Djelo: Rasprava o pozitivnoj filozofiji ili Kurs pozitivne filozofije Osniva POZITIVIZMA Cilj njegovih nauno-teorijskih istraivanja bilo je pitanje o razvoju, strukturi i funkciji znanja u drutvu. Osnovna teorija: ZAKON TRI NIVOA koja se tie duhovnog razvoja ovjeanstva, svake pojedinane nauke kao i osobe. * U teolokom ili fiktivnom nivou, pojave u svijetu ovjek tumai djelovanjem natprirodnih bia. * Metafiziki ili apstraktni nivo je zapravo prikrivena teologija natprirodna bia su zamijenjena apstraktnim (praznim). To je neproduktivno ali razrjeujue te zato prelazi u slijedee stanje. * U naunom ili pozitivnom nivou odreklo se traenja posljednjih uzroka, pa se saznajni interes usmjerio na postojee injenice. Temelj je u posmatranju te se polazei od njega mogu spoznati opte zakonitosti. Posljednjim nivoom ljudski duh dostie svoj najvii stepen ali se na drugim podrujima moe zaustaviti ve na prijanjim nivoima.
Znaena pozitivnog jesu: -injenino i korisno u emu je izreeno i prevladavanje podjele na teoriju i praktinu primjenu; -sigurno za razliku od neodlunosti metafizikih pitanja; -tano; -nadgradilako; -relativno umjesto zahtjeva za apsolutnim. Pojedinim nivoima odgovara odreeni drutveni oblik: teolokom crkveno-feudalni metafizikom revolucionarni pozitivnom nauno-industrijski Unutar nauke se moe postaviti niz asti s matematikom na vrhu, onda astronomija, fizika, hemija, biologija sve do sociologije. Ova hijerarhija odrava postignut stepen pozitivnosti kao i redoslijed po kojem se nauke nadograuju jedna na drugu. Pri tome sloenost dogaaja sa kojima teba da rade raste prema dolje.
Sociologija koja kao nauka o zbiru ljudskih odnosa ima najvee znaenje, jo nije napredovala do stepena pozitivne nauke. Zbog toga se ona u tom smisli moe nadograditi da bi se socijalni ivotni uslovi mogli poboljati na temelju sigurnijeg predvianja drutveih razvoja.
Pozitivna religija koju je Ogist Kont poslije proklamovao bazira se na ljubavi prema ovjeanstvu kao najviem biu za koju je stvorio izraz altruizam.