VONI CVJETAR

Voni cvjetar(cvjetojed) smatra se jednim od najopasnijih tetoina.Pojavljuje se na mnogim

vonim vrstama,tako da je i podjeljen prema vrsti na kojoj ga moemo nai(na jabuci,jabuni
cvjetar,na kruki,krukin cvjetar itd.).e!utim,svi oni i"a"ivaju podjednaku tetu na
vokama,unitavajui najprije pup,odnosno cvijet.#va vrsta tetnika,najee se pojavljuje u
nasadima podignutim u bli"ini uma.
Jabuni cvjetar pre"imi kao odrasli kukac,u ra"nim skrovitim mjestima,vrlo rijetko na samim
stablima jabuke,najee u umama.Porastom temperature i"nad $% stupnjeva,postaju aktivni i
poinju dopunsku ishranu i"gri"anjem pupova,a posljedica su ubodeni pupovi s jasno vidljivom
rupom i" koje ponekad i"la"i slu"ava tekuina.&akon ishrane,poinju s odlaganjem jaja unutar
pupova,odnosno cvijeta.'edna enka u prosjeku odloi oko (% jaja,najee po jedno dnevno.)tadij
jaja traje *+$% dana,nakon ega i"la"e liinke,koje i"gri"aju tuak i pranike,pa se napadnuti pup
prestaje ra"vijati,a latice ostaju "atvorene,posme!e pa i"gledaju kao da su ,o-urene. mra"om./
takvom sme!em cvijetu liinke se dalje ra"vijaju $0+1* dana./ cvijetu se kukulje,a i"
kukuljice,tijekom svibnja i poetkom lipnja i"la"i mladi kornja.&apadnuti cvijet otpada,a samo
i"nimno se i" cvijeta ra"vije krljavi plodi.2ornjai tjekom ljeta ne prave "naajnije tete,ve se
spremaju na pre"imljavanje.
'abuni cvjetar+odrasli kornja
'abuni cvjetar(kornja),liinka u pupu,oteeni pupovi
3tete od napada jabunog cvjetara
Krukin cvjetar se,kao odrasli oblik,pojavljuje krajem travnja i u svibnju,te se hrani mladicama 4
peteljkama.Prije nastupa ljetnih vruina,"avlae se u skrovita mijesta gdje provode ljetnu
dijapau"u.Poetkom jeseni ponovno postaju aktivni,hrane se i poinju s odlaganjem jaja.'edna
enka poloi oko 1% jaja pojedinano u "imske pupove,gdje se ra"vija liinka,koja se hrani
"aecima buduih cvijetova,te pre"imi u pupu,unutar kojega se i kukulji u proljee.&apadnuti
pupovi se ne ra"vijaju,pa su tete koje i"a"iva krukin cvjetar,vrlo velike i "naajne.
/niteni pupovi uslijed napada krukinog cvjetara
2rukin cvjetar+odrasli kornja
5vjetare moemo su"bijati nekimod slijedeih insekticida6
+578849#) 0: ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+94&4)= ;+0: ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+P4>49#) ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+?;@7 ?7A@=>#4B ;5 %1*+u koncentraciji od %,%(+%,%*<
+5=>#C#> 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+>#C#> 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+D7C#> ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+5=>##>;8+B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+&/>;88; B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+P4>;8+B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+84&# ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+>;8B7& 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+27>7@; D;#& * 5)+u koncentraciji od %,%$+%,%1<
&ajbolje je navedena sredstva primjeniti u vrijeme prve pojave odraslih kornjaa,najkasnije u roku
od $0 dana ili pak u vrijeme njihove najmasovnije pojave.
GROANI MOJAC!"AVIJA#$
Cro!ani moljac je naj"naajniji tetnik u vinogradarstvu,koji oteuje gro"d u ljetnom periodu i
pred "riobu.2od nas postoje dvije vrste6pepeljasti i uti gro!ani moljac.
%e&e'ja(ti )r*+,ani -*'jac je leptir veliine svega *+E mm,a rasponom krila mjeri od $$+ $*
mm.Prednja krila su pepeljasto+siva,s i"raenim tamnijim arama,a stranja svjetlo+sive boje.3tetne
su samo njihove gusjenice,koje mogu narasti do $ cm./ poetku su ute,a kasnije "elenkasto+ute
boje.&a tjelu gusjenice nala"e se bradavice i" kojih i"la"e dlake.Cusjenica po "avretku ra"voja na
skrovitim mjestima naini bijeli "apredak+kokun,te se preobraava u *+E mm velikoj,"elenkasto+
sme!oj kukuljici.4ma tri generacije,i"nimno etiri.
Pepeljasti gro!ani moljac+leptir
3tete od napada gusjenice pepeljastog moljca
oljci pre"imljuju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima,vrlo esto ispod kore panja trsa ili u
drvenoj armaturi(kolci u nasadima).2rajem travnja,odnosno,poetkom svibnja pojavljuju se odrasli
oblici(leptiri),najprije muijaci,"atim,nakon nekoliko dana i enke.Preko dana ih je teko
primjetiti,jer se skrivaju na naliju listova ili okotu.&jihov let "apoinje pred sumrak i pred
svitanje.Fenke polau jaja na peteljke gro"dova,koje su u to vrijeme pune cvijetnih pupova.'edna
enka moe da poloi do $%% jaja,to "avivi od temperature i vlanosti.&akon G+$1 dana pojavljuju
se gusjenice,koje prodiru u sam pupoljak gro"da i hrane se njegovim dijelovima,dok ne ojaaju./ to
vrijeme obino i lo"a cvijeta,a gusjenice poinju da predu svoja gnije"da i"me!u tek "ametnutih
bobica.Cusjenica pojede veliki broj bobica,no me!utim,vei broj samo oteti,nagri"ajui ih.
Bruga generacija moljca pojavljuje se krajem lipnja,odnosno poetkom srpnja.Fenke tada polau
jaja na bobice koje su veliine "rna graka.2ada se i" tih jaja ispile gusjenice,one ispredaju nekoliko
niti na mijestu gdije se dvije bobice dodiruju i ubuuju se u jednu bobicu,hranei se njenim
mesom.'edna gusjenica oteti vei broj bobica prije nego to odraste,jer niti jednu ne pojede u
potpunosti,ve samo jedan njen dio.7ko je vrijeme suno,bobica poinje da se sui,tamni i na kraju
otpadne.&o me!utim,ako je vrijeme kiovito i vlano,bobice poinju da trunu,a ta trule prela"i na
druga,"drava "rna.Cusjenice druge generacije puno se bre ra"vijaju i ve krajem srpnja,poetkom
kolovo"a,poinju svoju preobra"bu.
#drasli stadij+leptir,gusjenica prve generacije,kokun+ahura,oteenje na gro"du
@rea generacija moljca pojavljuje se krajem kolovo"a,poetkom rujna i tada enke svoja jaja
polau na polu"rele bobice gro!a.Poloena jaja se sue,ako je postotak vlage ispod 0%<,a
temperatura via od 1G stupnjeva.2ada gusjenice tree generacije potpuno i"rastu,one naputaju
gro"d,trae sigurno skrovite,"apredu se i pre"imljuju./ nekim godinama mogu se pojaviti i
gusjenice etvrte generacije,ali one obino masovno ugibaju ve od prvog "ahla!enja.
uti )r*+,ani -*'jac je leptir veliine oko G mm,a rasponom krila mjeri oko $* mm.Clava,grudi i
prednja krila su uti.&a krilima se vidi jasno ome!ena,iroka,tamna poprena pruga.Dadnja krila su
tamnosiva,trbuh siv.lade gusjenice su prljavobijele boje,a preko le!a ruiaste,dok su starije
sivo"elene ili blijedoruiaste,sa tamnosme!om ili crnom glavom i vratnim titom.4ma dvije
generacije.
Futi gro!ani moljac+leptir
Cusjenica utog gro!anog moljca
8eptiri prve generacije pojavljuju se tokom travnja i lete u predveerje.Fenke obino polau jaja na
cvijetne pupove vinove lo"e.'edna enka moe da poloi E%+$%% jaja.&akon desetak dana pojavljuju
se gusjenice,koje napadaju cvjetne pupove na isti nain,kao i gusjenice pepeljastog moljca.#drasle
gusjenice u gro"dovima ili na okotu prave kokun i u njemu se preobra"uju.
8eptiri druge generacije pojavljuju se od polovice lipnja pa sve do polovice kolovo"a.#va
generacija je veoma tetna,jer enke svoja jaja odlau na bobice,a gusjenice koje se i"legu,odmah se
ubuuju u njih.Cusjenice ponekad "naju ak pregristi i peteljku gro"da.&apadnute 4 oteene bobice
podlone su br"om truljenju i propadanju.
Vrlo je bitno odrediti pravi trenutak "a su"bijanje gro!anog moljca,kao 4 odabrati adekvatne
pripravke "a tu namjenu.Pripravci se uglavnom koriste kada se i" odloenih jaja ispile prve
gusjenice.Vrlo dobar uinak poka"ali su se i biotehniki pripravci,kao to su atch ;5 %*% u
konc.%,$<,4nsegar 1* HP u konc.%,%(<,&omolt u konc.%,$< koji se upotrebljavaju neposredno
pred i"la"ak gusjenica i" odloenih jaja.
)u"bijanje gro!anog moljca provodimo nekim od slijedeih insekticida6
+84&# ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+>;8B7& 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+B4>;2@ )5+u koncentraciji od %,%$1+%,%$*<
+97)@75 $% )5+u koncentraciji od %,%$1+%,%$*<
+?;@7 ?7A@=>#4B ;5 %1*+u koncentraciji od %,%(<
+7)@># ;5+u koncentraciji od %,%1+%,%*<
+B;54) E,1* ;C+u koncentraciji od %,%$E<
+B;54) 1,* ;5+u koncentraciji od %,%(+%,%0<
+)/47897 * 98+u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
+V7&@;I 5+u koncentraciji od %,%%0+%,%%0*<
+27>7@; D;#& * 5)+u koncentraciji od %,%$*<
+87?B7 * ;5+u koncentraciji od %,%$*<
+27>4) ;5+u koncentraciji od %,%$*<
+87);> 2)+u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
KRA"TAVO"T!./0IKA1IJ$ JA2/KE I KR/3KE
2rastavost,odnosno -u"ikladij,je bolest koja u"rokuje najvee tete na jabuci i kruki.@a bolest
napada lie,mladice,cvijetove i plod.#sobito su osjetljivi mladi listovi i mladi plodovi.&a plodu se
pojavljuju mrlje,plod ostaje nera"vijen i kasnije mu puca pokoica.)ve se oituje kao rana u obliku
manjih ili veih krasta,na osnovu ega je bolest i dobila ime.

2rastavost lista i ploda jabuke
/ otpalom,"araenom liu do"rijevaju reprodukcijski organi gljive(akusi s askosporama)./ rano
proljee,u oujku,sa"riju peritecije(plodonosni organi gljive "a askospore),pucaju "bog vlaenja i
i"bacuju askospore,koje nosi "rana struja.&eke askospore padnu na mlade listie,koji tek i"la"e i"
pupova,pa "bog vlanosti klijaju./ mladom tkivu lista ra"vije se gljiva(micelij),vidljiva kao
mrlja.&a micelijima se dalje ra"vijaju konidije(ljetne spore+reprodukcijski organi).?roj njihovih
narataja tjekom ljeta je velik.2ondije se prenose samo kapima vode.
2od kruke gljiva pre"imi i u kori prologodinjih mladica.
Veoma je vano su"biti bolest ve u poetku vegetacije.Dbog toga je potreban pravilan odabir
-ungicida,namjenjenih su"bijanju ove bolesti.
Prve "atite,od ove bolesti,obavljaju se -ungicidima na ba"i bakra,jo u vrijeme mirovanja
vegetacije,najee u veljai(&#>B#I G* HC+u koncentraciji od %,$+%,1<,&;#>7 HC+u
koncentraciji od %,*+%,E<,5=7P4#& HC+u koncentraciji %,1*+%,G<,5/P>7?87/+D HP+u
koncentraciji od %,:<,5>V;&# /8'; ;5+u koncentraciji od 1+(<,#B># /8'; );+u
koncentraciji od 1+(<,).#vo prskanje se obavlja na nain,da voku dobro ,okupamo..
/ ranom periodu su"bijanja ove bolesti,u vrijeme kretanja vegetacije,u -a"i ,miijih uiju.,dok su
temperature nie od $% stupnjeva,koriste se -ungicidi 5=#>/) G* HC(u koncentraciji od %,%1<)
ili 587>4&;@ )5(u koncentraciji od %,$+%,$*<)budui da je pri takvim temperaturama "natno
umanjena djelotvornost -ungicida i" ostalih skupina.Prskanje je potrebno obaviti u dva navrata,s
ra"macima od *+G dana.
Bo cvatnje,u daljnjim "atitama,koriste se ra"liiti organski -ungicidi.&jih tako!er koristimo i
nakon cvatnje,npr.6
+B;87& G%% HBC+u koncentraciji od %,*+%,G*<
+5=>##B4& )+E* HP+u koncentraciji od %,%E+%,%$<
+B4@=7&; +0* HP+u koncentraciji od %,1*<
+7&2#&#> :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+7&2#D;? :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+)@7> :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+P4&#D;? +0* HP+u koncentraciji od %,1*<
+B4@=7&; BC &;#@;5 HC+u koncentraciji od %,1+%,1*<
+7&@>75#8 HP+G%+u koncentraciji od %,1*<
+5=>##&;? )+G% HP+u koncentraciji od %,1*<
+P#8A>7 B9+u koncentraciji od %,1*<
@jekom cvatnje,preporuuje se upotreba strobilurina()@>#?A HC+u koncentraciji od
%,%1<,D7@# *% HC+u koncentraciji od %,%$+%,%$*<) ili -ungicida ?7A5#> HP 1*(u
koncentraciji od %,%*+%,$<)
/koliko do!e do "ara"e,bolest su"bijamo nekim od sisteminih -ungicida,kao to su6
+)5#>; 1*% ;5+u koncentraciji od %,$*<
+B495#> ;5+u koncentraciji od %,$*<
+5>#) ;5+u koncentraciji od %,$*<
+4&B7> * ;H+u koncentraciji od %,%E<
+P/&5= $% ;H+u koncentraciji od %,%(<
+)A)@=7&; $1 ;+u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
+9#&B $1 ;+u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
+9#845/> /8@4 HP+u koncentraciji od %,%G*<
+>/?4C7& ;5+u koncentraciji od %,%(+%,%0<
)va navedena "atitna sredstva,djeluju i na su"bijanje pepelnice.
2rastavost lista i ploda kruke
P;P;8&457
Pepelnica je bolest koja se pojavljuje na svim biljnim vrstama.Prepo"natljiva je po svojoj bjelkastoj
prevlaci,koju moemo uoiti na listu.?olest napada cvijet,list,mladice,kao i plod.
#va bolest pre"imljuje u "araenim,najee vrnim lisnim i cvijetnim pupovima na jednogodinjim
mladicama.Pupanjem voaka,aktivira se i pepelnica,,te potpuno prekriva najmla!e in-icirane
vegetativne i generativne organe.4" "araenih pupova mladice se slabije ra"vijaju.Daraeni listovi su
de-ormirani,ui od "dravih ili uvijeni u lijevak.5vijetovi koji su se ra"vili i" "araenog cvijetnog
pupa su najee "elenkaste boje,a lapovi su pepeljasti.8atice su uske i sitnije,te do i"raaja dola"e
tuak i pranici.Vrlo esto su u jednom cvatu svi cvijetovi "araeni i sterilni pa ne daju urod.
2rajem proljea i tjekom ljeta "araeno lie poka"uje drugu sliku bolesti.#visno o vremenu
"ara"e,list je manje ili vie presvuen pepeljastom prevlakom,a "ara"a "dravog tkiva je mogua ve
drugog dana nakon otvaranja pupa.Dbog neravnomjernog rasta "araenog i "dravog djela tkiva,list
se de-ormira.7ko je list in-iciran E+: dana nakon otvaranja pupa,na njegovoj gornjoj strani su
vidljive svijetle pjege,a pepeljasta prevlaka se pojavljuje na donjoj strani.Pepelnicom "araeni
plodovi su slabije kakvoe i i"gleda,to smanjuje njihovu trnu vrijednost.
Pepelnica na jabuci

>a"vojni ciklus pepelnice,tokom vegetacije nije ovisan o oborinama,tako da se ona pojavljuje i u
ra"dobljima kada nema "naajnijih padalina.&emogue ju je iskorjeniti samo jednim prskanjem,pa
se njeno su"bijanje kombinira sa "atitama od ostalih bolesti.Vrlo je vano s njenim su"bijanjem
poeti ve prije same cvatnje.
Pepelnica na plodu breskve
Pepelnica na listu vinove lo"e
Da su"bijanje pepelnice koriste se slijedei -ungicidi6
5=>##)/8 :%,5#)7V;@ B9,2784&#)/8 :%,@=4#V4@ ';@,)/P#> :% )5+u
koncentraciji od %,*+%,E< prije cvatnje i %,(+%,*< poslije cvatnje("a sve vone vrste).Da vinovu
lo"u u koncentraciji od %,(+%,*<
V4V7&B# )5+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
B#7>2 0% ;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%E+%,%G*<
@#P7) $%% ;5+"a vinovu lo"u i je"griavo voe u koncentraciji od %,%1*<
)7?4@=7&; ;5+"a vinovu lo"u u konc.od %,%(< prije i %,%(*< poslije cvatnje
P#)@78#&; J% )5+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,$+%,$1*<
)A)@7&; 10;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$+%,%$1*<
9#&B $1;,)A)@=7&; $1;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$EK%,%1< prije cvatnje,a
%,%1*< poslije cvatnje,"a je"griavo voe u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
587>4&;@+"a jabuke u koncentraciji od %,$*< tjekom vegetacije
P/&5= $% ;H+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%$E< prije cvatnje i %,%1< poslije
cvatnje,"a pepelnicu jabuke %,%(<
4&B7> *;H+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%E<
)5#>; 1*% ;5,B495#>,5>#)+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%$(<
>/?4C7& ;5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%1<,"a pepelnicu na jabukama %,%(+
%,%0<
27>7@=7&; ;5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%0+%,%*<,"a je"griavo i
kotiavo voe u koncentraciji od %,%0+%,%E<
27>7@=7&; C#8B ;5+u"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%*+%,%E<
)@>#?A HC+"a pepelnicu vinove lo"e i jabuke u koncentraciji od %,%1<
5#884) 2)+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%(+%,%0<
57?>4# @#P HC+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,$*<
@;>5;8 HC+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,1+%,1*<
?;884) HC+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%:<
L/7B>4) )5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%G*+%,$<
D7@# *% HC+pepelnica jabuke u koncentraciji od %,%$+%,%$*<
Vrlo je bitno napomenuti,da se u vrijeme temperatura i"nad (% stupnjeva,mora smanjiti
koncentracija svih sredstava na ba"i sumpora na %,1<,kako ne bi dolo do oegotina.
#&484'7
#vo je jedna od naj"naajnijih bolesti,posebice kotiavog voa,a pojavljuje se u dva oblika6
+kao suenje mladica sa cvjetovima+#&48847 87I7
+kao trule plodova+#&48847 9>/5@4C;&7+
/ je"griavih voaka(jabuka,kruka) dola"i prvenstveno kao trule plodova,a vrlo rijetko se javlja
kao u"ronik suenja mladica s cvjetovima,dok je upravo ta pojava,naj"naajnija na kotiavim
vonim vrstama.
#&48847 9>/5@4C;&7
Tru'e+ &'*4a!MONIIA .R/CTIGENA$5kao to joj i samo ime govori,u"rokuje propadanje
ve -ormiranih plodova,koji prvo dobiju sme!u pjegu,koja se naglo iri,meso dobija sme!u
boju,trune i plod se pretvara u ,crno+trulu mumiju.,koju je potrebno obave"no ukloniti i"
vonjaka,jer pogoduje nastanku m.laMe.@rule ploda se naglo iri,posebno i"a dugotrajnih kia,koje
nastupaju i"a dugog,toplog perioda,jer plod tada naglo buja,uslijed ega nastaju sitne pukotine,koje
su idealno mjesto "a nastupanje in-ekcije.Pored toga,sva mehanika oteenja ploda,nastala od
tetnih insekata ili pak vremenskim nepogodama,tako!er potpomau ra"voju ove bolesti.
)u"bijanje je indirektno,to "nai da pravilnom "atitom,koja ukljuuje su"bijanje tetnih insekata i
pojavu drugih bolesti,moemo sprijeiti i pojavu ove bolesti.
3to se tie kemijskog su"bijanja ove bolesti,ono se najee primjenjuje kod kotiavih vrsta voa i
to u vrijeme njihovog do"rijevanja.Da tu svrhu koriste se -ungicidi kao to su @;8B#> u
koncentraciji od %,$<,)4C&/ u koncentraciji od %,%*E+%,%G*<,;/P7>;& /8@4 HP *% ili
;/P7>;& /8@4 HC *% u koncentraciji od %,1<,24B7& )5 u koncentraciji od %,(<,)H4@5=
E1,* HC u koncentraciji od %,%:<,?;884) HC u koncentraciji od %,%:<.&aravno,pri ovoj "atiti
vrlo je bitno voditi rauna o karenci "atitnog sredstva.

@rule ploda+#&48847 9>/5@4C;&7
"uenje -'a4ica (a cvjet*vi-a!MONIIA A6A$ je bolest koja najee napada kotiave
voke,ali "na se dogoditi da se pojavi i u nasadima je"griavoga voa.n-ekcija je najopasnija u doba
cvatnje.@ada gljiva svojim kondijima kro" cvjetnu njuku prodire u cvjetnu stapku i nastavlja ra"voj
u mladice.4"luujui toksine,i"a"iva suenje mladica,esto ve u "avretku cvatnje.@ipina slika ove
bolesti jesu Nspaljeni cvjetoviN(naglo sme!e,sue se i otpadaju).nogi ljudi "a propadanja cvjeta
vide naglo "ahla!enje ili jutarnje mra"eve,no me!utim,ako se radi o smr"avanju cvjeta,onda se sue
svi cvjetovi jedne voke,to u ovom sluaju nije tako,jer se sue samo cvjetovi na pojedinim
mladicama.
Cljiva pre"imljuje u "araenim mladicama i u mumijama,a osim toga,mogu je ra"voj i i"
ostavljenog trulog voa ispod stabla.&apad ove bolesti posebno je jak ako u vrijeme cvatnje vlada
kiovito i prohladno vrijeme.7ko se "ara"a doga!a vie godina u"astopce,sue se mladice,javlja se
smolotok,voka slabi i na kraju se posui.
)u"bijanje provodimo mehanikim(otklanjanje svih suhih i"boja,koje reemo do 1%cm ispod suhog
dijela,uklanjanje mumija i skupljanje otpaloga ploda) i kemijskim putem,to podra"umijeva
redovita prskanja(sredstva na ba"i bakra u bubrenju pupova+&;#>7 HC u koncentraciji od
%,(<,&#>B#I u koncentraciji od %,$*<,5/P>7?87/ D u koncentraciji od %,(<Oupotreba
organskih -ungicida uoi cvatnje+P#8A>7,)@7> :%,B4@=7&;,7&2#&#> svi u
koncentraciji od %,1*<Oprskanje u punoj cvatnji,koje je i najvanije,organskim -ungicidima+
?7A5#> u koncentraciji od %,$<,@;8B#> u koncentraciji od %,$<,5=#>/) u koncentraciji od
%,%(<,)4C&/ u koncentraciji od %,%G*<?7V4)@4& 98 u koncentraciji od %,%*<,D4&# 2) u
koncentraciji od %,%*<,24B7& )5 u koncentraciji od %,(<,8/P# )5 u koncentraciji od %,(<.

#&48847 87I7

#&48847 87I7