
G17 plus, dakle, svi su zajedno. Pa stani, ~ekaj, pa jebote, blokada tra-
je ve} trideset godina, otkud znam koliko traje blokada, svi se navi-
228 kli, navikli se i Kubanci, navikli se i Amerikanci, a ovi se sad sastaju.
I onda slu{am diskusiju. Prvo je po~eo Vu~i}, koji je pomenuo da je
ovo dramati~an trenutak za Kubu i za Srbiju, u svom govoru je pome-
nuo naravno i ^edu Jovanovi}a i Ha{ima Ta~ija i otimanje Kosova i
malu Milicu, i deset puta pomenuo da na Kubi najvi{e pate deca, ne-
ja~ i starci, kubansko ognji{te, sve je bilo tu. Onda se javio Dragoljub
Mi}unovi} i tu sam se definitivno oraspolo`io. Stvarno vi{e nema ni-
kakve razlike izme|u radikala i Dragoljuba Mi}unovi}a. Ako je mo-
gu}e da se oni skupe zbog Kube, onda je potpuno logi~no da se skupe
i zbog podele javnih preduze}a, da se skupe zbog bilo ~ega drugog. Ali
ono {to je bilo zastra{uju}e je prisustvo kubanskog ambasadora i
Dragana Had`i Anti}a.
I{~ekujemo ne{to {to je ve} izvesno, {to svi znamo. To ti je kao u fud-
balu, evo, nadamo se da }e Belgijanci da pobede Poljake, a Jermeni da
pobede Portugalce. Stvarno `ivimo u nekom vrlo ~udnom obliku `ivo-
ta, to je neko ~ekanje pred ne{to. Ti vidi{ da se sve minimizira, te ve-
sti maltene ne postoje. Kada ima bilo kakve vesti o Kosovu, kad Jere-
mi} ne{to ka`e – sme{no je {to uop{te pominjem Jeremi}a – to je pu-
no optimizma, to izgleda zdravo do jaja, super, ma nikad nije bilo bo-
lje. S druge strane, da li neko mo`e da me uveri da je pri~a o podeli
javnih preduze}a stvarno u`asnula ljude? – Ne. O~ekivao si to od onih
koji su se najvi{e bunili, opet od nesre}ne Demokratske stranke. Oni
ti stalno pi{aju u d`ep i onda ti ka`u da to pada ki{a i jo{ ti daju ki{o-
bran da nosi{. Tako izgledaju njihova obja{njenja, ali svi u tome u~e-
stvuju, pa moramo i mi. A od podele javnih preduze}a do Kube je sa-
mo jedan korak, izvini, ali to je samo jedan korak. Drugo, posle mitin-
ga u Novom Sadu je napravljena kontrakampanja dokazivanja kako
u Srbiji nema fa{izma. To je neverovatna kampanja, samo na onom
fa{isti~kom sajtu, Nova srpska F misao, ima trideset tekstova u koji-
ma nas ube|uju da u Srbiji nema fa{izma, da nikad nije bilo fa{izma
u Srbiji, da Srbi nisu ekstremna nacija, da ovde sve puca od toleran-
cije, ljubavi i miroljubivih odnosa. I od koga poti~e takva vrsta ose-
tljivosti na antifa{isti~ki ekstremizam? Od radikala, SPS-a, pazi, oni
su sad osetljivi. Pazi, i DSS je postao osetljiv na ekstremizam. Pa, je
l’ ja moram da pominjem {ta je sve Ko{tunica radio? Pa jesam li se ja
slikao sa oru`jem na Kosovu ili se on slikao? Jesam li ja pisao za
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 230
Obraz ili je on pisao? I svima njima smetaju te letve, kojih uop{te ni-
19.10.07.
je ni bilo. Je l’ bilo letvi? – Nije. Ali ko su nosioci te borbe protiv eks-
tremista? Pazi, analiti~ari za koje svi mi koji smo u ovim govnima ve}
petnaest, dvadeset godina nikada nismo ~uli. Ko je od nas 1996. ~uo
za \or|a Vukadinovi}a? Je li ga iko ikada video na {etnjama, mitinzi-
ma, jesam li pro~itao ikada njegov tekst? Gde je bio ~uveni Antoni}?
230 Gde su bili ti ljudi, {ta su radili uop{te? Ispuzali su 2003. ispod nekog
kamena i sad imamo posla s pravim politi~kim komesarima. Ja te tek-
stove ~itam kao ideolo{ku predstavku programa vlade.
Na televiziji smo gledali slu~aj Milke Forcan i pitaju Bubala, koji ka-
`e da ne postoji nikakva zakonska prepreka da Milka Forcan bude i
232 potpredsednica Delta holdinga i slu`benica vlade. Naravno da ne po-
stoji kada je Delta zakon u ovoj zemlji. Parivodi} ka`e da je ona feno-
menalna i da maltene treba da stanemo mirno pred njom, kao {to bi-
smo stali pred Nedi}em i Ljoti}em. Dakle, imamo opasan kupleraj. To
vi{e nije veselo. Sve smo prepustili jednom ~oveku i to vi{e nije stvar,
izvinjavam se, njegovog dobrog ili lo{eg raspolo`enja, po{to je on
uvek lo{e raspolo`en, ali jeste stvar njegovih suludih ideja. Slu{a{
kako Ko{tunica govori o raznim temama, ali u svima njima je Koso-
vo. Pazi, neki dan je bilo kako Gasprom zahteva ne znam {ta, a onda
pro~itamo komentar iz vlade, kao – Ma jok, ma ne, ma kakvi, to {to
oni nama poma`u oko Kosova nema nikakve veze, oni imaju iste {an-
se na tenderu, pa taman posla, pa na {ta vam mi li~imo? Stvarno na
{ta li~e i, izvini, a na {ta mi vama li~imo? Sve je super, ma jok, to je
samo gas, JAT, ma jok, to je samo Lukoil – od Nove godine }emo svi
u~iti ruski. Ne bre, danas ti je svaki Rus car, ruska privreda je najbo-
lja privreda na svetu, ruska literatura uvek, ruski filmovi, ruske seri-
je – sve }u da priznam, ali ruske serije ne. Stani malo, zaustavi se. Gle-
dao sam na B92 rusku verziju Moje dadilje i zna{ {ta, streljao bih pr-
vo te Ruse, a streljao bih i ove na{e koji su to uzeli. Ima{ TV prenos iz
ruskog doma, jebote. Pa ima{ na televiziji pesme ljubavne. Nemam
ni{ta protiv, okej, super, dobro, ali ka`ite nam onda – Ej, Rusi nas bra-
ne i zato tra`e pare, da znamo, ali nemoj da me pravi{ kretenom. Ej,
toliko nas prave konjima, ka`u da je crno belo. Slu{am danima kako
Hrvatska postaje to {to je postala, Crna Gora potpisuje, mi ne parafi-
ramo zato {to smo dobili negativan izve{taj Karle del Ponte. Je l’ ta-
ko, je l’ negativan izve{taj? Je l’ jeste ili nije?
Svetlana Luki}:
Pa izgleda da se ne zna.
Petar Lukovi}:
Pa ako je pozitivan, {to nismo dobili pravo na potpisivanje? Hajde
molim te, objasni mi. Ne, nego nas ube|uju da nismo dobro pro~itali.
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 233
Razume{, svako ima neki svoj posli}, a veliki {ef gore brine globalno i
kako se njemu navrti 10. decembra, tako }e da bude. Stvarno sam mi-
slio da postoji jedan razuman poslanik u celoj ovoj bulumenti ludaka,
da ka`e – ^ekaj, jebo te bog, pa stvarno da li nam je Kuba najva`nija te-
ma, da li je to ne{to od ~ega nam stvarno zavisi `ivot? Kad zami{ljam
ove na{e gledaoce, pa je l’ mogu da budu toliki konji da gledaju i odo-
bravaju ovo {to se de{ava? Pa jebala ih Kuba, da ih jebala Kuba na ko-
ju nikad ne}e oti}i, ne}u ni ja oti}i na Kubu, ni ti, ali je zato po~asni
~lan kubanske delegacije ovaj Dragan Had`i Anti}. Jebala vas Kuba, da
vas jebala Kuba, zajedno sa Fidelom i Raulom, sa svom bra}om, ako
jo{ ima bra}e i sestara, sve zajedno. Pizda vam materina, jebote, pa zar
mi nemamo druga posla? Ej bre, slede}e nedelje }emo da pri~amo o
Iranu, odobri}emo nuklearni program Severne Koreje i to nam je mo-
`da jedina {ansa da dobijemo nuklearnu bombu. Nema te stvari o ko-
joj onaj {ef, usamljen u svom kabinetu, ne razmi{lja, jer nikog nema
da mu se suprotstavi, svi oko njega ga obo`avaju, on je taj koji celu Sr-
biju kao globus dr`i na svojoj glavi. Najebali smo ako mu globus pad-
ne s glave, odosmo svi u pizdu materinu. Stra{na zemlja, stra{na. I
ono ose}anje koje ~ovek ima da je iz meseca u mesec sve gore i gore.
Ne govorim vi{e o `ivotnom standardu, majke mi, nije vi{e stvar u to-
me da li ima{ para ili nema{ pare, nekako }e{ da pre`ivi{, nego govo-
rim o ose}anju teskobe s kojim `ivimo. Evo, ja se na kraju ose}am kao
neka vrsta zatvorenika, moram da ka`em, ceo prozor u svet je sveden
na kompjuter. Ako slu{am radio ili gledam televiziju, ne mogu da ~u-
jem ni{ta. Ova dr`ava je vrsta malog zatvora. Ne ka`em da to ima ika-
kve veze s fa{izmom, naprosto postoji jedna dr`ava koja je prirodno
postala takva, sau~esni{tvom mno{tva ljudi koje je bilo ba{ briga za
sve. Evo, danas me je ta jebana Kuba osvestila, da vidim gde `ivim. Te-
be sve okolo ubija, sve te ubija, a jo{ je Beograd super. Kad ode{ van
Beograda u mala mesta, Majdanpek, Bor, Negotin, Zaje~ar, Vranje, to
su zaboravljeni gradovi, zaboravljene regije. Nema pobolj{anja, nema
10-7Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 235
nikakve nade, nema ni~ega dok vlast ne bude imala nekakve vizije i
radila ne{to {to nije trenutna volja naroda. Pa daleko bilo da su svi ra-
dili po volji naroda, pa svi bi oti{li u pizdu materinu. Pariz nikada ne
bi imao onakve bulevare. Pusti narod, narod izabere nekoga, pa taj ra-
di kako treba da radi.
Ne, kod nas je najgora stvar to {to ti koji su izabrani izvr{avaju volju
Petar
naroda. Ja stalno gledam tu Palmu plus iz Jagodine i taj odnos pred- Lukovi}
sednika op{tine i tog naroda. Vidi{ ljude koji su tamo janji~ari i taj
Palma }e dole da ostane forever. Dakle, ako bude `iveo dvesta godina,
dvesta godina }e Palma da ostane u Jagodini. Pazi, on narodu da zoo-
lo{ki vrt. Vri{tao sam od smeha, sad je ~uo Palma da postoji Dizni-
lend u Parizu i ve} je, ka`e Palma, stupio u vezu s Diznilendom iz Pa-
riza kako bi Diznilend za`iveo na srpskoj zemlji, u Jagodini. Gledao
sam na televiziji kada ga pitaju kako bi on reagovao da ima u op{tini
nekog homoseksualca. On je rekao da u Jagodini nema nijednog ho-
moseksualca, nema problema, nema nezadovoljnih, jer su njihove
kulturne i duhovne potrebe zadovoljene od onog trenutka kad je on
izgradio zoolo{ki vrt, a ima i crkvu i svoju televiziju koju vodi njegov
sin i time su pokrivene duhovne i kulturne potrebe Jagodine. Eventu-
alno do|e Ceca, imaju kik boks i {ta }e ti vi{e, {ta ti vi{e treba? Ima{
`ivotinje, ima{ da se pomoli{ bogu, da da{ neke pare, ima{ ovo gde se
tuku dvojica i peva ti tvoja omiljena peva~ica i stvarno {ta ti vi{e u `i-
votu treba? Ima{ predsednika, ima{ asfaltirane ulice i on ~etiristo
ljudi svake godine vodi u Gu~u, pa ako si taj sre}nik, ide{ autobusom,
dobije{ sendvi~ i sto dinara i u`iva{. Idi u bilo koje selo u Srbiji i re}i
}e ti – Majku ti jebem, ho}emo i mi to da imamo. [ta njima vi{e treba,
da im ne treba mo`da kompjuter, da skidaju neke mp3, neke bendo-
ve, treba im mo`da ta politi~ka rasprava, mo`da neka feministi~ka
teorija, neka prava ljudska, neko sranje im treba, zarazu da dobiju?
Svetlana Luki}:
Danas }e biti osamnaest-devetnaest stepeni, dakle otoplilo je i bole-
snici na odeljenju za onkologiju mo}i }e malo da se ogreju. Popravka
grejanja, koja je trebalo da bude zavr{ena jo{ letos, kasni i gra|ani
koji se le~e od najte`e bolesti se smrzavaju, lekari su u d`emperima, a
kvarcne pe}i temperaturu podignu jedva do ~etrnaest stepeni. A ~u-
jem da je do`ivotni ministar zdravlja Tomica Milosavljevi} preporu-
~io tim pacijentima da se pokriju s dva }ebeta. Ovu meru ministar Mi-
losavljevi} je verovatno preuzeo od ministra zdravlja iz vremena ^a-
u{eskua, koji je svojim smrznutim pacijentima predlagao da legnu po
dvoje u krevet i greju jedan drugog. Sedam dugih godina ministar
zdravlja je iz stranke G17 plus, na po~etku stidljiv i skroman ~ovek,
koji je postao oli~enje arogantnosti, i to u zemlji u kojoj u bolnicama
u prestonom gradu od pacijenata tra`e da donose }ebad, hranu za ru-
~ak, u kojima je na prozorima {perplo~a umesto stakla, u kojima pa-
cijenti za doru~ak dobijaju ~aj u limenoj {olji i kri{ku hleba, {to je ma-
nje nego {to su ljudi dobijali u nekim konc-logorima.
Vojin Dimitrijevi}:
Malo ko mo`e da razume modernu dr`avu koja priznaje da ne mo`e
da uhvati jednog ~oveka. Mo`da sada postoji raspolo`enje za to. Voj-
ska je privedena pameti, oslobodila se nekih ljudi. Se}ate se onog vre-
mena, jo{ je \in|i} bio `iv, kada je postojao neki komitet za saradnju
s Ha{kim sudom, koji su ~inili penzionisani i aktivni generali, koji su
zapravo pomagali Mladi}u. Mnogi ponavljaju da mi nismo raskrstili
s Milo{evi}em. Postoji teorija po kojoj su Milo{evi}a napustile njego-
ve pristalice jer je bio lud i radio je protiv njihovih interesa. Ceo taj-
kunat, kako to zove Ljuba @ivkov, svi tajkuni su pod Milo{evi}em ve}
bili postigli ono {to su hteli, zaradili su taj simboli~ni prvi milion, ko-
ji je mo`da bio i peti, i vrlo je blizu pameti da je onda odlu~eno da se
Milo{evi} smeni, jer je po~eo da smeta. Nama ni danas nije jasno {ta
je to Milo{evi} uradio 1998. godine, za{to je prestao da bude faktor
mira i stabilnosti na Balkanu. U svakom slu~aju, njega nema, ali sve
ono {to je postojalo oko njega jo{ je tu. General Veljko Kadijevi} u
svojoj knjizi tvrdi da je problem to {to svet mrzi Srbe. Po njemu je po-
stojala zavera Gorba~ova i Nemaca, {to je jo{ zvani~na istina u Srbi-
ji. Zna~i, postoji svetski izvor zavere, re{enost me|unarodne zajedni-
ce da nas uni{ti, ukine i mi smo se od toga branili.
da je Hitler imao ~lansku kartu broj 7, jer je bila broj 6. Zna~i, njih je
26.10.07.
bilo malo ali, kao {to je ^anak rekao, grobova je bilo mnogo.
Ako pogledate mejnstrim medije, oni sve vi{e li~e na medije iz Tito-
vog vremena, jer i tada su novosti sa Zapada bile samo katastrofe.
Ako im se desi neka nesre}a, ako im ne{to ne ide potaman, ako se ne-
ko tamo obruka, ako neko ukrade, to }e sigurno do}i u na{e medije i
stvarati kumulativni negativni utisak o Zapadu. Tako je nekad bilo i
s Indijom. Da bi se o Indusima pisalo u evropskim novinama bilo je
potrebno da hiljadu njih pogine. Mi sada neprekidno slu{amo kako je
na Zapadu stra{no, da je Evropa pred raspadom. I tu opet dolazi do iz-
ra`aja ta na{a nedoslednost, jer nisam primetio da je iko poslao svo-
je dete da se {koluje na Istoku. Tako da postoji skup lagarenja, folira-
nja, pri ~emu je odbrana Kosova najve}e foliranje od svih.
Na{e rusofilstvo je te{ko objasniti. Ono ima veze s nama kao Balkan-
cima koji ne mogu da re{e svoj odnos s Istokom. Mi ne}emo da pripa-
damo orijentalnoj civilizaciji, jer preziremo Arape i Turke. Jedini pri-
hvatljivi, a isto~nije od nas su Rusi. Evropa, opet, nikako da razume
da smo ih mi spasli od prodora Turaka. Kult Rusije obja{njava i za{to
je najvi{e informbiroovaca bilo iz Crne Gore i Srbije. To nije bilo iska-
zivanje ljubavi prema Staljinu, ve} prema Rusiji. Na`alost, istorijsko
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 243
Svetlana Luki}:
Nekoliko puta ste u intervjuima pominjali primer Vajmarske republi-
ke i ~esto su vam odgovarali da je to nategnuta paralela. I jo{ jedna
stvar, kada se brani porast ultradesni~arskih grupacija, navodi se
podatak da je u Holandiji desni~arska stranka dobila 28,8 odsto.
Vojin Dimitrijevi}:
A niko ne pominje Poljsku, koja je bila krenula u pravcu za koji se ~i-
nilo da je bez povratka, pa smo ovih dana videli da nije. A za pore|e-
nje s Nema~kom obi~no mi ka`u da mi nismo isto {to i Nemci. Vaj-
marski model nije pri~a o Nema~koj, nego pri~a o sistemu koji je vr-
lo lepo zami{ljen, a nije imun na poku{aj da se demokratija poni{ti u
ime demokratije. [ta drugo da pomislim kada ujutru otvorim novine
i vidim da se sprema rehabilitacija svih osu|enih za \in|i}evo ubi-
stvo ili u procesu za ubistvo Stamboli}a? Navodno je zaboravljeno da
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 245
Ivan Kuzminovi}:
Nikad mi se ranije nije ~inilo da smo toliko udarili u zid kao ove go-
dine. Ponekad me uhvati strah da smo mi stvarno izgubili veliku bit-
ku za Srbiju i da je ta~na ona prokleta, a precizna \in|i}eva re~enica
– A {ta ako Srbija stane? Ne mogu da verujem da je ta re~enica toliko
aktuelna i danas i da je Srbija tako uspe{no ne stala, nego se zakopa-
la u `ivi pesak do grla. Kada to ka`em, uvek se setim dva do tri kon-
kretna doga|aja iz ove godine. Prvi doga|aj je izbor Tomislava Niko-
li}a za predsednika skup{tine. Se}am se da su svi bili {okirani u ma-
ju, a sada smo svi zaboravili ~injenicu da su radikali ove godine ko-
na~no potpuno legitimizovani u politi~kom `ivotu Srbije. Mislim da
}e na slede}im izborima to biti realnost – Ko{tunica s radikalima i
njihova zajedni~ka vlast. Druga stvar jeste da kao da su crvi}i iza{li
iz onog Milo{evi}evog kov~ega i vratili se u javni `ivot Srbije. Nor-
malno je da pre neki dan Had`i Dragan Anti} zvani Struja u|e u par-
lament i zastupa, mo`e{ misliti, kubanske interese. Normalno je da
Kadijevi} po~inje da izlazi sa svojom vizijom raspada Jugoslavije, taj
~ovek kojem je krv do kolena.
dica nekakve istrage u Sablji, o tome ko se s kim vi|ao, {ta su oni ra-
dili zajedno.
koji `ive u ovoj zemlji nisu u stanju da to urade i trideset odsto njih
26.10.07.
ne razume {ta se u politi~kom `ivotu de{ava, trideset odsto nema zu-
be i glasa za radikale, a ostatak glasa za DS ili se potpuno pogubio. A
ti Poljaci su uspeli da na|u, nekakvu unutra{nju energiju u dru{tvu i
dovedu novog ~oveka da izbavi zemlju iz nacionalizma i klerofa{i-
zma u koji je Poljska bila upala, i to je poenta demokratskog dru{tva.
248 Normalno dru{tvo na|e energiju da se izvu~e iz toga. Srbija to nema.
Moje poslednje uto~i{te je Beograd.
Nova srpska politi~ka misao je ~asopis koji smo svi ignorisali, {to je
bilo pametno, ali nije uspelo. Dakle, kada ka`ete Nova srpska politi~-
ka misao, ni{ta niste rekli. Da li su to samo Antoni} i Vukadinovi}?
Ne, oni su postali vrlo va`ni politi~ki akteri. To je u stvari ta putini-
zacija Srbije. Vladimir Vladimirovi~ Putin je u borbi protiv civilnog
dru{tva napravio svoj, paralelni nevladin sektor. To je u stvari Nova
srpska politi~ka misao, dakle, dr`ava je napravila svoju nevladinu or-
ganizaciju i svoj analiti~ki {tab. To je bizarno, Vukadinovi}a i Anto-
ni}a je lansirao B92, ali sada ti ljudi sede u upravnim odborima vrlo
va`nih javnih preduze}a, na primer Politike, donose s Kusturicom i
ostatkom ekipe vrlo va`ne odluke. Jedina njihova uloga je da unose
konfuziju u to malo pameti {to je ima u ovoj zemlji. Ljudima i ovako
ni{ta nije jasno, a onda se pojave ovi ipak uljudni ljudi s univerzite-
ta, pristojan akademski svet, koji govore biranim re~ima bez ijedne
psovke. To je najva`nije danas, samo da budete pristojni.
Ono {to se pi{e o LDP-u, o ^edi, o toj grupi ljudi, o toj ideji je jo{ gore ne-
go {to su pisali o \in|i}u pre 12. marta. To je konstantan lin~ i kada ni-
{ta ne bih znao o 12. martu, to bi ispalo ovako – ^eda je u{mrkao tonu
kokaina, uzeo pu{ku i ledenim metkom iz zgrade vlade Srbije ubio \in-
|i}a, seo u avion u pola osam za London i pobegao i sad se vratio da nas
zeza. To tako na kraju ispada. Mislim da }emo morati mnogo otvoreni-
je svi zajedno da stanemo na stranu tih ljudi, jer ovo je ve} postalo
ozbiljno. Njima rejting o~igledno raste. Kad stignete do deset odsto po-
dr{ke u bira~kom telu, vi po~injete ozbiljno da ugro`avate vlast. Ozbilj-
no me je strah. Jesi li videla onaj prijem u DB-u, koji svet se tamo oku-
pio? Kada nam budu uzimali petnaest odsto na{e du{e zvane Kosovo,
bio bio vrlo iznena|en da to pro|e bez neke `rtve, majke mi. Tu se ve}
pla{im za ljude, evo za vas dve, za svoju {eficu, za bezbroj ljudi se pla-
{im, suvi{e su neki ljudi na vetrometini, potpuno neza{ti}eni. Ne samo
neza{ti}eni od policije, nego neza{ti}eni i od te Demokratske stranke,
koja bi morala da ustane i da ka`e – Jebote, dosta. U ovoj zemlji vi{e ne
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 250
vredi da iko od nas padne. Ubi}e nekoga, svi }e re}i – Bo`e, kako je to
26.10.07.
stra{no, na}i }e nekoga Lija Osvalda, nekog ludaka koji je iza{ao iz La-
ze preko vikenda i ubio nekoga i bi}e – nikom ni{ta.
Pre dva-tri dana uklju~im RTS, na RTS-u ko{mar: Bilbija, glavni i od-
govorni urednik i Glasa i Kurira, i ovaj Relji}, urednik NIN-a. Dakle,
oni opet pri~aju – ledeni metak, tre}i metak, avion u pola osam za
London, Legija nije rekao pred sudom, a mogao je da ka`e, pa }e sada
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 251
Vidim jednog de~ka koji ima osamnaest godina i mnogo je mra~an. Vi-
dim u stvari sebe od pre sedam, osam godina, to sam ja. I sada gledam
njega i razmi{ljam – ^ove~e, da li }e i on tridesetu ~ekati u Srbiji ili je
ve} vreme da mi tim ljudima iskreno ka`emo – Znate {ta, ako nas pita-
te da li da begate, prva stipendija, prvi posao, prva viza, prvi zeleni kar-
ton, hvatajte se za to i begajte. Ja mislim da }e uskoro biti potpuno ne-
fer da mi bilo kome ka`emo – Zna{ {ta, hajde da mi poguramo jo{ deset
godina do 2015. godine, tu je Evropa iza }o{ka. Nezaustavljiv je proces
da ljudi ~ak i kada ni{ta ne znaju `ele da im bude bolje. Ipak mogu da
opipam nekakvu alternativu i nekakve ljude, od ovih {to slu{aju Pe{~a-
nik, preko tog LDP-a, preko civilnog sektora. Postoji grupa ljudi koja se
vi{e ne meri u desetinama, to nisu vi{e dru`ine Pere Kvr`ice, nas dva-
desetoro sedimo, pu{imo i u zadimljenoj prostoriji pravimo plan. Ne{to
se pokrenulo, a da li }emo ne{to uraditi, bog te pita. Uvek ljudima mo-
`e{ da ka`e{ kao patrijarh dor}olski vaskolikog srpstva Vojislav Ko{tu-
nica – @ivela Srbija. Ja ne mogu to da ka`em. [ta – `ivela Srbija, ovakva
Srbija, ovakvi ljudi, {ta? Ali mogu da ka`em – Svi na svoja radna mesta,
s tim {to ne}emo mo}i ovako jo{ dugo. Zna~i, optimizam – da, ali ja pr-
vi mora}u da defini{em {ta }u sa sobom ovde. Stigli smo do kona~nog
re{enja na{e egzistencije, a ne Kosova i Sand`aka, nego da li }emo ova-
ko `iveti do kraja `ivota. Ne znam.
Svetlana Luki}:
Srpski vazdu{ni prostor i ruski avioni imali su ju~e nekih tehni~kih
problema. Dva ruska strate{ka bombardera su ju~e letela neuobi~aje-
nom trasom, pribli`ili su se Holandiji, gde su se sastajali ministri od-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 252
^ika Jova je izgubio bitku u Novom Sadu. Gimnazija koja nosi njego-
vo ime bi}e ubudu}e Srpska pravoslavna velika gimnazija, a umesto
fontane stavi}e se dve spomen-plo~e. Po predlogu Gradskog saveta za
kulturu na jednoj plo~i }e pisati – Hristos kao pastir, a na drugoj –
Sveti Sava blagosilja Srp~ad.
Olivera Milosavljevi}:
Kao prvo, treba re}i ne{to generalno o revizionizmu u istoriografiji. Po-
enta je u tome da revizionizma nema bez nu`nih pretpostavki, a to je
te`nja da se izgradi neko novo dru{tvo, to je slu~aj danas kod nas, pri
~emu to novo dru{tvo poku{ava da temelji svoj legitimitet na negaciji
onog prethodnog dru{tva i utoliko vi{e poku{ava da ga negira ukoliko
je te`e da tom prethodnom dru{tvu legitimitet oduzme. U tom smislu,
danas se u Srbiji deklarativno isti~e da se danas u Srbiji grade demo-
kratske institucije i dru{tva slobodnih gra|ana, pa bi se onda tuma~e-
nja i kritike prethodne, socijalisti~ke stvarnosti odnosile na kritiku
autoritarizma pre svega, na jednopartijski sistem, na stopljenost par-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 253
Tako|e smo slu{ali i da je ovaj skup u Novom Sadu, {to je jako zani-
mljivo, bio politi~ka papazjanija zato {to su se na njemu okupili lju-
di razli~itih ideolo{kih opredeljenja, koje je spajala samo ta ideja an-
tifa{izma. Kakva li je onda politi~ka papazjanija tim intelektualcima
Olivera
tek bila antihitlerovska koalicija ili ona slika na kojoj sede ^er~il, Ru- Milosavljevi}
zvelt i Staljin?
Svetlana Luki}:
U izlo`benom prostoru Posejdon na Starom sajmi{tu britanska gru-
pa Ko{in odr`a}e koncert 3. novembra. Predsednik op{tine Novi Beo-
258 grad @eljko O`egovi} tra`io je od organizatora da prestane da organi-
zuje koncerte u tom prostoru, jer je to bio logor za vreme Drugog svet-
skog rata. U tom centru, pored koncerata, odr`avaju se i modne revije
i izlo`be. Vlasnici tvrde da su nekoliko puta molili grad i op{tinu da
im daju smernice za rad, ali nikada ih nisu dobili. Oni ka`u da su sve-
sni na kojem se mestu objekat nalazi i da }e uskoro sami postaviti
spomen-plo~u. Spomen– plo~e nema, niti }e je uskoro biti.
Aida ]orovi}:
@elim da zapamtim svako lice koje je ovde u publici, jer je do{lo vre-
me da se prebrojavamo. Pokupili smo sve na{e go{}e i prijatelje iz Be-
ograda, iz cele Srbije su do{li, oti{li smo da popijemo kafu do Tad`a i
kada smo izlazili, na{a lokalna samouprava je ulazila na ru~ak od na-
{eg novca. Mi danas na ulici obele`avamo petnaest godina od zlo~ina
u Sjeverinu, a oni ne{to slave. Ja bih volela da znam {ta slave. Pre ne-
koliko dana predsednik op{tine nas je nazvao privatnim Bo{njacima.
Ja mo`da jesam privatna Bo{njakinja, ali nisam pla}ena Bo{njakinja
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 259
Sta{a Zajevi}:
@elim da pomenem toponime zlo~ina koji je dr`ava organizovanog
zlo~ina po~inila u Sand`aku – Sjeverin, [trpce, Priboj, Pljevlja, Buko-
vica, Kukurovi}i, Milanovi}i, Voskovina, Rai~evi}i, Zabr|e, @ivinice,
Ran~i}i, Prelac, Sastavci, Slovoti}i, So~ice, Strmac, Valovlje, Zao-
strog. Legalizam Vojislava Ko{tunice samo je nastavak politike Slo-
bodana Milo{evi}a. Ova vlada se mo`e odr`ati isklju~ivo nepresta-
nim razvijanjem sukoba i proizvodnjom haosa, i to na{im novcem. I
mi im poru~ujemo – Ni u na{e ime, ni na{im novcem. Nedemokratska
i bogomolja~ka vlada Vojislava Ko{tunice teokratizuje ovu dr`avu.
Srpska pravoslavna crkva vodi dr`avnu politiku. Velimir Ili} ka`e da
je za njega re~ sinoda – poslednja i re~ patrijarha Pavla – svetinja. E,
pa ja kao slobodoumna gra|anka ka`em – Ja govorim i prije i poslije
njih. I ja njih pitam – Kako to da patrijarh Pavle nije ustao svih ovih
godina jasno i nedvosmisleno protiv ugro`avanja mira kao najvi{e
duhovne i eti~ke vrednosti? Kako to da nije ustao protiv svojih viso-
kih crkvenih velikodostojnika koji blagosiljaju ubice, promovi{u zlo-
~ince u svece, {tite pedofile, ne pla}aju nikakve poreze, propagiraju
mr`nju prema drugim nacijama i verama? Osim toga, ja pitam dr`av-
ne funkcionere da li oni znaju da je nepristojno eksponirati svoju re-
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 260
voditeljka mitinga:
Dok ~ekamo da se Nata{a Kandi} popne na binu, citira}u vam deo iz
jednog njenog intervjua – Ja se ose}am potpuno sigurnom u onom {to
radim, mislim i zastupam. To }u raditi po svaku cenu, a i re}i }u ono
{to mislim, tako|e po svaku cenu. Nata{a Kandi}.
Nata{a Kandi}:
Upravo dolazim s prijateljima iz Sjeverina, i{li smo u Mio~e, pred ka-
fanu Amfora, kraj reke, gde su 22. oktobra na dana{nji dan pre petna-
est godina poslednji put vi|eni ljudi iz Sjeverina, koji su tog dana
krenuli u Priboj, neki da rade, neki privatnim poslom. Danas tamo ni-
je bilo nijednog znaka dr`ave, nije bilo nijednog predstavnika op{ti-
ne, nijednog predstavnika vlasti, vlade iz Beograda, nikoga. Sve je to
bilo samo privatno, porodice i poneko iz organizacija za ljudska pra-
va. Potrebna nam je dr`ava koja }e da vodi ra~una o svojim gra|ani-
ma, koja }e da vodi ra~una o tome da ne bude vi{e `rtava, koja }e da
obele`i stradanja za koja je odgovorna prethodna vlast. Potrebna
nam je dr`ava koja }e prva da ka`e – Obele`imo taj 22. oktobar podi-
zanjem spomenika. Vidimo da danas vlast deluje kao banda razbojni-
ka koja deli plen. Tu su preduze}a, upravni odbori, a gra|ani? – Njih
nigde nema. A onim gra|anima koji su zbog svoje nacionalne pripad-
nosti do`iveli pravu golgotu za vreme prethodne vlasti ne pripada ni
pravda, ni istina.
Vreme je da kao gra|ani ka`emo da ta vlast mora da slu{a ono {to go-
vore gra|ani, ali gra|ani koji se dr`e nekih vrednosti. Ho}emo kona~-
no da vidimo da stvarno idemo prema toj Evropi. A kakav je to put
prema Evropi? Vidimo da postoji samo put prema li~nom bogatstvu,
koje proizlazi iz politike. Da li postoji neka nada, da li postoji neka
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 261
Svetlana Luki}:
A {ta deca u~e iz ud`benika istorije govorila je i opet }e govoriti u da-
na{njoj emisiji Dubravka Stojanovi}.
Dubravka Stojanovi}:
U Srbiji je te{ko biti mnogo toga i te{ko je u njoj `iveti, ali jedna od te-
`ih stvari je biti istori~ar. Postoji bar jedna stvar koja ina~e olak{ava tu
profesiju, a to je {to je predmet kojim se ona bavi definitivan i vi ruku-
jete ne~im {to je bilo i {to je zavr{eno. E, u Srbiji mo`e da se promeni i
istorija, dakle, ovde se menjaju ~injenice, ne interpretacija istorije. I to
je ono {to zaista ote`ava na{ posao, posebno ako je neko {treber kao ja.
S koleginicama treba da idem na konferenciju u Berlin, gde }e se govo-
riti o redefinisanju Drugog svetskog rata. I po{to sam {treber, ja sam
zavr{ila svoj referat jo{ pro{le nedelje. Kad odjednom, moj referat po~i-
nje da se menja, odnosno spoljne okolnosti po~inju da menjaju moj re-
ferat. Na televiziji sam 20. oktobra, s iskrenim zaprepa{}enjem, videla
Borisa Tadi}a kako pola`e venac na groblje oslobodilaca Beograda i za-
pisuje u knjigu utisaka da se Srbija uvek borila i bori}e se protiv fa{i-
zma. Jo{ vi{e me je zapanjilo kada sam videla i Andriju Mladenovi}a,
portparola DSS-a, u nekoj sli~noj situaciji. Naravno da nemam ni{ta
10-8Pescanik.qxd 12/2/2007 6:09 PM Page 262
protiv, naro~ito posle svega {to se de{avalo u Novom Sadu. Ali mene
26.10.07.
kao istori~ara je tu ne{to drugo potreslo.
Moj referat, koji sam neoprezno i naivno zavr{ila pre nego {to se isto-
rija ponovo promenila, odnosi se na analizu ud`benika istorije koji
su namenjeni osmom razredu, dakle deci od trinaest-~etrnaest godi-
na. Ja se analizom ud`benika bavim jo{ od 1993. godine, kada je ovde
prvi put drasti~no promenjena istorija. I svaki put, pa i u razgovoru s
vama, kada pomenemo ud`benike, ja ka`em da vi{e time ne}u da se
bavim, jer samo ja govorim o tim ud`benicima, pa }e, kao s Radmilom
Hrustanovi}, ispasti da je to moj li~ni problem i da ja imam neku fan-
taziju i jedina se nerviram zbog toga. Ako to nikom drugom nije skan-
dalozno, onda je to stvarno moj problem i ja se izvinjavam i povla~im.
Me|utim, zbog potreba ovog skupa prisilila sam se da ponovo pro~i-
tam ud`benike i dozvolila sebi da posle petnaest godina bavljenja
tom temom opet budem zate~ena i zapanjena, jer stvari su opet oti{le
nekoliko koraka dalje.
Ve} druga ili tre}a generacija |aka u~i po ovim ud`benicima, u koji-
ma se dolazak partizana u Srbiju i njihov ulazak u Beograd – ne znam
kojim neutralnim terminima da nazovem te doga|aje – zove ofanziva
Dubravka
na Srbiju. To se poklapa s onim {to je Milan St. Proti} rekao o tome Stojanovi}
kada je bio gradona~elnik. I zaklju~na re~enica ka`e – U Drugom svet-
skom ratu srpsko gra|anstvo bilo je uni{teno, nacionalni pokret raz-
bijen, a inteligencija do`ivela slom. To je poslednja re~enica, dakle,
preostaje nam da zaklju~imo da se Srbija na{la na strani pora`enih.
Autori ud`benika smatraju da je to u redu, jer smatraju i da je ~etni~-
ka ideologija prihvatljiva. Oni prihvataju da se Srbija na{la na strani
pora`enih, da je bila okupirana od partizana i na taj na~in se sticajem
okolnosti na{la na pobedni~koj strani, ali da je ona su{tinski tada do-
`ivela slom. Ti ud`benici napisani su u antikomunisti~kom zaletu
posle 2000. godine, kada je u antikomunizmu bilo potrebno sru{iti i
antifa{izam. Tu pojavu je Todor Kulji} nazvao anti-antifa{izmom.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik. Bile smo na Sajmu knjiga i, kao {to je Ko{tunica
pro{le godine izabrao ustav za najva`niju knjigu sajma, nama je to
ove godine Zabluda o Bogu Ri~arda Dokinsa, knjiga koja }e prijati ate-
istima. Vi{e o tome mo`ete da pro~itate na na{em sajtu www.pesca-
nik.net. Sutra, kao i uvek subotom, novi tekst Teofila Pan~i}a, sredom
i nedeljom ~ita umesto nas Tamara Kaliterna. Svakoga dana na na-
{em sajtu je Corax, a pogledajte i zanimljiv tekst Vladimira Arsenije-
vi}a o Albancima, pod naslovom – Na{e Crnje.
10-slike.qxd 12/2/2007 5:30 PM Page 131
Ekonomska politika, 13. 04. 1998. [e{elj, Tomi} (NIS), Milutinovi} i Milo{evi}
10-slike.qxd 12/2/2007 5:31 PM Page 140
Na{a borba, 26. 06. 1999. Gde smestiti vi{ak novih lobanja?
10-slike.qxd 12/2/2007 5:32 PM Page 144
OMETENI U RAZVOJU
Svetlana Luki}:
Dobar dan svima, posebno Beogra|anima. S Beogra|anima treba ma-
lo ne`nije, jer ih ove jeseni i zime ~eka saobra}ajni kolaps nevi|enih
razmera. Zaobilaznica koju prave od 1990. godine jo{ je u prvoj fazi iz-
gradnje, a kada po~ne rekonstrukcija Gazele, jedini pravi filozofski
problem Beogra|ana i njihovih nesre}nih gostiju bi}e kako pre}i od
ta~ke A do ta~ke B. Gazelu }e rekonstruisati dvadeset, trideset ili ~etr-
deset meseci, pitanje je, {to je svakako veliki napredak na{e dr`ave,
kada imate u vidu ~injenicu da su nam od ~etiri mosta u Beogradu dva
napravili Hitlerovi i Staljinovi vojnici za vreme Drugog svetskog rata.
Tadi} je odmah primio poruku svog {efa i otkazao u~e{}e u radu Ig-
manske inicijative, koja okuplja nevladine organizacije iz Srbije, Bo-
sne i Hrvatske. Otkazao je u~e{}e zbog toga {to }e na tom sastanku
biti i @eljko Kom{i}, koji je nedavno uvredio Vojislava Ko{tunicu.
Predsednik i premijer dr`ave koja krije Ratka Mladi}a, predsednik i
premijer dr`ave koja je pomagala u ratnim zlo~inima u Bosni i Herce-
govini morali bi da budu malo manje osetljivi na te{ke re~i koje sti`u
iz Bosne.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 289
Zoran Ostoji}:
Kada pogledamo Ko{tunicu i Tadi}a, pitanje je o ~emu se oni uop{te
spore. O Kosovu? – Ne. O destabilizaciji Bosne i Hercegovine i podr{ci
Dodiku? – Ne. Ministri ka`u – vlada funkcioni{e. Nikakvog posebnog Zoran
Ostoji}
politi~kog spora me|u njima nema. Pa o ~emu se radi? – O li~nim
stvarima, li~nim ambicijama. Njih dvojica vladaju Srbijom ve} skoro
~etiri godine. Ko{tunica je potro{io prvi mandat na to da o~isti ljude
i atmosferu promena i velikih proevropskih o~ekivanja. Drugi man-
dat o~igledno `eli da potro{i na to da kona~no zaustavi evropski put
Srbije i da je okrene, on ka`e – vojnoj neutralnosti, ali jasno je da je
to potpuno drugi put. Srbija treba da bude izolovano ostrvo, kao En-
ver Hod`ina Albanija. A Tadi} ima samo ambiciju da ostane predsed-
nik Srbije. Ima raznih Napoleona, ljudi koji su ve~ni predsednici. On
zna da }e u decembru dobiti vi{e glasova nego u martu, a da }e u mar-
tu slede}e godine dobiti vi{e glasova nego u novembru slede}e godi-
ne i zato je on zapeo za taj decembar. Kada bi Tadi} verifikovao svoj
drugi mandat, Ko{tunica bi izgubio sredstvo ucene, i to ne Tadi}a, ne-
go Demokratske stranke. Do sada je Tadi} svoju ambiciju da uz po-
mo} Vojislava Ko{tunice ostane predsednik pla}ao Demokratskom
strankom. Sada je prvi put on ugro`en, nije mu prijatno i otuda taj
spor. A ovaj ho}e da poka`e, kao {to je to mnogo puta pokazao, ko je
ovde {ef.
Svetlana Luki}:
Demokrate stalno govore da su mnoge stvari koje ta stranka i njihov
predsednik ~ine iznudica, jer su pritisnuti ucenjiva~kim kapacitetom
Demokratske stranke Srbije, da oni poku{avaju da preuzmu vlast u Zoran
Ostoji}
zemlji i da }e nam onda pokazati da se oni su{tinski razlikuju od Ko-
{tunice. Onda ka`u – Mi zagovaramo evro-atlantske integracije i ne
pominjemo NATO, za razliku od Ko{tunice koji je protiv NATO-a, od-
nosno za neutralnost. Stalno poku{avaju da nam uka`u da te razlike
postoje, ali ne mogu da do|u do izra`aja zbog situacije u zemlji.
Zoran Ostoji}:
Oni imaju ve}inu u vladi. Pa je l’ se sprovodi ta njihova politika? – Ne,
sprovodi se Ko{tuni~ina politika. Da li je to i njihova politika? Na re-
~ima nije, ali su{tina i nije u tome {ta ko ka`e, nego {ta ~ini, posebno
ako je u vladi i na vlasti. Evo primera – poslat je prezentacioni doku-
ment za prijem u Partnerstvo za mir, s kojim se otezalo godinu dana.
Pravila ga je komisija od ~etiri ministra. [ef je bio Samard`i}, a osta-
lo troje su bili iz Demokratske stranke. Mi tim dokumentom ka`emo
da ne}emo u NATO. Oni su to poslali i Jeremi} je to tamo predstavio.
[ta je bila jedina alternativa? Ono {to smo im nudili u maju – Nemoj-
te da mu date mandat, nemoj \eli}a, on ne mo`e da sastavi vladu, ide-
mo ponovo na izbore, ali ne na ponovljene izbore, nego na nove izbo-
re. Aman, Borise, ili za nas pobedi ili se skloni. Dve kolone, mi protiv
socijalista i radikala, Ko{tunica neka odlu~i s kim }e. Okej, on }e da
ode kod njih, ali dobili bismo ih sve. S manjinama bismo glatko ima-
li sto trideset–sto ~etrdeset poslanika. Tadi} je odlu~io druga~ije. Za-
{to? Zato {to mu je to tada izgledalo kao sigurniji put ka tome da
ostane predsednik. Ono bi bilo sukob, rizik, mogu}nost da se izgubi i
okej, izabrao je ovo. Ali sada je do{ao u situaciju da ako raspi{e izbo-
re, ovaj mo`e da ih bojkotuje i on onda nema legitimitet, a ako ih ne
raspi{e, onda je valjda svakome jasno ko ovde vlada i odlu~uje, a ko
je mali od ku`ine. Doveo je sebe u situaciju da kakav god potez da u~i-
ni, to nije dobro za njega.
bilu, ima obezbe|enje – ali to ne mo`e biti dovoljan razlog da neko bu-
02.11.07.
de predsednik. Ja bih stra{no voleo kada bi on rekao – @elim da bu-
dem predsednik zato {to `elim da uvedem zemlju u evro-atlantske in-
tegracije. Super, ali kako, je l’ preko Moskve? To mi li~i na du`i put.
Svetlana Luki}:
Oni tvrde da ulazak u NATO nije uslov za ulazak u Evropsku uniju.
Zoran Ostoji}:
Nije pisani uslov, ali samo nekoliko zemalja nisu ~lanice NATO-a, a u
Evropskoj uniji su i postoje istorijski razlozi za svaku od tih zemalja.
Za Austriju, zato {to ona nije mogla biti ~lan NATO-a, jer je bila ogra-
ni~eno suverena zemlja. Rusi to nisu dali i ona je morala ostati neu-
tralna. Mi mo`emo da se merimo sa Slovenijom, Poljskom, ^e{kom,
Bugarskom i ostalim zemljama isto~nog bloka. Koja od njih je u{la u
Evropsku uniju, a da prethodno nije u{la u NATO? Strani kapital `eli
sigurnost, a kada je zemlja u NATO-u, to podrazumeva ispunjavanje
nekih standarda. Kada ispuni{ te standarde, zaista si na pola puta do
Evropske unije. Nemogu}e je to zaobi}i. U dr`avi koja je ratovala, gu-
bila ratove, u ~ije ime je po~injeno toliko zlo~ina, nema reforme bez
reforme dr`avnog aparata. Nemogu}e je da udbo-mafija{ke struktu-
re ostanu netaknute, a da se na drugoj strani odvija poletna, razvoj-
na, otvorena ekonomija. To se neminovno sudara i pobedi}e ja~i, a ja-
~i su oni koji i dalje odlu~uju o na{im `ivotima. Nasuprot njima, ako
ja dobro razumem Pono{a, on ka`e – Hajde, donesite odluke, pa da na-
stavimo su{tinsku reformu vojske. Ali to niko ne `eli. To se ne usva-
ja, jer usvajanje toga bi zna~ilo da mi odosmo tim putem za koji je
DSS na svojoj skup{tini rekao da nije na{ put, da }emo mi biti vojno
neutralni.
Svetlana Luki}:
To licemerje. Sad slu{am da }e Vladeta Jankovi} oti}i u Vatikan i da
}e verovatno Dra{kovi} i}i u Italiju. Pa ~ekaj, bogamu, ako vam se to
toliko ne svi|a, za{to idete u srce tame?
Zoran Ostoji}:
Misli{, za{to idu u zapadne zemlje, a ne idu u Severnu Koreju za am-
basadore?
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 295
Svetlana Luki}:
Ne moraju da idu nigde, neka sede ovde u Beogradu, neka brane svoje
ideje.
Zoran Ostoji}:
A ti si, izgleda, po~ela da veruje{ da oni veruju u ono {to pri~aju, pa
odjednom vidi{ neko licemerje? Zoran
Ostoji}
Svetlana Luki}:
Ponekad pomislim da mo`da ti ljudi imaju svoja uverenje. Tako su za-
peli po cenu {tete za svoju zemlju, ali mo`da se njima ~ini da je ta ce-
na mala, jer }e zemlja sa~uvati svoj dignitet. Pa {to da ne? Moram da
verujem da neko od njih u to veruje, da nije sve samo zbog ambasador-
skog mesta.
Zoran Ostoji}:
Da neko od njih sada sedi na mom mestu, zna{ li {ta bi ti rekao? Ve-
rujem, verujem, ali ta na{a ideja Srbije se brani i u Vatikanu, u Rimu
i u Londonu. Nema boljih za tako odgovoran dr`avni posao od nas. Da
ne}e tamo da idu mo`da Vesna Pe{i} ili Nata{a Mi}i}? Ne, najbolji
moraju da idu tamo gde je najtvr|e i mi se u stvari `rtvujemo. Zami-
slite kako je nama, toliko ih mrzimo, a moramo da idemo tamo da s
njima radimo. A demokrate bi ti rekle – Vidi{ kako je Demokratskoj
stranci trebalo {est meseci da se dogovori o podeli javnih preduze}a.
I to je borba. Zamisli da smo sve dali njima.
Iza svega sede ljudi koji jo{ upravljaju procesima, to su ve}inom star-
ci na kraju biolo{kog `ivota, kojima ne bi prijalo da se pokrene pitanje
njihove odgovornost za ono {to su radili. Neki me|u njima, kao Dobri-
ca, ne `ele da se to otvori dok su oni `ivi, a neki verovatno razmi{ljaju
i kako da obezbede da i kada odu s ovoga sveta oni koji dolaze to ne
~a~kaju i ne pipaju. Pro{lost je za mnoge zaista no}na mora, a jo{ su
uticajni i zato mi kilavimo i `ivimo sedam godina u 6. oktobru. Zato
imamo doga|anja naroda u kojim od Milo{evi}evih slika do|osmo do
Putinovih. Pa ko je lud da pro|e kroz tu zemlju osim novinara CNN-a,
jer to polako ide ka udarnim vestima? Zna{ kletvu iz Bosne za vreme
rata – Da bog da ti ku}a bila na CNN-u? To zna~i da gori.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 296
Svetlana Luki}:
02.11.07.
Bio je ovo Zoran Ostoji}. Kao {to znate, mnogi slu{aoci nam se `ale da
ne mogu da nas ~uju. Me|u njima su bili i Vranjanci, ali od sutra }e
OK radio iz Vranja reemitovati Pe{~anik, na ~emu smo im zahvalni.
OK radio, zajedno s Novinama vranjskim, pokrenuo je slu~aj Pahomi-
ja i `ivi pod velikim pritiskom lokalnih mo}nika. Evo, da vas podsetim
296 kako je OK radiju pretio predsednik skup{tine Vranja Nenad Sto{i}, iz
Demokratske stranke Srbije.
Nenad Sto{i}:
Ovaj va{ direktor, ho}e li ja da ga uhapsim? Ja }u da ga uhapsim li~-
no, ja }u da ga uhapsim, do}i }u, ja }u da ga uhapsim, pi~ka li mu ma-
terina. I {ta ho}e ovaj govnar sada na konferenciji za {tampu? Ho}e
da do|em na konferenciju za {tampu, tu da ga zapucam da se usere.
Svetlana Luki}:
Nedavno sam bila u Vranju i izvinjavam se Vranjancima, ali to mesto
izgleda kao kasaba, zastra{uju}e zapu{tena i prljava. Nije ni ~udo,
kada je po~asni gra|anin ovog grada i dalje Slobodan Milo{evi}, ~iji
socijalisti ovde vladaju neprekidno ve} dvadeset godina. Na jednu od
najzna~ajnijih funkcija u Vranju izabran je ~ovek koji je osu|ivan
zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja i protiv kojega je majka podnela
prijavu zbog fizi~kog zlostavljanja. Slu{ate Vuka{ina Obradovi}a,
urednika Novina vranjskih i Aleksandra Sa{u Stojkovi}a, advokata
koji je zastupao trojicu de~aka koji su optu`ili vladiku Pahomija za
seksualno zlostavljanje. Sa{a Stojkovi} godinama brani i lokalne no-
vinare, koje tu`e lokalne vranjske age.
Vuka{in Obradovi}:
^elnici u Vranju nikada nisu odlazili s vlasti i do poslednjih izbora su
prakti~no vladali sami. Sada su u koaliciji s DSS-om, radikalima, uz
podr{ku G17 plus. Mi ovde u Drugom svetskom ratu nismo imali ni
~etnike ni partizane. Mi smo jedini kraj u Srbiji koji ima jednog jedi-
nog narodnog heroja, koji je poginuo 1942. godine. Dakle, mi smo bi-
li i partizani i ~etnici onoliko koliko je bilo potrebno i ne vi{e od toga.
Bili smo i komunisti onoliko koliko je potrebno. U protestima
1996–97. godine ovde je {etalo po nas dvadesetak zalu|enika. Svi su
nas gledali kao ludake koji idu ulicama. Dragan Tomi} je najmo}niji
~ovek s juga Srbije i 1992. i 1998. i 2007. godine. U gradu sa {ezdeset
hiljada stanovnika ima dvanaest hiljada nezaposlenih, {to zna~i da je
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 297
svaki peti stanovnik ove op{tine bez posla. [ta ovde zna~i zaposle-
nost? To zna~i da dve hiljade ljudi sada radi u tom Jumku, koji se ras-
pao, za osam hiljada mese~no – oni su kao zaposleni. BAT je do{ao ov-
de, pa imamo stranu investiciju, ali tu radi petsto ljudi. U Simpu tek
o~ekujemo kataklizmu, jer pri~a o uspe{nom Simpu }e pu}i. Skrivaju
se podaci koliko je Simpo du`an, kome je sve du`an, {ta je sve pod hi-
potekom. Aleksandar
Stojkovi}
A {ta je ovde model po kojem funkcioni{e zadovoljna porodica? Da se
kupe ogrevna drva u maju, tad je jeftinije, onda se u septembru u ab-
normalnim koli~inama pravi zimnica koja treba da nam nadomesti
normalnu ishranu. A super uspe{ni su oni koji naprave svinjokolj u
novembru. E, ako to sve uradite – vi ste sre}an ~ovek.
Aleksandar Stojkovi}:
Vranje je zadnji grad u regionu koji je prihvatio Milo{evi}a. Drago-
mir Tomi} je bio jedan od najbli`ih saradnika pokojnog Ivana Stam-
boli}a i ostao mu je blizak i na Osmoj sednici, sve dok nisu prevlada-
le Milo{evi}eve snage. Dragomir Tomi} je onda promenio dres i osta-
vio svog prijatelja i postao jedan od klju~nih ljudi Slobodana Milo{e-
vi}a. Vranje od toga nije imalo ni{ta. Srbija je prestajala u Grdeli~koj
klisuri, gospodin Tomi} je `iveo u vili na Dedinju, a ovde je imao svo-
ju kamarilu koja ga je opslu`ivala. Pala su obe}anja da }e Vranje u
2000. godini da zapo{ljava radnu snagu. [ta se dogodilo? Vranje je
do`ivelo krah. Jo{ nam te`e pada podani~ki odnos vlasti u Beogradu
prema Dragomiru Tomi}u. Jo{ za vreme Milo{evi}a mnogi opozicioni
lideri su dolazili sa suprugama i u Simpovim fabrikama tepiha i na-
me{taja uzimali garniture i tepihe za svoje vile i stanove po Beogra-
du. Narodu su pri~ali kako su socijalisti zlo, a bili su gosti Dragomi-
ra Tomi}a.
Boris Tadi}:
Ne zanimaju me takozvani politi~ki komentari, zanima me privreda.
Ho}u da istaknem zahvalnost Draganu Tomi}u zbog vizije koju je is-
kazao pre mnogo godina, zbog toga {to je investirao u ove ju`ne kra-
jeve formiraju}i sistem fabrika i u op{tini Bujanovac, evo i ovde na
Vlasini i zbog toga {to je pokazao da njegova ekonomska vizija jeste
odr`iva. To je dokaz kako ljudi iz razli~itih politi~kih opcija umeju da
saberu svoja iskustva, svoja znanja i svoje vizije za dobrobit na{e ze-
mlje. Hvala jo{ jednom na ovoj sjajnoj viziji.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 298
Aleksandar Stojkovi}:
02.11.07.
I Boris Tadi} je kao predsednik sebi dozvolio, zarad prodaje vlasinske
Rose, da snishodljivo ka`e da }e on da pita za dozvolu Dragomira To-
mi}a kada bude dolazio na jug Srbije. Odnosio se prema njemu kao
prema turskom agi. Ko{tunica je jo{ gr|i. Tomi} je za{ti}en kao beli
medved, ali to je verovatno zbog toga {to srpska vlada nije u Nemanji-
298 noj, nego u [ekspirovoj ulici. U [ekspirovoj 6 je trust tajkuna koji
vladaju Srbijom, a ~iji su eksponenti Ko{tunica i onaj upara|eni Ta-
di}. Priklonio se Ko{tunici i jedva ~eka da mu Ko{tunica spusti ruku
na rame i ka`e – Tadi}u, bi}e{ predsednik Srbije. I zarad toga mu ce-
lu stranku stavlja na tacnu.
Vuka{in Obradovi}:
Mi smo 5. oktobra znali da se ne{to desilo u Srbiji kada je Tomi}eva
slika sklonjena iz jedne prodavnice. Danas je ovde plja~ka postala to-
lika da mi je jedan socijalista rekao – Pa {to nam ranije niste objasni-
li da je ova demokratija toliko dobra, nismo morali da ~ekamo 2000,
mogli smo ranije da vas pustimo na vlast? A Vranje? Niste pro{li Vra-
njem, da vidite kako izgleda. Mi nemamo bioskop, mislim da smo mi
jedini grad u Evropi ove veli~ine, od {ezdeset–sedamdeset hiljada lju-
di, koji nema bioskop ve} godinama. Morao sam svoju decu da vodim
u Beograd da vide {ta je bioskop. I sada u Vranju ne}ete na}i ni dva-
deset ljudi da se bune protiv ne~ega, ja sam siguran.
Aleksandar Stojkovi}:
Centralna tekovina 5. oktobra u Vranju je to da opozicije bukvalno ne-
ma. Nakon lokalnih izbora oktobra 2004. u Vranju prvi put vlast preu-
zimaju partije DOS-a. Skup{tina je konstituisana u petak, 15. oktobra.
U petak uve~e Ko{tunica li~no hitno je pozvao celo rukovodstvo op-
{tinskog odbora DSS-a, a moram da napomenem da taj odbor nije po-
stojao pre 5. oktobra u Vranju i da je Demokratska stranka Srbije u
Vranju imala jednog, i slovima jednog aktivistu, tehni~kog sekretara
stranke. Dakle, Demokratska stranka Srbije je pozvala hitno svoje ~la-
nove, oni su te no}i oti{li u Beograd. U Beogradu su im izvukli u{i, vra-
tili su se u subotu i poni{tili sve {to se u petak dogodilo. Napravili su
kompromis sa SPS-om i radikalima i ponovo smo imali Dragomira To-
mi}a. Dakle, od 1945. godine demokratska vlast u Vranju se dogodila
15. oktobra 2004. i trajala je manje od dvadeset ~etiri sata.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 299
Vuka{in Obradovi}:
Deca koja su podnela krivi~nu prijavu protiv vranjskog vladike su
ostala potpuno u drugom planu, a pri~a se okrenula na Vranjske i me-
ne, pa smo mi progla{avani za saradnike albanskog lobija, makedon-
ske obave{tajne slu`be, zato {to smo mi stvarno poku{avali da skre-
nemo pa`nju i srpske i ovda{nje javnosti na ono o ~emu se zapravo
radi, a to je da su neka deca optu`ila vladiku da ih je seksualno zlo- Vuka{in
stavljao. Ovde ne mogu da budem lokal-patriota i da ka`em da smo Obradovi}
imali veliku podr{ku u Vranju. Ne, nismo imali veliku podr{ku. Na-
protiv, najmanje podr{ke smo imali u Vranju. I {ta se desilo s tom de-
com nakon silnih godina su|enja, mrcvarenja po sudovima, gde su
oni, {ta sada rade? Ja znam gde su i {ta rade i kako se ose}aju, ali da
li je, recimo, premijer Ko{tunica razmi{ljao o tome kada je primao
vladiku u zgradi vlade ili kada se ovde dolaze}i ljubio s njime? Meni
to zaista nije jasno i to mi je ostavilo najmu~niji utisak iz cele te pri-
~e. Da li i{ta mo`e da nadoknadi toj deci sve ono {to su pretrpeli pre
podizanja krivi~ne prijave, a naro~ito pravu torturu koju su pre`iveli
povla~e}i se tri godine po sudovima, suo~avaju}i se s nekim saop{te-
njima Srpske pravoslavne crkve u kojima su progla{avani za antihri-
ste, za neprijatelje? Trebalo je da oni sutradan postanu sve{tenici
Srpske pravoslavne crkve. Ljudi me ~esto pitaju – Da li si ti zaista o~e-
kivao da neko u Ko{tuni~inoj Srbiji osudi vladiku Srpske pravoslav-
ne crkve?
Aleksandar Stojkovi}:
U decembru 2002. godine u moju kancelariju su do{la ~etiri de~aka,
koji su mi ispri~ali zaista zapanjuju}u pri~u, ali koja nije bila neo~e-
kivana imaju}i u vidu da se ve} ranije u gradu pri~alo o odre|enim
stvarima koje su se de{avale. Dakle, u jesen 2002. de~aci su se s rodi-
teljima obratili policiji i po~ela je policijska istraga i prikupljeni su
svi podaci o tim aktivnostima. Me|utim, neko je o~igledno spre~avao
da se to publikuje i procesuira i }utalo se sve dok de~aci nisu izgubi-
li strpljenje i do{li u moju kancelariju. Imaju}i u vidu te`inu i delikat-
nost slu~aja, zamolio sam ih da svojeru~no napi{u svoje izjave. I taj
slu~aj se nekako odvijao i tekao, iako vladika nije bio uhap{en i pri-
tvoren, {to je apsolutno bilo u skladu s praksom u svim takvim slu~a-
jevima. Dakle, du`e vreme su|enje se prolongira zbog svih mogu}ih
procesnih i zdravstvenih razloga. Od po~etka se i{lo na zastarevanje
slu~aja. Imam dokaze, za koje }e srpska javnost tek saznati, o utica-
ju visokih funkcionera iz pravosu|a na proces. Oni su ovde postroja-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 300
Svetlana Luki}:
Kada su novinari Danasa zamolili vladiku Pahomija da prokomenta-
ri{e odluku Vrhovnog suda Srbije, episkop vranjski ljubazno je rekao
– Ni ja ni moji pravnici do danas nismo ni{ta zvani~no dobili, pa ne `e-
lim da dajem nikakve izjave. Uostalom, rekao je vladika, sutra je pra-
znik i pozdravljam sve ~itaoce Danasa.
Biljana Stojkovi}:
Mi ne znamo kako su vlasti reagovale, jer nikakvo saop{tenje nismo
dobili. Ni do danas nisam sigurna jesu li potpisali ili nisu, ali izgleda
da nisu. 17. septembra bio je sastanak parlamentarnog saziva, na ko-
jem je podnet nacrt rezolucije. Tada je to prihva}eno, a na{ predstav-
nik je bio Ivica Da~i}. Posle dvadesetak dana, 4. oktobra, parlamen-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 301
tarni saziv Saveta Evrope je usvojio rezoluciju. Tada u na{e ime odla-
zi Milo{ Aligrudi}, koji, izgleda, ne potpisuje tu rezoluciju. Tekst re-
zolucije identi~an je nacrtu. Rezolucija je doneta s idejom da skrene
pa`nju evropske javnosti na opasnost koja dolazi iz Amerike, a to je
kreacionisti~ki uticaj u obrazovanju. To je op{ta ideja da sve {to vidi-
te oko sebe, `ivo, ne`ivo jeste stvorio neki kreator, a kreator je bog.
Najnovija varijacija toga jeste inteligentni dizajn, gde je dizajner Biljana
bog, neko nadbi}e, koje mi ne mo`emo da doku~imo. Mi smo mali i sa Stojkovi}
Sve je po~elo u Americi pre vi{e decenija i postoje neke dr`ave u koji-
ma je prakti~no zabranjeno pri~ati o teoriji evolucije. U Rusiji je ne-
davno jedna porodica tu`ila prosvetnu vlast zato {to se njihovo dete
indoktrinira nau~nom teorijom evolucije. Kreacionizam uvek ide s
ekstremno desni~arskim pokretima. To uvek ide jedno s drugim i
zbog toga to jeste dru{tvena opasnost. Ne postoji nijedna fundamen-
talno sekularna dr`ava s visoko razvijenom demokratijom gde krea-
cionizam ima uticaj. Inteligentni dizajn se mo`e okarakterisati i kao
intelektualna lenjost. Ako ne{to ne razumem i ne mogu da objasnim,
za{to bih se mu~ila kada je obja{njenje tako jednostavno? Nije to ve-
zano samo za to kako }e izgledati pogled na svet deteta. Problem je
{to mu vi od po~etka `ivota postavljate jedan autoritet koji je nedo-
ku~iv. To se prosto preslikava i na svakodnevni `ivot. Ako postoji
autoritet koji ne smete da kritikujete, u koji ne smete da sumnjate, to
onda postaje model odnosa prema autoritetu roditelja, u~itelja, na-
stavnika, profesora i politi~ara koji vodi dr`avu. Na taj na~in stvara-
te podani~ku masu, koju onda mo`ete da vodite kud god ho}ete, jer
ste vi autoritet u koji niko ne sumnja.
Svetlana Luki}:
A ko je doneo taj dokument?
Biljana Stojkovi}:
Globalna mre`a svetskih akademija nauka. Na{ SANU je to definitiv-
no potpisao. Tu se navodi spisak dr`ava koje su to potpisale, ima ih
68, od ~ega je 27 ~lanica Saveta Evrope.
Svetlana Luki}:
Te{ko se mo`e o~ekivati pozitivan stav od ministra prosvete, koji je na
po~etku ove {kolske godine favorizovao veronauku u odnosu na gra-
|ansko vaspitanje. On je otvoreno rekao da je sre}an zbog toga {to sve
vi{e dece upisuje veronauku. Naravno, pitanje je koliko je to ta~no.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 303
Biljana Stojkovi}:
^ula sam da i deca koja slu{aju gra|ansko vaspitanje dobijaju svedo-
~anstva u kojima pi{e – veronauka. To je navodno gre{ka, ali ti poda-
ci se bez ispravki obra|uju u ministarstvu i onda dobijate podatak da
ogroman broj dece slu{a veronauku. Da li to vodi tome da }e nam u
jednom trenutku saop{titi da vi{e od devedeset odsto dece slu{a ve-
ronauku, pa je vreme da ukinemo gra|ansko vaspitanje, koje se u Biljana
Evropi zove – moral? U Evropskoj uniji gra|ansko vaspitanje se zove Stojkovi}
moral.
Svetlana Luki}:
Da li ste informacije o rezoluciji na{li na sajtu ministarstva prosvete?
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 304
Biljana Stojkovi}:
02.11.07.
Ne, to je sajt Saveta Evrope, koji je prili~no razu|en i komplikovan,
na kojem je vrlo te{ko do}i do podataka. To je velika organizacija, s
puno podtela i saziva. Imate poseban link za rezoluciju i onda mora-
te da potra`ite link za glasanje i tu mo`ete da vidite da je Milo{ Ali-
grudi} glasao za najve}i broj amandmana koji su usvojeni, a da na
304 kraju nije glasao za rezoluciju. To je ono {to sam ja uspela da vidim
na internetu.
Svetlana Luki}:
Da vi to niste pogledali na internetu, mi ne bismo znali da se to dogo-
dilo. Da li mislite da oni to kriju od javnosti?
Biljana Stojkovi}:
Ne znam. Oni to nisu potpisali verovatno zbog svoje li~ne filozofije,
svog politi~kog pogleda na svet. Prvi koji su to prona{li su ljudi s Fi-
lozofskog fakulteta koji se bave obrazovanjem. Oni su prona{li i na-
crt rezolucije i kasnije usvojenu rezoluciju. Postojalo je op{te uvere-
nje da to jeste potpisano, ali eto, ispostavilo se da nije. I nikada to ne
bismo saznali da neko nije pogledao sajt i poslao link kolegama da
pro{iri tu informaciju.
Svetlana Luki}:
Ministarstvo prosvete ni{ta nije objavilo?
Biljana Stojkovi}:
Ne.
Svetlana Luki}:
Za njih to ne postoji.
Biljana Stojkovi}:
Koliko ja znam, za njih to ne postoji. Pitanje je da li su oni uop{te oba-
ve{teni o tome, mo`da nisu, mo`da ni oni ne znaju.
Svetlana Luki}:
U ponedeljak smo imali promociju u [idu. Prvobitno je bilo dogovore-
no da se promocija odr`i u sali Doma mladih u ovom gradu, ali uo~i
same promocije uprava Doma mladih je tra`ila zvani~an dopis od B92
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 305
Mirko \or|evi}:
Patrijarh je u dubokoj starosti, ima devedeset tri godine i sme{ten je
u Mladenovcu. Po ustavu Srpske pravoslavne crkve on ne mo`e da
podnese ostavku, iako su mu je podnosili na potpis uo~i Dejtona. On
nije hteo da je potpi{e, pa su mu iznudili onaj blanko potpis na odlu-
kama iz Dejtona, ali to je ve} istorija, grozna, prljava, ru`na. U crkvi
je ljuta borba za vlast i u novije vreme sve se vi{e name}e najstariji
~lan Sinoda, crnogorski mitropolit Amfilohije Radovi}, koji mimo
propisa obavlja du`nost patrijarha. On je rukopolo`io sve{tenike Be-
ogradsko-karlova~ke mitropolije, {to je isklju~ivo pravo patrijarha,
jer patrijarh Pavle nosi i titulu mitropolita beogradsko-karlova~kog.
Tu se treba pla{iti tih orlova, kojih je vi{e nego golubova i koji vi{e ne
kriju svoju orlovsku prirodu, vezuju se za Rusku crkvu i igraju vrlo
opasnu politi~ku ulogu. E sad, za{to ih se treba pla{iti? Re}i }e neko
– Zna se kako se patrijarh bira. Nije ba{ sigurno kako. Ovaj sada{nji
patrijarh Pavle izabran je prvi put na slobodan na~in. Sve do tada pa-
trijarha je birala dr`ava, ta~nije jedna lirska ustanova, Udba. U tome
je sad igra, da se patrijarh Pavle nekako potisne i da crkvu vodi tvrda
struja koja }e slediti Ko{tuni~inu politiku, koja }e se vezati za Rusku
pravoslavnu crkvu. Nedavno je mitropolit crnogorski Amfilohije iza-
bran, pazite bizarnosti, za predava~a na {koli za unutra{nju dr`avnu
bezbednost pri kontraobave{tajnoj slu`bi Rusije. Ve} je odr`ao pri-
stupnu besedu na akademiji za bezbednost Rusije. Na`alost, trenut-
no izme|u vrha crkve i vrha vlade postoji saglasje koje oni zovu ~ud-
nom re~ju, za koju biste vi rekli da je muzi~ki termin, ali nije, on je i
do{ao iz crkve, a to je – simfonija, totalno saglasje, kao sijamski bli-
zanci. U tome je tajna.
Svetlana Luki}:
On im je verovatno zgodan kao antiglobalista, ~ovek koji je ru{io ame-
ri~ke saveznike.
Mirko \or|evi}:
Upravo tako. Negde sam video tekst u novinama, u kojem se porede
^e Gevara i Nikolaj, jer su obojica bili antiglobalisti i obojica su vodi-
li ljutu bitku protiv velikog satane, zapadne civilizacije. Ne znam za-
{to im ne bi pridru`ili i ajatolahe iz Irana koji su majstori za sintag-
me kao {to je – veliki {ejtan Zapada.
Dveri srpske su ~asopis ~iji tira` nije zanemarljiv i koji je mnogo ~i-
tan. Sada ga s dobrim razlogom smatraju najuticajnijim crkvenim
glasilom. Bi}u slobodan da vam prika`em jedan dvobroj, koji je po-
sve}en, kako oni ka`u, najve}em srpskom politi~kom misliocu. Re~ je
o doktoru Marku S. Markovi}u, koji se posle ~etrdesetak godina vra-
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 308
Svetlana Luki}:
Za kraj d`ez standard s promocije Pe{~anika u [idu, Petar Lukovi}.
Petar Lukovi}:
U petak sam gledao Beogradsku hroniku i na periferiji Beograda pro-
ti~e neka reka, kojom ve} dvadeset i ne{to godina teku fekalije. I po-
sle dvadeset i pet godina na{em srpskom narodu punom strpljenja je
prekipelo i oti{ao je u op{tinu i po~eo da se `ali. I op{tinari ka`u – Su-
per, odli~no, u~ini}e ne{to i onda donesu neverovatno re{enje – grade
branu i zaustavljaju potok. To je minijaturni \erdap, ima i most pre-
ko njega, i sad onaj potok ide prema toj brani i ona voda se fizi~kim
zakonima koji, na`alost, jo{ va`e u Srbiji, odbija od one brane. I posle
izvesnog vremena od tog potoka se napravilo jezero. I svi su se oku-
pili tamo gore i razmi{ljaju kako da re{e taj problem i zovu op{tinu,
a ona ka`e – Mi smo nenadle`ni, to je za Vodoprivredu Srbije. To mi
je bilo najsme{nije, Vodoprivreda Srbije koja ka`e – Mi nismo zadu-
`eni za staja}e vode, mi smo zadu`eni za teku}e vode. I ta govna i to
jezero je tamo ostalo, i sad stoji. Ako treba da opi{em Srbiju za vreme
Milo{evi}a i Srbiju za vreme Ko{tunice, onda mi se ova slika ~ini vr-
lo efektnom. Za vreme Milo{evi}a su ta govna nekako prolazila, pa
smo ne{to ~istili, a ovde samo stoji jezero i mi ~ekamo neko ~udo. Jed-
na od {ansi jeste da to sve ispari, druga {ansa, da se probudimo i da
toga nema, ta {ansa je realna kao i da zadr`imo Kosovo. Tre}a {ansa
je da se uzdamo u nekakve podzemne pe}ine, mogu}e je da se tu kri-
je i Mladi}, pa da ta voda ode u te rupe.
Po{to sam ponekad prili~no zaludan, odem na sajt vlade Srbije da vi-
dim ~ime se vlada Srbije bavi. Ja vam preporu~ujem, ako nemate pa-
metnija posla, pogledajte. Ako ste raspolo`eni, bi}ete jo{ raspolo`eni-
ji. Ja sam provalio da je u ova ~etiri meseca ova ~uvena vlada, jebote,
od svih mogu}ih zakona donela zakon o pe~atima. Zakon o upotrebi
velikog pe~ata, malog okruglog pe~ata, zakon o upotrebi ~etvrtastog
pe~ata, zakon o upotrebi trouglastog pe~ata. Pa ~ujte, stvarno imam
utisak da se neko zajebava s nama. Pe~at kao ideja vi{e ne postoji nig-
de u Evropi, ne, samo kod nas to su oni ogromni tenkovski pe~ati, pa
kada vam ga udari ovako – oni sigurno u~e kako da udaraju pe~ate.
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 312
Iz dana u dan ovo izgleda sve vi{e kao Monti Pajton, kao da se sasta-
nu i ka`u – Sa ~ime }emo danas da ih zajebavamo? Nemogu}e je da su
sve ove teme spontane, pa nemogu}e je da nekom padne na pamet sve
ovo. Pa izvinite, pse}i }evap~i}i, pa izvinite, to nekom treba da padne
na pamet, pa izvinite, Kuba treba da mi padne na pamet. Pa ovi s Ku-
be se vi{e ne bune zbog blokade, i oni su zaboravili na blokadu, jebo-
te. Jebe{ blokadu, {ta joj fali? Jok, Srbija }e da brani Kubu. Od koga da
je brani? Ima sva{ta u ovoj zemlji. Evo, povodom oduzimanja naziva
{koli Jovana Jovanovi}a Zmaja, slu{am izjavu nekog DSS-ovca iz No-
vog Sada koji ka`e ovako – Mo`emo da govorimo o promeni imena te
gimnazije koja }e se sada zvati Velika srpska pravoslavna gimnazija,
{to me neodoljivo podse}a na film Velika mrsna pravoslavna svadba,
48 sati svadba u gimnaziji. Ka`e, mo`emo da govorimo o tome, jer je
Zmaj preuzeo mnogo toga, on ima puno ulica, puno trgova, ima de~je
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 313
Pre neki dan odem na sajt Ve~ernjih novosti, vidim reakcije Srba,
uglavnom iz dijaspore, to je najzanimljivije, na izjavu ministra poli-
cije Dragana Jo~i}a da }e srpski paso{ biti 99 odsto }irili~ni. I sad ~i-
tam, ne mogu da verujem, dvesta i ne{to komentara. Jedan dobro ka-
`e – ^ekaj, bi}e }irili~ni paso{, ali kako }emo kad odemo negde u svet,
kako }e neko to da pro~ita? I onda 199 komentara tipa – Ma, ko ih, bre,
jebe, ima da ~itaju, ima da razumeju, ako ne}e da ~itaju, ne moraju
uop{te da ~itaju, {ta se nas ti~e da li oni razumeju ili ne razumeju,
ako ne razumeju, ima da nau~e pa da razumeju. Ti ljudi koji pi{u to,
ti koji `ive po Kanadama, po Australijama, po Kalifornijama, po pi-
zdama materinama, oni meni govore da to treba da bude }irilicom. Ne
treba ni }irilica, mo`emo da stavimo slike, mo`emo da stavimo stri-
pove, sve srpske junake ili da stavimo ovu sliku govnjivog jezera, ta-
ko da znaju odmah odakle smo. Pa, da li mo`emo o bilo ~emu da raz-
govaramo na normalan na~in? Povrh svega toga imate svaki dan izja-
ve – Srbija je odlu~na na putu ka Evropskoj uniji, ve}ina gra|ana Sr-
bije `eli `ivot u Evropskoj uniji. Ne `eli ni{ta, kakva Evropska unija,
javnih WC-a u Srbiji ima manje nego u Dizeldorfu. Evo, ovde pi{e na
WC-u – Ne pi{aj po dasci. Jeste li ikada videli u svetu da pi{e – Ne pi-
{aj po dasci? Ne seri po zidovima i po plafonu? Pa zar se to ne podra-
zumeva? Pa ne podrazumeva se. Ne krivim ja vas {to ste napisali, ta-
ko i treba, takav je narod. Kod mene u zgradi ovako stoji – Ne bacaj
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 314
Mirko \or|evi}:
Ometeno u razvoju.
Petar Lukovi}:
Ometeno u razvoju. Na`alost, `ivoti mene i ve}ine mojih prijatelja su
kao neka vrsta ku}nog pritvora. Mi smo u ku}ama, tu slu{amo muzi-
ku, tu pri~amo, tu se izjadamo i to je to. Na}i }ete trideset odsto ljudi
koji ka`u da je Srbija fenomenalna, jer Srbija ima splavove. Jebali vas
splavovi, dabogda se svi potopili. To mi je jedina `elja, da se potope
svi splavovi, zajedno s gostima i ugostiteljima i sa igra~icama. Koje
su na{e vrednosti? U Beogradu mo`e{ da iza|e{ u dvanaest no}u, su-
per. Znate, koncerti se odr`avaju u pola dva, pa nije to normalno. U
Londonu ne postoji nijedan koncert posle devet sati uve~e, pa nemoj
da mi ka`e{ da oni vole rokenrol manje nego Srbi. Ne govorim vam
10-9Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 315
ovo zato {to ne volim ovu zemlju, nego ne volim ovu dr`avu, prosto
mrzim ovu dr`avu. Mrzim ovu dr`avu. Ko{tunica? Njegova partija je
tre}a, ljudi, aman, tre}a na izborima u januaru, da li treba da podse-
}am nekoga, a on je premijer. Po~nemo da pri~amo stvari koje su glu-
pe, a nisu glupe iz prostog razloga {to postoji neko ko se zove Boris
Tadi}, ko je u januaru pri~ao – Ma ne dolazi u obzir, ma kakvi. I onda
{ta bi? Dr`-ne daj, gotovo. Sad, evo, slu{amo istu pri~u – Ne dolazi u Petar
obzir, izbori }e morati da budu u decembru. Evo, za pet dana, citiraj- Lukovi}
te me, za pet dana bi}e februar, mart, april, pa ako budu – budu, ako
ne budu – ne budu. Nema dovoljno ljudi koji tra`e izbore. Imate mno-
go ljudi koji ka`u – Jebali vas izbori, ve} su dosadni. I stvarno je do-
sadno, Ko{tunica uvek pobe|uje.
Svetlana Luki}:
Hvala vam {to ste slu{ali Pe{~anik, prijatno do idu}eg petka.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 316
Svetlana Luki}:
Danas je 9. novembar, na dana{nji dan pre devetnaest godina sru{en
je Berlinski zid. Tada je nastala velika pometnja u svetu, dr`ave i na-
rodi su se prestrojavali u hodu poku{avaju}i da izvuku najve}u korist
od pada zida, odnosno od nestanka bipolarnog sveta. Vreme je u Evro-
pi po~elo da se meri druga~ije, a mi smo, kao {to vam va{i `ivoti ka`u,
krenuli dugim putem koji nikud ne vodi, putem koji je stotine hiljada
ljudi ko{tao `ivota, ku}a i oku}nica, dece koja su emigrirala i unuka
koje, kada ih vidimo jednom u nekoliko godina ne razumemo, jer su
postali Novozelan|ani i Kana|ani.
Ovih devetnaest godina nove Evrope skoro sve evropske dr`ave su is-
koristile da sebi obezbede {to bolje mesto u Uniji. Mi smo posle skoro
dve decenije jedva pre neki dan uspeli da parafiramo, dakle, jo{ ne i da
potpi{emo, Sporazum o asocijaciji i pridru`ivanju. I to jadno i poni`a-
vaju}e dostignu}e je bilo dovoljno da se na{ predsednik samozado-
voljno kliberi za vreme potpisivanja Sporazuma. Za to vreme \eli},
koji zna vi{e od svog {efa, {to i nije tako te{ko, koji zna {ta potpisuje
i {ta nas jo{ sve ~eka, samo se sme{ka, a jedini ozbiljan na toj foto-
grafiji je Oli Ren, ~ovek koji nas je proteklih godina tako dobro upo-
znao. Zbog toga je tako ozbiljan, a ne zato {to smo njegovu zemlju po-
bedili u fudbalu, pa sad ho}e da crkne {to mora da kapitulira pred na-
ma i udari svoj paraf na Sporazum.
Na{ dugi mar{ prema Evropskoj uniji traja}e, izgleda, koliko i turski.
Turcima je malo to {to su muslimani, {to se hri{}anskoj Evropi nika-
ko ne svi|a. Dok je bio kardinal Rajcinger, papa se o{tro protivio pri-
jemu Turske. Dakle, Turcima je malo ta prepreka koju su im postavili
beli hri{}ani bez brkova i fesova, nego su i sami odugovla~ili na svom
ve} sme{no dugom putu za Brisel. Nikako nisu hteli da priznaju Ki-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 320
Vera Markovi}:
Na mene je stra{no delovalo ~itanje optu`nice, ba{ me je potreslo. Po-
novo sam se setila svih tih stvari, kako je to zlo delovalo u Hrvatskoj,
Bosni, Vojvodini. [e{elj se pretvorio u nekog politi~kog klovna i on je
stvarno britkog uma, brzo misli i odgovara, ali nikako ne sme da se
zaboravi opasna politika koja stoji iza njega. Te opasne re~i su spro-
vedene u delo. Radikalna stranka poku{ava da se ne{to kao umije, ne
mogu da ka`em reformi{e, u neku nacionalnu stranku, koja nema
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 321
li miris rata, sa svim njegovim u`asima. Sve {to je radio [e{elj bilo je
vrlo eksplicitno, i u re~ima i u izdavanju naredbi i u povezanosti sa
slu`bama bezbednosti, sa Stani{i}em i Simatovi}em. To je bilo toliko
blizu tla i blizu ratnih zbivanja i toliko eksplicitno u njegovom vrlo
jasnom, so~nom jeziku da je to na mene ostavilo mnogo ja~i utisak od
su|enja Milo{evi}u. Potresao me je njegov prezrivi, cini~ni osmeh za
vreme ~itanja optu`nice.
– Na{ prijatelj je do`iveo pre pet dana upad u ku}u njih petorice koji
su bili naoru`ani, jedan je i{ao sa slikom, brada mu je drhtala jako i
pokazivao je sliku `ene i ne znam koliko dece, samo je rekao – Mora-
li smo oti}i, mi nemamo kud. Ho}ete li mirno ili da vas koljemo, kako
ho}ete, da li vam je jasno da morate i}i? Pa, ka`e moj prijatelj, znate
li vi da sam ja bio na rati{tu? Ni to nas ne zanima, {to si i{ao pucati
na svoj narod. Shvati, ka`e, ~ove~e, i onog od dve kile moramo klati,
jer je usta{a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 322
– Oni odavde odlaze mirno, mi maltene ma{emo kad odlaze, oni nama
09.11.07.
nisu mahali, oni su nas prvo progonili tamo, maltretirali, hapsili, tu-
kli, pa smo tek onda oti{li, ko je uspio oti}i.
– Ali ja sam dve ku}e dao, razumete me, i tre}u su mi uzeli i to nisu le-
pim na~inom, nego na silu. A opet ka`em, u Hrvatsku sigurno ne}u da
idem. Nisam ja jedini slu~aj, mo`da jedini slu~aj {to je kod mene ba{
322 provaljeno. Mislim da je to bilo na{timano. Najte`e mi je bilo kada mi
je rekao – \ubre ma|arsko, isti si kao tvojih dvadeset pet hiljada Ma-
|ara {to su oti{li tamo. Pa {ta sam ja kriv? Ja nisam birao ni oca, ni
majku, niti dr`avu, nikoga, isto kao i svaki drugi ~ovek.
– Sada neko postavlja pitanje za{to sam ja do{ao. Jebi ga, kad nemam
|e, sad jedino mo`e{ uzeti pi{tolj i baciti me u Savu, nema{ kuda. E
sad, {to ova Srbija, na{a majka, nije spremna da nas prihvati, jebi ga,
to su neke druge stvari.
– Bilo je tu svega. Hrvati tamo, Srbi ovamo i ne daj bo`e nekog nape-
tog stanja. Pa ona dvojica {to su onog zaklali su mirno sedeli i ~eka-
li, kao da su jo{ preko, kao da je to u redu.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 323
Svetlana Luki}:
Preno{enju njegovog su|enja je prethodila kampanja Radikalne
stranke da RTS to treba da prenosi i onda je upravni odbor RTS-a do-
neo tu odluku.
Vera Markovi}:
To je trebalo da bude pobeda Srpske radikalne stranke i deo predizbor- Vera
Markovi}
ne kampanje. Meni se ~ini da je tu do{lo do bumerang efekta, odnosno
da }e se tu ~uti previ{e stra{nih stvari koje }e biti dokumentovane. ^i-
ni mi se da }e njihov rejting pasti, da }e se ljudi distancirati od njih,
jer rejting Srpske radikalne stranke pre svega raste na njihovim obe-
}anjima da }e se boriti protiv kriminala i korupcije u Srbiji. Ta retori-
ka je njihov glavni oslonac kod njihovih bira~a, a ne ratna retorika i
podse}anje na ono {to se doga|alo kada je [e{elj bio predsednik stran-
ke. Dakle, ~ini mi se da }e Srpska radikalna stranka do`iveti pad, od-
nosno da ne postoji niko ko }e sada prvi put ~uti za zlo~in u Vo}inu, na
primer, i re}i – E, ovo je pravi ~ovek i za njega }u da glasam.
Svetlana Luki}:
Jeste, ali pod uslovom da se ne dogodi da ba{ kada budu govorile `r-
tve RTS-u ponestane novca za prenos.
Vera Markovi}:
Najve}i problem ne}e biti da li }e RTS prenositi svedo~enja svedoka
optu`be. Pitanje je da li }e ih biti, koliko }e ih biti i koliko }e biti
spremni da govore. U medijima nije obja{njeno za{to je [e{elju bilo
zabranjeno da prima posetioce i za{to su se i porodi~ne posete odvi-
jale pod nadzorom sudske stra`e. Ne pominje se uop{te da je njegova
supruga iznela spisak mogu}ih svedoka i da su na njih vr{eni priti-
sci, da im je pre}eno. Ovo {to se dogodilo novinaru Dejanu Anastasi-
jevi}u je sigurno povezano s tim ili sa slu~ajem Jovice Stani{i}a. U
svakom slu~aju, doma}e slu`be bezbednosti ne brinu o potencijalnim
svedocima, nego mnogo vi{e brinu o miru [e{elja i Stani{i}a. To je
ne{to {to treba da uznemiri svakoga u Srbiji, da je neko ko je po~inio
zlo~ine ili je optu`en za ~injenje zlo~ina za{ti}en kao beli medved, a
da su svi koji o tim zlo~inima `ele da govore predmet slobodnog lova.
Sa{a:
09.11.07.
Iz Ni{a, ~etni~ka stranka, [e{eljeva stranka, ako ste ~uli. E, mi oslo-
ba|amo, a JNA ni{ta. Ljudi, oni samo artiljerijom biju, a mi smo vod
koji ~isti, udarni vod i ginemo, ju~e sam pet drugara izgubio kod me-
ne. Sad }emo polako Osijek, Vinkovce da ~istimo, sve. Zagreb je isto
veliko upori{te usta{a.
324
Svetlana Luki}:
A {ta ti je ovo?
Sa{a:
Ovo? [ta misli{, za {ta slu`i? I ovo? S tim ubijam isto, a zadu`io sam
i snajpersku pu{ku, snajperista sam.
Svetlana Luki}:
Je l’ niko nije imao primedbe {to nosi{ ovo?
Sa{a:
Ne, ne, svi smo ovde naoru`ani, mora, to je preka potreba.
Svetlana Luki}:
Koliko misli{ da si ubio ljudi do sada? Pitam onako, ne mora{ da ka`e{.
Sa{a:
To se nikad ne govori. Na primer, evo, sino} sam imao no}ne more,
jednog sam ubio, sanjao sam ga.
Svetlana Luki}:
Ne znam, mo`da sam ja... ali ubiti nekog pu{kom i no`em nije isto.
Sa{a:
Nije. Mora se vratiti istom merom, ili }emo mi da nestanemo ili oni,
Srbi ili Hrvati.
Vera Markovi}:
Najavljen je skup neonacista u Pragu, na kome }e neonacisti iz ~ita-
vog regiona da pro{etaju kroz jevrejski geto. Dopada mi se reakcija
~e{kog dru{tva i ~e{ke dr`ave. Svi su vrlo slo`no ustali protiv toga,
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 325
Svetlana Luki}:
Prvo je to bio samo Velimir Ili}, ali onda su jedan za drugim mnogi po-
~eli da se bahato pona{aju. Slu{am danas izjavu iz Ni{a, povodom
epidemije `utice u drugom po veli~ini gradu u Srbiji, u kojoj se ka`e da
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 326
Vera Markovi}:
Otkako je formirana ova vlada, mi vidimo to bahato pona{anje, uz taj
nervozan ton, to – [ta me pita{, valjda znam {ta radim, ili – Dok ja ni-
326 sam rekao to ne postoji. I to je deo uru{avanja institucija, zna~i, po-
stoji ne{to {to je slu`ba zdravstvene za{tite u Ni{u, ona radi svoj po-
sao, ona signalizira epidemiju, pa onda ministar zdravlja ka`e – Ima-
mo epidemiju u Ni{u. Oni sve to ignori{u, postoji samo ono {to posto-
ji u vladi. Deo toga je novogovor uveden jo{ za vreme prve Ko{tuni~i-
ne vlade. Ljudi iz DSS-a ka`u – Narodna skup{tina Republike Srbije,
ne mogu da ka`u skup{tina, svi znaju koja je. Ili ka`u Vlada Republi-
ke Srbije, kao da }e, ako ka`u samo vlada, ona izgubiti snagu ili
ugled. Taj novogovor, koji je sve kabastiji, pompezniji i pretenciozan,
u stvari krije u`asnu prazninu na{ih institucija.
Svetlana Luki}:
Svaki put kada pro|em ulicom Kneza Milo{a nerviram se zbog zasta-
va oka~enih na zgradi vlade. Ju~e sam ih izbrojala petnaestak.
Vera Markovi}:
Treba proveriti tendere za nabavku tih zastava, mo`da je to razlog.
Naravno, ne mislim da je to, mislim da je to ona pompeznost Titani-
ka i {to je ve}a praznina, to je vi{e pompeznosti i vi{e pateti~nog i
zveke}u}eg oslovljavanja svega i sva~ega.
Svetlana Luki}:
Od cele dr`ave je napravljen zverinjak, oni rade {ta god im padne na
pamet, kradu koliko im padne na pamet, a onda je to poruka gra|ani-
ma da se i oni sna|u.
Vera Markovi}:
I onda sna`ni tipovi kao {to je Mi{kovi} vode svoju politiku, za koju
tra`e i dobijaju podr{ku vlade. To vidimo po prisustvu ministara iz
Demokratske stranke i DSS-a na otvaranju Delta sitija.
Svetlana Luki}:
I Dobrice ]osi}a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 327
Vera Markovi}:
Taj snimak je zanimljiv i trebalo bi se zamisliti nad njim. U me|uvre-
menu, oni pi{u strategije za re{avanje raznih problema koje postoje
samo na papiru. ^ula sam za strategiju borbe protiv siroma{tva, pri
~emu je u bud`etu predvi|en samo deo novca potrebnog za izvr{ava-
nje te strategije. Strategije koje nemaju podr{ku u bud`etu nisu
ozbiljne, operativne strategije. Ne vidimo da postoje ciljevi, fazni ci- Vera
ljevi i politika vlade. Markovi}
Svetlana Luki}:
Kada je skup{tina potvrdila sporazum o readmisiji rekli su da u ze-
mlju treba da se vrati pedeset hiljada ljudi. [ta }emo s pedeset hilja-
da ljudi?
Vera Markovi}:
To je jedan grad.
Svetlana Luki}:
Kada su se vratili neki Romi iz Nema~ke s decom koja su se tamo ve}
bila integrisala, na{li su se bukvalno na ulici. Ovde govorimo o pede-
set hiljada ljudi, a oni ne znaju ni {ta }e s nama. I mi smo im vi{ak.
Vera Markovi}:
Jedan od njih ju~e ka`e javno na nekoj od televizija da mi ne mo`emo
tim povratnicima da damo prednost u zapo{ljavanju samo zato {to su
do{li sa Zapada. A u sporazumu o readmisiji stoji na{a obaveza da se
pobrinemo za to da ti ljudi imaju gde da stanuju, da se zaposle, {ko-
luju decu, da im obezbedimo zdravstvenu brigu. Ne vidim da se bilo
{ta tu re{ava, osim {to se Ma|arima natura da }e oni dobiti svoj deo
Roma, jer ih nemaju dovoljno. Svi problemi koji se pojave uznemire
vladu i ona besno reaguje i gleda koga }e da opali tim problemom u
glavu. Eto, Ma|are }emo tim Romima u glavu, pa neka vide kako je to.
Svetlana Luki}:
Bila je ovo Vera Markovi} iz Socijaldemokratske unije, koja je bila po-
slanica u skup{tini Srbije. A pro{le nedelje u Sarajevu je organizova-
na promocija Pe{~anika, na kojoj su govorili Teofil Pan~i} i gospo|a
Latinka Perovi}. Doma}in nam je bio Senad Pe}anin, glavni i odgovor-
ni urednik nedeljnika BH dani.
Senad Pe}anin:
Dugo srpski zvani~nici nisu povezivali ni na koji na~in rje{enje sta-
tusa Kosova s polo`ajem Bosne i Hercegovine, me|utim svjedoci smo
u zadnje vrijeme da oni dovode u vezu status Kosova s teritorijalnim
integritetom Bosne i Hercegovine. Koliko to pitanje zabrinjava gra-
|ane Bosne i Hercegovine, ja sam otkrio prije tri ve~eri, kad me moj
dvanaestogodi{nji sin po dolasku iz {kole, pitao sasvim ozbiljno – Ta-
ta, ho}e li biti rata? [okirao sam se, pa ka`em – Ne}e, sine, naravno,
otkud to pitanje? Ka`e – Drug mi je rekao. Dakle, zaista, kako vi vidi-
te, koji }e biti dalji pravci odnosa Beograda prema Bosni i Hercegovi-
ni u kontekstu re{enja statusa Kosova?
Latinka Perovi}:
Povezivanje pitanja Bosne i Kosova je postalo pani~nije kako se pri-
mi~e kraj pregovorima i {to je izvesnije kakvo }e to re{enje biti. Ali ja
ne mislim da je re`im koji je sada na vlasti u Srbiji od toga ikada od-
ustajao. On je prema Republici Srpskoj sve vreme vodio politiku koja
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 329
ima za cilj da stvori fakti~ko stanje koje }e jednoga dana postati i sta-
nje de jure. To je ignorisanje realnosti, jer Bosna je nezavisna dr`ava
i nikakav referendum ne mo`e odlu~ivati o njenoj sudbini. Srbija je
veoma zapu{tena zemlja u kojoj ne funkcioni{u institucije, koja je
veoma udaljena od svakog pojma pravne dr`ave. Imate jedno vrlo te-
{ko stanje u zemlji, nesporazume sa svim susedima, neuga{ene teri-
torijalne pretenzije. [ta mo`e biti rezultat? Nikakav rat, Srbija za Latinka
njega nema snagu. Mo`e do}i do izvesnog unutra{njeg haosa, ~iji bi Perovi}
cilj bio uklanjanje kriti~kog dela dru{tva. Cilj je proizvesti veliku rav-
nodu{nost dru{tva i strah od toga {ta se mo`e dogoditi. I to {to pita
va{ dvanaestogodi{nji sin, pitaju i mnogi ljudi u Srbiji, jer su se ve}
navikli na atmosferu neizvesnosti, rata, nepredvidljivosti svojih po-
liti~kih zastupnika. Politi~ke stranke se u ogromnoj ve}ini dr`e veli-
kodr`avnog programa i ne prikrivaju da evropeizacija nije vi{e od re-
torike. Ja mislim da je ta politika do`ivela fakti~ki slom upravo sada,
otvaranjem pitanja Bosne. Evropi je postalo jasno da teritorijalne
pretenzije Srbije, iako je iznurena, iako je platila tako stra{an ceh,
jo{ postoje. Ne vidim da je neko u Srbiji spreman da u~estvuje u pe-
tom ratu, ali o~ekujem unutra{nji haos i propadanje koje mo`e biti
vrlo opasno i za stabilnost celog regiona.
Svetlana Luki}:
Koliko u Bosni i Hercegovini ima Srba? 33-34 odsto, a dr`e 60 i ne{to
procenata teritorije.
– Ho}e{ da ti ka`em kako je to? Zato {to smo mi nau~ili da bude ispred
na{e ku}e ba{ta, sto, stolica, da se mo`e sjesti fino, popiti, a onaj je na-
u~io ku}u na ku}u i ono zemlje {to ima malo nekome da proda, da bi
bile ku}e na~i~kane. Nema kraja dok neko ne bude vojni~ki pobije|en.
Svetlana Luki}:
09.11.07.
A gde }e oni?
– Kao Kurdi.
Svetlana Luki}:
[ta }ete da ga|ate to?
Svetlana Luki}:
^ije ciljeve?
– Njihove ciljeve, odakle nas svakodnevno ga|aju. Evo, ve} smo po~e-
li. Jo{ jedna, idemo!
Svetlana Luki}:
A {ta ga|ate? Je l’ zna{ {ta ga|a{ sad?
Svetlana Luki}:
^ula sam da ste ju~e i prekju~e ga|ali i imali uspeha.
Svetlana Luki}:
Koliko ima{ godina?
Svetlana Luki}:
A ovi tvoji ortaci?
Svetlana Luki}:
[ta radite ovde, kako provodite dane?
– Ni{ta, malo onako hodam bez veze, {etam, iza|em, ubijam dosadu.
Svetlana Luki}:
A ~ega se pla{ite najvi{e, da li snajpera, granata, ~ega?
Bojan Baji}:
Evo, da se predstavim, ja sam Bojan Baji}, dolazim iz Ruda. Ina~e, Ru-
do je jedno malo mjesto na granici Bosne i Srbije. Da, Prva proleter-
ska. Ina~e, stalno slu{am Pe{~anik, iz nekog razloga u Rudu ja Pe{~a-
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 332
Latinka Perovi}:
Mi smo proveli dve i po godine rade}i jedan zbornik o Zoranu \in|i-
}u i ja mislim da sam za te dve i po godine pro~itala apsolutno sve {to
je Zoran \in|i} napisao. On se lomio izme|u politike i filozofije,
osamdesete godine su ga prelomile da se anga`uje. On je bio ~ovek re-
volucionarnog instinkta, bio je moderan ~ovek, dublji nego {to je
smeo da poka`e sredini, bio je i ~ove~niji nego {to je smeo da poka`e,
ali u Srbiji je nacionalizam totalan, nema ni~eg drugog osim re{enja
tog istorijskog pitanja stvaranja srpske dr`ave, ujedinjenja srpskog
naroda. Neko ko to nije hteo da radi bio je prinu|en da deluje u okru-
`enju koje `eli da promeni, a morao se mnogo truditi da na to okru`e-
nje li~i. I on je preuzeo taj neverovatni rizik u politici, {to govori da
nije bio obi~an politi~ar, nego ~ovek od ve}eg formata. Postoje dnev-
ni~ke bele{ke Dobrice ]osi}a, koji ka`e da je duboko razo~aran Zora-
nom \in|i}em kao premijerom, ka`e – On je sledio mene, a sad me je
izdao na srpskom pitanju. Imate njegov brzi sukob u DOS-u s legali-
stima koji su protivnici reformi, imate njegov tako re}i minimalan
uticaj u bira~kom telu, oko sedam odsto. Za{to je to tako? Iz prostog
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 333
Kada ga ~ovek pa`ljivo ~ita, onda u njemu vidi svu protivre~nost kra-
Latinka
ja dvadesetog veka u Srbiji, vidi njegovo razumevanje vremena. On je Perovi}
gotovo na prevaru hteo Srbiju da uklju~i u taj evropski trend i u tom
smislu je bio malo naivan, {to su njegovi protivnici vrlo dobro oseti-
li. On je znao da }e ga na pitanju Kosova i Bosne zaobi}i srpski naci-
onalisti, da }e oni to inicirati, i on predla`e za Kosovo ~itav niz vari-
janti, ali pre svega on predla`e po~etak pregovora. On uspostavlja ve-
ze s Bosnom, on tuma~i u svojim tekstovima i Pale i tog vola, kada je
poku{ao da u~estvuje u tom miljeu, koji je tako re}i totalan u Srbiji
devedesetih godina, tu se ne treba zavaravati. On je hteo da taj milje
iznutra otvori, a kao strategiju sve vreme imaju}i vezivanje Srbije za
Evropu. Ja ~ak ne mislim da je on smatrao da je politika njegov dugo-
ro~ni cilj, da }e se on time stalno baviti, jer izvorno je bio filozof i u
tom smislu zaista tragi~na pojava u srpskoj politici. Ono po ~emu on
ostaje gotovo jedinstven jeste podvla~enje crte u odnosu na politiku
rata, ratnih zlo~ina i isporu~enje Milo{evi}a. Mi mo`emo re}i da je to
prakti~no uradio sam Zoran \in|i}. On je jednostavno do{ao na sed-
nicu srpske vlade i rekao – Mi za pet minuta moramo isporu~iti Milo-
{evi}a. Bez te njegove re{enosti mi bismo se jo{ dublje mrcvarili, bili
jo{ sre}niji {to je Me|unarodni sud pravde rekao da mi nismo po~ini-
li zlo~in, ali da smo znali za zlo~in i mogli da ga spre~imo. Jo{ bismo
se vi{e natezali da li uop{te da donesemo u srpskom parlamentu re-
zoluciju o tome da nije trebalo za ~etiri dana ubiti osam hiljada ljudi
i da li je genocid kada se ne{to takvo planira.
Svetlana Luki}:
Slu{ate Dejana Ili}a iz izdava~ke ku}e Fabrika knjiga.
Dejan Ili}:
Dve stvari su mi vrlo zanimljive. Ne mogu da se ne smejem, a i nije za
smejanje, ovome s Hongkongom i Kosovom. Zna{ {ta mi se ~ini da je
tu problem? Ljudi koji predstavljaju ovu dr`avu u tim razgovorima
navikli su da nama mogu da ka`u {ta god ho}e i da nema nikakvih po-
sledica. Oni vi{e nemaju kontrolu nad onim {to izgovaraju, jer smo ih
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 335
{e, kraj, ta~ka. Dakle, Kosovo kao samoodr`iva ekonomija koja ostva-
ruje ogromne prihode i Srbija kao velesila koja zapravo i ne pregova-
ra, nego koristi svoju mo} da bi nametnula ona re{enja koja njoj naj-
vi{e odgovaraju. Cela ta stvar je groteskna, ti se poziva{ na re{enje
Hongkonga kao na nekakav princip iza kojega zapravo stoji puka si-
la, a iz pozicije Srbije koja nema vi{e nikakvu mo} i prosto je sme{na
kao dr`ava. Ne znam kako su reagovali ljudi kojima su oni to izgova-
rali. Verovatno su to ljudi obu~eni da se ne smeju u lice onome koji iz-
govara gluposti. Da su to rekli nama, mi bismo odmahnuli rukom, ali
o~igledno da i mi vi{e ne treba da odmahujemo rukom i da treba da
im govorimo – Ej, pa nemojte da pri~ate gluposti. Ne zbog nas, navi-
kli smo mi na va{e gluposti, nego da se ne brukate napolju, jer o~i-
gledno vi{e ne znate {ta izgovarate. Prihvatio bih da oni ka`u – Pa i
ovo {to se nama nudi je apsurdno, mi smo na njihov apsurd odgovori-
li na{im apsurdom. U redu, to je fina ironija, pa ko razume, razumeo
je i ja bih bio zadovoljan tim obja{njenjem.
Moje dete pre neki dan ~ita knjigu Orlovi rano lete Branka ]opi}a.
Branko ]opi} je moj omiljeni pisac, ja sam bio presre}an kada sam vi-
deo dete da to ~ita. Me|utim, dete u jednom trenutku po~ne da pla~e
– Ja ovo ni{ta ne razumem. Pazi, ne razume{ Branka ]opi}a, po defi-
niciji nemogu}e. Kako, bre, ne razume{? Pomisli{, jebote, glupo mi je
dete. U ~emu je problem, kako ne razume{? Daj, nemoj da se glupira{,
to je jedan od na{ih najboljih pisaca, mora biti jasan, mo`da si umor-
na. Dete nastavi da ~ita, jer mora da pro~ita za {kolu, nije to veliko, to
je sto i ne{to strana, i ~ita i pla~e. Ja ka`em – Daj, prekini da ~ita{, ni-
je stvar u tome da ~ita{ i pla~e{, mora{ da u`iva{, treba da se smeje{,
to je takav pisac. Ne, ne, ja ni{ta ne razumem, ja ne mogu. Ja ka`em –
Daj mi, majke ti, da pogledam tu knjigu. Pogledam knjigu. Sva JE u
knjizi su pripojena re~i za kojom slede i u svakoj desetoj re~enici u
toj knjizi postoji slovna gre{ka. I stvarno mora{ da i{~ita{ svaku re-
~enicu dva puta da bi shvatio {ta se u toj re~enici ka`e. Kako je moje
dete do{lo do te knjige? Pa tako {to je nastavnica u {koli rekla da je
to obavezna lektira i da to mora da se kupi u tom kompletu i deca su
kupila komplet {kolske lektire i niko nije pogledao {ta je unutra. [ta
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 339
se dogodilo, {ta je posledica? Moje dete ne}e `eleti da ~ita knjige, jer
su knjige glupe i pune gre{aka i ona ih ne razume i za moje dete Bran-
ko ]opi} ne}e postojati kao pisac. Ja mislim da je bitno da za moje de-
te Branko ]opi} postoji kao pisac, ali je {kola oduzela Branka ]opi}a
mom detetu.
li i dalje.
Jesu li ljudi u Srbiji `iveli bolje zato {to je Srbija {irila svoje teritori-
je? Ne znam, ne izgleda mi da jesu, nisam video da je Srbija bila do-
voljno pametna da iskoristi tu vrstu ekspanzije, naprotiv, nekako joj
nikada nije bilo dovoljno, uvek je bilo – daj jo{, daj jo{. I onda ka`u –
E, nema vi{e, sad }emo da vam uzimamo, niste umeli da raspola`ete
teritorijama koje smo vam dali i sad }emo jedan deo da vam uzmemo.
Pa, dobro, {ta sad? U redu je, aj’mo da zabele`imo negde – to je kr{e-
nje me|unarodnog prava, to je nepravda, evo, zabele`i}emo to i zabe-
le`i}emo da u ovom trenutku nismo u stanju da se s tim nosimo, pa
}emo se tome povinovati kao nepravdi, i to se doga|a. Ali nemoj mi od
toga praviti pitanje `ivota i smrti, moja deca }e `iveti i kada Kosovo
postane nezavisna dr`ava, ona }e `iveti i to je bitno. To nije – biti ili
ne biti. Ima stvari koje su to, bolest, recimo, razboli{ se pa nema re{e-
nja, ali ovo nije to. Nemoj poistove}ivati `ivot pojedinca sa `ivotom
kolektiva, sa `ivotom dr`ave. Dr`ava ima drugu prirodu, drugu vrstu
`ivota. Ne mo`e `ivot dr`ave presudno uticati na moj `ivot. Oduzima-
nje jednog dela teritorije ne zna~i da sada svi treba da se~emo jednu
ruku i da tako simboli~ki obele`imo oduzimanje Kosova. Hajde, evo,
neka predlo`e, onog trenutka kad Kosovo proglasi nezavisnost svaki
gra|anin Srbije neka odse~e sebi levu nogu, hajde. Koliko je ljudi
spremno da to uradi? Za{to nam govore da treba da budemo spremni
na to kad znaju da je to nerealan zahtev, da je to najobi~nija besmi-
slica? Ako nezavisnost Kosova zna~i i to da }emo videti kako jedna
politi~ka elita odlazi s vlasti, onda Srbija mo`da i nije lo{e pro{la.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Dejan Ili}, a sada slu{ate jedanaeste Vesti iz kulture Ivana
^olovi}a.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 342
Ivan ^olovi}:
09.11.07.
Ima letnjih dana kad u gradskim soliterima zbog velike vru}ine ~o-
vek ne mo`e ni{ta ozbiljno da radi. Tada ni rashladni ure|aji ne po-
ma`u. Ova naizgled sasvim prozai~na letnja nevolja `itelja solitera
podstakla je, me|utim, jednog pisca da je opi{e na tako re}i pesni~ki
na~in. Tako je nastala pesma u prozi pod naslovom Negde u Srbiji o
342 letnjim vra~ima, s ovim po~etkom: Velike, gotovo nesnosne vru}ine u
kamenim sarkofazima, ~itaj stambenim zgradama, ne samo velegra-
da, zaustavljaju funkcije svih ozbiljnih aktivnosti. Gust, kao iz fara-
onskih gra|evina za ve~nost preuzeti okamenjeni materijal prepun
armature jarosno odoleva instaliranim ma{inama koje su zadu`ene
da unesu u unutra{njost tih sarkofaga mrvice planinskog ozona i
trag `ivota. Autor ovog pesni~kog teksta je profesor na Muzi~koj aka-
demiji u Beogradu, kompozitor i knji`evnik Svetislav D. Bo`i}, a
tekst je deo njegove knjige @amor leta 2006, koji je nedavno objavio
Zavod za ud`benike iz Beograda. Pretpostavljam da su recenzent iz-
danja Rajko Petrov Nogo i direktor i glavni urednik Zavoda Rado{
Lju{i} smatrali da je re~ o delu koje mo`e zgodno da poslu`i kao pri-
ru~nik u nastavi srpskog jezika i knji`evnosti. Verovatno su u Bo`i-
}evom pesni~kom opisu letnje vru}ine u soliterima videli lep primer
snage pesni~ke re~i koja, eto, i neke zgode iz svakodnevnog `ivota
mo`e da uzdigne do umetni~kih visina.
[ta se tu sad mo`e? Nemojte dvaput re}i. Bar srpski pesnici znaju da
je sve mogu}e, i Bo`i} pesnik ima re{enje, zasad samo magijsko i pe-
sni~ko, za problem ovog hrvatskog i bitefovskog poni`enja srpske mu-
{kosti. On zove vetra u pomo}, vetru upu}uje molbu da o~isti kalemeg-
danske vidike. Kako? Dolazimo do mesta gde se ovo Bo`i}evo pesni~-
ko zazivanje pro~i{}uju}eg vetra spaja s drugim vizijama o~i{}ene Sr-
bije, koje su tako|e u po~etku samo magijske i pesni~ke, jer on se ov-
de moli dobrom vetru ~ista~u ne bi li on, dok na{ pesnik spava, preba-
cio statuu Pobednika put neke usamljene hridi na Hvaru. Naravno,
Bo`i} bi bio sre}an kada bi, pored vetra, na ovom prenosu poradili dru-
gi, pre svega takozvani sebesvesni Srbi, ali njih, avaj, ima malo, a po-
sebno Beograd oskudeva u takvima, odnosno, kako se slikovito izra-
zio autor @amora, ovaj grad prosto vapije za duhovno i mentalno, pa i
strukovno svesnim rodom koji }e se odupreti samrtnim mahinacija-
ma nad sobom. Ali zasad ni{ta od toga, samo san rodoljubivog pisca o
pro~i{}uju}em eugenetskom vetru. On mora zajedno s drugim Srbi-
ma, uvre|enim u svom srpstvu i svojoj mu{kosti, ako to nije jedno te
isto, da sa~eka da u~enici kojima je Zavod za ud`benike ponudio ovu
njegovu knjigu, kad porastu i stasaju do mu`evnog doba, uzmu stvar
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 345
Bo`i}ev @amor leta 2006, delo nadahnuto upravo tim ose}anjem, ne-
sumnjivo }e pomo}i |acima srpskih {kola da lak{e nau~e kako se ono
neguje, ~uva od zaborava i dalje usavr{ava, a time i da na vreme stek-
nu svest o svom rasnom identitetu.
10-10Pescanik.qxd 12/2/2007 6:10 PM Page 346
Svetlana Luki}:
09.11.07.
Bio je ovo Ivan ^olovi}. Ivan je jednom rekao da je njegov jedini pro-
blem s takozvanom drugom Srbijom to {to je suvi{e patriotska.
Sreten Ugri~i}:
Rodoljublje kao prezir
346 Najbolja sudbina je ne roditi se, tako bar tvrdi Sofokle.
Mo`e.
Recimo, za Austriju i Austrijance, takav je bio Tomas Bernhard, najve-
}i posle Muzila. ^ak se i dr`avljanstva odrekao, zabranio da mu knjige
{tampaju i drame igraju, toliko je dramati~no bilo njegovo ga|enje.
I zato: prezirem, jer odve} volim. Odve} volim da bih mirno posma-
trao propast. Ne prezirem stvarno, ne stidim se, nego dubokom `alo-
{}u `alim, i pla~em i pevam, ali bih sem toga i ne{to da u~inim u pri-
log samoosve{}enja, suo~enja, pokretanja... Pa iz o~ajanja zauzimam
pozu koja ho}e da iritira, da izaziva na preispitivanje, da probudi iz
samozaborava.
I zato, ka`em vam: kako stvari stoje, i dalje za Srbe va`i: najbolja sud-
bina je ne roditi se. Ah, kako ovo izgovoriti godi u{ima, kao gorki lek
na ljutu ranu. Ako me neko ~uje, mo`da }e se lupiti u ~elo i razmisli-
ti malo.
...
09.11.07.
Svetlana Luki}:
Slu{ali ste Ekaterinu Veliku i Milana Mladenovi}a. U ponedeljak je
bilo trinaest godina od njegove smrti. Tekstove Sretena Ugri~i}a i Iva-
na ^olovi}a koje ste ~uli u emisiji mo`ete pro~itati na na{em sajtu pe-
348 scanik.net. Tu je i novi tekst Ljubomira @ivkova, pisan za na{ sajt,
svake subote na pescanik.net je i Pe{~ani sprud Teofila Pan~i}a. Su-
tra imamo promociju u Ivanjici, u ponedeljak u ^a~ku, vodimo Peru
Lukovi}a, Teofila Pan~i}a, Zorana Ostoji}a i Mirka \or|evi}a, a vi,
Beogra|ani, se te{ite u Beoizlogu Kulturnog centra, u kojem su izlo`e-
ne pe{~ani~arske drangulije sa sloganom Nade`de Milenkovi} – Ako
vam je dobro, onda ni{ta.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 350
MRA^NA PROPAGANDA
Svetlana Luki}:
Ovo su stra{ni dani, kada se zgadi{ i upla{i{ sopstvene zemlje. Snim-
ci one nesre}ne dece vezane za kreveti}e u tim }umezima od socijalnih
ustanova na najstra{niji na~in su nas vratili u stvarnost i to taman
kada je zemlja po~ela da tone u zimski san. San koji vi{e li~i na belu
smrt. O toj nemo}noj deci koja su prepu{tena na milost i nemilost svo-
joj otad`bini ne mogu da govorim, mogla bih samo da vri{tim ili da
pla~em, ali mogu i ho}u da govorim o reakcijama dr`avnih funkcione-
ra: dabogda slede}ih jedanaest godina kai{evima, sajlama i lancima
bili vezani za svoje fotelje, dabogda tu jeli, spavali, tu srali i pisali
svoje planove za re{enje kosovskog pitanja, pripremali predizborne
kampanje i molili se bogu.
Bog se ovde doslovno zaklju~ao iza nekih vrata, popovi se mole gla-
sno i teatralno, ali vi{e da zastra{e pleme nego da za njega izmole
bo`ju naklonost.
354
Pro{le nedelje je s neverovatnim zaka{njenjem odr`ana jedna javna
rasprava o re{enju statusa Kosova. Tamo je govorio i istori~ar Slobo-
dan G. Markovi}. Njemu, kao i svim ostalim sagovornicima u ovom
Pe{~aniku, upada}e u re~ Petar Lukovi}.
Slobodan G. Markovi}:
U stvari imamo dva predloga o re{enju statusa Kosova. Jedan su izne-
li predsednik vlade i ministar za Kosovo i Metohiju, koji su rekli –
Hongkong, a ministar spoljnih poslova je rekao – Hongkong plus. Ni-
sam to shvatio kao preterano ozbiljne predloge i nisam uspeo da
shvatim kakve veze imaju Hongkong i Kosovo i Metohija. Predstavni-
ci vlade su vrlo dobro obrazlo`ili u kojem smislu ta veza ne postoji,
ali to smo znali i bez njih. Mislim da je to takti~ki potez, nastao iz `e-
lje da se poka`e kako Srbija iznosi neke konstruktivne predloge. Ovaj
potez je mo`da smi{ljen i da bi se dobilo na vremenu, ali mislim da ga
~ak i oni koji su ga predlo`ili intimno do`ivljavaju kao neozbiljan.
Svetlana Luki}:
^esto ~ujem to o potrebi da se kupi vreme, da se dobije na vremenu, a
{ta se onda radi s tim kupljenim ili dobijenim vremenom?
Slobodan G. Markovi}:
Ako Kosovu ve} ne mo`e da se vrati suverenost, a sigurno je da je to ne-
mogu}e, mislim da to i najve}i optimisti u vladi shvataju, onda se ide
na varijantu takozvanog zamrznutog konflikta. Ide se na stvaranje si-
tuacije sli~ne onoj na Kipru ili u Moldaviji. U oba slu~aja radi se o me-
|unarodno priznatim dr`avama, koje njihova nominalna centralna vla-
da fakti~ki ne kontroli{e. Tako se razmi{lja i ovde - ako mi odla`emo re-
{enje, to }e postati zamrznuti konflikt i mi }emo mo}i da ka`emo - Evo,
nisu uspeli da nam oduzmu suverenost. Problem je u tome {to se ta re~
- suverenost ovde koristi u jednom zna~enju koje ve} ne va`i. Suveren
je onaj koji ima vrhovnu vlast, a mi je na Kosovu nemamo. Zna~i, govo-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 355
Petar Lukovi}:
Deseti decembar i gotovo, dovi|enja, }ao, baj-baj, the end, never
again. Mogu na raznim jezicima to da vam ka`em. I pre neko ve~e bio
je Dnevnik i ~ujem da je na{a delegacija iznela novi predlog. Taman
sam hteo da ka`em supruzi da malo poja~a, kad ~ujem - Na{ predlog
je King Kong. Kakav King Kong, jebo te `ivot? Ni{ta me ne bi iznena-
dilo, pa za{to ne i King Kong? Mali Albanci u ruci velikog srpskog
King Konga, za{to da ne? ^ak mi se King Kong u~inio kao apsolutno
normalna i prirodna ideja. Malo je falilo da ka`em - Hvalim te, bo`e,
da se neko setio King Konga, ali za{to smo propustili Franken{tajna
i sve filmove katastrofe? Do|em do televizora kad ono, jebiga, nije
King Kong nego Hongkong. Bio sam potpuno zbunjen, za{to Hong-
kong? Ja bih razumeo da u Hongkongu `ive ljudi koji govore nekim
drugim jezikom nego Kinezi, da su ih Kinezi mlatili, tukli, da se sva-
koga dana vojska u Hongkongu budi s kineskom zastavom, da peva
kinesku verziju pesme - Volimo te, otad`bino na{a. Zamislite da sada
u Pri{tini kosovski korpus peva - Volimo te, otad`bino na{a, Srbijo.
Ili Bo`e pravde, daleko bilo, ne pevam je ni ja. Kom je genijalcu pao
na pamet taj Hongkong? To je o~ajni~ko traganje za nekim pore|enji-
ma u svetu. Se}am se da je na po~etku bio predlo`en model Ju`nog Ti-
rola. Pa smo na{li neko ostrvo izme|u [vedske i Norve{ke. Evo, se-
~em sve {to imam na sebi ako to ostrvo ima vi{e od sto ljudi. Otkud su
izvukli to jebano ostrvo, na kojem ljudi `ive od ribarenja? I nisam ~uo
da je neki Norve`anin zaklao [ve|anina, da su se otimali oko kita i
napravili neki krvavi pir. Kod nas vlada o~ajni~ko traganje za ko-
smi~kim re{enjem kosovskog pitanja.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 356
bude opasna - nikad. I {ta su se oni na kraju dogovorili? - Ni{ta, sve lu-
|i od lu|eg.
Ne{to me bole le|a, pa sam dve ve~eri sedeo pred televizorom, daleko
bilo, dve ve~eri sam izdr`ao. Pukovnik Radi{i}, koji je pogledom ski-
dao avione 1999. godine, s Miljom Vujanovi}, bio je po{tovani gost na
programu - Gospodine Radi{i}u, {ta mislite o na{oj situaciji? Pa pobio
Slobodan G.
bih i gledaoce i voditelja i Radi{i}a i tre}e oko i ~akru i sve ostalo. Ka- Markovi}
kav narod, pa neverovatno. Znate, kad ~itate novine u kojima je glav-
na vest dilema da li }e Ceca da peva Legijinu pesmu ili ne}e, onda u
glavi imam samo sliku golog genocida, masovnog zlo~ina nad svima
koji kupe takve novine. Mi bez te{ko}a re{avamo probleme celog sve-
ta, ali kada poku{avamo da re{imo na{ mali problem, svoj `ivot, e tu
ba{ ne{to nismo ve{ti. Tu se onda neprijatelj ume{a, pa imamo zave-
ru, kosmi~ke sile i Radi{i}a i ~akru. I nikada nismo mi krivi. Taman
posla da mi izgubimo utakmicu, ni slu~ajno, nego smo bili umorni.
Svetlana Luki}:
Videla sam podatak da bi formalna suverenost nad Kosovom zna~ila
i da mi nastavljamo da pla}amo 3,6 miliona dolara mese~no, koliko
Srbija sada izdvaja za otpla}ivanje kosovskog duga.
Slobodan G. Markovi}:
Zanimljivo je da je Bo`idar \eli} nedavno u Americi ve} otpo~eo pre-
govore o tome da mi prestanemo da pla}amo tu sumu. I ne samo to,
on je tra`io da nam se nadoknadi ono {to smo do sada uplatili. Dr`a-
va time odustaje od svog glavnog argumenta, a to je - vi ne}ete nika-
kvu vezu s Beogradom, a on vam otpla}uje dugove. To je racionalna
odluka, jer za{to bi gra|ani trpeli bud`etske izdatke za neku apstrak-
ciju koja u stvari ne postoji? Mo`emo da izvedemo i druga~iju ra~uni-
cu - koliko bi ko{talo kada bi Srbija zaista preuzela suverenost na Ko-
sovu. Ako tamo ima dva miliona ljudi, od kojih je polovina nezaposle-
na i ako je tri dolara dnevno minimum koji dr`ava mora da izdvoji za
svakog od tih milion ljudi i tako spre~i socijalnu eksploziju, to je hi-
ljadu i sto dolara godi{nje za svakog od tih ljudi ili milijardu i sto mi-
liona. Na to dodajte tro{kove administracije, vojske, zdravstva i osta-
log i dolazite do najmanje dvostrukog iznosa, to jest jo{ dve milijar-
de dolara. Ra~unica je prosta. Kada bi Srbiji neko danas rekao - Preu-
zmite ingerencije na Kosovu, ona to ne bi mogla da plati, ne bi mogla
da izdr`ava tu prenaseljenu oblast. Na Kosovu je naseljenost preko
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 358
Svetlana Luki}:
Ovde se ra~una s tim da }e SAD odmah priznati samoprogla{enje Koso-
va kao nezavisne dr`ave, ali ima se utisak kao da se igra na podeljenost
Evropske unije. To me podse}a na Milo{evi}evo o~ekivanje da }e tokom
bombardovanja Jugoslavije do}i do rascepa u NATO snagama.
Slobodan G. Markovi}:
I do{lo je, ali ne do dovoljnog da bi Milo{evi} mogao da postigne ono
{to je hteo. Setite se 1992. i francusko-nema~kog savezni{tva. Mite-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 362
la, i jedne i druge, jer takav polo`aj nikada nije povoljan za male dr-
`ave. Za{to bi neko smatrao da Rusija ne}e `rtvovati piona zvanog
Kosovo, ako }e dobiti konja ili kraljicu na nekom drugom mestu? A da
ne pominjem da smo mi, geostrate{ki gledano, okru`eni Evropskom
unijom i NATO-om i sve vi{e }emo biti okru`eni, tako da zaista nema-
mo mnogo prostora za previ{e domi{ljanja.
Mirko
\or|evi}
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Slobodan Markovi}. Pro{le nedelje smo bili na promocijama
u Smederevskoj Palanci, ^a~ku i Ivanjici pod snegom. U Ivanjici je go-
vorio i Mirko \or|evi}.
Mirko \or|evi}:
Evo {ta je o stanju stvari kod nas kazao Predrag Mijailovi} Lune, na-
rodni poslanik Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije - Bezbo`ni-
ci ne treba da budu u skup{tini Srbije. Kako }e taj gospodin iz vrha
Ko{tuni~ine stranke da utvrdi ko su pobo`ni, a ko su bezbo`nici? Ko-
liko ja poznajem stanje stvari, i me|u onima bez mantija i onima s
mantijama ima toliko malo zaista pobo`nih da bi skup{tina ostala na
nekolicini ljudi, niko ne bi mogao u nju da u|e. Ja }u vam sada citira-
ti izjavu ra{ko-prizrenskog vladike Artemija od pre desetak dana - Iz-
jave predsednika Srbije i ministara Jeremi}a i [utanovca da Srbija
ne}e vojskom braniti Kosovo i Metohiju su prava izdaja. A gospodin
Dragan Markovi} Palma rekao je - Ministri treba da se zakunu u cr-
kvu, a ne samo u imovinu. Valjda }e tako lak{e da kradu, {ta li.
Svetlana Luki}:
Svi ste ve} ~uli da su radikali ove nedelje u skup{tini prodavali, a po-
tom poklanjali [e{eljevu knjigu, sto ~etvrtu u njegovim sabranim deli-
ma, pod nazivom Afera Hrtkovci i usta{ka kurva Nata{a Kandi}. To,
naravno, prili~i plja~ka{ima le{eva iz Srpske radikalne stranke, koji
su svoj ratni i poratni plen tro{ili na kupovinu kafi}a po Zemunu. Vu-
~i} je, vidim, pravio kolekciju parfema na koje je, ka`e, slab. Problem je
opet odsustvo reakcije dr`ave. Javni tu`ilac }uti, a predsednik skup{ti-
ne Duli} je novinarima koji su videli radikale kako prodaju knjige pre-
poru~io da ih prijave finansijskoj policiji, jer ne izdaju fiskalne ra~une.
Ne{to sli~no je rekla i {efica poslani~kog kluba DS-a, Nada Kolund`ija,
gospo|a koja nam se po novinama ispoveda kako je oduvek sanjala da
postane modna kreatorka. Demokratska stranka je u ovoj prilici iza-
brala da podra`ava G17 plus – odbila je da za{titi Nata{u Kandi} i da
pominje neprijatne stvari kao {to su zlo~ini, ve} se brine o finansijskoj
disciplini u skup{tinskom holu. Kod takvih bi Ajhman na su|enju u Je-
rusalimu bio oslobo|en, jer je gas za koncentracione logore sigurno na-
bavljao preko legalnog tendera. U nastavku Pe{~anika slu{ate @eljka
Bodro`i}a, koji poku{ava da pravi pristojne novine u Kikindi.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 365
@eljko Bodro`i}:
I dalje ima{ novine koje propagiraju ideologiju krvi i tla i osnovni
problem nije u njihovoj maloj ceni, nego u tome {to dr`ava }uti na
otvoreno raspirivanje mr`nje i sprdnju sa `rtvama rata u tim glasili-
ma. Kada pogleda{ strukturu reklama u tim takozvanim tabloidima,
ti vidi{ da se u njima redovno reklamiraju velika javna preduze}a. Re-
klama za dr`avne lutrije, Loto ili Bingo, stoji pored velikog naslova - @eljko
Ivana Duli}-Markovi} je usta{a. I {ta sada da radi Ivana Duli}-Marko- Bodro`i}
vi}, kada zna da je direktor dr`avne lutrije iz njene partije? Skupom
reklamom na naslovnoj strani on je toga dana finansirao te novine.
Ali to {to dr`ava na taj na~in finansira ne{to {to je zlo jeste problem
svih nas. Telekom, NIS, svi oni imaju reklame u tabloidima, a mi se
~udimo kako ti mediji opstaju. Dr`ava je suvlasnik tih novina. Tablo-
idi mogu da ka`u - Mi imamo veliki tira`, pa privla~imo velike kom-
panije, ali pornografski ~asopisi imaju jo{ ve}i tira`, pa za{to se ta-
mo ne reklamiraju dr`avna javna preduze}a?
Svetlana Luki}:
Mnoga dr`avna preduze}a nemaju stvarnu potrebu da se reklamira-
ju, jer su monopolisti.
@eljko Bodro`i}:
Ta~no. Ne govorim o zabrani tih novina, nego o normalnom pravnom
poretku, nekom redu u dr`avi. Po toj logici, lako mo`e{ da zamisli{
neki prousta{ki list u Zagrebu ili nacisti~ki list u Berlinu 1946. godi-
ne. On bi sigurno imao dobar tira`. I ako bi ove dana{nje naslove pre-
neli na onda{nje vreme, imali bi naslove - Gering izdao novu knjigu
ljubavne poezije, a iznad toga - Ajzenhauer {vercuje cigarete preko
Rajne ili - Advokat Hesa: Optu`nica na staklenim nogama, Rusi i
Amerikanci spaljivali Jevreje u konc-logorima. I taj slu|eni nema~ki
narod bi te 1946. poverovao nekom od tih listova. Zna~i, mi ovde ni-
smo imali ono {to se zove prekid s pro{lim sistemom, ti ljudi su o`i-
veli i sada ula`u u medije, koji postaju profitabilni zato {to imaju
upori{te u publici i podr{ku privatnih kompanija i same dr`ave.
Proslavili smo mali jubilej, dve godine otkako smo dobili odluku Ko-
miteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija da se ukine presuda po tu-
`bi Dmitra [egrta protiv mene. Ovog prole}a, kada se digla frka zato
{to su kikindske sudije izdale re{enje da me uhapse zbog neke nepla-
}ene kazne, u slu`bi za ljudska prava mi je re~eno da }e to biti brzo
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 366
Svetlana Luki}:
Videla sam Vuka{ina Obradovi}a u Vranju. Kad god se vratim u Beo-
grad imam potrebu da ka`em ljudima - A znate li kako je ljudima u
manjim mestima, pod kakvim su oni pritiskom, koliko su oni usamlje-
ni? Kada odlazimo iz Soko Banje ili Ivanjice, ljudi nas gledaju kao da
mi odlazimo u slobodu, a oni ostaju u zatvoru.
@eljko Bodro`i}:
U malim sredinama se jo{ manje osetio dah promene. Oni su se raz-
mileli po strankama DOS-a i onda je postojalo stanje da si ti kao ne-
{to pobedio 5. oktobra, ali da si postao jo{ ve}i gubitnik zato {to se
tvoja ideja pretvorila u potpunu karikaturu. I u malim sredinama lju-
di su popla{eni od te vlasti, jer je ostao isti tu`ilac, iste sudije, ista po-
licija, isti direktori dru{tvenih preduze}a. To {to oni pri~aju o pogro-
mu nakon 5. oktobra mogu da pri~aju nekom drugom. Pogrom je bio
1988, ja sam bio klinac kada su skidali autonoma{e, ali tada je bila
~istka i ovo {to je bilo posle 5. oktobra je boza naspram toga. Glavni
igra~i su ostali i ispalo je da su oni nagra|eni, a ti si ka`njen. Vuka-
{in je najbolji primer. Jug Srbije je ipak druga~ija sredina od nekog
grada u Vojvodini. Hajde {to su ga ka`njavali na sudu, ali u Vranju
mu je i glava bila u torbi. I ti 2007. ka`e{ - Pa stani, dokle, je l’ uop{te
ima kraja? To mi i sudije u sudu ka`u - Pa {to si morao ti? Ja ka`em -
Je l’ vi znate da su to zlikovci, je l’ vi znate kakvi su oni? - Pa znam. Pa
kako ne mo`ete nekad da mi presudite po pravdi? Ne, ona sudi po tom
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 368
Svetlana Luki}:
Drugi krug izbora za predsednika dr`ave izme|u Tome Nikoli}a i Bo-
risa Tadi}a i odmi~e dan i onda do|e pet sati po podne i treba da do-
nese{ neku odluku.
@eljko Bodro`i}:
Jao, to stalno slu{am, i u ku}i raspravljamo. Danas sam potpuno ljut @eljko
Bodro`i}
na sve {to se de{ava i rekao bih - Ne. E sad, tog jutra kada se probu-
dim pitanje je {ta bi u meni prelomilo. Taj deo Srbije koji je mali, ko-
jem ja na neki na~in pripadam, ima tu potrebu da uvek da ne{to od se-
be da spre~i zlo. Zna~i, kada je zlo, ti iza|e{ na ulicu, pa kada je bilo
bombardovanje, i{ao sam kod mog kom{ije Albanca. Toliko mogu da
pomognem da mu stojim ispred ku}e, da mu neko ne naudi. Ovo }e mi
biti ba{ velika dilema. Raspravljam u redakciji i u ku}i i kada bih sa-
da sproveo anketu me|u ljudima iz familije, mislim da bi Boris dobio
malo glasova, ali ne znam {ta }e se desiti toga dana, ne znam koliko
}emo se upla{iti od ovoga zlo~estog ~oveka. Znam ljude, to su mi ka-
snije priznali, koji su 1997. iza{li da glasaju za Milutinovi}a. Oni to
nisu smeli javno da ka`u, ali su se toga dana upla{ili i glasali za Mi-
lana Milutinovi}a. Razumem one koji ve} danas imaju jasan, negati-
van odgovor, ali razumem i one koji }e se toga dana mo`da predomi-
sliti. Mo`e{ li da zamisli{ RTS? Verujem da bi Tijani} ostao, on bi bio
dobar direktor i za koaliciju radikala i SPS-a. Mogu da zamislim ka-
kav bi to bio Dnevnik, to bi bilo zlo i naopako. I onda ka`e{ - Ej, hajde
bar to da spre~im. Super bi mi bilo da mogu da ka`em - Ne}u, ko ga {i-
{a, neka pobedi Toma Nikoli}. Na `alost nekih ljudi koji su to ve} re-
{ili, ja to ne mogu tako decidno da ka`em.
Svetlana Luki}:
^u}ete {ta su na promociji u Smederevskoj Palanci i ^a~ku rekli @ar-
ko Kora} i Petar Lukovi}.
@arko Kora}:
Nije bitan gospodin Laj~ak, bitan je na~in na koji se ovde razume Dej-
tonski sporazum. Najcelovitije podatke o `rtvama rata u Bosni ima
jedan centar u Sarajevu, koji vodi gospodin Mirsad Toka~a. Po tim
podacima u Bosni i Hercegovini je poginulo oko sto hiljada ljudi. Po-
ginulih Bo{njaka je ne{to vi{e od sedamdeset hiljada, poginulih Srba
je vi{e od dvadeset hiljada i Hrvata je osam hiljada. On ima sva ime-
na, ko je poginuo u uniformi, ko je poginuo kao civil, gde je poginuo.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 370
Petar Lukovi}:
Evo, @arko nam je pri~ao o izborima. Zamislite tu prostu stvar - kada
}e biti izbori u ovoj zemlji, da li postoji prostija stvar? Ja ne tra`im
~ak ni dan, ka`ite mi mesec, hajde, digao sam ruke, ka`ite mi godi-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 371
{nje doba - nema ni godi{njeg doba. A {ta }e nam izbori u ovakvoj si-
tuaciji? Ali mi smo ve~ito u ovakvoj situaciji. Kada smo bili u ona-
kvoj? - Nikad, uvek smo bili u ovakvoj situaciji. Uvek je najte`i trenu-
tak i ko da misli o izborima ba{ u ovom trenutku? Nikad nismo imali
neki normalan trenutak, stalno je ba{ najte`i trenutak. I tako celog
mog `ivota. Dobro, ipak mi njega znamo, ipak je Tadi}... - Mr{, glasam
ili za normalnog ili ne}u da glasam uop{te. - Pa do}i }e ti ovi. - Neka Milutin
do|u, sve smo pre`iveli, ne mo`e gore da bude. Ne}u vi{e da izigra- Petrovi}
Svetlana Luki}:
Slu{ate reditelja Milutina Petrovi}a, uz povremene smetnje u vidu Pe-
re Lukovi}a.
Milutin Petrovi}:
Ne, ovde se stvara atmosfera - Kome majku, kome majku? Nemoj maj-
ku da mi pominje{. [ta je njima u glavi, kakva je njihova psihologija?
Kad god se presli{avam da li sam pogre{an ili nisam, imam tu kon-
trolnu sliku da je patriotizam isto {to i odnos prema majci. Ako ti ne-
ko zakuca na vrata, otvori{ i pojavi se tvoja mama i ka`e - Juri me po-
licija, brzo me sakrivaj, ti }e{, naravno, da sakrije{ majku od policije.
Kada je pita{ - [to te juri policija? - ako ti ka`e - Ubila sam ~oveka, ali
me sakrivaj i dalje - ti }e{ i dalje da sakriva{ svoju majku. Re}i }e{ -
Uf, uf, ali to je ipak moja majka. Mo`e{ ne{to malo falsifikovati, gle-
dati kroz prste, ali postoji neka granica kada svojoj majci mora{ da
ka`e{ neke stvari. Na primer, ako ti tre}i put zakuca na vrata i ka`e -
Ubila sam ~oveka, juri me policija - onda mora{ da ka`e{ - Pobogu,
majko, prestani da ubija{ ljude, {ta se s tobom de{ava? Volim tu me-
taforu s mamom i narodom i zato {to su razni poreme}aji li~nosti ve-
zani za odnos prema mami.
Entoni Perkins u Psihu mnogo voli svoju mamu, pa zbog toga ubija
druge ljude. Oni ljudi koji ka`u - ^ekaj, sada }u da zovem policiju da
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 372
je prijavim, jer ipak ne mogu da idem protiv zakona - oni tako|e vole
16.11.07.
svoju mamu i njima je te{ko kada to rade. E sad, unutar tog komplek-
sa slika o na~inu na koji mo`e{ voleti svoju mamu, postoji jedna pod-
vrsta, to su oni koji ka`u - Kome majku? Nemoj majku da mi pomi-
nje{. Mislim da lagano cela Srbija ulazi u tu kategoriju, zajedno s no-
vim korpusom DS-a, Tadi}evog DS-a. To je prosto ta situacija, samo
372 ho}u da razgovaram o tvojoj mami, a ti ve} ima{ stav - Nemoj, bre, ti
moju majku, nemoj, bre, moju majku da pominje{. Tako se pona{aju
ljudi koji su pod stresom, u velikim porodi~nim problemima, koji su
~lanovi sekte, koji su opsesivno zaljubljeni. Tako otprilike po~inje da
izgleda narod u kojem smo. Ne mo`e vi{e da se razgovara o bilo ~emu,
jer ~im neko postavi bilo kakvo pitanje ka`u - ^ekaj, ~ekaj, je li ovaj
iz prve ili druge Srbije? A ti si iz druge Srbije, ma komunisto jedan,
ma {ta ti meni, ti }e{ meni Kosovo da otu|uje{. To je postalo kao po-
rodi~na sva|a iz devedesetih, u kojoj je otac za Slobu, a sin za Vuka
Dra{kovi}a. Meni je tim gore {to su to ljudi koje li~no poznajem, lju-
di meni generacijski bliski ili mla|i od mene, imali smo iste svetona-
zore, tako da sam potpuno zbunjen. Mnogo mi je lak{e bilo za vreme
Slobe, kada su to bili neki drugi ljudi. Ne znam bolju sliku od one s
ljudima u sektama. Nekoliko puta sam video ljude koji su sreli Hara
Kri{nu i u{li u tu stvar. Oni imaju to ~udno ludilo u o~ima, kojem ne
mo`e{ da pri|e{.
Petar Lukovi}:
Kampanja se zove Nije svejedno i danas je Politika na naslovnoj strani
objavila ogroman tekst, u kojem se navodi tih dvadeset {est poznatih
li~nosti koje su svojim delom, `ivotom i radom priznate ne samo kod
nas, nego i u svetu. Snimljena je serija istih spotova, samo su li~nosti
druge. Radi se o tome da vas oni ubede da je Kosovo deo Srbije i onda
ka`e - Kad nekog tuku, ja ne okre}em glavu. Onda se javi drugi i ka`e - Milutin
Kad neko pati, ja ne }utim, a onda tre}i ka`e - Kad neko pla~e, ja ne za- Petrovi}
tvaram o~i. A onda se svi pojave zajedno i svi uglas, unisono ka`u - Svi
zajedno, Kosovo je Srbija. I onda na kraju ka`e - Poka`imo odgovornost
i solidarnost. I to je kampanja koja }e do 10. decembra da se ubrzava i
kad god uklju~ite televizor, najebali ste. 9. decembra }u povodom pe-
sme Volimo te, otad`bino na{a re}i - Vrati se, sve ti je opro{teno.
Milutin Petrovi}:
Srbija je ponovo u{la u biblijski stadijum - svako se ose}a kao praved-
nik. Ne volim film Mela Gibsona Muke Hristove. Ne svi|a mi se kako je
prikazao negativce, kao u lo{im filmovima o Drugom svetskom ratu, u
kojima su Nemci zli, dekadentni, ru`ni ljudi koji zbog toga rade neke
u`asne stvari. Gibson je celu rulju koja je protiv Hrista prikazao kao
ru`ne, zle ljude. A oni su bili mi. Pilat ih tri puta pita - Pa ~ekajte, koga
ho}ete, Barabu koji je ubio nekoliko ljudi ili ovog ~oveka koji je nevin
i koji ni{ta nije uradio? Oni su tri puta urlali da ho}e da spasu Barabu,
a ovoga da razapnu. Nisu oni bili zli i ru`ni, to je pri~a o nama, to smo
bili mi, vo|e, kolumnisti, savetnici, predsednici, prvosve{tenici i Si-
nod, svi su oni bili tu. I nisu to radili jer ih je opseo demon, nego su ima-
li ljudsku pri~u iza toga. Oni su zaista verovali da time brane svoj na-
rod, da se ovaj uzdigao iznad svetih knjiga, da ne sme da govori da je
bo`ji sin. A taj Baraba je bukvalno slika tih Legija, Radovana Karad`i-
}a, on pripada paravojnoj jedinici koja se borila protiv rimske globali-
zacije sveta. I da si sve te ljude posle intervjuisao, svaki od onih koji je
vikao i tra`io da raspnu Hrista bi ti rekao - Ali ja sam to radio iz najbo-
ljih namera, zato {to mislim da je moj narod ugro`en i da nije u redu
da ovde zavladaju Koka-kola i Mek Donalds. Sem toga, ovaj ~ovek mi je
bio sumnjiv. Ako je on bo`ji sin, za{to je dozvolio da ga uhvate? A da li
vi mirno spavate? Ja svakako mirno spavam. Svi su oni mirno spavali,
svi su na{li opravdanje za to {to su tra`ili da se spase Baraba.
Petar Lukovi}:
Tu je glumac Sergej Trifunovi}, onako ozbiljan, ljut. Ljudi, iskopali
su Mikija Jevremovi}a. Naravno, kako mo`e ovakva akcija da pro|e
bez Nemanje Kusturice? Tu je @ika Jeli} iz YU grupe, tu sam se sru{io,
@ika Jeli}, nevi|eno. Naravno, Dule Savi} i supruga mu Marina Raje-
vi}-Savi}, onda se od svih ljudi pojavljuje Sla|ana Milo{evi}, `ena
potpuni fijuk, pre dve godine je pri~ala da je u Pekingu imala koncert
pred milion ljudi. Bata @ivojinovi}, koji izgleda kao da }e umreti
istog trenutka, direktan prenos smrti u reklami. Dragan Bjelogrli}
zvani Vrati}e se rode, Ljiljana Smajlovi} o kojoj ne smem da pri~am,
Ceca Luki} mi je zabranila, Nenad Jezdi}, onaj {to reklamira Lav pivo
- Kume, Lav pivo, Vanja Buli}, jebote, da li mo`e da pro|e ne{to bez
Vanje Buli}a? Na konferenciji za {tampu ka`e Vanja Buli} - Ovo je
na{ dug srpstvu, jer u vreme komunizma nismo smeli da slavimo sla-
vu i da pevamo na{e pesme. Vanja Buli}, disident! Naravno, kako bi
ovo pro{lo bez Bore \or|evi}a?
Nikako. Merima Njegomir, on-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 375
da onaj heroj splavova Marko Bulat i \or|e David, hevi metal, jebote.
I glumac Dragan Jovanovi}, ~ija izjava je nesmotreno promakla Poli-
tici, jer on ka`e - Ideja ove kampanje je u tome da poka`emo svima da
je Kosovo neotu|ivi deo Srbije i da nikada, nikada ne}e biti albansko
i da }e zauvek biti srpsko. Tu smo se razumeli, ali onda Draganu Jo-
vanovi}u izleti spontano - Mislim da svako treba da pomogne da ne
damo Kosovo tako lako. Dakle, mi }emo ga dati, to ka`e Jovanovi}, ali Milutin
ne}emo ga dati ba{ tako lako, nego }emo da imamo ovu malo akciju. Petrovi}
Milutin Petrovi}:
Ja nas ne do`ivljavam kao ljude koji su u akciji osvajanja terena, nego
kao ljude u situaciji opsade Alamoa. Mi znamo da }e da nas pobiju, ali
prosto }emo hrabro `iveti do kraja i uvek }emo pevati na{e pesme. [to
se mene ti~e, to je gotovo, ali me te{i {to znam da smo mi pravednici i
da se, kako je rekao D`im Morison, niko odavde ne}e izvu}i `iv. Tako
da, d`abe im, mogu da brendiraju Srbiju koliko god ho}e, opet }emo svi
pomreti, a mi }emo pomreti pevaju}i. Hteo sam da vas zamolim da na
svoj sajt postavite link koji mi je dala moja drugarica Lana. To je link
na kojem mogu da se skinu emisije koje Bob Dilan vodi na nekom radi-
ju. Pre godinu i po dana je Bob Dilan po~eo da pravi emisije na nekom
internet radiju, koji mi ne mo`emo da slu{amo jer moramo da uplati-
mo 7,98 dolara, a nemamo na~ina da iz ove zemljice to uradimo, i po-
red toga {to u Beogradu imamo vi{e banaka nego pekara. Tu Bob Dilan
jednom nedeljno ima jednosatnu emisiju u kojoj je on di-d`ej, pu{ta
muziku po svom izboru, a izme|u toga pri~a. I Lana je prona{la link na
kojem mo`e da se skine MP3 tog materijala i ovih dana samo to radim
- skidam s interneta i po ceo dan slu{am radio-emisije koje vodi Bob Di-
lan. Ima neverovatan glas. Svaka emisija ima jednu temu, na primer -
majka, Teksas, `enska imena, instrumenti, kafa. Tu su i one njegove
sumanute re~enice - Slu{ali smo stvar osniva~a Blue Grassa, ali ono na
{ta bih sada skrenuo pa`nju je njegov ujak, koji je bio jedan od najve-
}ih svira~a - nekog instrumenta za koji nikad nisam ~uo. Pu{ta muzi-
ku u rasponu od bizara iz Luizijane, snimak iz 1921. do Bisti bojsa. I on-
da ~ita i-mejl i ka`e - D`on iz Oklahome mi ka`e: Stalno pu{tate stare
stvari, imate li ne{to protiv novih pesama? - a ja moram da mu ka`em:
D`one, starih stvari ima mnogo vi{e nego novih stvari. Onda citira
Konfu~ija, pa ka`e - Konfu~ije je bio mnogo pametan momak. Tako da,
molim vas, postavite taj linki} i ko god ima internet mo`e to da skine,
da mu se jesen i zima u Srbiji pretvore u ne{to lepo i pametno.
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 376
Hit mi je misao moga druga Bambija, s kojim sam ovih dana bio na fe-
16.11.07.
stivalu u Be~u. Gledali smo izlo`bu Od Monea do Pikasa, onda s na-
{im diplomatama bili u kafi}u Kod Mileta na }evapima, a onda smo
se vratili u zemlju Srbijicu. I onda je Bambi formulisao moju hit mi-
sao - Dakle, nije komunizam, izgleda nije ni Tito, nije ni Sloba, izgle-
da da ne{to ozbiljnije nije u redu. Mi smo izgleda laskali sebi. Ja sam
376 bio tabula raza za politiku. Moja infiltracija u ideologiju se odvijala
preko Lile Radonji} na Studiju B, gosti su Mihiz, Mi}a Popovi} i Ma-
tija Be}kovi} i ja sam ih slu{ao i shvatio - Aha, mi smo imali kralja,
aha, ono {to smo u~ili nije istina, pa da, ud`benike pi{u ovi koji su na
vlasti. I tako, mislio sam da je ceo problem u geopolitici, 1945. Rusi
u{li, uveli komunizam, oterali ~etnike, do{ao Tito koji je bio komin-
ternovski ~ovek i sad samo treba ~ekati da se to zavr{i. Au, kao, nije
to. Aha, ali Sloba, zli Sloba, do{ao Sloba, on nas je zeznuo. U, nije ni
Sloba, sad su na vlasti moji drugovi i gore je nego {to je ikada bilo. Uf,
ne{to ozbiljno s nama nije u redu. Dvadeset godina svog `ivota bio
sam antikomunista, a onda mi je tri-~etiri godine kapitalizma bilo sa-
svim dovoljno da shvatim za{to je moj deda bio komunista. Potpuno
mi je jasno {ta zna~i biti antikapitalista. Za ovih nekoliko godina `i-
vota u kapitalizmu sam na svojoj ko`i i ko`i svoje porodice osetio sva
zla kapitalizma i svu monstruoznost tog sistema, a vrlo malo dobrog,
kojeg neosporno mora biti da ima.
Tadi}a? Pa ne, prijatelju, hajde ti meni malo vi{e logike daj, hajde, ti
se malo osloni na logiku.
Najstra{nije je kada zna{ da ljudi koji su preko puta tebe isto tako ne
vole tebe, misle da si ti lud. Oni su potpuno sigurni da si ti lud i pri to-
me su za~arani i ti nikako ne mo`e{ da do|e{ do njih i da im bilo {ta ka-
`e{. To je ba{ uznemiruju}e. Prosto ne zna{ {ta da im radi{. Nisu oni ne-
ki bezvezni ljudi, a ti super~ovek, nego smo i mi tro{ni, i mi otpadamo
i me|u nama su ljudi koji izdaju i nikada ne zna{ {ta }e sutra i tebi da
se desi. I zato mi se nije dopao taj film Mela Gibsona, naivan je i glup.
Biblijske pri~e su velike zbog toga {to su, gledane iz bilo ~ijeg ugla,
stra{no dobro ispri~ane. Nije Juda bio neka zlica kao – Sada }u da iz-
dam svog brata, nego je on stra{no logi~no razmi{ljao. On je razmi{ljao
na na~in na koji sada razmi{lja neki ~ovek, pa kada ga za deset godina
budemo intervjuisali, on }e nam re}i da mirno spava, jer on je samo po-
ku{avao da ipak Kosovo ne damo tako lako, to niko ne bi dao. Uostalom,
ja uvek poma`em ljudima kada su u nevolji, je li tako? Tako }e da ka`u
svi ovi s bilborda. Kada Kosovo bude bilo nezavisno, ustanovi}e se da
Zemlja nije ravna plo~a, nego da je okrugla. Mi smo ljudi koji obja{nja-
vaju da je Zemlja okrugla. Na{ polo`aj je zaista pateti~an. Najgori su mi
ovi s bilborda, zato ne}u da pri~am o bilbordima, zato {to na njima pre-
poznajem ljude koji su tu dobronamerno, a prepoznajem ljude koji su
ra~und`ije i ta~no znam {ta }e se desiti. Kada se sve bude zavr{ilo, ovi
dobronamerni }e da se izbeda~e, njima }e biti bezvezno u `ivotu, a ove
ra~und`ije koje sam video ve} pedeset puta na raznim takvim mestima,
}e re}i - Mene su zamolili, ja sam rekao - [to da ne, uvek treba pomaga-
10-11Pescanik.qxd 12/2/2007 6:11 PM Page 378
Svetlana Luki}:
Bili su ovo Bob Dilan i Milutin Petrovi}, Milutin koji ne mo`e da prebo-
378 li to {to su njegovi doju~era{nji poznanici i prijatelji postali vlast i pot-
puno poludeli. Ima mnogo ljudi koje smo nekada znali, koji se sada po-
na{aju kao da je nad njima sproveden neki genetski in`enjering. Posta-
li su neko drugi i najiritantnije je {to tvrde da je to prvi uslov da pre`i-
vimo, to dakle, da postanemo neko drugi, da se unizimo, da se samosa-
katimo iz dana u dan. Bio je ovo Pe{~anik, do vi|enja do idu}eg petka.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 380
VE^NA SRBIJA
Aleksandar i Slobodan,
Svetlana Luki}:
Ove nedelje je odra|ena pretposlednja runda takozvanih pregovora o
Kosovu. Ko{tunica je zborio iste fraze o tome kako nikad, ni u snu ni
na javi, ni pod elektro{okovima ne}emo priznati taj akt nasilja koji se
sprema i uporedio ga s nacisti~kim prekrajanjem granica ili ve} tako
ne{to. Kada smo ve} kod Ko{tuni~inih fraza i kod nacista, Hana
Arent je pi{u}i o su|enju Ajhmanu bila zapanjena koliko je taj ~ovek
bio ogrezao u kli{eima i frazama. ^ak i kada se na{ao licem u lice sa
smr}u, prona{ao je kli{e iz pogrebnih govora. Pod ve{alima je bio to-
liko ushi}en mantrama koje je izgovarao da je zaboravio da se radi o
njegovom pogubljenju. I Ajhman je sebe do`ivljavao kao `rtvu koja is-
pa{ta zbog drugih i od suda je tra`io saose}anje za nevolju koja ga je
sna{la.
A {ta je pred pretposlednji ~in drame zvane re{enje statusa Kosova re-
kao Havijer Solana? Da neuspeh pregovora ne zna~i smak sveta i da `i-
vot ide dalje, {to je za nas smrtna uvreda, i da oni, Evropljani, tragaju
za zajedni~kim stavom Evropske unije. Evropljani se sada pre svega
brinu o tome kako da pridobiju jo{ pet-{est svojih ~lanica kojima se ne
svi|a ideja o nezavisnosti Kosova. Evropska unija je vrlo osetljiva na
nejedinstvo u svojim redovima. Dosta im je toga da im se svi rugaju za-
to {to su tako komplikovana i troma ma{inerija. Henri Kisind`er im se
podsmevao zbog nejedinstva i neefikasnosti i pitao - Ako ho}u da po-
zovem Evropu, koji pozivni broj treba da okrenem?
ni{tu op{tina Leposavi}, [trpci, Novo Brdo, ako neki Albanac poku{a
16.11.07.
da u|e u kancelariju predsednika op{tine.
384 Moj omiljeni stru~njak za kosmos, Hoking, omiljen jer jedino njega
razumem, ka`e da fizi~ki zakoni spre~avaju putovanje u pro{lost, od-
nosno da je majka priroda stvorila neku vrstu za{titne tehnologije za
to. Samo jo{ da ovde prorade ti fizi~ki zakoni i onda smo, bra}o i se-
stre, na putu za Eldorado.
U me|uvremenu }e pasti jo{ koja glava. Za sada svi upiru prstom u ^e-
domira Jovanovi}a. Ta~nije, ju~e i prekju~e smo prisustvovali onome
{to muslimani rade na kraju had`iluka, kolektivnom kamenovanju |a-
vola. Na podno{enje krivi~nih prijava LDP-a protiv Ko{tunice, Mi{ko-
vi}a i nekoliko ministara koji su omogu}ili nelegalno poslovanje vla-
sniku Delte, \eli} je ve} najavio da }e tu`iti ^edomira Jovanovi}a. Ni-
ko drugi do Mla|an Dinki} ga je nazvao sramotom za srpsku politiku,
ministar Milosavljevi} mentalnim bolesnikom, a Andreja Mladenovi}
je rekao za Jovanovi}a da je moralna nakaza i narkoman. Ima mnogo
razloga zbog kojih je nastala ova nova faza satanizovanja ^edomira
Jovanovi}a. Nave{}u samo jedan, koji nije prvi ni najva`niji.
Ova politi~ka kasta, klika koja vlada zemljom je toliko uzajamno po-
vezana da svako svakoga mo`e da uceni i po{alje na nekoliko godina
ili decenija na robiju. Kao da su se zavetovali na }utanje i stvorili ne-
ku vrstu pakta o nenapadanju. Jeste li primetili koliko se sada re|e
uzajamno vre|aju i optu`uju? Kada je Dinki} ovoliko morao da }uti
dok ne zalaje? Koliko je te{ko Velimiru Ili}u da trpi, a da nikoga ne
{utne? Koliko je \eli}u i Dinki}u te{ko da se ne sva|aju? Ta suspreg-
nuta agresivnost politi~kog polusveta, koji je navikao da mo} demon-
strira na najbrutalniji na~in, morala je da na|e nekoga koga mo`e da
udara, a da to nikoga od kolega lopova i mo}nika ne ugrozi.
I kad smo kod dece, vlada je odlu~ila da ne}e smanjivati PDV na hra-
nu i opremu za bebe, jer, kako ka`u u obrazlo`enju - ranije olak{ice ni-
su uticale na rast nataliteta i oni nisu ludi da sebi otkidaju od usta, a
da se Srp~ad i dalje ne ra|aju. Ne znam koliko bi novoro|ene Srp~adi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 385
Mirko \or|evi}:
Ve} dve nedelje iz crkve nema nikakvoga biltena o stanju zdravlja Mirko
starog patrijarha, {to bi bilo sasvim normalno, nego ~itamo razne ve- \or|evi}
sti koje izazivaju zabune. Patrijarh ima devedeset tri godine i skoro
sedamnaest godina je prvi ~ovek crkve. On je institucija koja ne pri-
pada Sinodu, ni partijskim mo}nicima, ni akademicima, ve} pripada
narodu srpskom. I dok je patrijarh bio zdrav, njime je manipulisano.
Pred sam Dejton on je Milo{evi}u potpisao akt u kojem se u ime svih
Srba zala`e za mir, ali mu je taj potpis oduzet i on je bio poni`en. Pa-
trijarh je 24. marta 2005. godine svojom rukom potpisao s kosovskim
ministrom kulture memorandum o razumevanju u kojem stoji - obno-
viti i za{tititi sve srpske crkve i svetinje, a garant za to su me|una-
rodne institucije. Dva dana iza toga usledilo je iz patrijar{ije saop{te-
nje u kojem se ka`e - Patrijarhov potpis i ovaj sporazum se smatraju
neva`e}im. Patrijarh to svakako nije zaslu`io, a i najnovije manipu-
lacije njegovom bole{}u zabrinjavaju. To {to ga je posetio mitropolit
Amfilohije je u redu, on je najstariji ~lan Sinoda, ali odjednom su tu i
predsednik vlade Ko{tunica i akademik Matija Be}kovi}. Ljudi se pi-
taju u kakvu situaciju je stavljen patrijarh.
Brine me {to upravo dok se doga|a sve ovo o ~emu govorimo, na sce-
ni imamo ekstremno nacionalisti~ke, profa{isti~ke i klerofa{isti~ke
grupe. Jo{ se nije dogodilo, a ~ekam da se dogodi da se na{a crkva slu-
`beno, sinodalnim aktom ogradi od tih paracrkvenih formacija i or-
ganizacija. Ukoliko se ne ogradi, krivica }e pasti na nju, jer videli
smo da ti juri{nici bukvalno fizi~ki tra`e uto~i{te u crkvi. Kada je kod
nas krenula kampanja da su nevladine organizacije delovi stranih
agentura koje mute vodu i zlo nam smi{ljaju, ista ta kampanja ne{to
pre toga je bila povedena u Rusiji, pod istim sloganima. Kada je kod
nas nedavno zbog porasta nasilja u porodici i na javnim mestima po-
nu|eno obja{njenje - za sve su krive sekte, u Rusiji se u isto vreme vo-
dio rat sa sektama, koji se tamo na druga~iji na~in zavr{io, jer u Ru-
skoj crkvi postoje i vrlo razumne struje. Nedavno su Putinu postavili
pitanje zbog ~ega nema veronauke u ruskim javnim {kolama. On je
odgovorio mirno i jednostavno - To ne mo`emo, jer za to treba menja-
ti ustav, {to je u ovom momentu nemogu}e. Imao sam ~ast i priliku
da se vi{e puta oglasim u Pe{~aniku i kada vidim sve ovo {to se dogo-
dilo u Aran|elovcu, pitam se gde su ti ljudi da do|u na predstavljanja
Pe{~anika i da vide pravi primer otvorene tribine; da govorimo o Sr-
biji, o Kosovu, o srpstvu u atmosferi normalnog dijaloga, a ne u at-
mosferi nasilja. ^uo sam saop{tenje da je predstavljanje Pe{~anika
otkazano iz bezbednosnih razloga. Ne dao Bog, ~ovek pomi{lja da ne-
ko tu dolazi da prikazuje Pe{~anik nose}i bombe u d`epu i da ga ta-
mo ~ekaju drugi s bombama u d`epu.
Nikada Srbija u svojoj istoriji nije bila manja, jer su glave u vru}ici in-
telektualne nemo}i krojile veliku Srbiju. Na momente se pitam da mi
nismo po~eli da se u`ivljavamo u ulogu totalnog gubitnika, da mazo-
histi~ki prihvatamo tu ulogu. Pozivaju nas da do razre{enja kosov-
skog statusa mal’ne ne treba da prihvatamo ni infuziju ni transfuziju.
Da citiram jednu gospo|u koju veoma po{tujem, koja ka`e - Niko ne}e
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 387
Svetlana Luki}:
Ho}emo li, Mirko, da idemo u Aran|elovac? Mirko
\or|evi}
Mirko \or|evi}:
Pomi{ljao sam da vas molim, spreman sam da idem, ali kada bi mo-
glo u centar Aran|elovca, da se ti ljudi pozovu da budu prisutni, da
govorimo o Srbiji, o srpstvu, o svetom Savi i njihovom svetosavlju
razborito i razumno. Ja ~ak verujem da }e oni posle tih razgovora od-
ustati od svojih nauma da treba dizati temperaturu i gu{iti javnu re~.
Pe{~anik je ba{ primer otvorenih tribina, koje ljudima dolaze na no-
ge u gradi}, u hladnu dvoranu, na gradski trg, u ~itaonicu, bilo gde.
Da sam u jednom momentu primetio da se neko u Pe{~aniku ruga cr-
kvi, ja bih javno u Pe{~aniku zbog toga protestovao, ali dopustite, ako
su mera duhovnosti, a to je u re~niku Ko{tunice i Matije i bratije valj-
da neki balisti~ko-artiljerijski pojam, ako su mera na{e duhovnosti
Pahomije, otac Gavrilo ili vladika Filaret, te{ko nama i crkvi i dr`avi
i te{ko duhu. Kad sebe slu{am, po~inje da me hvata strah i pitam se
slu{a li neko ovo {to ja govorim. Dok sam bio aktivan sa studentima
imao sam zadovoljstvo da razgovaram s desetinama mladih ljudi i vi-
deo sam da to ostavlja neki trag. Kada danas govorimo, osim mr`nje
i pakosti nema drugog odjeka.
Svetlana Luki}:
^uli ste Mirka \or|evi}a, kome kao i ve}ini pravih hri{}ana nije do-
voljno to da ovih dana na slavama pojede prvu sarmu i popije prvu ku-
vanu rakiju, nego bi `eleo da zna {ta se de{ava sa zdravljem pedeset
petog po redu patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koji sedi na pre-
stolu svetog Save. Na`alost, mnoge vladike Srpske pravoslavne crkve
se pona{aju tako kao da im se jo{ nije dogodilo hri{}anstvo, mada sve
ostalo jeste. Mladi hri{}ani, Srbi iz Aran|elovca su uz pomo} lokalnih
vlasti spre~ili promociju Pe{~anika u tom gradu. Momci koji su to ini-
cirali podse}aju na mlade Irance koji su i{li ulicama Teherana i skla-
njali iz radnji lutke Barbike i na njihovo mesto stavljali Saru, lutku s
~adorom. Mladi hri{}ani iz Aran|elovca i ne{to stariji hri{}ani iz lo-
kalnih vlasti ovoga puta su uspeli, a vide}emo da li }e uspeti i slede}i
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 388
Aleksandar:
Direktor Doma kulture nam je, na moje veliko iznena|enje, jer sam
znao da je on tu postavljen od SPS-a, iza{ao u susret i izdao nam sa-
388 lu. Imao sam sa svih strana informacije da }e do}i stvarno mnogo lju-
di. Nameravao sam da to bude jedno divno ve~e za Aran|elovac, koji
je zadnjih godina sterilan po pitanju bilo kakvih kulturnih de{ava-
nja. Ja sam slu{alac Pe{~anika i meni ovo nije bilo potrebno. Slu{ao
bih emisiju narednog petka, pa bih je slu{ao. Jednostavno sam hteo
da vi{e ljudi upoznam sa vama, da i neka od knjiga Pe{~anika bude
prodata, da se ta ideja malo pro{iri. Sve je bilo u redu do nedelje uve-
~e, kada su se iznenada na televiziji [umadija pojavila neka ~etiri li-
ka, koji su po~eli neverovatnu pri~u. Jedan od njih je predsednik ne-
kog udru`enja Na{i. Oni sebe predstavljaju kao pravoslavne vernike,
zna~i, smeta im bilo kakva kritika Srpske pravoslavne crkve. Bili su
tu i ~lanovi udru`enja Ravnogorski pokret i Svetozar Mileti}. Trebalo
je to da ~ujete, `ao mi je {to ne mo`emo da do|emo do tog snimka. Ne
mogu da podnesem da upravo ti ljudi, koji podr`avaju Srpsku pravo-
slavnu crkvu, ne pominju njene svetle ta~ke, Pahomija i Ilariona. ^im
ih ne pominje{, zna~i da ih prihvata{, a prihvata{ ih, kao {to je rekao
taj Ani} iz te Na{e [umadije, zato {to ih je rodila srpska majka. Pa
srpska majka je rodila i Legiju i Zvezdana Jovanovi}a, pa {ta sad tre-
ba da radimo, da ih pustimo iz zatvora?
Svetlana Luki}:
Direktorka televizije je rekla da je ta emisija emitovana u pla}enom
terminu.
Slobodan:
Kada sam ih pitao gde im je kajron na kojem pi{e da je termin iznajm-
ljen, rekli su mi da im ne radi kompjuter. Termin je upla}en naknad-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 389
Aleksandar:
Oni brane neku teoriju lokalpatriotizma, koja stvarno mo`e da nas
uni{ti. Ako nemamo menad`era za na{ grad, hajde, ljudi, plati}emo,
neka do|e, neka nam da pet super ideja od kojih }emo `iveti narednih
petnaest godina. Ali ne}emo te ideje bazirati samo na siru i kajmaku.
Slobodan:
Kao banja smo nestali s turisti~ke scene, ljudi vi{e ne dolaze u taj
grad. Rekao sam jednom koji je bio u toj emisiji - De~ko, ti mora{ da
shvati{ da smo mi razli~iti, ali ta razli~itost mora da donese neki kva-
litet, a ne da se ti i ja tu~emo na ulici zato {to smo razli~iti. Nisam
o~ekivao da }e biti toliko napeto da }e emisija morati da se otka`e. Vi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 390
Aleksandar:
Ja }u citirati njihovo saop{tenje za javnost - da su zajedni~kom akci-
jom uspeli da spre~e divljanje belosvetskih hoh{taplera u cilju tako-
zvanih nezavisnih medija i njihovih nazovi nezavisnih produkcija,
~itaj soro{evskih, u kojima se pljuje sve ono {to je svakom Srbinu sve-
to, svetosavlje, patriotizam, ljubav i nada da }e u ovoj zemlji jednom
biti bolje.
Svetlana Luki}:
Da li su te organizacije tako mo}ne da mogu da narede, da nogom u
vrata u|u u TV [umadiju i da dovedu do otkazivanja promocije ili su
oni samo ne~ija udarna pesnica?
Aleksandar:
Naravno da nisu toliko mo}ni. Imali su nekoliko akcija koje su mi se
dopale, na primer, okre~ili su vrti}. Kada sam vozio za Beograd video
sam plakate koji najavljuju dolazak zvezda Granda u Aran|elovac. I
{ta sad, zato {to ne volim da slu{am takvu muziku ja treba da okupim
ljude da demonstriramo zato {to oni zaglupljuju narod? Ali jeftina
demagogija pali kod ljudi u Aran|elovcu. Oni se rukovode izjavama
lokalnih gazda, koji su za vreme Milo{evi}a govorili - ^iji se dedov-
ski od`ak ne vidi sa Bukulje, taj nema {ta da tra`i u Aran|elovcu. Moj
otac je do{ao u Aran|elovac po konkursu za veterinara koji je bio
otvoren godinu dana, jer veterinarska stanica nije mogla da na|e tre-
}eg veterinara. Ja sam se tu rodio i moja `elja je da Aran|elovac po-
stane pristojnije mesto. Predsednik op{tine, koji je u ve} dva manda-
ta narodni poslanik, uspeo je da upropasti sve {to je moglo da se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 391
Slobodan:
Direktorka televizije [umadija mi je rekla - Zna{ ti, ja sam ovde ro|e- Aleksandar
na, a ti si do{ao. Novinar koji je vodio tu emisiju mi je rekao - Je l’ zna{
ti ko je ovde na vlasti, a ti dovodi{ Pe{~anik; zar to nije provokacija
lokalne vlasti?
Aleksandar:
Koju smo poruku dobili od aran|elova~ke vlasti? - Ako ste razli~iti,
nemojte slu~ajno da dolazite ovde. Kakva crna Evropa? Kada je bio re-
ferendum za ustav, oko {est po podne, kada je postalo izvesno da taj
referendum ne}e uspeti, ministar Ili} se pojavio u medijima i rekao -
Ma nemoj sutra da mi je neko do{ao, pa da mi ne{to tra`i, a nije gla-
sao, jer ljudi, Kosovo je u pitanju. I evo, super, sa~uvali su Kosovo.
Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u Bujanovac, me-
ne ne}e sigurno. Neka me ni ne zovu, neka me odmah proglase dezer-
terom. Ja pu{ku u ruke da uzimam i da se bijem ni s kim ne}u, to nije
moj na~in borbe protiv bilo ~ega.
Slobodan:
Stra{no u celoj pri~i je {to su ti Na{i i pokret Svetozar Mileti} na bu-
d`etu op{tine. Iza takvih organizacija stoje lokalne vlasti. A i ako ne
stoje, stra{no je da lokalna vlast bude indiferentna prema takvima.
Isto nam se de{ava na saveznom nivou. Pojavi se neka garda cara La-
zara i to nikome ne smeta, ka`u - Oni ne ugro`avaju bezbednost Srbi-
je. Zna~i, nije bitno da li }e neko da zvecka oru`jem i sebe predstavlja
kao oru`anu formaciju. Zaboravili smo da ka`emo, onog dana kada
su dolazili novinari iz B92, prvo nisu mogli da dobiju adekvatnu izja-
vu od direktorke televizije [umadija. Ona je dovela te de~ake iz Na-
{ih da joj budu kao telohranitelji. I kada je kona~no taj materijal pu-
{ten u vestima B92 u jedanaest sati, je l’ mo`ete da verujete da su mi-
nut-dva pre emitovanja tih vesti nestali i struja i kablovska televizi-
ja u Aran|elovcu? Kablovsku su pustili kada je po~eo sport. U kojoj
mi dr`avi `ivimo, u kom gradu? Ja sam sutradan pitao na~elnika SUP-
a, koji mi se `alio da je pod velikim pritiscima - Znate {ta, vi ste pre-
ma suorganizatoru bili korektni, odobrili ste obezbe|enje, ja ni{ta
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 392
392 Aleksandar:
Neko se iz te lokalne vlasti setio da letos organizuje nekoliko konce-
rata. Na{i su i to osudili, njima ne valja da do|e Van Gog. Pa {ta onda
valja? Valja samo ono {to rade oni, kre~enje vrti}a ili ne znam {ta. Do-
bro, ako ste vi moleri, vi radite taj posao i nemojte se me{ati ljudima
u bilo {ta drugo. Ako znate da kre~ite, aj’mo da okre~imo ceo Aran|e-
lovac. Evo, ja }u vam kupiti dve kante poludisperzije, kre~ite {ta god
mo`ete. Ja s njima vi{e nemam {ta da razgovaram. Vi samo postojite,
neka vas podr`ava ko vas podr`ava. Ni njihov prvi ve}i incident, ka-
da je dolazio ^eda, nije ka`njen. To im je dalo zeleno svetlo da nasta-
ve dalje. Pravo svakog gra|anina je da se buni, ali buni se kako treba
da se buni{.
Slobodan:
Predsednik op{tine se uop{te nije oglasio o ovom incidentu. Oni po-
ku{avaju da zatvore o~i pred svakim problemom. Aran|elovac je grad
koji za vreme biv{eg predsednika op{tine nije imao trotoare. On radi
u Agenciji za privatizaciju, a nijedna privatizacija u Aran|elovcu ni-
je obavljena kako treba. Sada su navodno po~eli da sre|uju trotoare,
da stavljaju behaton plo~e i misle da je to dovoljno. Ovo {to se desilo
je veliki problem za mali grad, ali svi misle - svake halabuke dosta za
tri dana. Ali mi smo re{ili da organizujemo promociju Pe{~anika u
Aran|elovcu.
Aleksandar:
Ljudi verovatno nisu svesni zna~aja filozofije asfalta. Ta Nova Srbija
asfalt gleda kao ne{to sveto, to je proizvod koji im daje neverovatnu
mo}. Pomo}u asfalta oni su ostvarili neverovatan rezultat na parla-
mentarnim izborima. ^udo jedno {ta mo`ete da uradite s jednim ka-
mionom asfalta. Predsednik op{tine Topola, koji je verovatno ve}
progla{en lokalnim svecem, i{ao je dotle da je oko mauzoleja na
Oplencu, po originalnoj kaldrmi udario vru}i asfalt. Kaldrma vi{e ne
va`i, ovo je dvadeset prvi vek i stavljamo asfalt, i to vru}i asfalt. I mo-
lim lepo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 393
Slobodan:
Jedan moj drugar koji ima asfaltnu bazu igra s nama tenis i ja mu ~e-
sto ka`em - Ti si jedan od najja~ih politi~ara u gradu. On mi ka`e -
Stani ~ove~e, ja se ne bavim politikom. - Kako se ne bavi{? Asfaltira{,
bre. Ko ovde vi{e asfaltira, on je bolji politi~ar.
Aleksandar:
Na}i }emo, pa makar iznajmili veliku sportsku salu. Ovome je dat to-
liki publicitet da mo`da mo`emo i sportsku salu da popunimo. Sada
ni ona Ceca ne bi mogla dovede vi{e ljudi. ^ak ni ove zvezde Granda.
Svetlana Luki}:
[to mi ne iza|emo na ulicu? Da tra`imo da odr`imo javni skup na uli-
ci? Ozbiljno to govorim.
Slobodan:
To nije lo{a ideja.
Svetlana Luki}:
Nama je va`no da ne idemo kod nekoga privatno u ku}u. Ipak ne ide-
mo na slavu. Mo`emo da do|emo i na slavu, ako nas pozovete, ali ovo
je drugo.
Aleksandar:
Ne, oni verovatno misle da mi ni slavu ne slavimo, da ja ne znam {ta to
zna~i vera, da ja nikad nisam i{ao u crkvu, da ne znam {ta je kola~, da
ne znam ko je Isus Hrist. Pa je l’ oni znaju da je Isus Hrist razapet za-
to {to je mislio druga~ije od ostalih? I oni bi sada da se pona{aju kao
ti ljudi koji su ga razapeli. Pa dajte ljudi, bre, mislite malo glavom.
liko pitanja, {ta im tu nije jasno, za{to su oni Srbi, a vi niste. @ao mi
16.11.07.
je {to se to nije desilo, ali evo, ja im obe}avam da }u im obezbediti raz-
govor s vama, neka vas pitaju sve {to im nije jasno.
Svetlana Vukovi}:
Da li ste vi tu u bilo kakvoj opasnosti?
394
Slobodan:
Znate {ta, ja sam ginekolog, radim u bolnici, igrao sam aktivno fud-
bal za fudbalski klub [umadija, stalno sam na ulici, ja od tih ljudi ne
ose}am nikakvu pretnju. Oni meni, iskreno re~eno, nikada i nisu pre-
tili, jer mi smo ipak ljudi koji imaju kakvu-takvu te`inu u tom gradu,
voleli nas ili mrzeli. U svakom slu~aju, jo{ verujem da bezbednost u
tom gradu mo`e da odr`i policija i ljudi koji su zadu`eni za to. U sva-
kom slu~aju ne smemo da dozvolimo da Aran|elovac bude zatvoreni
grad. Mi smo ~itav vek bili mondensko, turisti~ko mesto Beogra|ana,
koji su svaki vikend provodili u Aran|elovcu. Mi ne smemo da dozvo-
limo da taj grad bude zatvoren, to je u interesu svih gra|ana, pa i tih
koji su napravili nepromi{ljeni eksces i ta tribina mora da se odr`i.
Uostalom, mislim da }e se i sve op{tinske strukture ovoga puta anga-
`ovati. Mi }emo oti}i direktno kod njih i zatra`iti pomo} u organiza-
ciji i mislim da posle ovoga {to se desilo ne bi smeli da nas odbiju.
Svetlana Luki}:
Ju~e je na sednici vlade, osim {to je doneta odluka o dodeli nagrada
kajaka{ima, usvojen i izve{taj o stanju u ustanovama za sme{taj de-
ce i odraslih s posebnim potrebama. Vlada je, dakle, ju~e i zvani~no
saop{tila da je izve{taj me|unarodne organizacije za pravo mentalno
obolelih pod naslovom, se}ate se, Mu~enje kao le~enje - neistinit,
zbog ~ega je stvorena la`na slika o stanju u tim ustanovama u Srbiji.
Ko{tunica kao predsednik vlade nije ni ~ekao izve{taj svoje vlade, ne-
go je odmah rekao da je to nastavak mra~ne propagande o Srbiji, ko-
ju vode oni koji tvrde da u Srbiji ima fa{izma. Ni ministru zdravlja Mi-
losavljevi}u nije bio potreban izve{taj vlade. Jo{ pre nekoliko dana je
rekao da je izve{taj ove me|unarodne organizacije maliciozan i da on,
Tomica Milosavljevi}, nikada nije ni kontaktirao s tim amaterima za
koje jedva da je i ~uo.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
To je valjda potreba ljudi da kada do|u na vlast pravdaju stanje mi-
sle}i da }e na taj na~in da spasu svoj obraz ili obraz svoje zemlje. Oni
po~inju da se identifikuju sa svojom dr`avom i {tite joj ugled na taj
na~in {to misle da, kao {to stara poslovica ka`e - prljav ve{ ne treba
da se iznosi. Me|utim, to je na po~etku dvadeset prvog veka vrlo ne-
prakti~na reakcija. U me|unarodnim organizacijama poput Ujedinje-
nih nacija i UNICEF-a postoji institucija koja se zove - pru`anje teh-
ni~ke pomo}i dr`avama. Prema tome, najpametnija reakcija bi bila
da se obratimo me|unarodnim organizacijama i ka`emo - Mi sami
mo`da nismo bili svesni, prevideli smo, nismo obilazili, nije ra|ena
inspekcija, bili smo preokupirani politi~kim problemima, eto, prosto
se nismo fokusirali, hajde sada ne{to da uradimo. I htela bih kao
pravnik da obrazlo`im, ne ulaze}i u to da li je bilo opravdano ili nije,
za{to se mo`e takav naslov staviti na ceo izve{taj. Tortura ili mu~e-
nje se ne odnosi samo na ~in mu~enja u nekoj ustanovi. Dakle, mi
kvalifikujemo da je do torture do{lo ne samo kada neko od zaposle-
nih vr{i torturu nad korisnicima usluga, ve} i kada je sam ambijent -
ambijent mu~enja, i to ne samo za korisnike, nego i za one koji su tu
zaposleni.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 396
Milena Jerotijevi}:
Mu~enje se ne de{ava samo onda kada postoje ma{ine za mu~enje.
Najve}i mu~itelji su ljudi. Ovde se deca i ljudi koji su u institucijama
zatvorenog tipa mu~e i tu nema mnogo pri~e. Ne treba da filozofira-
mo o tome da li je ne{to mu~enje ili nije. Niko se ne bavi osobama ko-
je to trpe. I moj utisak je da ministar Milosavljevi} brani ne{to {to ne
poznaje. Njega to nije interesovalo, on ne zna {ta se de{ava i kakvo je
zdravstveno stanje dece s posebnim potrebama. Nikada mu nije pro-
{lo kroz glavu da ta deca ne mogu da poprave zube, da ne znaju da ka-
`u ako ih boli slepo crevo, da lekari ne znaju da pri|u toj deci. On ni-
je saznao od dr`ave i resornog ministarstva za te{ke muke tih poro-
dica, jer ne mogu da svojoj deci pru`e osnovnu zdravstvenu za{titu.
Roditelji se boje to da ka`u, zaposleni u tim institucijama se boje da
ka`u {ta se tamo radi, korisnici usluga tih institucija ne znaju kome
to da ka`u, nekad i ne umeju to da formuli{u, nego samo kroz agresi-
ju i autoagresiju pokazuju da se mu~enje nad njima sprovodi. To je-
ste mu~enje po svim definicijama, a ministar zdravlja je tako reago-
vao zato {to on nema pojma {ta se tamo de{ava. Kao da je prvi put sve
to ~uo i na prvu loptu je po~eo da se brani, potpuno neargumentova-
no, difuzno.
Valentina Zavi{i}:
Zaista nisam o~ekivala ba{ ovakvu reakciju vlade. [esnaest godina
smo bili neprijatelji dr`ave i opet je sve isto. Mi smo i dalje neprijate-
lji dr`ave ako ukazujemo na to da je na svima nama odgovornost da
ne{to preduzmemo. To je zastra{uju}e i pora`avaju}e za mene li~no i
~injenica je da me Srbija jako boli u ovom trenutku.
Valentina
Zavi{i}
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Pedeset godina posle Drugog svetskog rata na{ pojam o ljudskim pra-
vima je bio vezan za prava u ekonomskoj i socijalnoj oblasti. Mi smo
mislili da ako narodu obezbedi{ zdravstvo, obrazovanje, hranu, ti si
u stvari zadovoljio sva ljudska prava. I na{ narod i predstavnici vla-
sti su bili nau~eni da tako misle. Drugim re~ima, kada im sada poka-
`ete ustanovu koja je okre~ena i u kojoj su ~isti kreveti}i, svi smatra-
ju da su time zadovoljena i ispunjena ljudska prava. Me|utim, ljud-
ska prava dece i ljudi koji imaju neki oblik invaliditeta podrazumeva-
ju da oni tako|e imaju pravo na obrazovanje, na u~e{}e u dru{tvenom
`ivotu, na `ivot u porodici. Mnogi od tih ljudi i dece ne bi bili u ta-
kvom stanju invaliditeta da je na vreme obezbe|ena podr{ka njiho-
vim porodicama, a ne institucijama. To je i mnogo jeftinije. Jeftinija
je pomo} porodici od tro{ka za svako dete u instituciji.
Valentina Zavi{i}:
U zakonu stoji da dete, osoba s invaliditetom ima pravo na sme{taj u
instituciji. To ne mo`e da bude pravo, ako se na taj na~in kr{i pravo
da dete `ivi u porodici, da ima adekvatan tretman, da ima pristup
obrazovnim institucijama. Pre ~etiri-pet godina na nekom okruglom
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 398
Milena Jerotijevi}:
398 Ako je to tako presti`na stvar, za{to lekari ne bi iz `elje za presti`om
bili lekari u tim institucijama? Za{to psiholozi zbog presti`a ne bi ta-
mo bili psiholozi ili vaspita~i? To je ~ista demagogija. Institucije ni-
ko ne voli. I kasarne se sada ukidaju. Sada su porodili{ta prijateljska
prema bebi i ona je s majkom. Zna~i, sve se menja, samo su ove insti-
tucije dobre. I zaista je sramna formulacija stru~njaka iz tih institu-
cija, koji su rekli - Mi sprovodimo blage fiksacije. [ta zna~i fiksacija?
To zna~i - Ve`em te, zave`em te za krevet i ne mo`e{ da mrda{, dok ne
po~ne da deluje lek, dakle, dok drugo fiksaciono sredstvo ne po~ne da
deluje i dok ne padne{ onesve{}en. Kada ne mo`e{ da mrda{, ne mo-
ram da te gledam. To zbog ~ega na{i stru~njaci vezuju decu i odrasle
jeste posledica odnosa struke prema njima. Elementarna potreba jed-
nog deteta jeste da ima dodir preko ko`e, da se kre}e, da ima stimu-
lacije preko centra za ravnote`u i da na jako ranom uzrastu ima sti-
mulacije preko zone usta, dakle, sisanje. Za{to postoje cucle, za{to
hranjenje mora da bude ritualno, za{to dojenje? Zato {to su to infor-
macije koje idu direktno u mozak i razvijaju mozak i stvaraju svest o
sopstvenosti, o sopstvenom telu. Tako se razvija JA svakoga od nas.
Dakle, tako sti~em svoj identitet. Ako vi li{ite dete tih stimulacija, a
to se de{ava u instituciji, onda deca po~inju da prave ono {to se zove
roking, odnosno da se klate ne bi li na taj na~in aktivirala svoj centar
za ravnote`u, ne bi li na taj na~in imali dodir preko ko`e, da bi stimu-
lisali mozak, jer to mora da se de{ava da bi mogli da do`ive svoje te-
lesne granice. Ako ga jo{ ve`ete, pa to ne mo`e ni samo da uradi, on-
da ste vi napravili dete koje odbija hranu, po~inje dramati~no da sla-
bi, mek{aju mu kosti.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Roditelji su dovodili decu s invaliditetom u na{u kancelariju nakon
traumati~nih doga|aja u nekim od institucija, pri kojima je deci u po-
stupku disciplinovanja nanesena telesna povreda. Bilo je lomova ko-
stiju, bilo je i{~a{enja ruku. Nasilje koje vr{e odrasli nad decom je
mnogo ja~e i ve}e i lak{e u institucijama za decu s invaliditetom ne-
go u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ili u {kolama. Nevena
Dete u {koli ima na~in da se suprotstavi nasilju, mo`e da ka`e, mo`e Vu~kovi}-
[ahovi}
da prijavi. Dete bez roditeljskog staranja u institucijama je u nepo-
voljnijem polo`aju, ali opet mo`e negde to da ka`e, nekom da se po-
`ali. Dete koje ima neki oblik invaliditeta naj~e{}e ne mo`e da se po-
`ali i to ide tako dok se ne vidi neka dramati~na posledica poput lo-
ma ili i{~a{enja.
Milena Jerotijevi}:
Ro|eno je dete s Daunovim sindromom i roditelji su savetovani u po-
rodili{tu da dete smeste u instituciju. Majka ka`e - Ja ne znam kako
su me skleptali da to uradim. Dete je tamo po~elo ozbiljno da propa-
da, posle odre|enog vremena majka je vratila dete i posle nekoliko
meseci dete je `ivnulo i po~elo da se razvija u skladu sa svojim mo-
gu}nostima. Kada vi date detetu dovoljno prilike i sve {to mu je po-
trebno, onda se vidi da definicije ograni~enja ne stoje. To je prevazi-
|eno i dok ne damo {ansu detetu, mi ne znamo koje su njegove mo-
gu}nosti. U jednoj beogradskoj instituciji koja radi s decom sa auti-
zmom, de~aka su besomu~no pretukli vaspita~i. Ti roditelji jo{ nisu
uspeli da ostvare ni{ta od svojih prava, jer su se drugi roditelji upla-
{ili i povukli, jer su ostali zaposleni stali u za{titu tog kolege, jer
gradski sekretarijat ni{ta nije mogao da preduzme, jer su se ~ak i ro-
ditelji koji su u odgovaraju}em udru`enju podelili iz straha. To vam
je definitivno Kafka. Odjednom ostanete sami na ledini.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Se}am se jednog slu~aja, do{la je jednog dana majka, sama, radi, raz-
vedena, njen de~ak ima ve} trinaest-~etrnaest godina, fizi~ki je po-
stao jako veliki, a zahtevao je potpunu negu, kao {to je kupanje i pre-
svla~enje. @ena je ve} bila na ivici izdr`ljivosti, prosto nije mogla da
ide na posao, da radi i zara|uje. Da skratim pri~u, njoj je savetovano
da dete smesti u instituciju. I onda je ona do{la kod nas i to je bilo
dramati~no, ona je plakala i bila o~ajna i rekla da nema drugog izbo-
ra, da nema pomo} i prosto je od nas tra`ila savet u koju instituciju
da ga smesti, gde bi bila sigurna da se ove stvari o kojima pri~amo ne
bi de{avale. I na kraju, mi smo nevoljno preporu~ili jednu instituciju
zato {to smo znali da }e mo}i da uzima dete svakog vikenda. Me|u-
tim, ona je bila o~ajna, njoj je trebalo jako malo nov~ane i psiholo{ke
podr{ke, pa bi imala vi{e snage da zaradi ne{to dodatno, da plati ne-
kog da joj sve to radi. Ona je ve} bila potro{ena, na ivici i na kraju je
donela odluku koju je donela. Do`ivela je poraz, ose}ala se kao da je
izgubila najve}u bitku svog `ivota, kao da je ona kriva {to je izgubila
svoje dete.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 401
Valentina Zavi{i}:
Mi na`alost i dan-danas imamo to da u porodili{tu lekari savetuju
majci da odmah smesti dete u instituciju. Prvo, na~in na koji se to sa-
op{tava. Niko ih nije obu~io kako se saop{tavaju vesti koje nisu vese-
le, koje }e zahtevati od porodice bolno prestrojavanje. Ne, nego se
majci savetuje da ne doji dete da se ne bi vezivala za njega i da ga da
u instituciju, jer }e se tamo brinuti o njemu, jer od njega nikada ne}e Valentina
biti ~ovek. Izostaje i minimum podr{ke od samog po~etka. [to smo Zavi{i}
udaljeniji od civilizacije, gradova, pritisak je ve}i, pitamo se za{to
smo rodili takvo dete, da li }e nas prihvatiti i tako dalje. Problemi su
jo{ ve}i kada je ugro`eno zdravlje deteta, kada mu je potrebna fizi-
kalna terapija i podr{ka da se uklju~i u vr{nja~ku grupu. Kada sve to
izostane, porodica se na|e u kolapsu i pred dramati~nom odlukom da
ostavi dete u instituciji. Sada se vra}amo na finansijsku konstrukci-
ju. Porodice se suo~avaju s nemogu}no{}u da ostvare pravo na tu|u
negu i pomo}. Roditelji jako te{ko refundiraju tro{kove za lekove, pa
da li su ba{ ti lekovi na pozitivnoj listi, da li mogu da se nabave, da li
imaju ro|aka u inostranstvu da im to po{alje i tako dalje. A ako se de-
te smesti u instituciju, onda to pla}a dr`ava.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Mi ne `elimo da vidimo siroma{tvo, jer nas to ugro`ava, ne `elimo da
vidimo strance, crnce, mi imamo izreke tipa - Uda}e se za njega, ma-
kar bio crni Ciganin. To govori o tome kako se mi odnosimo prema
razli~itosti. [ta je za nas Ciganin? To je simbol i sinonim svega {to je
najgore i toga se treba re{iti i ne gledati. Isti odnos postoji prema lju-
dima koji imaju neki oblik invaliditeta i smatra se da je najve}a tra-
gedija za porodicu da dobije dete koje ima neki oblik invaliditeta. Ka-
da su ta deca bez roditeljskog staranja, mi ne mo`emo da na|emo
usvojitelje za decu invalide u Srbiji. A postoje zahtevi za usvojenjem
iz drugih zemalja. Naravno, postoje slu`be koje prate kako je to dete
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 402
Valentina Zavi{i}:
I ako postoji potreba za dnevnim centrima, oni moraju da budu tamo
gde smo mi. Ako je meni potreban vrti}, {kola, bioskop, mi moramo
da verujemo da je to potrebno i toj deci, tim ljudima. Zna~i, nisu oni
tu`ni, tu`ni smo i jadni mi ako im ne pru`imo ono {to im je potrebno.
I oni postaju tu`ni zato {to ne dobijaju ono {to treba da dobiju sva
ljudska bi}a.
Milena Jerotijevi}:
[ta inkluzivni pokret podrazumeva? [ta je inkluzija? - Ne zanima me
{ta ne mo`e, nego {ta mo`e. Kako ja mogu da stvorim uslove da ta oso-
ba mo`e? I ove institucije i ovo poricanje ovog izve{taja su deo tog sta-
rog modela, jer se ljudi jo{ nisu odlepili od toga da kada govore o oso-
bama s problemima u funkcionisanju pre svega govore o njihovim
ograni~enjima, nemogu}nostima, nedostacima. Va`no je da se mrdne-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 403
Svetlana Luki}:
^uli ste Milenu Jerotijevi}, Valentinu Zavi{i} i Nevenu Vu~kovi}-[aho-
vi}. Dakle, nas je sedam ili ve} koliko miliona, imamo oko ~etiri hiljade
dece bez roditeljskog staranja i dece ometene u razvoju, dece koja su
najnemo}niji deo ovog dru{tva, a ova dr`ava je upravo na njihovom
primeru pokazala svu svoju brutalnost i neosetljivost. Ponavljam, da-
kle, vest da su odbili da smanje PDV za bebi opremu i hranu, jer im iz-
gleda srpske majke ne isporu~uju dovoljno dece. Da vas podsetim, pre
godinu-dve Srpska pravoslavna crkva je ponovila svoj stav prema
abortusu i pozvala `ene da ra|aju i ako ne mogu da gaje decu, da ih da-
ju crkvi, pa }e ih crkva negovati. Zanimljivo je da je tu ponudu u ime
Srpske pravoslavne crkve izneo niko drugi do vladika Pahomije.
I evo vesti koja je stigla, jedna osoba je stradala, a vi{e njih je povre-
|eno pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik, re-
~eno je u policiji. Ekipe hitne pomo}i su iz ru{evina izvukle jednu oso-
bu koja je davala znake `ivota, me|utim, ona je ubrzo preminula. Po-
licija i ekipe tragaju za jo{ jednom osobom koja je ostala ispod ru{e-
vina.
Op{irnije o ovom doga|aju i druge vesti }ete slu{ati odmah nakon Pe-
{~anika, a za kraj slu{ate kolumnistu lista Vreme Teofila Pan~i}a.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 404
Teofil Pan~i}:
16.11.07.
Ljudi jo{ zdravi u glavi prosto vide da to u Aran|elovcu nije tvoj ili
moj ili privatni problem tih ljudi koji su to hteli da organizuju, nego
da taj doga|aj, mada naizgled sitan, jedna od mnogih promocija Pe-
{~anika u jednom od mnogih gradi}a Srbije, ima u`asno jak simboli~-
ni naboj. Ja sam to poku{ao u svom tekstu za Vreme da nazna~im. Za-
404 to sam namerno po~eo s tim kako sam 2000. godine agitovao da se
glasa za Vojislava Ko{tunicu na tribinama {irom Srbije, na kojima
smo gledali ho}e li policija da upadne sada ili }e da upadne malo ka-
snije. Smatrali smo da, {ta god se desilo u toj postpetooktobarskoj Sr-
biji, neke stvari su iza nas. Verovali smo da vi{e ne postoji mogu}nost
da se nekim normalnim ljudima uskrati odlazak u ceo jedan grad, ko-
ji se progla{ava nekom zabranjenom zonom. E, to se desilo, i to upra-
vo u ovom trenutku, kada ka vrhuncu kre}e histerizacija javnog dis-
kursa o Kosovu, da }e nama da otmu petnaest odsto du{e i teritorije.
Mislim da su onda ljudi prepoznali da tu ima ne~ega krupnog, da je taj
doga|aj ve}i od samog sebe. Zna~i, da on mo`e biti simptom i nazna-
ka vra}anja onih vremena kada su kvazipatriotski komesari mogli da
mere nivo patriotizma u krvi i da na osnovu toga izri~u presude. Zato
smatram da je taj Aran|elovac jako va`an. Zna~i, nije on va`an u smi-
slu da li }emo ti i ja da isteramo neku svoju stvar, nego je va`an uto-
liko {to to ne sme da se desi, {to to nikome ne sme da se desi.
Meni se ~ini da na{a situacija ovde sve vi{e li~i na vrstu putinizma
bez gasa i nafte. Mi smo sli~ni putinovskoj Rusiji po svemu, osim {to
nemamo gas i naftu, pa ni pare. Putin ima tu organizaciju koja se zo-
ve Na{i, to je ne{to {to su svi prevideli kada su govorili o ovom aran-
|elova~kom slu~aju, da se ova misteriozna organizacija zove Na{i.
Dakle, Na{i su neka vrsta putinovskih omladinskih juri{nika, to je
nekakva me{avina, od velikoruskih neofa{ista preko monarhista do
nostalgi~ara Sovjetskog Saveza; sve {to vu~e na velikodr`avlje i sa-
modr`avlje, autoritarnost, antizapadnja{tvo i antiliberalizam u sva-
kom mogu}em vidu. Sve se to tu zgrudvalo, zgru{alo u ne{to {to se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 405
Svetlana Luki}:
Ne znam da li si video snimak kada Putin odlazi me|u omladinu, to je
bilo da se smrzne{. Dolazi u ogromnu salu gde su svi od dvadeset-
dvadeset pet godina, zastave Sovjetskog Saveza, crkvene zastave, ru-
ske zastave. Govor koji im je odr`ao po~inje sa - Neki ljudi idu u stra-
ne ambasade.
Teofil Pan~i}:
To je organizacija Na{i i upravo o tome govorim, o ideolo{kom eklek-
ticizmu, mo`e i crkva i Sovjetski Savez. Rekao bi ~ovek - kako spojiti
crkvu i Sovjetski Savez? Odavno je o tome Vladimir Vojnovi~ napisao
proro~anski roman, izdat je na srpskom, zove se 2042. godina. Treba
to ~itati danas, tu se ljudi ne krste, nego se zvezde. To je neka vrsta
ideolo{kog sinkretizma koji pomiruje levo i desno, ateisti~ko i religi-
ozno, sve je dobro samo da je u slavu velike Rusije. U isto vreme ovde
ima{ ljude koji idu pred skup{tinu Srbije i govore da su oni garda ca-
ra Lazara. ^ekaj, ~ove~e bo`ji, ima{ nekoga ko ti javno govori da je pa-
ravojna formacija i jo{ se hvali da navodno ima ne znam koliko oru`-
ja. I sad pitaju Jo~i}a - Ho}e li to da destabilizuje Srbiju, a on ka`e -
Ma sve je to kul. [ta je, bre, kul? Ti ljudi {etaju Srbijom. Zna{, Rusija
je velika i ozbiljna zemlja, u njoj stvari mogu da budu veoma stra{ne,
kao {to su ~esto u istoriji i bile, ali su uvek nekako i ozbiljne. A ovo
kod nas }e da se pretvori u neku vrstu operete. A to {to }e da bude ope-
reta, uop{te ne zna~i da je bezopasno. Kvazipatriotske diktature u
malim zemljama umeju da budu veoma, veoma gadne. Onog trenutka
kada Kosovo bude {ta god, otvara se mogu}nost da u Srbiji svaki lu-
dak radi {ta ho}e.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 406
Ovde se vlast deli na one koji na`alost ne znaju {ta rade i na one koji
16.11.07.
na`alost znaju {ta rade. Ovi prvi su oni koji bi trebalo da budu svetli-
ja strana ove vlasti, demokrate, G17 i ti neki pridru`eni elementi kao
{to je Rasim Ljaji}. Ali ti ima{ dojam da ti ljudi uop{te ne pri~aju svo-
ju pri~u, bilo zato {to nemaju tu pri~u ili zato {to misle da ovo nije
vreme za tu pri~u. Ima{ ove druge koji pri~aju svoju pri~u, Ko{tunica,
406 Velja Ili} i ta ekipa, a ta pri~a koju oni pri~aju je potpuno suicidalna,
ali ne za njih, naravno, ne za njihovu politiku, nego suicidalna za {an-
se ove zemlje, ovog dru{tva da i{ta u~ini od sebe. I meni je to najstra-
{nije. Evo, slu{am i danas Ko{tunicu kako govori - Svi nas teraju da
popustimo oko Kosova, ali mi to ne}emo nikad. Na~in na koji on ko-
risti re~ – nikad, mene u`asno pla{i. Ne mo`e predsednik vlade jedne
zemlje da govori da Srbija ne{to ne}e nikad, jer on to niti zna, niti
ima pravo na to - to je totalitaran potez. Ti mo`e{ re}i - ja ne}u, ali ne-
ka si sto puta premijer, ne mo`e{ ti da ka`e{ da Srbija ili Nema~ka ili
Estonija ili Madagaskar ne}e nikad ovo, ne}e nikad ono, ho}e uvek
ovo, ho}e uvek ono. Ti na to nema{ pravo. Ta vrsta jezika, ta vrsta iz-
ri~aja zapravo otkriva tu slepu mrlju, tu slabu ta~ku nacionalisti~ke
ideologije. Sve je to lepo, mi smo liberali, volimo Aleksisa de Tokvila,
ali odjednom ja vi{e nisam ja, nego sam ja Srbija, i to ne samo sada-
{nja Srbija, nego sam ja ve~na Srbija. I ja, ve~na Srbija, }u sada da ka-
`em da Srbija nikada ne}e to i to. Ne mo`e{ tako, to niko nema pravo
da ka`e.
Kad pogleda{ kako se pona{aju oni koji, na`alost, znaju {ta rade u
ovoj vlasti, onda ima{ sve mogu}e razloge da se pla{i{ toga da ova ze-
mlja ide u vrstu izolacionisti~ko-autoritarnog re`ima, u kojem }e se
opet, kao u svetlim trenucima devedesetih, kuvati u sopstvenom so-
su. Ova zemlja je izvozila haos, a po{to to vi{e ne mo`e da radi, taj ha-
os mo`e samo da klju~a tu, da vri unutar same Srbije. Ja ne ka`em -
oni su zli, pa su opasni, uop{te se ne bavim time da li su oni zli. Samo
ka`em da su oni objektivno opasni, jer ne vide ni{ta osim svoje fiks-
ideje, osim svog feti{a. Njihov feti{ je sada Kosovo i neka ceo svet pro-
padne, neka Srbija propadne, neka Srbija izgori, ali oni }e samo taj
feti{ da gledaju i samo to je va`no, ni{ta drugo, neka se sve drugo ras-
padne, neka svi pocrkamo. To je politika koja je u osnovi nihilisti~ka.
Kad danas slu{am na{e politi~are, vrle politi~ke analiti~are kako ur-
laju o svetinji granica, o tome da se granice ne mogu menjati tek ta-
ko jednostrano, silom, u svemu sam saglasan s njima, osim {to bih
voleo da su to pri~ali i ’91, ’92, ’93. godine. Ne, tada su granice bile ad-
ministrativne, avnojske, nepravedne, proizvoljne, na {tetu naroda
srpskog. Druga stvar, ka`u - Ne mogu Albanci da dobiju drugu nacio-
nalnu dr`avu u Evropi, ve} imaju jednu. To super zvu~i, ali {ta }emo
onda s Republikom Srpskom? A {ta je Republika Srpska? Ona je na-
stala s intencijom da bude dr`ava, dakle, upravo ono za {ta optu`uje-
mo Albance sada i to verovatno sa solidnim razlozima. Ali mi smo to
radili petnaest godina ranije s Republikom Srpskom, pravili drugu
srpsku dr`avu na Balkanu, s namerom da je u pogodnom trenutku fu-
zioni{emo sa Srbijom. Kada optu`uju Albance, oni zapravo ~itaju vla-
stiti misaoni tok, ono isto {to su oni radili, jer svi nacionalisti funk-
cioni{u isto. Stavi ih pred tu vrstu isku{enja i dobi}e{ istu stvar, zva-
li se oni ujedinitelji srpskog ili albanskog ili hrvatskog ili ma|arskog
naroda, to je isti mentalni i vrednosni i pojmovni kod. Ljudi, ni{ta od
ovoga na Kosovu ne bi moglo da se odvija na taj na~in, da nije Srbija
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 408
Svetlana Luki}:
Pre nego {to nastavite da slu{ate Teofila Pan~i}a, evo dopune vesti
koju sam vam malo~as pro~itala, a koja je glasila da je jedan radnik
408 poginuo pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik.
Na`alost, stradala su dva radnika. Na~elnik sektora za spasavanje
Predrag Mari} je rekao da je jedan od radnika preminuo na putu do
bolnice, a da je telo drugog upravo prona|eno.
Predrag Mari}:
Jedan je davao znake `ivota u trenutku dolaska na{ih ekipa, a ekipe
su iza{le u roku od devet minuta na mesto doga|aja, gde se ~ekalo
skoro ~etrdeset minuta zbog velike koli~ine vla`ne zemlje koja se ob-
ru{ila i ~injenice da je vrlo uzak prostor koji se stalno obru{avao. Us-
peli su da ga izvuku napolje, ali i pored reanimacije verovatno je
usled unutra{njih povreda preminuo.
Svetlana Luki}:
Ekipa B92 je krenula na mesto nesre}e i vi{e informacija ~u}ete u na-
rednim vestima.
Teofil Pan~i}:
Nacionalisti~ki um je ~udo. Ovih dana sam ~itao kako je neki od di-
plomata sva|aju}i se s nekim od ovih na{ih naco{a rekao - Pa {ta ho-
}ete? Ne bi bio presedan druga albanska dr`ava, i Nemci `ive u tri dr-
`ave, imate Nema~ku, imate Austriju, imate [vajcarsku, a ovaj mu
pou~itelno ka`e - Ne, ne, izvinite, u Nema~koj `ive Nemci, u Austriji
`ive Austrijanci, a u [vajcarskoj `ive [vajcarci. Super, ali ne bi rekao
da u Bosni `ive Bosanci, to ne, i da u Vojvodini `ive Vojvo|ani, pa svet
bi se sru{io. Ali da u [vajcarskoj `ive [vajcarci, iako [vajcarci tako-
|e ne postoje kao nacija, to je u redu. ^udo su ljudi.
Teofil Pan~i}:
To je bezobrazna, drska izjava, to da bilo koja dr`ava i bilo koja naci-
ja ne mo`e da pre`ivi bez dela svoje teritorije. Kada je shvatio da je
definitivno izgubio rat, da nema vi{e Tre}eg rajha, da nadiru Rusi s
jedne strane, Ameri s druge, Hitler je bio u fazonu - Daj da spalimo ce-
lu Nema~ku, pa nema~ki narod ne zaslu`uje da nad`ivi slom moga
poretka. ^emu uop{te Nema~ka ako nije nacisti~ka? Pa izvinite, mo-
lim vas, to je taj na~in razmi{ljanja - Srbija ne mo`e da nad`ivi Koso-
vo. Ma daj, molim te, kako te nije sramota, koja je to poruka za sedam
miliona ljudi koji ovde `ive, za decu koja tr~e po ulici? ^ovi} je imao
onaj predlog da svi idu na granicu. Ovo je novi predlog - Hajde da svi
izvr{imo kolektivno samoubistvo.
Ako nam stvarno otmu petnaest odsto teritorije i sto odsto du{e, haj-
de onda lepo svi da izvr{imo harakiri. Je li to ideja? Pri tome je Srbi-
ja, da prostite, `ivela bez Kosova i te kako, u vreme koje se danas sla-
vi kao uspon srpske dr`avnosti, od oslobo|enja od Turaka do 1912.
Nemojmo se zezati. Ta vrsta neodgovornog brbljanja je mu~na, a ka-
da se brbljanje zavr{i u Kanadi, onda to dobija i prizvuk cinizma.
Svetlana Luki}:
[ta ti ~ita{ u vestima o Mi{kovi}u i ^edomiru Jovanovi}u?
Teofil Pan~i}:
Meni je sve to zajedno krajnje netransparentno. Samo znam da Mi-
{kovi} definitivno na nivou Beograda jeste monopolista. Kada iza|e{
na ulicu, pa jebiga, sve je postalo Maksi. To u Srbiji nije toliko izra`e-
no i mo`da on nije monopolista u celoj Srbiji, ali u Beogradu jeste, ni-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 410
Ne znam ja {ta ^eda radi u `ivotu, nemam pojma, ali kada vidim ko
ga napada, ja za po~etak stanem na njegovu stranu, dok me neko ne
ubedi u suprotno. Dakle, dok me neko ne ubedi suvislim dokazima, a
ne time da je ^eda, kako ono be{e, pio {ampanjac i kupao se u baze-
nu. Jebo vas {ampanjac i jebo vas bazen.
Svetlana Luki}:
U toku je privatizacija DDOR-a iz Novog Sada, tu se govori o stotina-
ma miliona evra i odjednom vidi{ da devet velikih svetskih kompanija
bojkotuje taj tender. Svetlana jako mrzi kada upotrebljavam te meta-
fore, ali ako je ova dr`ava organizam, njoj svakoga dana uzimaju i pro-
daju bubreg. Ima nekih stvari koje su nepovratne, ti ne mo`e{ da ima{
{est NIS-ova, ti nema{ {est JAT-ova. U celoj toj pri~i je li ^eda ovo, da li
je Mi{kovi} ovo, ti samo vidi{ da smo ostali bez oba bubrega.
Teofil Pan~i}:
Najgore je {to ne zna{ ba{ ta~no ni ko je te bubrege prodao, ni ko je tu
lovu uzeo i da li je ba{ ta cena prava. Porodi~no srebro }e da se potro-
{i i onda }emo da se pitamo {ta }emo. Utisak o ekonomskom boljitku
se gradi u pore|enju s devedesetim godinama. Naravno da se danas
ekonomski `ivi bolje nego {to se `ivelo pre deset godina. Ali taj `ivot
se bazira na dvema stvarima, jedno su donacije, drugo je prodaja ve-
likih, javnih preduze}a. Me|utim, {ta }emo kada i jedno i drugo pre-
stane? Ti ne zna{ vi{e da li je, bre, majku mu, ova zemlja samoodr`i-
va. A istovremeno ide{ u direktnu politi~ku, diplomatsku i svaku dru-
gu konfrontaciju s onima koji te realno izdr`avaju. Mene to podse}a
na one ludake iz Severne Koreje koji govore sve najgore o celom sve-
tu, jer jedino su oni ispravni, jedino su oni super, a najgore govore o
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 411
Teofil Pan~i}:
Ako poludim, mogu da napravim probleme, jeste da }u pre svega sebi
da ih napravim, ali svejedno }e{ i ti da oseti{. To je to, to je na{a atom-
ska bomba, na{a atomska bomba smo mi sami.
Negde sam pro~itao Ta~ijevu izjavu da ne}e do 15. februara ni{ta da ra-
di, kao evo, ne}u pre 15. februara, obe}avam. Onda }e Samard`i} biti u
velikom problemu, jer mora}e da raspi{u izbore. Na{ je problem {to na
tim izborima imamo takve adute kakve imamo i {to imamo samo Tadi-
}a i Nikoli}a kao predsedni~ke kandidate koji mogu da pobede, to je ~i-
njenica. Ima{ jednog predsedni~kog kandidata u vidu sada{njeg, aktu-
elnog predsednika, koji je dobar u onome {to ne ~ini. Najbolje strane
Tadi}a su ono {to on ne radi, {to nije prost, {to nije vulgaran, {to nije
agresivan, to je mnogo bolje od onoga {to radi. Ono {to radi je prili~no
bezli~no i kratkog dometa i neupotrebljivo i neuverljivo. A s druge stra-
ne ima{ ~oveka koji je simbol svega najgoreg {to postoji u Srbiji. I to ti
je izbor, a izme|u njih ima{ Ko{tunicu i Samard`i}a, pa ti vidi. Mo`e{
da bira{ izme|u toga da ostane ovako kako je do sada bilo ili da sve ode
u bo`ju mater. Ako pobedi opcija da ostane sve kako je do sada, to }e ti
biti super, jer }e{ pomisliti - Jao, moglo je da bude i mnogo gore.
Svetlana Vukovi}:
Ima ljudi koji su re{ili da u tom drugom zami{ljenom krugu izbora ne}e
glasati, ne}e iza}i i ne}e podr`ati Tadi}a, po cenu da do|e Toma Nikoli}.
Teofil Pan~i}:
Razumem tu vrstu principijelnosti, ali nisam ~ovek sa autodestruk-
tivnim nagonima, tako da ako do toga do|e, ja }u, naravno, iza}i na
izbore.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 412
Svetlana Luki}:
16.11.07.
^ovek mo`e da ka`e - da nije bilo bombardovanja, ne znamo koliko bi
Milo{evi} jo{ vladao, jer je bombardovanje nekim ljudima otvorilo o~i
i shvatili su da }e nas on sve povesti u samoubistvo. Toma Nikoli}
kao predsednik dr`ave figurira kao to bombardovanje.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo jo{ jedan Pe{~anik, hvala vam {to ste nas slu{ali, do vi|e-
nja do idu}eg petka.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 380
VE^NA SRBIJA
Aleksandar i Slobodan,
Svetlana Luki}:
Ove nedelje je odra|ena pretposlednja runda takozvanih pregovora o
Kosovu. Ko{tunica je zborio iste fraze o tome kako nikad, ni u snu ni
na javi, ni pod elektro{okovima ne}emo priznati taj akt nasilja koji se
sprema i uporedio ga s nacisti~kim prekrajanjem granica ili ve} tako
ne{to. Kada smo ve} kod Ko{tuni~inih fraza i kod nacista, Hana
Arent je pi{u}i o su|enju Ajhmanu bila zapanjena koliko je taj ~ovek
bio ogrezao u kli{eima i frazama. ^ak i kada se na{ao licem u lice sa
smr}u, prona{ao je kli{e iz pogrebnih govora. Pod ve{alima je bio to-
liko ushi}en mantrama koje je izgovarao da je zaboravio da se radi o
njegovom pogubljenju. I Ajhman je sebe do`ivljavao kao `rtvu koja is-
pa{ta zbog drugih i od suda je tra`io saose}anje za nevolju koja ga je
sna{la.
A {ta je pred pretposlednji ~in drame zvane re{enje statusa Kosova re-
kao Havijer Solana? Da neuspeh pregovora ne zna~i smak sveta i da `i-
vot ide dalje, {to je za nas smrtna uvreda, i da oni, Evropljani, tragaju
za zajedni~kim stavom Evropske unije. Evropljani se sada pre svega
brinu o tome kako da pridobiju jo{ pet-{est svojih ~lanica kojima se ne
svi|a ideja o nezavisnosti Kosova. Evropska unija je vrlo osetljiva na
nejedinstvo u svojim redovima. Dosta im je toga da im se svi rugaju za-
to {to su tako komplikovana i troma ma{inerija. Henri Kisind`er im se
podsmevao zbog nejedinstva i neefikasnosti i pitao - Ako ho}u da po-
zovem Evropu, koji pozivni broj treba da okrenem?
ni{tu op{tina Leposavi}, [trpci, Novo Brdo, ako neki Albanac poku{a
16.11.07.
da u|e u kancelariju predsednika op{tine.
384 Moj omiljeni stru~njak za kosmos, Hoking, omiljen jer jedino njega
razumem, ka`e da fizi~ki zakoni spre~avaju putovanje u pro{lost, od-
nosno da je majka priroda stvorila neku vrstu za{titne tehnologije za
to. Samo jo{ da ovde prorade ti fizi~ki zakoni i onda smo, bra}o i se-
stre, na putu za Eldorado.
U me|uvremenu }e pasti jo{ koja glava. Za sada svi upiru prstom u ^e-
domira Jovanovi}a. Ta~nije, ju~e i prekju~e smo prisustvovali onome
{to muslimani rade na kraju had`iluka, kolektivnom kamenovanju |a-
vola. Na podno{enje krivi~nih prijava LDP-a protiv Ko{tunice, Mi{ko-
vi}a i nekoliko ministara koji su omogu}ili nelegalno poslovanje vla-
sniku Delte, \eli} je ve} najavio da }e tu`iti ^edomira Jovanovi}a. Ni-
ko drugi do Mla|an Dinki} ga je nazvao sramotom za srpsku politiku,
ministar Milosavljevi} mentalnim bolesnikom, a Andreja Mladenovi}
je rekao za Jovanovi}a da je moralna nakaza i narkoman. Ima mnogo
razloga zbog kojih je nastala ova nova faza satanizovanja ^edomira
Jovanovi}a. Nave{}u samo jedan, koji nije prvi ni najva`niji.
Ova politi~ka kasta, klika koja vlada zemljom je toliko uzajamno po-
vezana da svako svakoga mo`e da uceni i po{alje na nekoliko godina
ili decenija na robiju. Kao da su se zavetovali na }utanje i stvorili ne-
ku vrstu pakta o nenapadanju. Jeste li primetili koliko se sada re|e
uzajamno vre|aju i optu`uju? Kada je Dinki} ovoliko morao da }uti
dok ne zalaje? Koliko je te{ko Velimiru Ili}u da trpi, a da nikoga ne
{utne? Koliko je \eli}u i Dinki}u te{ko da se ne sva|aju? Ta suspreg-
nuta agresivnost politi~kog polusveta, koji je navikao da mo} demon-
strira na najbrutalniji na~in, morala je da na|e nekoga koga mo`e da
udara, a da to nikoga od kolega lopova i mo}nika ne ugrozi.
I kad smo kod dece, vlada je odlu~ila da ne}e smanjivati PDV na hra-
nu i opremu za bebe, jer, kako ka`u u obrazlo`enju - ranije olak{ice ni-
su uticale na rast nataliteta i oni nisu ludi da sebi otkidaju od usta, a
da se Srp~ad i dalje ne ra|aju. Ne znam koliko bi novoro|ene Srp~adi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 385
Mirko \or|evi}:
Ve} dve nedelje iz crkve nema nikakvoga biltena o stanju zdravlja Mirko
starog patrijarha, {to bi bilo sasvim normalno, nego ~itamo razne ve- \or|evi}
sti koje izazivaju zabune. Patrijarh ima devedeset tri godine i skoro
sedamnaest godina je prvi ~ovek crkve. On je institucija koja ne pri-
pada Sinodu, ni partijskim mo}nicima, ni akademicima, ve} pripada
narodu srpskom. I dok je patrijarh bio zdrav, njime je manipulisano.
Pred sam Dejton on je Milo{evi}u potpisao akt u kojem se u ime svih
Srba zala`e za mir, ali mu je taj potpis oduzet i on je bio poni`en. Pa-
trijarh je 24. marta 2005. godine svojom rukom potpisao s kosovskim
ministrom kulture memorandum o razumevanju u kojem stoji - obno-
viti i za{tititi sve srpske crkve i svetinje, a garant za to su me|una-
rodne institucije. Dva dana iza toga usledilo je iz patrijar{ije saop{te-
nje u kojem se ka`e - Patrijarhov potpis i ovaj sporazum se smatraju
neva`e}im. Patrijarh to svakako nije zaslu`io, a i najnovije manipu-
lacije njegovom bole{}u zabrinjavaju. To {to ga je posetio mitropolit
Amfilohije je u redu, on je najstariji ~lan Sinoda, ali odjednom su tu i
predsednik vlade Ko{tunica i akademik Matija Be}kovi}. Ljudi se pi-
taju u kakvu situaciju je stavljen patrijarh.
Brine me {to upravo dok se doga|a sve ovo o ~emu govorimo, na sce-
ni imamo ekstremno nacionalisti~ke, profa{isti~ke i klerofa{isti~ke
grupe. Jo{ se nije dogodilo, a ~ekam da se dogodi da se na{a crkva slu-
`beno, sinodalnim aktom ogradi od tih paracrkvenih formacija i or-
ganizacija. Ukoliko se ne ogradi, krivica }e pasti na nju, jer videli
smo da ti juri{nici bukvalno fizi~ki tra`e uto~i{te u crkvi. Kada je kod
nas krenula kampanja da su nevladine organizacije delovi stranih
agentura koje mute vodu i zlo nam smi{ljaju, ista ta kampanja ne{to
pre toga je bila povedena u Rusiji, pod istim sloganima. Kada je kod
nas nedavno zbog porasta nasilja u porodici i na javnim mestima po-
nu|eno obja{njenje - za sve su krive sekte, u Rusiji se u isto vreme vo-
dio rat sa sektama, koji se tamo na druga~iji na~in zavr{io, jer u Ru-
skoj crkvi postoje i vrlo razumne struje. Nedavno su Putinu postavili
pitanje zbog ~ega nema veronauke u ruskim javnim {kolama. On je
odgovorio mirno i jednostavno - To ne mo`emo, jer za to treba menja-
ti ustav, {to je u ovom momentu nemogu}e. Imao sam ~ast i priliku
da se vi{e puta oglasim u Pe{~aniku i kada vidim sve ovo {to se dogo-
dilo u Aran|elovcu, pitam se gde su ti ljudi da do|u na predstavljanja
Pe{~anika i da vide pravi primer otvorene tribine; da govorimo o Sr-
biji, o Kosovu, o srpstvu u atmosferi normalnog dijaloga, a ne u at-
mosferi nasilja. ^uo sam saop{tenje da je predstavljanje Pe{~anika
otkazano iz bezbednosnih razloga. Ne dao Bog, ~ovek pomi{lja da ne-
ko tu dolazi da prikazuje Pe{~anik nose}i bombe u d`epu i da ga ta-
mo ~ekaju drugi s bombama u d`epu.
Nikada Srbija u svojoj istoriji nije bila manja, jer su glave u vru}ici in-
telektualne nemo}i krojile veliku Srbiju. Na momente se pitam da mi
nismo po~eli da se u`ivljavamo u ulogu totalnog gubitnika, da mazo-
histi~ki prihvatamo tu ulogu. Pozivaju nas da do razre{enja kosov-
skog statusa mal’ne ne treba da prihvatamo ni infuziju ni transfuziju.
Da citiram jednu gospo|u koju veoma po{tujem, koja ka`e - Niko ne}e
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 387
Svetlana Luki}:
Ho}emo li, Mirko, da idemo u Aran|elovac? Mirko
\or|evi}
Mirko \or|evi}:
Pomi{ljao sam da vas molim, spreman sam da idem, ali kada bi mo-
glo u centar Aran|elovca, da se ti ljudi pozovu da budu prisutni, da
govorimo o Srbiji, o srpstvu, o svetom Savi i njihovom svetosavlju
razborito i razumno. Ja ~ak verujem da }e oni posle tih razgovora od-
ustati od svojih nauma da treba dizati temperaturu i gu{iti javnu re~.
Pe{~anik je ba{ primer otvorenih tribina, koje ljudima dolaze na no-
ge u gradi}, u hladnu dvoranu, na gradski trg, u ~itaonicu, bilo gde.
Da sam u jednom momentu primetio da se neko u Pe{~aniku ruga cr-
kvi, ja bih javno u Pe{~aniku zbog toga protestovao, ali dopustite, ako
su mera duhovnosti, a to je u re~niku Ko{tunice i Matije i bratije valj-
da neki balisti~ko-artiljerijski pojam, ako su mera na{e duhovnosti
Pahomije, otac Gavrilo ili vladika Filaret, te{ko nama i crkvi i dr`avi
i te{ko duhu. Kad sebe slu{am, po~inje da me hvata strah i pitam se
slu{a li neko ovo {to ja govorim. Dok sam bio aktivan sa studentima
imao sam zadovoljstvo da razgovaram s desetinama mladih ljudi i vi-
deo sam da to ostavlja neki trag. Kada danas govorimo, osim mr`nje
i pakosti nema drugog odjeka.
Svetlana Luki}:
^uli ste Mirka \or|evi}a, kome kao i ve}ini pravih hri{}ana nije do-
voljno to da ovih dana na slavama pojede prvu sarmu i popije prvu ku-
vanu rakiju, nego bi `eleo da zna {ta se de{ava sa zdravljem pedeset
petog po redu patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koji sedi na pre-
stolu svetog Save. Na`alost, mnoge vladike Srpske pravoslavne crkve
se pona{aju tako kao da im se jo{ nije dogodilo hri{}anstvo, mada sve
ostalo jeste. Mladi hri{}ani, Srbi iz Aran|elovca su uz pomo} lokalnih
vlasti spre~ili promociju Pe{~anika u tom gradu. Momci koji su to ini-
cirali podse}aju na mlade Irance koji su i{li ulicama Teherana i skla-
njali iz radnji lutke Barbike i na njihovo mesto stavljali Saru, lutku s
~adorom. Mladi hri{}ani iz Aran|elovca i ne{to stariji hri{}ani iz lo-
kalnih vlasti ovoga puta su uspeli, a vide}emo da li }e uspeti i slede}i
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 388
Aleksandar:
Direktor Doma kulture nam je, na moje veliko iznena|enje, jer sam
znao da je on tu postavljen od SPS-a, iza{ao u susret i izdao nam sa-
388 lu. Imao sam sa svih strana informacije da }e do}i stvarno mnogo lju-
di. Nameravao sam da to bude jedno divno ve~e za Aran|elovac, koji
je zadnjih godina sterilan po pitanju bilo kakvih kulturnih de{ava-
nja. Ja sam slu{alac Pe{~anika i meni ovo nije bilo potrebno. Slu{ao
bih emisiju narednog petka, pa bih je slu{ao. Jednostavno sam hteo
da vi{e ljudi upoznam sa vama, da i neka od knjiga Pe{~anika bude
prodata, da se ta ideja malo pro{iri. Sve je bilo u redu do nedelje uve-
~e, kada su se iznenada na televiziji [umadija pojavila neka ~etiri li-
ka, koji su po~eli neverovatnu pri~u. Jedan od njih je predsednik ne-
kog udru`enja Na{i. Oni sebe predstavljaju kao pravoslavne vernike,
zna~i, smeta im bilo kakva kritika Srpske pravoslavne crkve. Bili su
tu i ~lanovi udru`enja Ravnogorski pokret i Svetozar Mileti}. Trebalo
je to da ~ujete, `ao mi je {to ne mo`emo da do|emo do tog snimka. Ne
mogu da podnesem da upravo ti ljudi, koji podr`avaju Srpsku pravo-
slavnu crkvu, ne pominju njene svetle ta~ke, Pahomija i Ilariona. ^im
ih ne pominje{, zna~i da ih prihvata{, a prihvata{ ih, kao {to je rekao
taj Ani} iz te Na{e [umadije, zato {to ih je rodila srpska majka. Pa
srpska majka je rodila i Legiju i Zvezdana Jovanovi}a, pa {ta sad tre-
ba da radimo, da ih pustimo iz zatvora?
Svetlana Luki}:
Direktorka televizije je rekla da je ta emisija emitovana u pla}enom
terminu.
Slobodan:
Kada sam ih pitao gde im je kajron na kojem pi{e da je termin iznajm-
ljen, rekli su mi da im ne radi kompjuter. Termin je upla}en naknad-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 389
Aleksandar:
Oni brane neku teoriju lokalpatriotizma, koja stvarno mo`e da nas
uni{ti. Ako nemamo menad`era za na{ grad, hajde, ljudi, plati}emo,
neka do|e, neka nam da pet super ideja od kojih }emo `iveti narednih
petnaest godina. Ali ne}emo te ideje bazirati samo na siru i kajmaku.
Slobodan:
Kao banja smo nestali s turisti~ke scene, ljudi vi{e ne dolaze u taj
grad. Rekao sam jednom koji je bio u toj emisiji - De~ko, ti mora{ da
shvati{ da smo mi razli~iti, ali ta razli~itost mora da donese neki kva-
litet, a ne da se ti i ja tu~emo na ulici zato {to smo razli~iti. Nisam
o~ekivao da }e biti toliko napeto da }e emisija morati da se otka`e. Vi
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 390
Aleksandar:
Ja }u citirati njihovo saop{tenje za javnost - da su zajedni~kom akci-
jom uspeli da spre~e divljanje belosvetskih hoh{taplera u cilju tako-
zvanih nezavisnih medija i njihovih nazovi nezavisnih produkcija,
~itaj soro{evskih, u kojima se pljuje sve ono {to je svakom Srbinu sve-
to, svetosavlje, patriotizam, ljubav i nada da }e u ovoj zemlji jednom
biti bolje.
Svetlana Luki}:
Da li su te organizacije tako mo}ne da mogu da narede, da nogom u
vrata u|u u TV [umadiju i da dovedu do otkazivanja promocije ili su
oni samo ne~ija udarna pesnica?
Aleksandar:
Naravno da nisu toliko mo}ni. Imali su nekoliko akcija koje su mi se
dopale, na primer, okre~ili su vrti}. Kada sam vozio za Beograd video
sam plakate koji najavljuju dolazak zvezda Granda u Aran|elovac. I
{ta sad, zato {to ne volim da slu{am takvu muziku ja treba da okupim
ljude da demonstriramo zato {to oni zaglupljuju narod? Ali jeftina
demagogija pali kod ljudi u Aran|elovcu. Oni se rukovode izjavama
lokalnih gazda, koji su za vreme Milo{evi}a govorili - ^iji se dedov-
ski od`ak ne vidi sa Bukulje, taj nema {ta da tra`i u Aran|elovcu. Moj
otac je do{ao u Aran|elovac po konkursu za veterinara koji je bio
otvoren godinu dana, jer veterinarska stanica nije mogla da na|e tre-
}eg veterinara. Ja sam se tu rodio i moja `elja je da Aran|elovac po-
stane pristojnije mesto. Predsednik op{tine, koji je u ve} dva manda-
ta narodni poslanik, uspeo je da upropasti sve {to je moglo da se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 391
Slobodan:
Direktorka televizije [umadija mi je rekla - Zna{ ti, ja sam ovde ro|e- Aleksandar
na, a ti si do{ao. Novinar koji je vodio tu emisiju mi je rekao - Je l’ zna{
ti ko je ovde na vlasti, a ti dovodi{ Pe{~anik; zar to nije provokacija
lokalne vlasti?
Aleksandar:
Koju smo poruku dobili od aran|elova~ke vlasti? - Ako ste razli~iti,
nemojte slu~ajno da dolazite ovde. Kakva crna Evropa? Kada je bio re-
ferendum za ustav, oko {est po podne, kada je postalo izvesno da taj
referendum ne}e uspeti, ministar Ili} se pojavio u medijima i rekao -
Ma nemoj sutra da mi je neko do{ao, pa da mi ne{to tra`i, a nije gla-
sao, jer ljudi, Kosovo je u pitanju. I evo, super, sa~uvali su Kosovo.
Ako nameravaju da nas za desetak dana sve po{alju u Bujanovac, me-
ne ne}e sigurno. Neka me ni ne zovu, neka me odmah proglase dezer-
terom. Ja pu{ku u ruke da uzimam i da se bijem ni s kim ne}u, to nije
moj na~in borbe protiv bilo ~ega.
Slobodan:
Stra{no u celoj pri~i je {to su ti Na{i i pokret Svetozar Mileti} na bu-
d`etu op{tine. Iza takvih organizacija stoje lokalne vlasti. A i ako ne
stoje, stra{no je da lokalna vlast bude indiferentna prema takvima.
Isto nam se de{ava na saveznom nivou. Pojavi se neka garda cara La-
zara i to nikome ne smeta, ka`u - Oni ne ugro`avaju bezbednost Srbi-
je. Zna~i, nije bitno da li }e neko da zvecka oru`jem i sebe predstavlja
kao oru`anu formaciju. Zaboravili smo da ka`emo, onog dana kada
su dolazili novinari iz B92, prvo nisu mogli da dobiju adekvatnu izja-
vu od direktorke televizije [umadija. Ona je dovela te de~ake iz Na-
{ih da joj budu kao telohranitelji. I kada je kona~no taj materijal pu-
{ten u vestima B92 u jedanaest sati, je l’ mo`ete da verujete da su mi-
nut-dva pre emitovanja tih vesti nestali i struja i kablovska televizi-
ja u Aran|elovcu? Kablovsku su pustili kada je po~eo sport. U kojoj
mi dr`avi `ivimo, u kom gradu? Ja sam sutradan pitao na~elnika SUP-
a, koji mi se `alio da je pod velikim pritiscima - Znate {ta, vi ste pre-
ma suorganizatoru bili korektni, odobrili ste obezbe|enje, ja ni{ta
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 392
392 Aleksandar:
Neko se iz te lokalne vlasti setio da letos organizuje nekoliko konce-
rata. Na{i su i to osudili, njima ne valja da do|e Van Gog. Pa {ta onda
valja? Valja samo ono {to rade oni, kre~enje vrti}a ili ne znam {ta. Do-
bro, ako ste vi moleri, vi radite taj posao i nemojte se me{ati ljudima
u bilo {ta drugo. Ako znate da kre~ite, aj’mo da okre~imo ceo Aran|e-
lovac. Evo, ja }u vam kupiti dve kante poludisperzije, kre~ite {ta god
mo`ete. Ja s njima vi{e nemam {ta da razgovaram. Vi samo postojite,
neka vas podr`ava ko vas podr`ava. Ni njihov prvi ve}i incident, ka-
da je dolazio ^eda, nije ka`njen. To im je dalo zeleno svetlo da nasta-
ve dalje. Pravo svakog gra|anina je da se buni, ali buni se kako treba
da se buni{.
Slobodan:
Predsednik op{tine se uop{te nije oglasio o ovom incidentu. Oni po-
ku{avaju da zatvore o~i pred svakim problemom. Aran|elovac je grad
koji za vreme biv{eg predsednika op{tine nije imao trotoare. On radi
u Agenciji za privatizaciju, a nijedna privatizacija u Aran|elovcu ni-
je obavljena kako treba. Sada su navodno po~eli da sre|uju trotoare,
da stavljaju behaton plo~e i misle da je to dovoljno. Ovo {to se desilo
je veliki problem za mali grad, ali svi misle - svake halabuke dosta za
tri dana. Ali mi smo re{ili da organizujemo promociju Pe{~anika u
Aran|elovcu.
Aleksandar:
Ljudi verovatno nisu svesni zna~aja filozofije asfalta. Ta Nova Srbija
asfalt gleda kao ne{to sveto, to je proizvod koji im daje neverovatnu
mo}. Pomo}u asfalta oni su ostvarili neverovatan rezultat na parla-
mentarnim izborima. ^udo jedno {ta mo`ete da uradite s jednim ka-
mionom asfalta. Predsednik op{tine Topola, koji je verovatno ve}
progla{en lokalnim svecem, i{ao je dotle da je oko mauzoleja na
Oplencu, po originalnoj kaldrmi udario vru}i asfalt. Kaldrma vi{e ne
va`i, ovo je dvadeset prvi vek i stavljamo asfalt, i to vru}i asfalt. I mo-
lim lepo.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 393
Slobodan:
Jedan moj drugar koji ima asfaltnu bazu igra s nama tenis i ja mu ~e-
sto ka`em - Ti si jedan od najja~ih politi~ara u gradu. On mi ka`e -
Stani ~ove~e, ja se ne bavim politikom. - Kako se ne bavi{? Asfaltira{,
bre. Ko ovde vi{e asfaltira, on je bolji politi~ar.
Aleksandar:
Na}i }emo, pa makar iznajmili veliku sportsku salu. Ovome je dat to-
liki publicitet da mo`da mo`emo i sportsku salu da popunimo. Sada
ni ona Ceca ne bi mogla dovede vi{e ljudi. ^ak ni ove zvezde Granda.
Svetlana Luki}:
[to mi ne iza|emo na ulicu? Da tra`imo da odr`imo javni skup na uli-
ci? Ozbiljno to govorim.
Slobodan:
To nije lo{a ideja.
Svetlana Luki}:
Nama je va`no da ne idemo kod nekoga privatno u ku}u. Ipak ne ide-
mo na slavu. Mo`emo da do|emo i na slavu, ako nas pozovete, ali ovo
je drugo.
Aleksandar:
Ne, oni verovatno misle da mi ni slavu ne slavimo, da ja ne znam {ta to
zna~i vera, da ja nikad nisam i{ao u crkvu, da ne znam {ta je kola~, da
ne znam ko je Isus Hrist. Pa je l’ oni znaju da je Isus Hrist razapet za-
to {to je mislio druga~ije od ostalih? I oni bi sada da se pona{aju kao
ti ljudi koji su ga razapeli. Pa dajte ljudi, bre, mislite malo glavom.
liko pitanja, {ta im tu nije jasno, za{to su oni Srbi, a vi niste. @ao mi
16.11.07.
je {to se to nije desilo, ali evo, ja im obe}avam da }u im obezbediti raz-
govor s vama, neka vas pitaju sve {to im nije jasno.
Svetlana Vukovi}:
Da li ste vi tu u bilo kakvoj opasnosti?
394
Slobodan:
Znate {ta, ja sam ginekolog, radim u bolnici, igrao sam aktivno fud-
bal za fudbalski klub [umadija, stalno sam na ulici, ja od tih ljudi ne
ose}am nikakvu pretnju. Oni meni, iskreno re~eno, nikada i nisu pre-
tili, jer mi smo ipak ljudi koji imaju kakvu-takvu te`inu u tom gradu,
voleli nas ili mrzeli. U svakom slu~aju, jo{ verujem da bezbednost u
tom gradu mo`e da odr`i policija i ljudi koji su zadu`eni za to. U sva-
kom slu~aju ne smemo da dozvolimo da Aran|elovac bude zatvoreni
grad. Mi smo ~itav vek bili mondensko, turisti~ko mesto Beogra|ana,
koji su svaki vikend provodili u Aran|elovcu. Mi ne smemo da dozvo-
limo da taj grad bude zatvoren, to je u interesu svih gra|ana, pa i tih
koji su napravili nepromi{ljeni eksces i ta tribina mora da se odr`i.
Uostalom, mislim da }e se i sve op{tinske strukture ovoga puta anga-
`ovati. Mi }emo oti}i direktno kod njih i zatra`iti pomo} u organiza-
ciji i mislim da posle ovoga {to se desilo ne bi smeli da nas odbiju.
Svetlana Luki}:
Ju~e je na sednici vlade, osim {to je doneta odluka o dodeli nagrada
kajaka{ima, usvojen i izve{taj o stanju u ustanovama za sme{taj de-
ce i odraslih s posebnim potrebama. Vlada je, dakle, ju~e i zvani~no
saop{tila da je izve{taj me|unarodne organizacije za pravo mentalno
obolelih pod naslovom, se}ate se, Mu~enje kao le~enje - neistinit,
zbog ~ega je stvorena la`na slika o stanju u tim ustanovama u Srbiji.
Ko{tunica kao predsednik vlade nije ni ~ekao izve{taj svoje vlade, ne-
go je odmah rekao da je to nastavak mra~ne propagande o Srbiji, ko-
ju vode oni koji tvrde da u Srbiji ima fa{izma. Ni ministru zdravlja Mi-
losavljevi}u nije bio potreban izve{taj vlade. Jo{ pre nekoliko dana je
rekao da je izve{taj ove me|unarodne organizacije maliciozan i da on,
Tomica Milosavljevi}, nikada nije ni kontaktirao s tim amaterima za
koje jedva da je i ~uo.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
To je valjda potreba ljudi da kada do|u na vlast pravdaju stanje mi-
sle}i da }e na taj na~in da spasu svoj obraz ili obraz svoje zemlje. Oni
po~inju da se identifikuju sa svojom dr`avom i {tite joj ugled na taj
na~in {to misle da, kao {to stara poslovica ka`e - prljav ve{ ne treba
da se iznosi. Me|utim, to je na po~etku dvadeset prvog veka vrlo ne-
prakti~na reakcija. U me|unarodnim organizacijama poput Ujedinje-
nih nacija i UNICEF-a postoji institucija koja se zove - pru`anje teh-
ni~ke pomo}i dr`avama. Prema tome, najpametnija reakcija bi bila
da se obratimo me|unarodnim organizacijama i ka`emo - Mi sami
mo`da nismo bili svesni, prevideli smo, nismo obilazili, nije ra|ena
inspekcija, bili smo preokupirani politi~kim problemima, eto, prosto
se nismo fokusirali, hajde sada ne{to da uradimo. I htela bih kao
pravnik da obrazlo`im, ne ulaze}i u to da li je bilo opravdano ili nije,
za{to se mo`e takav naslov staviti na ceo izve{taj. Tortura ili mu~e-
nje se ne odnosi samo na ~in mu~enja u nekoj ustanovi. Dakle, mi
kvalifikujemo da je do torture do{lo ne samo kada neko od zaposle-
nih vr{i torturu nad korisnicima usluga, ve} i kada je sam ambijent -
ambijent mu~enja, i to ne samo za korisnike, nego i za one koji su tu
zaposleni.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 396
Milena Jerotijevi}:
Mu~enje se ne de{ava samo onda kada postoje ma{ine za mu~enje.
Najve}i mu~itelji su ljudi. Ovde se deca i ljudi koji su u institucijama
zatvorenog tipa mu~e i tu nema mnogo pri~e. Ne treba da filozofira-
mo o tome da li je ne{to mu~enje ili nije. Niko se ne bavi osobama ko-
je to trpe. I moj utisak je da ministar Milosavljevi} brani ne{to {to ne
poznaje. Njega to nije interesovalo, on ne zna {ta se de{ava i kakvo je
zdravstveno stanje dece s posebnim potrebama. Nikada mu nije pro-
{lo kroz glavu da ta deca ne mogu da poprave zube, da ne znaju da ka-
`u ako ih boli slepo crevo, da lekari ne znaju da pri|u toj deci. On ni-
je saznao od dr`ave i resornog ministarstva za te{ke muke tih poro-
dica, jer ne mogu da svojoj deci pru`e osnovnu zdravstvenu za{titu.
Roditelji se boje to da ka`u, zaposleni u tim institucijama se boje da
ka`u {ta se tamo radi, korisnici usluga tih institucija ne znaju kome
to da ka`u, nekad i ne umeju to da formuli{u, nego samo kroz agresi-
ju i autoagresiju pokazuju da se mu~enje nad njima sprovodi. To je-
ste mu~enje po svim definicijama, a ministar zdravlja je tako reago-
vao zato {to on nema pojma {ta se tamo de{ava. Kao da je prvi put sve
to ~uo i na prvu loptu je po~eo da se brani, potpuno neargumentova-
no, difuzno.
Valentina Zavi{i}:
Zaista nisam o~ekivala ba{ ovakvu reakciju vlade. [esnaest godina
smo bili neprijatelji dr`ave i opet je sve isto. Mi smo i dalje neprijate-
lji dr`ave ako ukazujemo na to da je na svima nama odgovornost da
ne{to preduzmemo. To je zastra{uju}e i pora`avaju}e za mene li~no i
~injenica je da me Srbija jako boli u ovom trenutku.
Valentina
Zavi{i}
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Pedeset godina posle Drugog svetskog rata na{ pojam o ljudskim pra-
vima je bio vezan za prava u ekonomskoj i socijalnoj oblasti. Mi smo
mislili da ako narodu obezbedi{ zdravstvo, obrazovanje, hranu, ti si
u stvari zadovoljio sva ljudska prava. I na{ narod i predstavnici vla-
sti su bili nau~eni da tako misle. Drugim re~ima, kada im sada poka-
`ete ustanovu koja je okre~ena i u kojoj su ~isti kreveti}i, svi smatra-
ju da su time zadovoljena i ispunjena ljudska prava. Me|utim, ljud-
ska prava dece i ljudi koji imaju neki oblik invaliditeta podrazumeva-
ju da oni tako|e imaju pravo na obrazovanje, na u~e{}e u dru{tvenom
`ivotu, na `ivot u porodici. Mnogi od tih ljudi i dece ne bi bili u ta-
kvom stanju invaliditeta da je na vreme obezbe|ena podr{ka njiho-
vim porodicama, a ne institucijama. To je i mnogo jeftinije. Jeftinija
je pomo} porodici od tro{ka za svako dete u instituciji.
Valentina Zavi{i}:
U zakonu stoji da dete, osoba s invaliditetom ima pravo na sme{taj u
instituciji. To ne mo`e da bude pravo, ako se na taj na~in kr{i pravo
da dete `ivi u porodici, da ima adekvatan tretman, da ima pristup
obrazovnim institucijama. Pre ~etiri-pet godina na nekom okruglom
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 398
Milena Jerotijevi}:
398 Ako je to tako presti`na stvar, za{to lekari ne bi iz `elje za presti`om
bili lekari u tim institucijama? Za{to psiholozi zbog presti`a ne bi ta-
mo bili psiholozi ili vaspita~i? To je ~ista demagogija. Institucije ni-
ko ne voli. I kasarne se sada ukidaju. Sada su porodili{ta prijateljska
prema bebi i ona je s majkom. Zna~i, sve se menja, samo su ove insti-
tucije dobre. I zaista je sramna formulacija stru~njaka iz tih institu-
cija, koji su rekli - Mi sprovodimo blage fiksacije. [ta zna~i fiksacija?
To zna~i - Ve`em te, zave`em te za krevet i ne mo`e{ da mrda{, dok ne
po~ne da deluje lek, dakle, dok drugo fiksaciono sredstvo ne po~ne da
deluje i dok ne padne{ onesve{}en. Kada ne mo`e{ da mrda{, ne mo-
ram da te gledam. To zbog ~ega na{i stru~njaci vezuju decu i odrasle
jeste posledica odnosa struke prema njima. Elementarna potreba jed-
nog deteta jeste da ima dodir preko ko`e, da se kre}e, da ima stimu-
lacije preko centra za ravnote`u i da na jako ranom uzrastu ima sti-
mulacije preko zone usta, dakle, sisanje. Za{to postoje cucle, za{to
hranjenje mora da bude ritualno, za{to dojenje? Zato {to su to infor-
macije koje idu direktno u mozak i razvijaju mozak i stvaraju svest o
sopstvenosti, o sopstvenom telu. Tako se razvija JA svakoga od nas.
Dakle, tako sti~em svoj identitet. Ako vi li{ite dete tih stimulacija, a
to se de{ava u instituciji, onda deca po~inju da prave ono {to se zove
roking, odnosno da se klate ne bi li na taj na~in aktivirala svoj centar
za ravnote`u, ne bi li na taj na~in imali dodir preko ko`e, da bi stimu-
lisali mozak, jer to mora da se de{ava da bi mogli da do`ive svoje te-
lesne granice. Ako ga jo{ ve`ete, pa to ne mo`e ni samo da uradi, on-
da ste vi napravili dete koje odbija hranu, po~inje dramati~no da sla-
bi, mek{aju mu kosti.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Roditelji su dovodili decu s invaliditetom u na{u kancelariju nakon
traumati~nih doga|aja u nekim od institucija, pri kojima je deci u po-
stupku disciplinovanja nanesena telesna povreda. Bilo je lomova ko-
stiju, bilo je i{~a{enja ruku. Nasilje koje vr{e odrasli nad decom je
mnogo ja~e i ve}e i lak{e u institucijama za decu s invaliditetom ne-
go u institucijama za decu bez roditeljskog staranja ili u {kolama. Nevena
Dete u {koli ima na~in da se suprotstavi nasilju, mo`e da ka`e, mo`e Vu~kovi}-
[ahovi}
da prijavi. Dete bez roditeljskog staranja u institucijama je u nepo-
voljnijem polo`aju, ali opet mo`e negde to da ka`e, nekom da se po-
`ali. Dete koje ima neki oblik invaliditeta naj~e{}e ne mo`e da se po-
`ali i to ide tako dok se ne vidi neka dramati~na posledica poput lo-
ma ili i{~a{enja.
Milena Jerotijevi}:
Ro|eno je dete s Daunovim sindromom i roditelji su savetovani u po-
rodili{tu da dete smeste u instituciju. Majka ka`e - Ja ne znam kako
su me skleptali da to uradim. Dete je tamo po~elo ozbiljno da propa-
da, posle odre|enog vremena majka je vratila dete i posle nekoliko
meseci dete je `ivnulo i po~elo da se razvija u skladu sa svojim mo-
gu}nostima. Kada vi date detetu dovoljno prilike i sve {to mu je po-
trebno, onda se vidi da definicije ograni~enja ne stoje. To je prevazi-
|eno i dok ne damo {ansu detetu, mi ne znamo koje su njegove mo-
gu}nosti. U jednoj beogradskoj instituciji koja radi s decom sa auti-
zmom, de~aka su besomu~no pretukli vaspita~i. Ti roditelji jo{ nisu
uspeli da ostvare ni{ta od svojih prava, jer su se drugi roditelji upla-
{ili i povukli, jer su ostali zaposleni stali u za{titu tog kolege, jer
gradski sekretarijat ni{ta nije mogao da preduzme, jer su se ~ak i ro-
ditelji koji su u odgovaraju}em udru`enju podelili iz straha. To vam
je definitivno Kafka. Odjednom ostanete sami na ledini.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Se}am se jednog slu~aja, do{la je jednog dana majka, sama, radi, raz-
vedena, njen de~ak ima ve} trinaest-~etrnaest godina, fizi~ki je po-
stao jako veliki, a zahtevao je potpunu negu, kao {to je kupanje i pre-
svla~enje. @ena je ve} bila na ivici izdr`ljivosti, prosto nije mogla da
ide na posao, da radi i zara|uje. Da skratim pri~u, njoj je savetovano
da dete smesti u instituciju. I onda je ona do{la kod nas i to je bilo
dramati~no, ona je plakala i bila o~ajna i rekla da nema drugog izbo-
ra, da nema pomo} i prosto je od nas tra`ila savet u koju instituciju
da ga smesti, gde bi bila sigurna da se ove stvari o kojima pri~amo ne
bi de{avale. I na kraju, mi smo nevoljno preporu~ili jednu instituciju
zato {to smo znali da }e mo}i da uzima dete svakog vikenda. Me|u-
tim, ona je bila o~ajna, njoj je trebalo jako malo nov~ane i psiholo{ke
podr{ke, pa bi imala vi{e snage da zaradi ne{to dodatno, da plati ne-
kog da joj sve to radi. Ona je ve} bila potro{ena, na ivici i na kraju je
donela odluku koju je donela. Do`ivela je poraz, ose}ala se kao da je
izgubila najve}u bitku svog `ivota, kao da je ona kriva {to je izgubila
svoje dete.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 401
Valentina Zavi{i}:
Mi na`alost i dan-danas imamo to da u porodili{tu lekari savetuju
majci da odmah smesti dete u instituciju. Prvo, na~in na koji se to sa-
op{tava. Niko ih nije obu~io kako se saop{tavaju vesti koje nisu vese-
le, koje }e zahtevati od porodice bolno prestrojavanje. Ne, nego se
majci savetuje da ne doji dete da se ne bi vezivala za njega i da ga da
u instituciju, jer }e se tamo brinuti o njemu, jer od njega nikada ne}e Valentina
biti ~ovek. Izostaje i minimum podr{ke od samog po~etka. [to smo Zavi{i}
udaljeniji od civilizacije, gradova, pritisak je ve}i, pitamo se za{to
smo rodili takvo dete, da li }e nas prihvatiti i tako dalje. Problemi su
jo{ ve}i kada je ugro`eno zdravlje deteta, kada mu je potrebna fizi-
kalna terapija i podr{ka da se uklju~i u vr{nja~ku grupu. Kada sve to
izostane, porodica se na|e u kolapsu i pred dramati~nom odlukom da
ostavi dete u instituciji. Sada se vra}amo na finansijsku konstrukci-
ju. Porodice se suo~avaju s nemogu}no{}u da ostvare pravo na tu|u
negu i pomo}. Roditelji jako te{ko refundiraju tro{kove za lekove, pa
da li su ba{ ti lekovi na pozitivnoj listi, da li mogu da se nabave, da li
imaju ro|aka u inostranstvu da im to po{alje i tako dalje. A ako se de-
te smesti u instituciju, onda to pla}a dr`ava.
Nevena Vu~kovi}-[ahovi}:
Mi ne `elimo da vidimo siroma{tvo, jer nas to ugro`ava, ne `elimo da
vidimo strance, crnce, mi imamo izreke tipa - Uda}e se za njega, ma-
kar bio crni Ciganin. To govori o tome kako se mi odnosimo prema
razli~itosti. [ta je za nas Ciganin? To je simbol i sinonim svega {to je
najgore i toga se treba re{iti i ne gledati. Isti odnos postoji prema lju-
dima koji imaju neki oblik invaliditeta i smatra se da je najve}a tra-
gedija za porodicu da dobije dete koje ima neki oblik invaliditeta. Ka-
da su ta deca bez roditeljskog staranja, mi ne mo`emo da na|emo
usvojitelje za decu invalide u Srbiji. A postoje zahtevi za usvojenjem
iz drugih zemalja. Naravno, postoje slu`be koje prate kako je to dete
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 402
Valentina Zavi{i}:
I ako postoji potreba za dnevnim centrima, oni moraju da budu tamo
gde smo mi. Ako je meni potreban vrti}, {kola, bioskop, mi moramo
da verujemo da je to potrebno i toj deci, tim ljudima. Zna~i, nisu oni
tu`ni, tu`ni smo i jadni mi ako im ne pru`imo ono {to im je potrebno.
I oni postaju tu`ni zato {to ne dobijaju ono {to treba da dobiju sva
ljudska bi}a.
Milena Jerotijevi}:
[ta inkluzivni pokret podrazumeva? [ta je inkluzija? - Ne zanima me
{ta ne mo`e, nego {ta mo`e. Kako ja mogu da stvorim uslove da ta oso-
ba mo`e? I ove institucije i ovo poricanje ovog izve{taja su deo tog sta-
rog modela, jer se ljudi jo{ nisu odlepili od toga da kada govore o oso-
bama s problemima u funkcionisanju pre svega govore o njihovim
ograni~enjima, nemogu}nostima, nedostacima. Va`no je da se mrdne-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 403
Svetlana Luki}:
^uli ste Milenu Jerotijevi}, Valentinu Zavi{i} i Nevenu Vu~kovi}-[aho-
vi}. Dakle, nas je sedam ili ve} koliko miliona, imamo oko ~etiri hiljade
dece bez roditeljskog staranja i dece ometene u razvoju, dece koja su
najnemo}niji deo ovog dru{tva, a ova dr`ava je upravo na njihovom
primeru pokazala svu svoju brutalnost i neosetljivost. Ponavljam, da-
kle, vest da su odbili da smanje PDV za bebi opremu i hranu, jer im iz-
gleda srpske majke ne isporu~uju dovoljno dece. Da vas podsetim, pre
godinu-dve Srpska pravoslavna crkva je ponovila svoj stav prema
abortusu i pozvala `ene da ra|aju i ako ne mogu da gaje decu, da ih da-
ju crkvi, pa }e ih crkva negovati. Zanimljivo je da je tu ponudu u ime
Srpske pravoslavne crkve izneo niko drugi do vladika Pahomije.
I evo vesti koja je stigla, jedna osoba je stradala, a vi{e njih je povre-
|eno pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik, re-
~eno je u policiji. Ekipe hitne pomo}i su iz ru{evina izvukle jednu oso-
bu koja je davala znake `ivota, me|utim, ona je ubrzo preminula. Po-
licija i ekipe tragaju za jo{ jednom osobom koja je ostala ispod ru{e-
vina.
Op{irnije o ovom doga|aju i druge vesti }ete slu{ati odmah nakon Pe-
{~anika, a za kraj slu{ate kolumnistu lista Vreme Teofila Pan~i}a.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 404
Teofil Pan~i}:
16.11.07.
Ljudi jo{ zdravi u glavi prosto vide da to u Aran|elovcu nije tvoj ili
moj ili privatni problem tih ljudi koji su to hteli da organizuju, nego
da taj doga|aj, mada naizgled sitan, jedna od mnogih promocija Pe-
{~anika u jednom od mnogih gradi}a Srbije, ima u`asno jak simboli~-
ni naboj. Ja sam to poku{ao u svom tekstu za Vreme da nazna~im. Za-
404 to sam namerno po~eo s tim kako sam 2000. godine agitovao da se
glasa za Vojislava Ko{tunicu na tribinama {irom Srbije, na kojima
smo gledali ho}e li policija da upadne sada ili }e da upadne malo ka-
snije. Smatrali smo da, {ta god se desilo u toj postpetooktobarskoj Sr-
biji, neke stvari su iza nas. Verovali smo da vi{e ne postoji mogu}nost
da se nekim normalnim ljudima uskrati odlazak u ceo jedan grad, ko-
ji se progla{ava nekom zabranjenom zonom. E, to se desilo, i to upra-
vo u ovom trenutku, kada ka vrhuncu kre}e histerizacija javnog dis-
kursa o Kosovu, da }e nama da otmu petnaest odsto du{e i teritorije.
Mislim da su onda ljudi prepoznali da tu ima ne~ega krupnog, da je taj
doga|aj ve}i od samog sebe. Zna~i, da on mo`e biti simptom i nazna-
ka vra}anja onih vremena kada su kvazipatriotski komesari mogli da
mere nivo patriotizma u krvi i da na osnovu toga izri~u presude. Zato
smatram da je taj Aran|elovac jako va`an. Zna~i, nije on va`an u smi-
slu da li }emo ti i ja da isteramo neku svoju stvar, nego je va`an uto-
liko {to to ne sme da se desi, {to to nikome ne sme da se desi.
Meni se ~ini da na{a situacija ovde sve vi{e li~i na vrstu putinizma
bez gasa i nafte. Mi smo sli~ni putinovskoj Rusiji po svemu, osim {to
nemamo gas i naftu, pa ni pare. Putin ima tu organizaciju koja se zo-
ve Na{i, to je ne{to {to su svi prevideli kada su govorili o ovom aran-
|elova~kom slu~aju, da se ova misteriozna organizacija zove Na{i.
Dakle, Na{i su neka vrsta putinovskih omladinskih juri{nika, to je
nekakva me{avina, od velikoruskih neofa{ista preko monarhista do
nostalgi~ara Sovjetskog Saveza; sve {to vu~e na velikodr`avlje i sa-
modr`avlje, autoritarnost, antizapadnja{tvo i antiliberalizam u sva-
kom mogu}em vidu. Sve se to tu zgrudvalo, zgru{alo u ne{to {to se
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 405
Svetlana Luki}:
Ne znam da li si video snimak kada Putin odlazi me|u omladinu, to je
bilo da se smrzne{. Dolazi u ogromnu salu gde su svi od dvadeset-
dvadeset pet godina, zastave Sovjetskog Saveza, crkvene zastave, ru-
ske zastave. Govor koji im je odr`ao po~inje sa - Neki ljudi idu u stra-
ne ambasade.
Teofil Pan~i}:
To je organizacija Na{i i upravo o tome govorim, o ideolo{kom eklek-
ticizmu, mo`e i crkva i Sovjetski Savez. Rekao bi ~ovek - kako spojiti
crkvu i Sovjetski Savez? Odavno je o tome Vladimir Vojnovi~ napisao
proro~anski roman, izdat je na srpskom, zove se 2042. godina. Treba
to ~itati danas, tu se ljudi ne krste, nego se zvezde. To je neka vrsta
ideolo{kog sinkretizma koji pomiruje levo i desno, ateisti~ko i religi-
ozno, sve je dobro samo da je u slavu velike Rusije. U isto vreme ovde
ima{ ljude koji idu pred skup{tinu Srbije i govore da su oni garda ca-
ra Lazara. ^ekaj, ~ove~e bo`ji, ima{ nekoga ko ti javno govori da je pa-
ravojna formacija i jo{ se hvali da navodno ima ne znam koliko oru`-
ja. I sad pitaju Jo~i}a - Ho}e li to da destabilizuje Srbiju, a on ka`e -
Ma sve je to kul. [ta je, bre, kul? Ti ljudi {etaju Srbijom. Zna{, Rusija
je velika i ozbiljna zemlja, u njoj stvari mogu da budu veoma stra{ne,
kao {to su ~esto u istoriji i bile, ali su uvek nekako i ozbiljne. A ovo
kod nas }e da se pretvori u neku vrstu operete. A to {to }e da bude ope-
reta, uop{te ne zna~i da je bezopasno. Kvazipatriotske diktature u
malim zemljama umeju da budu veoma, veoma gadne. Onog trenutka
kada Kosovo bude {ta god, otvara se mogu}nost da u Srbiji svaki lu-
dak radi {ta ho}e.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 406
Ovde se vlast deli na one koji na`alost ne znaju {ta rade i na one koji
16.11.07.
na`alost znaju {ta rade. Ovi prvi su oni koji bi trebalo da budu svetli-
ja strana ove vlasti, demokrate, G17 i ti neki pridru`eni elementi kao
{to je Rasim Ljaji}. Ali ti ima{ dojam da ti ljudi uop{te ne pri~aju svo-
ju pri~u, bilo zato {to nemaju tu pri~u ili zato {to misle da ovo nije
vreme za tu pri~u. Ima{ ove druge koji pri~aju svoju pri~u, Ko{tunica,
406 Velja Ili} i ta ekipa, a ta pri~a koju oni pri~aju je potpuno suicidalna,
ali ne za njih, naravno, ne za njihovu politiku, nego suicidalna za {an-
se ove zemlje, ovog dru{tva da i{ta u~ini od sebe. I meni je to najstra-
{nije. Evo, slu{am i danas Ko{tunicu kako govori - Svi nas teraju da
popustimo oko Kosova, ali mi to ne}emo nikad. Na~in na koji on ko-
risti re~ – nikad, mene u`asno pla{i. Ne mo`e predsednik vlade jedne
zemlje da govori da Srbija ne{to ne}e nikad, jer on to niti zna, niti
ima pravo na to - to je totalitaran potez. Ti mo`e{ re}i - ja ne}u, ali ne-
ka si sto puta premijer, ne mo`e{ ti da ka`e{ da Srbija ili Nema~ka ili
Estonija ili Madagaskar ne}e nikad ovo, ne}e nikad ono, ho}e uvek
ovo, ho}e uvek ono. Ti na to nema{ pravo. Ta vrsta jezika, ta vrsta iz-
ri~aja zapravo otkriva tu slepu mrlju, tu slabu ta~ku nacionalisti~ke
ideologije. Sve je to lepo, mi smo liberali, volimo Aleksisa de Tokvila,
ali odjednom ja vi{e nisam ja, nego sam ja Srbija, i to ne samo sada-
{nja Srbija, nego sam ja ve~na Srbija. I ja, ve~na Srbija, }u sada da ka-
`em da Srbija nikada ne}e to i to. Ne mo`e{ tako, to niko nema pravo
da ka`e.
Kad pogleda{ kako se pona{aju oni koji, na`alost, znaju {ta rade u
ovoj vlasti, onda ima{ sve mogu}e razloge da se pla{i{ toga da ova ze-
mlja ide u vrstu izolacionisti~ko-autoritarnog re`ima, u kojem }e se
opet, kao u svetlim trenucima devedesetih, kuvati u sopstvenom so-
su. Ova zemlja je izvozila haos, a po{to to vi{e ne mo`e da radi, taj ha-
os mo`e samo da klju~a tu, da vri unutar same Srbije. Ja ne ka`em -
oni su zli, pa su opasni, uop{te se ne bavim time da li su oni zli. Samo
ka`em da su oni objektivno opasni, jer ne vide ni{ta osim svoje fiks-
ideje, osim svog feti{a. Njihov feti{ je sada Kosovo i neka ceo svet pro-
padne, neka Srbija propadne, neka Srbija izgori, ali oni }e samo taj
feti{ da gledaju i samo to je va`no, ni{ta drugo, neka se sve drugo ras-
padne, neka svi pocrkamo. To je politika koja je u osnovi nihilisti~ka.
Kad danas slu{am na{e politi~are, vrle politi~ke analiti~are kako ur-
laju o svetinji granica, o tome da se granice ne mogu menjati tek ta-
ko jednostrano, silom, u svemu sam saglasan s njima, osim {to bih
voleo da su to pri~ali i ’91, ’92, ’93. godine. Ne, tada su granice bile ad-
ministrativne, avnojske, nepravedne, proizvoljne, na {tetu naroda
srpskog. Druga stvar, ka`u - Ne mogu Albanci da dobiju drugu nacio-
nalnu dr`avu u Evropi, ve} imaju jednu. To super zvu~i, ali {ta }emo
onda s Republikom Srpskom? A {ta je Republika Srpska? Ona je na-
stala s intencijom da bude dr`ava, dakle, upravo ono za {ta optu`uje-
mo Albance sada i to verovatno sa solidnim razlozima. Ali mi smo to
radili petnaest godina ranije s Republikom Srpskom, pravili drugu
srpsku dr`avu na Balkanu, s namerom da je u pogodnom trenutku fu-
zioni{emo sa Srbijom. Kada optu`uju Albance, oni zapravo ~itaju vla-
stiti misaoni tok, ono isto {to su oni radili, jer svi nacionalisti funk-
cioni{u isto. Stavi ih pred tu vrstu isku{enja i dobi}e{ istu stvar, zva-
li se oni ujedinitelji srpskog ili albanskog ili hrvatskog ili ma|arskog
naroda, to je isti mentalni i vrednosni i pojmovni kod. Ljudi, ni{ta od
ovoga na Kosovu ne bi moglo da se odvija na taj na~in, da nije Srbija
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 408
Svetlana Luki}:
Pre nego {to nastavite da slu{ate Teofila Pan~i}a, evo dopune vesti
koju sam vam malo~as pro~itala, a koja je glasila da je jedan radnik
408 poginuo pri ru{enju tunela u izgradnji u beogradskom naselju Resnik.
Na`alost, stradala su dva radnika. Na~elnik sektora za spasavanje
Predrag Mari} je rekao da je jedan od radnika preminuo na putu do
bolnice, a da je telo drugog upravo prona|eno.
Predrag Mari}:
Jedan je davao znake `ivota u trenutku dolaska na{ih ekipa, a ekipe
su iza{le u roku od devet minuta na mesto doga|aja, gde se ~ekalo
skoro ~etrdeset minuta zbog velike koli~ine vla`ne zemlje koja se ob-
ru{ila i ~injenice da je vrlo uzak prostor koji se stalno obru{avao. Us-
peli su da ga izvuku napolje, ali i pored reanimacije verovatno je
usled unutra{njih povreda preminuo.
Svetlana Luki}:
Ekipa B92 je krenula na mesto nesre}e i vi{e informacija ~u}ete u na-
rednim vestima.
Teofil Pan~i}:
Nacionalisti~ki um je ~udo. Ovih dana sam ~itao kako je neki od di-
plomata sva|aju}i se s nekim od ovih na{ih naco{a rekao - Pa {ta ho-
}ete? Ne bi bio presedan druga albanska dr`ava, i Nemci `ive u tri dr-
`ave, imate Nema~ku, imate Austriju, imate [vajcarsku, a ovaj mu
pou~itelno ka`e - Ne, ne, izvinite, u Nema~koj `ive Nemci, u Austriji
`ive Austrijanci, a u [vajcarskoj `ive [vajcarci. Super, ali ne bi rekao
da u Bosni `ive Bosanci, to ne, i da u Vojvodini `ive Vojvo|ani, pa svet
bi se sru{io. Ali da u [vajcarskoj `ive [vajcarci, iako [vajcarci tako-
|e ne postoje kao nacija, to je u redu. ^udo su ljudi.
Teofil Pan~i}:
To je bezobrazna, drska izjava, to da bilo koja dr`ava i bilo koja naci-
ja ne mo`e da pre`ivi bez dela svoje teritorije. Kada je shvatio da je
definitivno izgubio rat, da nema vi{e Tre}eg rajha, da nadiru Rusi s
jedne strane, Ameri s druge, Hitler je bio u fazonu - Daj da spalimo ce-
lu Nema~ku, pa nema~ki narod ne zaslu`uje da nad`ivi slom moga
poretka. ^emu uop{te Nema~ka ako nije nacisti~ka? Pa izvinite, mo-
lim vas, to je taj na~in razmi{ljanja - Srbija ne mo`e da nad`ivi Koso-
vo. Ma daj, molim te, kako te nije sramota, koja je to poruka za sedam
miliona ljudi koji ovde `ive, za decu koja tr~e po ulici? ^ovi} je imao
onaj predlog da svi idu na granicu. Ovo je novi predlog - Hajde da svi
izvr{imo kolektivno samoubistvo.
Ako nam stvarno otmu petnaest odsto teritorije i sto odsto du{e, haj-
de onda lepo svi da izvr{imo harakiri. Je li to ideja? Pri tome je Srbi-
ja, da prostite, `ivela bez Kosova i te kako, u vreme koje se danas sla-
vi kao uspon srpske dr`avnosti, od oslobo|enja od Turaka do 1912.
Nemojmo se zezati. Ta vrsta neodgovornog brbljanja je mu~na, a ka-
da se brbljanje zavr{i u Kanadi, onda to dobija i prizvuk cinizma.
Svetlana Luki}:
[ta ti ~ita{ u vestima o Mi{kovi}u i ^edomiru Jovanovi}u?
Teofil Pan~i}:
Meni je sve to zajedno krajnje netransparentno. Samo znam da Mi-
{kovi} definitivno na nivou Beograda jeste monopolista. Kada iza|e{
na ulicu, pa jebiga, sve je postalo Maksi. To u Srbiji nije toliko izra`e-
no i mo`da on nije monopolista u celoj Srbiji, ali u Beogradu jeste, ni-
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 410
Ne znam ja {ta ^eda radi u `ivotu, nemam pojma, ali kada vidim ko
ga napada, ja za po~etak stanem na njegovu stranu, dok me neko ne
ubedi u suprotno. Dakle, dok me neko ne ubedi suvislim dokazima, a
ne time da je ^eda, kako ono be{e, pio {ampanjac i kupao se u baze-
nu. Jebo vas {ampanjac i jebo vas bazen.
Svetlana Luki}:
U toku je privatizacija DDOR-a iz Novog Sada, tu se govori o stotina-
ma miliona evra i odjednom vidi{ da devet velikih svetskih kompanija
bojkotuje taj tender. Svetlana jako mrzi kada upotrebljavam te meta-
fore, ali ako je ova dr`ava organizam, njoj svakoga dana uzimaju i pro-
daju bubreg. Ima nekih stvari koje su nepovratne, ti ne mo`e{ da ima{
{est NIS-ova, ti nema{ {est JAT-ova. U celoj toj pri~i je li ^eda ovo, da li
je Mi{kovi} ovo, ti samo vidi{ da smo ostali bez oba bubrega.
Teofil Pan~i}:
Najgore je {to ne zna{ ba{ ta~no ni ko je te bubrege prodao, ni ko je tu
lovu uzeo i da li je ba{ ta cena prava. Porodi~no srebro }e da se potro-
{i i onda }emo da se pitamo {ta }emo. Utisak o ekonomskom boljitku
se gradi u pore|enju s devedesetim godinama. Naravno da se danas
ekonomski `ivi bolje nego {to se `ivelo pre deset godina. Ali taj `ivot
se bazira na dvema stvarima, jedno su donacije, drugo je prodaja ve-
likih, javnih preduze}a. Me|utim, {ta }emo kada i jedno i drugo pre-
stane? Ti ne zna{ vi{e da li je, bre, majku mu, ova zemlja samoodr`i-
va. A istovremeno ide{ u direktnu politi~ku, diplomatsku i svaku dru-
gu konfrontaciju s onima koji te realno izdr`avaju. Mene to podse}a
na one ludake iz Severne Koreje koji govore sve najgore o celom sve-
tu, jer jedino su oni ispravni, jedino su oni super, a najgore govore o
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 411
Teofil Pan~i}:
Ako poludim, mogu da napravim probleme, jeste da }u pre svega sebi
da ih napravim, ali svejedno }e{ i ti da oseti{. To je to, to je na{a atom-
ska bomba, na{a atomska bomba smo mi sami.
Negde sam pro~itao Ta~ijevu izjavu da ne}e do 15. februara ni{ta da ra-
di, kao evo, ne}u pre 15. februara, obe}avam. Onda }e Samard`i} biti u
velikom problemu, jer mora}e da raspi{u izbore. Na{ je problem {to na
tim izborima imamo takve adute kakve imamo i {to imamo samo Tadi-
}a i Nikoli}a kao predsedni~ke kandidate koji mogu da pobede, to je ~i-
njenica. Ima{ jednog predsedni~kog kandidata u vidu sada{njeg, aktu-
elnog predsednika, koji je dobar u onome {to ne ~ini. Najbolje strane
Tadi}a su ono {to on ne radi, {to nije prost, {to nije vulgaran, {to nije
agresivan, to je mnogo bolje od onoga {to radi. Ono {to radi je prili~no
bezli~no i kratkog dometa i neupotrebljivo i neuverljivo. A s druge stra-
ne ima{ ~oveka koji je simbol svega najgoreg {to postoji u Srbiji. I to ti
je izbor, a izme|u njih ima{ Ko{tunicu i Samard`i}a, pa ti vidi. Mo`e{
da bira{ izme|u toga da ostane ovako kako je do sada bilo ili da sve ode
u bo`ju mater. Ako pobedi opcija da ostane sve kako je do sada, to }e ti
biti super, jer }e{ pomisliti - Jao, moglo je da bude i mnogo gore.
Svetlana Vukovi}:
Ima ljudi koji su re{ili da u tom drugom zami{ljenom krugu izbora ne}e
glasati, ne}e iza}i i ne}e podr`ati Tadi}a, po cenu da do|e Toma Nikoli}.
Teofil Pan~i}:
Razumem tu vrstu principijelnosti, ali nisam ~ovek sa autodestruk-
tivnim nagonima, tako da ako do toga do|e, ja }u, naravno, iza}i na
izbore.
10-12Pescanik.qxd 12/2/2007 6:25 PM Page 412
Svetlana Luki}:
16.11.07.
^ovek mo`e da ka`e - da nije bilo bombardovanja, ne znamo koliko bi
Milo{evi} jo{ vladao, jer je bombardovanje nekim ljudima otvorilo o~i
i shvatili su da }e nas on sve povesti u samoubistvo. Toma Nikoli}
kao predsednik dr`ave figurira kao to bombardovanje.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo jo{ jedan Pe{~anik, hvala vam {to ste nas slu{ali, do vi|e-
nja do idu}eg petka.