PROIZVODNJ A

KOMPOZITNIH TVOREVINA
Prof. dr. sc. Mladen ercer
Dr. sc. Ana Pilipovi
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Definicija kompozita
Kombinacije dvaju ili vie faza (jednofaznih ili
viefaznih), od kojih se svaki upotrebljava i kao
samostalni materijal - osnovni materijal (matrica)
i dodatni materijal (ojaavalo ili punilo).
Homogeni materijali dobiveni spajanjem dvaju ili
vie razliitih materijala s ciljem postizanja
specifinih karakteristika i svojstava kakva ne
posjeduje niti jedan sastojak sam za sebe.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Kompoziti se dijele prema:
Materijalu matrice
metalni kompoziti MMC (e. Metal matrix composite)
polimerni kompoziti PMC (e. Polymer Matrix
Composite)
keramiki kompoziti CMC (e. Ceramic Matrix
Composite)
Materijalu ojaavala, npr.
kompoziti sa staklenim vlaknima
kompoziti s metalnim ojaanjem itd.
Obliku ojaavala, npr.
vlaknasti kompoziti
kompoziti sa esticama itd.
Podjela kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Rasporedu ojaavala
kontinuirani kompoziti
diskontinuirani kompoziti
Postupku izrade
izravno preani kompoziti
namotavani kompoziti itd.
Primjeni
konstrukcijski kompoziti
elektrotehniki kompoziti itd.
Podjela kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ponaanje polimernih kompozita ovisi o:
Svojstvima materijala i ojaala
Veliini i rasporedu konstituenata
Volumnom udjelu konstituenata
Obliku konstituenata
Prirodi i jakosti veza meu konstituentima
Polimerni kompoziti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Mehanizmi postizanja svojstava kompozita
Adicijski efekt - doprinos pojedinog sastojka neovisan je o
doprinosu drugih (npr. gustoa kompozita je priblino
srednja vrijednost gustoe njegovih sastojaka
proporcionalno njihovim masenim udjelima)
Komplementarni efekt - svaki sastojak doprinosi ostvarenju
samo odreenog svojstva kompozita (npr. slojasti (sendvi)
kompoziti - unutarnji sloj preuzima i prenosi optereenja, a
vanjski slojevi slue primjerice samo za poboljanje
postojanosti na atmosferske utjecaje)
Interakcijski efekt - odreena svojstva kompozita bolja su
nego pojedinana svojstva njegovih sastojaka - dolazi do
sinergistikog djelovanja sastojaka (npr. vrstoa nekih
staklenim vlaknima ojaanih polimernih kompozita znatno je
via od one kod bilo kojeg sastojka posebno).
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Polimerni kompoziti
Najproirenija vrsta kompozita
Zastupljeni u raznim granama industrijske proizvodnje,
gdje vrlo uspjeno zamjenjuju klasine konstrukcijske
materijale
U automobilskoj industriji, brodogradnji, graevinarstvu,
elektrotehnici i elektronici, a sve vie u zrakoplovstvu,
vojnoj industriji, te u raznim svemirskim programima.
Kompoziti mogu istovremeno postii:
visoku vrstou, visoku krutost i malu masu, postojanost na
razliite medije i druge kombinacije svojstava.
mogunost izrade sloenih oblika
Smanjenje trokova naknadne obrade dijelova
Mogunost spajanja dijelova tijekom izrade
Dimenzijska stabilnost pri ekstremnim radnim uvjetima
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Povijesni razvoj
1907. - L. Baekeland - fenol/folmaldehidne smole
ojaane azbestnim vlaknima, odnosno drvnim branom
bakeliti.
Razvoj staklenih vlakana i nezasienih poliesterskih (UP)
smola u razdoblju izmeu 1930. i 1935.
Oko 1940. proizvodnja tvorevina od UP-smole ojaane
staklenim vlaknima za brodove, avione i aute - nagli rast
tehnike primjene vlaknima ojaanih plastinih
materijala.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Sastav polimernih kompozita
Osnovu jednofaznih polimernih kompozita ini polimerna
matrica (dispergirajua faza) u kojoj je na odgovarajui
nain rasporeeno ojaavalo (disperzna faza) najee u
obliku vlakana razliite duljine i od razliitih materijala, te
prianjala, tvari koja omoguuju funkcionalno povezivanje
matrice i ojaala.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
MATRICA
OJAAVALO
PRIANJALO
Shematski prikaz polimernih kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
kompoziti s vlaknastim ojaanjima nositelji
meh. svojstava su vlakna
kompoziti s dispergiranim esticama nositelj
meh. svojstava je matrica
hibridni kompoziti s vlaknima i dispergiranim
esticama
Podjela prema vrsti ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Polimerni kompoziti sa vlaknastim
ojaanjima
Vlakna se razlikuju prema:
vrsti materijala
duljini
promjeru
orijentaciji i
hibridizaciji
S obzirom na duljinu i orijentaciju vlakana dijele se na
kompozite s:
s kratkim vlaknima i esticama
s dugim jednosmjerno orijentiranim vlaknima
s dugim viesmjerno orijentiranim vlaknima najvea
djelotvornost ojaanja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Funkcije matrice i vlakana
Vlakna:
nose optereenje
zbog visoke vrstoe mogu zaustaviti irenje pukotine
Matrica:
povezuje vlakna
prenosi optereenja na vlakna
zatiuje vlakna od okolnih utjecaja i oteenja
matrica ne smije kemijski reagirati s vlaknom i mora
dobro prijanjati uz vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Raspored vlakana
a) kontinuirana jednosmjerna vlakna
b) sluajno usmjerena diskontinuirana vlakna
c) ortogonalno rasporeena vlakna
d) viesmjerno usmjerena vlakna
a)
b)
c)
d)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlakna
Viskeri - vrlo tanke niti
monokristala, posjeduju izvrsna
meh. svojstva zbog pravilne
kristalne strukture. Imaju velik
omjer duljina/promjer. Mogu
biti od ugljika (grafit), SiC, SN,
Al
2
O
3
. To su tapii promjera
0,1 do 5 m i duljine 5 mm.
Niti (vlakna u uem smislu) -
izvrsna mehanika svojstva, ali
izrazito anizotropna (u smjeru
vlakana vrstoa materijala je
vrlo esto i do nekoliko puta
vea nego okomito na vlakna).
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlakna
Anizotropni materijali - znatno bolja svojstva u
smjeru vlakana
Pojava usmjerenosti mehanikih svojstava uklanja
se laminiranjem nekoliko slojeva kompozita od
kojih svaki ima vlakna usmjerena u drugom
smjeru.
Ukoliko je potrebno proizvesti materijal izotropnih
mehanikih svojstava, primjenjuju se vlaknasta
ojaavala koja nemaju pravilnu usmjerenost.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Laminati i hibridi
Laminati - polimerni kompoziti koji kao ojaanje
imaju samo jednu vrstu vlakana, koja se ovisno o
potrebi laminiraju u predvienim smjerovima i
slojevima.
Hibridi - kao ojaanje imaju vie vrsta vlakana,
ime su na optimalan nain iskoritene prednosti
i svojstva svakog pojedinanog ojaanja (npr.
tkanje jeftinih staklenih i izrazito skupih ugljikovih
vlakana - relativno jeftino ojaanje poboljanih
mehanikih svojstava).
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlaknasti polimerni kompoziti
Prednosti:
znatno vie specifine vrstoe i krutosti
postojanost prema veini kiselina i luina
relativno niska cijena proizvodnje i preradbe
velika mogunost priguenja vibracija i dobra tarna
svojstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlaknasti polimerni kompoziti
Nedostaci:
osjetljivost na raslojavanje i mrvljenje
neplastinost
mogunost irenja pukotina du vlakna
napetosti izazvane skupljanjem matrice pri i nakon
proizvodnje tvorevine
anizotropnost svojstava
visoka cijena
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlaknasti polimerni kompoziti
Osnovne znaajke:
optereenja nose vlakna, a matrica povezuje vlakna
vlakna mogu biti beskonano duga (kontinuirana vlakna)
ili kratka (diskontinuirana vlakna)
promjeri vlakana (viskeri, niti, ice) su u rasponu od 1 m
do 1 mm
volumni udio vlakna u kompozitu moe iznositi i vie od
70 %.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Polimerne matrice
Vrste polimernih matrica:
Duromerne (poliesterske, epoksidne, vinil-esterske,
fenolne smole, itd.)
Plastomerne (PA, PE, PP, ABS, visokotemperaturni
plastomeri (PEEK, PPS, PEI))
Funkcije:
povezuje komponente i odreuje termomehaniku
postojanost kompozita
zatiuje ojaavalo od troenja/abrazije i okolia
pomae pri raspodjeli nametnutog optereenja budui
da djeluje kao medij za prijenos naprezanja
daje trajnost, meuslojnu ilavost i
sminu/tlanu/poprenu vrstou sustavu
odrava eljenu orijentaciju vlakana i razmake u
kompozitu.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Duromerne matrice
Epoksidne smole (EP)
izvrsna mehanika svojstva
postojanost na atmosferilije - proirena primjena u
zrakoplovnoj industriji
vrlo dobra postojanost na djelovanje agresivnih medija
i vode
u laminatnim konstrukcijama - dobro prianjanje za
ojaavalo i dobra postojanost na utjecaj vlage - idealne
u izradi plovila, za izradu kvalitetnijih brodskih trupova
ili ee kao povrinski, zatitni sloj trupa nainjenog
od, na vodu manje postojanog, poliesterskog
kompozita
dobra elektrina svojstva
dobra otpornost na zamor materijala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Epoksidne smole (EP)
Nedostaci
teko je dobiti proizvod koji je istovremeno ilav i
postojan pri visokim temperaturama;
podlonost UV razgradnji;
za visoku proizvodnost zahtijevaju umreivanje pri
povienim temperaturama;
visoka cijena.
Primjena
kod postupaka namotavanja filamenata
avioindustrija, brodogradnja, elektroindustrija
pri izradi kalupa
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Mikrostruktura kompozita s
matricom od epoksidne smole
ojaana staklenim vlaknima
Matrica od epoksidne smole
ojaana aramidnim vlaknima
Epoksidne smole
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Epoksidna smola
Gustoa
kg/m
3
Tlana
vrstoa
MPa
Modul
elast.
GPa
Smina
vrstoa,
MPa
Smini
modul
Gpa
Rastezna
vrstoa
MPa
Vol. udio
vlakana
%
Ugljina vlakna/
Epoksidna smola
1 600 570 70 90 5 600 50
E-staklena
vlakna/
epoksidna smola
1 900 415 - - - 490 50-60
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Duromerne matrice
Poliesterske smole (UP)
najvie primjenjivana vrsta smole, posebice u
brodograevnoj industriji
niska cijena
mjeavina poliestera i monomera, najee stirena
dodatak stirena (do 50 %) snizuje viskoznost smole i
olakava primjenu (stiren slui za povezivanje molekula
poliestera i samim time i ovruje materijal)
poliesteri su makromolekule na bazi diabazinih kiselina
(ortoftalna, izoftalna, tereftalna kiselina itd.) i diola kao
to su etilen glikol, propilen glikol, neopentil glikol,
bisfenol itd.
Struktura poliester/staklena vlakna kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Poliesterske smole
Prednosti
poviena rastezna i savojna vrstoa
sniena osjetljivost na krhki lom
dobra kemijska postojanost i postojanost na koroziju
dobra postojanost na atmosferilije
lako se prerauju
Nedostaci
imaju ogranieni rok trajanja jer nakon nekog
vremena poinju gelirati (stoga se esto u procesu
proizvodnje dodaju male koliine usporavala)
vrlo lako se razgrauju
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Runi postupak sa trcanjem uz primjenu poliesterske smole
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Poliesterske smole
Materijal Udio stakl.
vlakana %
Tlana
vrstoa
MPa
Tlani
modul, 10
-3
Pa
Savojna
vrstoa,
MPa
Savojni
modul, 10
-3
Pa
Tlana
vrstoa,
MPa
Ortoftalna
smola
40 150 5,5 220 6,9 .
Izoftalna
smola
40 190 11,7 240 7,6 210
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Duromerne matrice
Vinil-esterske smole
po svojoj molekulskoj strukturi sline su poliesterima
neto bolja mehanika svojstva
vre su od poliesterskih, te su bitno postojanije na
vlagu i kemikalije (neke kiseline, luine i druga
otapala) od poliesterskih
esto se primjenjuju kao zavrni premaz brodskih
trupova i kao razliiti dodaci ime se poboljava
postojanost na djelovanje UV zraka, te vatrootpornost
mogu se primjeniti do temperature 125 C
Mikrostruktura kompozita s vinil-esterskom
matricom i staklenim vlaknima
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vinil-esterske smole
Gustoa,
kg/m
3
Tlana
vrstoa,
MPa
Savojni
modul,
GPa
Savojna
vrstoa,
MPa
Modul
rastezlji
vosti,
GPa
Rastezna
vrstoa,
MPa
Volumni
udio
vlakana,
%
Ugljina
vlakna/
vinil-ester
1500-1650 900-1100 65-85 800-1000 136 900-1200 55-60
Poliaramidna
vlakna/
vinil-ester
1200-1400 100-300 17-22 150-250 - 800-1000 50-60
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Duromerne matrice
Fenolne smole
toplinski su postojane,
samogasive, tvrde i imaju
povienu postojanost prema
utjecaju organskih otapala i
kiselina.
pri umreivanju otputaju
veliku koliinu hlapljivih
tvari, to nepovoljno utjee
na mehanika svojstva
smole kao matrice.
Relativno su krhke i slabijih
mehanikih svojstava od
epoksidnih i poliesterskih
smola.
Interijer zrakoplova nainjen od
kompozita s fenolnom smolom
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Duromerne matrice
Poliimid
moe biti proziran ili mutan
primjenjuje se umjesto stakla i metala zbog odlinih mehanikih
svojstava i postojanosti na oksidaciju pri povienim
temperaturama (do 250 C, nakratko ak i do 450 C)
mogua upotreba za dijelove motora
nije zapaljiv
nije osjetljiv na uobiajena otapala i ulja, (ugljikohidrate, estere,
etere, alkohole i freone)
postojani su i na slabe kiseline, ali se ne preporuava dugo
izlaganje jakim anorganskim kiselinama
primjenjuje se i u optici zbog visoke prozirnosti
cijena je vrlo visoka
Panel od kompozita s poliimidnom
matricom
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Bismaleimidi su poliimidi s modificiranom strukturom
poznati su i kao adicijski poliimidi koji se dobivaju iz
imidnih oligomera sa nezasienim funkcijskim
skupinama poput olefina, acetilena itd.
razvijeni su zbog zahtjeva odreenih industrija
(aeronautika i svemirska tehnika)
Prednosti
imaju slabu zapaljivost
visoku vrstou
zadravaju mehaniki i toplinski integritet u
agresivnim okolinama u duem vremenskom
razdoblju.
Nedostaci
krhkost
Duromerne matrice
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Prednosti
neogranieno dugo skladitenje preprega pri sobnoj temperaturi
bez umreivanja
pogodni su za automatizirane postupke prerade
mogunost postizanja visoke kompaktnosti kompozita
mogunost recikliranja
brz ciklus proizvodnje
Najea plastomerna matrica u kompozitima
polipropilen (PP). PP ojaan uglavnom staklenim vlaknima je
ilav kompozit, s relativno visokom toplinskom postojanou
oblika (do 150 C)
Glavna primjena
u automobilskoj industriji (branici i dijelovi unutranjosti
automobila)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Polipropilen (PP)
Prednosti
niska gustoa
staklite na 160 C
otporan na zamor materijala
postojan na velik broj kemijskih otapala, luina i kiselina
Nedostaci
podloan degradaciji uslijed izlaganja UV zrakama
Primjena
u automobilskoj industriji (odbojnici, unutranjost)
Izrada namjetaja, amaca
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Plastomerni poliesteri aromatsko-alifatska
skupina:
Poli(etilen-tereftalat) PET
krut, otporan na troenje i abraziju
otporan na puzanje materijala
moe biti proziran i mutan
Poli(butilen-tereftalat) PBT
moe se preraivati na niim temperaturama od
PET-a, ali ima i nia mehanika svojstva, te niu
temperaturu staklita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Plastomerni poliesteri aromatska skupina
(poliarilati):
dobra mehanika i elektrina svojstva
postojani na kemikalije i otapala
primjenjuju se za komponente elektromotora, u
elektronici (razliiti konektori i slino), zamjenjuju
nehrajui elik u medicini i stomatologiji i pri izradi
kirurke opreme.
Mikrostruktura kompozita s matricom od poliarilata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Poliamid (PA)
Prednosti
Visoka vrstoa, elastinost i ilavost
Otporan na abraziju
Nezapaljiv, dobar omjer mase i vrstoe - (s aramidnim vlaknima)
Primjena
Leajevi, razna kuita
Usisni sustavi u motorima
Pokrov motora
Sportska oprema (dijelovi
bicikla, reket)
Pedala bicikla nainjena od kompozita s
poliamidnom matricom (vanjsko kuite)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Polisulfoni (PS)
Prednosti
Upotrebljavaju se na temperaturama do 160 C
Postojani na mineralne kiseline, slana otapala i alkale, ali kod
izlaganja organskim otapalima bubre, pucaju ili se otapaju
Otporni na puzanje
Visoka krutost
Primjena
Optika
Kuita svjetla na automobilima
Izrada biosenzora i membrana (u medicini)
Membrana za sprijeavanje krvnog ugruka
nainjena od kompozita s matricom od
polisulfona
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomerne matrice
Poli(amid-imid) (PAI), poli(eter-imid) (PEI), poli(aril-sulfon)
(PAS)...
visoka toplinska postojanost, ak u vrlo ekstremnim uvjetima vlage,
agresivnih atmosfera i slino
mnogi od njih samogasivi su bez dodataka
Visokotemperaturni plastomeri:
Poli(fenilen-sulfid) (PPS) (npr. izrada dijelova krila Airbus-a) - masa
krila smanjuje se za oko 20 % ime se smanjuje potronja goriva,
poboljava se otpornost na udarna optereenja, te se poboljava
postojanost na agresivne medije (gorivo, sredstvo za odleivanje..)
Poli(eter-eter-keton) (PEEK) postojanost na otapala, visoko talite
(290 C), zadrava duktilnost pri 200 C na neogranieno vrijeme,
izvrsna mehanika svojstva (rastezna vrstoa, krutost i otpor
zamoru materijala), vrlo otporan na troenje, abraziju i ima mali
koeficijent trenja klizanja
Nedostatak - visoka cijena
Mikrostruktura PEEK-a ojaanog s ugljinim vlaknima
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala vlaknima ojaani kompoziti
Staklena vlakna:
najee upotrebljavana ojaavala u polimernim
kompozitima (95 %)
upotrebljavaju se u obliku mata, tkanine ili struka
(roving), runa, itd
staklena vlakna (filamenti) dobivaju se raznim
tehnolokim postupcima iz staklene taljevine. Na tako
proizvedena vlakna nanosi se apretura koja vlaknima
daje potrebna mehanika svojstva i specifinu
kompatibilnost s razliitim smolama za postupke
proizvodnje kompozitnih proizvoda
Ojaavala - staklena vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Stakleni mat
Staklena
tkanina
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala proizvodnja staklenih vlakana
Iz mjealice sirovina
stakla se (kvarcni
pijesak, soda, kaolin,
vapnenac, kalcit,
dolomit) prebacuje u
pei za taljenje pri
temperaturi 1600 C
Rastaljeno staklo
prolazi kroz izolacijsku
cijev do ureaja za
izradu filamenata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala
Primjena
Graevina (profili, cijevi)
Brodogradnja (brodski trupovi)
Vrste staklenih vlakana
E staklo (kalcij aluminij borosilikatna) za
proizvode u elektronikim ureajima (dobra izolacijska
svojstva, omjer cijene i mehanikih svojstava)
C staklo primjenjuje se gdje se zahtjeva vea
kemijska postojanost
S staklo vlakna s poveanim udjelom silikata,
primjenjuje se pri viim temperaturama od ostalih
skupina
A (alkalna), D (borosilikatna), R (aluminatno-silikatna)
i M stakla
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Kompoziti sa staklenim vlaknima imaju:
povienu rasteznu vrstou i modul rastezljivosti
povoljnog su omjera vrstoe i mase
postojani su pri povienim temperaturama i
korozijskim optereenjima
dimenzijski su stabilni
imaju dobra elektrina svojstva
postojani su na starenje
relativno se jednostavno i jeftino prerauju u gotove
proizvode
niska cijena
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ugljikova vlakna:
dobivaju se kontroliranom oksidacijom,
karbonizacijom (1200 1500 C) i grafitizacijom
ugljikom bogatih organskih prethodnika koji su u
vlaknastom obliku. Najei takav prethodnik je
poliakrilonitril (PAN) koji daje najbolja svojstva
vlaknima
vlakna se jo proizvode i od katrana i celuloze.
podeavanjem parametara tijekom procesa
grafitizacije dobivaju se ili vlakna visoke rastezne
vrstoe (pri 2600 C) ili vlakna visokog modula
rastezljivosti.
Ojaavala ugljina vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala
Postupak dobivanja ugljikovih vlakana
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ugljikova vlakna
Nakon oblikovanja, vlakna se tretiraju (nanoenje
tzv. apreture) kako bi se poboljalo njihovo
prianjanje uz matricu.
Imaju:
najveu krutost od svih komercijalno dostupnih vlakana
vrlo visoku rasteznu i pritisnu vrstou
odlinu otpornost na koroziju, puzanje i zamor materijala
primjenjuju se u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji,
za izradu sportske opreme itd.
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Aramidna vlakna
sintetski organski polimeri (aromatski poliamid) proizvedeni
predenjem kontinuiranog vlakna iz kapljevite smjese. Tako
dobivena vlakna imaju tipinu zlatno-utu boju, a karakterizira ih
visoka rastezna vrstoa i niska gustoa.
Prednosti
Visoka vrstoa
Visoki modul rastezanja
Visoka postojanost puzanju
Nia cijena od ugljikovih vlakana
Niski faktor trenja i toplinskog rastezanja
Nedostaci
Osjetljivost na UV zrake
Teko se prerauju
Ojaavala aramidna vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Dijele se na temelju vrijednosti modula
rastezljivosti. Svi tipovi aramidnih vlakana imaju
dobru udarnu ilavost, a oni s niim modulom
rastezljivosti vrlo intenzivno se primjenjuju u
balistici.
Poznati pod imenom Kevlar (trgovaki naziv za
vlakna amerike tvrtke DuPont).
Kevlar 29 visoka ilavost
Kevlar 149 vrlo visoki modul rastezanja
Kevlar 49 visoki modul rastezanja
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Svojstva Kevlar vlakana
Svojstva K 29 K 49 K 68 K 119 K 129 K 149
Gustoa (g/cm
3
) 1,44 1,45 1,44 1,44 1,45 1,47
Promjer (m) 12 12 12 12 12 12
Rastezna vrstoa
(GPa)
2,8 2,8 2,8 3,0 3,4 2,4
Rastezni modul
(GPa)
65 125 101 55 100 147
Koeficijent irenja
(10
-6
K
-1
)
- 4,0 - 4,9 - - - -
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Borna vlakna
ugljikova ili metalna vlakna ponekad se prevlae
slojem bora kako bi se poboljala ukupna svojstva
vlakna
ekstremno visoka cijena ograniava upotrebu tih
vlakana samo za zrakoplovne konstrukcije s velikim
toplinskim optereenjima i na specijalizirane sportske
proizvode
Prednosti
Visoka vrstoa i krutost
Niska gustoa
Ojaavala borna vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Bor/ugljikov hibrid u epoksidnoj matrici ima bolja
mehanika svojstva nego bilo koje vlakno
pojedinano
Vlakna se odlikuju dobrim svojstvima obzirom na
pritisna optereenja, torziju i druga kombinirana
optereenja. Potekoe se javljaju pri obradi
zbog visoke tvrdoe tih vlakana.
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Hibridna vlakna:
vlakna sastavljena od dvaju ili vie vrsti vlakana,
postiu se optimalna svojstva
najee se primjenjuje hibrid ugljikovih/
aramidnih/staklenih vlakana - u brodogradnji i
zrakoplovstvu
upotrebom hibrida proizvodu se poboljava udarna
ilavost, sprijeava galvanska korozija i snizuje cijena.
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala mineralna vlakna
Mineralna vlakna:
glavni predstavnik skupine je azbest
iako se odlikuju vrlo dobrim mehanikim svojstvima i
niskom cijenom, zbog loeg utjecaja na zdravlje
ovjeka njihova primjena je u nekim dravama u
potpunosti zabranjena.
odlikuju se dobrom toplinskom postojanosti,
postojanosti na razliite kemikalije, priguuju zvuk i
niske su cijene. Zapaljiva su, pa se pri upotrebi za
zatitu od vatre esto mijeaju sa cementom, te se
pletu u tkanine ili matove.
Azbestna vlakna (igliasta)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala keramika vlakna
Keramika vlakna
vlakna anorganskog porijekla
proizvode se od razliitih vrsta keramikih
materijala, najee aluminijevog oksida i
silicijevog ugljika
Prednosti
visoka toplinska postojanost, postojanosti na
djelovanje vlage i postojanost na koroziju
visok modul rastezanja
visoko talite
Nedostaci
Visoka cijena
Keramika vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlakna biljnog porijekla:
u drvno-plastomernim kompozitima ili kao zamjena za
neka od prije spomenutih vlakana
najee se rabe drvna vlakna (bor, jasen, hrast),
konoplja, juta, vlakna agave, ljuske rie i kukuruz
u usporedbi sa staklenim vlaknima - postie se manja
proizvodnost, imaju slabija mehanika svojstva,
slabiju postojanost na vlagu i okoline uvjete
prednosti su im nia gustoa, nia cijena, te lake
recikliranje
Ojaavala vlakna biljnog porijekla
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Dimenzije nekih prirodnih vlakana
Izvor pulpe Duljina vlakana, mm Promjer vlakana, m
Crnogorino drvee 3,0 30
Listopadno drvee 1,0 16
Penina slama 1,5 13
Riina slama 1,5 9
Trska 1,5 13
Bambus 2,7 14
Pamuk 25,0 20
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vlakna biljnog porijekla
Agava
zbog mogunosti recikliranja poela se primjenjivati kao zamjena za
azbestna i staklena vlakna i to preteno u automobilskoj industriji, te
za izradu sportske opreme. Vlakna se dobivaju iz listova agave, koji
se trgaju i sue, a zatim se gnjee tako da na kraju ostanu samo
vlakna. Iz jednog lista moe se prosjeno dobiti oko 1000 vlakana.
Bambus
tekstilno vlakno, dobiva se od bambusove pulpe. Meka su od
pamuka i posjeduju antibakterijska svojstva.
J uta
jedna od najjeftinijih prirodnih vlakana. Mogu biti duine 1 4 m, te
su prljavo bijele do smee boje.
Konoplja
U posljednjih stotinjak godina proizvodnja se smanjila, iako je prije
industrijske revolucije bila vrlo popularna zbog svoje vrstoe i brzog
rasta. Proizvodi ak do 250 % vie vlakana nego pamuk. Mogu se
izravno ili injekcijski preati.
Crnogorica
najee se primjenjuju vlakna bora. Kao matrica se esto koristi
polipropilen.
Ojaavala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Daska za surfanje sa vlaknima
agave
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prirodna vlakna
1950.-90. - Trabant - prvi
automobil napravljen od
prirodnih vlakana - poliester
ojaan pamunim vlaknima
1941. Henry Ford proizveo
je prvi automobil od konoplje
koji je pokretan etanolom
dobivenim od konoplje.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala esticama ojaani kompoziti
Staklene estice
dodaju se kompozitima ve
ojaanim staklenim vlaknima
zbog poboljanja kvalitete
povrine
sprijeavaju skupljanje izradka u
kalupu
poveavaju krutost matrice
kompozita
uplje staklene kuglice veliine
od 19 m do 68 m
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ojaavala esticama ojaani kompoziti
Mineralne estice
povisuju krutost i sniavaju trokove pri
izradi
imaju dobru toplinsku i kemijsku
postojanost, postojanost na vlagu i dobra
izolacijska svojstva
nedostatci su im to snizuju mehanika
svojstva i izazivaju varijacije u boji
gotovih proizvoda
estice preteno imaju oblik malih ploica
Vrste:
Kaolin, talk, feldspar, barij-sulfat
Kristali talka
Sustavi za ojaavanje
Sustavi za ojaavanje:
Osmoljeni list SMC (e. Sheet Moulding Compound)
ojaani pripremci potrebni pri izravnom preanju
kapljevitih duromernih pretpolimera
Preprezi
Plastomer ojaan staklenim matom GMT (e. Glass
Mat-reinforced Thermoplastic)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Osmoljeni listovi - SMC
SMC je smjesa za izravno preanje koja se preteno
sastoji od nezasiene poliesterske smole, ovrivala,
mineralnih punila, vlaknastih ojaavala i ostalih dodataka.
Debljina osmoljenog lista je 2 do 3 mm, a vlakna duljine
12 do 50 mm koja mogu biti sluajno ili usmjereno
rasporeena.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
1 beskonani struk, 2 rezna naprava,
3 smola s punilom, 4 nosea folija,
5 elementi za stlaivanje, 6 svitak za
namotavanje
Preprezi
Preprezi se prave najee od epoksidnih i fenolnih smola i
ojaavala, ali im se za razliku od SMC-a ne dodaju punila i ostali
dodaci.
Nakon natapanja sa smolom tkanina prolazi kroz valjke gdje se
odvaja viak smole i prolazi kroz pe gdje se isparavaju otapala i
dolazi do prve faze ovrivanja. Prepreg se zatim hladi da se
sprijei daljnje ovrivanje koje e se postii prilikom izrada
proizvoda
Preprege je mogue preraivati postupcima preanja i postupcima
kod kojih kompozit ovruje u autoklavima
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Plastomer ojaan staklenim matom
GMT
GMT se natapa najee polipropilenom, ali mogue je i
poliamidom
Izrada je mogua pomou ekstrudera, pri emu se u
ekstruderu rastaljeni plastomer ekstrudira izmeu dva
sloja staklenog mata, plastomerne folije ili papira
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ekstruzijsko pravljenje GMT-a:
1 stakleni mat
2 plastomerna folija
3 mlaznica ekstrudera
4 dvovrpana prea
5 podruje vrueg kairanja
6 rashladna zona
7 gotovi plastomerni
pripremak (GMT)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Primjena kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci proizvodnje
polimernih kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci proizvodnje polimernih
kompozita
runi dodirni postupak laminiranja
dodirni postupak sa trcanjem
podtlano oblikovanje laminata (autoklav)
izravno preanje SMC-a i BMC-a
postupak RTM (e. Resin Transfer Moulding)
centrifugalno lijevanje
pultrudiranje (40 70 % ojaala)
namotavanje filamenata (e. Filament Winding)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Runi dodirni postupak laminiranja
Na kalup premazan tvari za lake odvajanje, najprije se kistom
nanosi sloj smole spremne za polireakciju uz umreivanje, ali bez
ojaavala i punila. Zatim se redom nanose slojevi staklenog mata ili
tkanine natopljeni hladno umreujuom smolom, a valjkom se
istiskuje zrak zadran izmeu slojeva.
Smola bez ojaavala i punila ini i zavrni sloj u debljini dovoljnoj da
pokrije stakleno ojaanje. Tako se dobije slojevit izradak, laminat.
Kalupi za runo laminiranje otvoreni su i nastoje se graditi
jednostavno i od jeftinog materijala, od drva ili nekoga polimernog
materijala, rjee od metala.
Matrice: svi materijali - poliesteri, vinil esteri, epoksidne smole,
fenoli itd.
Svi tipovi vlakana (problemi se jedino mogu javiti u sluaju teih
aramidnih vlakana koje je tee natopiti runo).
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Runi dodirni postupak laminiranja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prednosti
vrlo jednostavan postupak koji se primjenjuje ve dulje vrijeme
malen troak izrade alata
veliki izbor vrsti materijala i dobavljaa
udio vlakana je vei i vlakna su dulja nego u sluaju polaganja
natrcavanjem
mogunost izrade komplicirane geometrije i velikih volumena
Nedostaci
kvaliteta postupka u velikoj mjeri ovisi o radniku
teko je proizvesti kompozite s malim udjelom smole bez pukotina
smole obino imaju manju molekularnu masu, to znai da mogu biti
tetniji od proizvoda s veom molekularnom masom
problem je uklanjanje stirena nastalog iz poliestera i vinil estera,
moraju koristiti smole male viskoznosti to znatno utjee na svojstva.
Runi dodirni postupak laminiranja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Runi dodirni postupak laminiranja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
POLIESTERSKI KOMPOZITNI DIO ZA GRAEVINSKE STROJEVE
(Razvoj Katedra za preradu polimera, 2003.)
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Dodirni postupak sa trcanjem
Proces runoga dodirnog laminiranja moe se ubrzati
djelominim mehaniziranjem postupka ako se nanosi na
ravnu plou ili u kalup s pomou stlaenoga zraka
smjesa smole i isjeckanih staklenih vlakana.
Smola se nalazi u dva spremnika, u jednome pomijeana
s umreivalom, u drugome s ubrzavalom. Te se dvije
smjese trcaju odvojene iz dvostrukog pitolja, a
istodobno se trca i vlakno u obliku struka, pa se sve te
komponente spoje i ovruju tek na povrini kalupa. Pri
tome se ukljueni zrak mora istiskivati valjkom.
Kao materijal matrice se uglavnom koriste poliesteri, dok
se za ojaanje koristi iskljuivo stakleni roving.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Dodirni postupak sa trcanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prednosti
iroka primjena postupka ve niz godina
vrlo jeftin nain taloenja vlakna i smole
mali troak izrade alata
visoka brzina
Nedostaci
sadre neto veu koliinu smole tako da imaju veu masu
za ojaanja se koriste samo kratka i sjeena vlakna, tako da
konani proizvod ima ograniena mehanika svojstva
smole moraju imati malu viskoznost kako bi se mogle
natrcavati, a to najee ide na tetu mehanikih i toplinskih
svojstava
problem moe predstavljati i udio stirena koji je u nekim
sluajevima i zakonom ogranien
tee postizanje jednoline debljine
Dodirni postupak sa trcanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Dodirni postupak sa trcanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Izrada glisera runim laminiranjem i trcanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Pultrudiranje
Klasini postupak povlanoga ekstrudiranja,
pultrudiranja, prikladan je za masovnu proizvodnju
jednoosnih punih ili upljih beskonanih profila.
Struk i stakleno pletivo natapaju se smolom, prolaze kroz
mlaznicu za praoblikovanje, zagrijavaju se u protonoj
stazi i uz polireakciju i umreivanje ovruju.
Povlani valjci izvlae izradak, koji se zatim ree na
potrebnu duljinu.
Karakteristike postupka:
ujednaen presjek
kontinuirana duljina
anizotropnost
mogunost izrade kompliciranih oblika profila
hibridna ojaala
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
1 natini kalem (stakleno pletivo), 2 kada sa smolom, 3 alat za
praoblikovanje, 4 reakcijski (zagrijani) alat za ovrivanje (polireakciju i
umreivanje), 5 povlani valjci, 6 kruna pila, 7 izradak
Pultrudiranje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Pultrudiranje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Pultrudiranje
Prednosti
Neograniena duljina profila
Dobra kvaliteta povrine
Kemijska postojanost
Dimenzijska stabilnost
Visoka vrstoa
Dobra mehanika svojstva u smjeru vlakana
Nedostaci
Velika ulaganja
Dobra mehanika svojstva samo u uzdunom smjeru
Iskljuivo izrada profila
Ograniena veliina u poprenom smjeru
Primjena
automobilska industrija, graevinarstvo, zrakoplovna industrija,
proizvodnja sportske opreme, te proizvodi iroke potronje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Pultrudirani profili od polimernih kompozita
u graditeljstvu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ostali postupci pultrudiranja
povlano oblikovanje (e. Pullshaping) - pomou
njega se mogu proizvoditi profili nelinearnih
oblika
Postoje dva naina proizvodnje:
Kod prvog naina vlakna se natapaju smolom te
prolaze kroz alata za praoblikovanje i zatim prolaze
kroz dvije mlaznice. Te dvije mlaznice nalaze se na
okvirima koji se mogu rotirati, te se upravo njihovim
rotiranjem dobiva zakrivljeni oblik
Kod drugog naina obje mlaznice su fiksne, te
takoer druga mlaznica ima upljinu u obliku eljene
krivulje po cijeloj svojoj duljini
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ostali postupci pultrudiranja
Proizvodi dobiveni postupkom povlanog oblikovanja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Namotavanje filamenata
Postupak obodnoga (prstenastog) namotavanja
primjenjuje se u proizvodnji cilindrinih upljih tijela
razliite duljine, od proizvoda dugakih nekoliko
centimetara do ulinih rasvjetnih stupova.
Vlaknaste tvari u obliku struka ili traka prolaze kroz kadu
i natapaju se smolom, a zatim se namotavaju na
rotirajuu jezgru, koja se poslije moe rastaviti ili unititi.
Kut namotavanja moe se prema potrebi razliito
namjestiti, namotavati se moe i oko polova jezgre i sl.
Namotani oblik zatim ovruje uz polireakciju i
umreivanje.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Namotavanje filamenata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Vrste
namotavanja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Namotavanje filamenata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prednosti
vrlo brza i ekonomina metoda
moe se regulirati udio smole na vlaknima
trokovi su manji zbog toga to se rabe pojedinana vlakna, a ne
tkanja
mogu se dobiti odlina mehanika svojstva kompozita ako se
vlakna poslau u smjeru djelovanja optereenja.
Nedostaci
oblici proizvoda koji se dobivaju su ogranieni
smjetaj vlakana na razliite oblike nije uvijek lagan
trokovi dijela na koju se namotava mogu biti visoki u sluaju
izrade velikih dijelova
vanjska povrina proizvoda nije uvijek estetski prihvatljiva.
Namotavanje filamenata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Primjeri polimernih kompozita napravljenih
namotavanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Izravno preanje (e. Compression
Moulding)
Postoje dva postupka: hladno i toplo preanje
Kod hladnog izravnog preanja, kalup se najprije
premazuje odvajalom i gelnom prevlakom. Nakon toga,
ulae se predoblik tkanine koji slui kao ojaavalo.
Poslije se u kalup ulijeva odgovarajua koliina smole,
nakon ega se kalup zatvara i smola umreuje pri sobnoj
temperaturi.
Prednosti
Nema grijanja kalupa
Sile dranja kalupa su niske
Jefitnija proizvodnja
Nedostaci
Nia proizvodnost
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Izravno preanje (e. Compression
Moulding)
Kod toplog izravnog preanja vlaknasti preprezi ulau se
u grijani kalup pree. Povienom temperaturom i tlakom
postie se teenje smjese smole i vlakana. Nakon to je
kalupna upljina popunjena slijedi umreavanje pri emu
je kalup jo uvijek pod tlakom. Nakon dovoljnog stupnja
umreivanja, vade se otpresci iz kalupa i umreivanje se
moe nastaviti u peima.
Prednosti
Otpresci visoke krutosti i vrstoe
Visoka kvaliteta povrine
Postupak pogodan za masovnu proizvodnju.
Nedostaci
Potreba za pripremom i pravilnim umetanjem pripremaka
Skupi strojevi i kalupi
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Izravno preanje (e. Compression Moulding)
Proizvodi dobiveni izravnim preanjem
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Podtlano oblikovanje
Runo se sloe sve komponente kompozita nakon ega se na njega
stavlja polimerna folija
Pomou podtlane pumpe uklanja se zrak i podtlak kojim se
poboljava spajanje elemenata kompozita
Matrice: fenolne i epoksidne smole, zato to kod poliestera i vinil
estera problem moe predstavljati poveana ekstrakcija stirena
Mogu se upotrijebiti sve vrste vlakana
Podtlano oblikovanje - oprema
Odvodnik smole sprijeava usisavanje smole zajedno s
zrakom, jer prilikom popunjavanja proizvoda smolom, smola
ulazi u cijevi za zrak
Spiralna cijev za odvod zraka i vika smole dovod smole
uobiajeno postavlja na sredinu kalupa, dok cijevi za odvod
zraka postavljaju se na rub kalupa. Cijev ima propusnost po
cijeloj duljini pa zrak izlazi jednoliko po rubovima kalupa.
Ona se moe primjeniti i za dovoenje smole, tada otvori za
propusnost slue za natapanje povrinu kalupa
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Podtlano oblikovanje - oprema
Odvojiva folija stavlja se kad su vlakna postavljena u
kalup. Najee se izrauje od gusto pletenog poliamida
impregniranog odvajalom. Folija se zalijepi za vlakna, ali
se lagano kasnije skine. Njezina propusnost omoguava
prolaz smole. Upotreba nije obavezna, ali se primjenjuje
zbog izgleda unutranjeg sloja
Film za odjeljivanje film se stavlja na odvojivu foliju ili
izravno na vlakna i ne lijepi se na njih
Vrea kojom se brtvi i zatvara kalup vrea je zavrni
dio. Prvo se postavlja na jednu stranu kalupa gdje se
brtvi trakom i zatim postavlja na suprotnu stranu kalupa
Gumeni profil za prijenos smole kad se gumeni profil u
potpunosti napuni sa smolom, tek tada poinje tei i
natapati vlakna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Podtlano oblikovanje faze postupka
Priprema kalupa (ienje i
nanoenje odvajala (npr. Silikon,
vosak))
Lijepljenje trake za brtvljenje i
spiralne cijevi
Postavljanje vlakana ili pjene
(npr PVC ili PE) ako je potrebna
vea debljina u kalup. Prije
postavljanja svakog sloja
potrebno je nanijeti adhezijsko
sredstvo (najee
natrcavanjem) da se izbjegne
meuslojno pomicanje vlakana
prilikom stvaranja podtlaka
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
PVC pjena
Ugljina vlakna i
saasta struktura
pjena
1
2
3
Podtlano oblikovanje faze postupka
Postavljanje odvojive folije
Postavljanje filma za odjeljivanje
Postavljanje gumenog profila za prijenos smole
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
4 5 6
Podtlano oblikovanje faze postupka
Postavljanje vree za brtvljenje kalupa
Smjeavanje smole, ubrzavala, umreivala
Podeavanje podtlaka (npr. 0,2 0,3 bara)
Nakon natapanja cijelog kompozita, dotok smole se
zatvara, a podtlak se odrava dok se ne odvoji viak
smole u odvodnik i do potpunog ovrivanja smole
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
7
8
Podtlano oblikovanje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Podtlano oblikovanje
Film - Vacuum injection Moulding_WMV
V8.wmv
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prednosti
proizvodnja kompozita s veim udjelom vlakana
manje pukotina u materijalu
bolje je vlaenje vlakana i protok smole kroz ojaanja zbog
djelovanja povienog tlaka
vakuumski pokrov smanjuje koliinu ishlapljenih tetnih tvari
tijekom skruivanja
Nedostaci
proces je neto skuplji i zahtjeva prilino veliku vjetinu
operatera (vrlo bitno kod kontrole mijeanja i udjela smole)
Podtlano oblikovanje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Injekcijsko-posredno preanje kapljevite smole s
uloenim trodimenzionalnim ojaavajuim
predoblikom - RTM
Predoblik od vlakana se postavlja u kalup (mogu se
stvoriti razliiti oblici koji se dre vezivom)
Kalup se zatvara te se u njega ubrizgava smola (moe se
upotrijebiti i podtlak)
Nakon to je kalup popunjen zatvaraju se mjesta na
kojima je ubrizgana smola i dolazi do skruivanja
(umreavanja) pri povienim ili sobnim temperaturama
Mogu se upotrijebiti gotovo sve vrste matrica i vlakana
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
RTM
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Prednosti
proizvodnja kompozita s visokim udjelom vlakana i s niskim
udjelom pukotina u materijalu
budui da je smola zatvorena u kalup, ne predstavlja opasnost
za okoli
puno bolji izgled povrine
Nedostaci
vrlo skup i teak alat
proizvodnja je ograniena na manje komade
mogu se pojaviti mjesta na proizvodu koja nisu popunjena
smolom, to moe dovesti do velikog karta
RTM
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Podtlano ulijevanje (RI) i podtlani injekcijski
postupak (VI)
Pri RI postupku predoblik se natapa djelovanjem podtlaka koji
povlai smolu
Za VI postupak potrebno je stvoriti vii ili nii podtlak i blag
gravitacijski nadtlak zraka, povezan s prilagodljivim protukalupom.
Brzine ubrizgavanja mnogo su nie, a time i vrijeme geliranja, to
produljuje ciklus.
Debljina stijenke proizvoda nije ravnomjerna
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
RI i VI
Prednosti
proizvodnja ekoloki prihvatljivih kompozita s velikim udjelom vlakana
dobra mehanika svojstva koja se pripisuju krutom inicijalnom stanju
polimera
manji trokovi nego u sluaju prepregova
manja je mogunost pojave podruja koja nisu ispunjena smolom.
Nedostaci
potrebna je pe i podtlano pakiranje
alat mora izdrati temperature od 60-100 C.
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Recikliranje kompozitnih
tvorevina
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
1. Sprijeiti
nastanak
otpada
2. Ponovno
koritenje proizvoda
3. Recikliranje materijala
4. Energijska oporaba
5. Odlagalite otpada
Zato reciklirati?
Strategija upravljanja
otpadom u EU
Ponovna upotreba proizvoda -
Primjena raznih starih
komponenata u istim primjenama
Recikliranje postupak ponovne
primjene materijala
Energijska oporaba primjena
otpada za proizvodnju energije
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Otpad nastao u proizvodnji
Otpad nastao zbog dotrajalosti proizvoda
Vrste kompozitnih otpada
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Otpad nastao u proizvodnji
rubovi laminata, izrezani dijelovi, praina nastala od
bruenja
zaostali materijal (umreena smola i ojaani dijelovi)
zastarjeli preprezi
prenatrcana staklena vlakna i smole
kart
razna otapala, dodaci i dr.
Vrste kompozitnih otpada
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Otpad nastao zbog dotrajalosti proizvoda
predug vijek trajanja proizvoda
nehomogena smjesa materijala
mali volumeni u usporedbi s ostalim otpadom
skupo sakupljanje i razvrstavanje
teko je predvidjeti koliine takvih otpada
kontaminirani i degradirani materijal
Vrste kompozitnih otpada
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Potekoe prilikom recikliranja kompozitnih
tvorevina
Sakupljanje, sortiranje,
transport, rastavljanje od ostalih
proizvoda, potrebno smanjenje
dimenzija
Manji volumeni u usporedbi sa
ostalim otpadom
Nejednolian sastav materijala
Mala potranja za recikliranim
kompozitnim tvorevinama
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci recikliranja kompozita
Mehanika oporaba tj. recikliranje - usitnjavanje
kompozitnih tvorevina i njihovo pretvaranje u materijal
ili primjena kao anorganska vlakna i punila
Energijska oporaba spaljivanje kompozitnog otpada
Kombinacija energetske oporabe i mehanikog
recikliranja primjena ostatka pepela nastalog
energetskom oporabom
Kemijsko recikliranje - postupci razgradnje usitnjenih
kompozitnih smola pomou postupaka hidrolize i pirolize
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Ciljevi postupaka recikliranja kompozita:
Ponovna uporaba u novim proizvodima sa slinim
svojstvima
Ponovna upotreba u novim manje zahtjevnijim
proizvodima
Razgradnja otpada u osnovne kemikalije pomou
pirolize, hidrolize i postupka pretvaranja u plin
Spaljivanje otpada i iskoritenje energije za npr.
grijanje
Postupci recikliranja kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Kod mehanikog recikliranja potrebno je:
Sakupljanje i razvrstavanje otpada
Identifikacija materijala
Usitnjavanje (usitnjeni materijal se moe iskoristiti
kao punilo ili kao ojaalo u izvornom materijalu).
Reciklirani materijal nanosi se posebnim ureajem za
trcanje
Smola mora biti potpuno umreena
Postupci recikliranja kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Energijska oporaba:
Iskoritenje energije otpada
Anorganska ojaala staklenim vlaknima i mineralna punila ostati
e u preostalom pepelu
Potrebno je smanjenje dimenzija proizvoda
U kombinaciji sa mehanikim recikliranjem bolja je provedivost
energetske oporabe
Postupci recikliranja kompozita
RTM na 700 C
17 % O
2
RTM na 1000 C
17 % O
2
Ugljina
vlakna/epoksidna
smola nakon 20 min
na 700 C 4 % O
2
Ugljina
vlakna/epoksidna
smola nakon 3 h
na 700 C 4 % O
2
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci recikliranja kompozita sadraj
energije
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci recikliranja kompozita
Kombinacija mehanikog recikliranja i
energijske oporabe
Kompozitni otpad isti se sa ureajem vrtlonim
strujama
Omogueno je odvajanje metala od polimera
Ureaj sadri pijesak silicij (IV) oksida koji
pomou zraka ulazi u tok vrtlonih struja
Reaktor se grije na gornjoj povrini sve dok ne
postigne odreenu temperaturu prerade
Kompozitni otpad predgrijava se zajedno s
pijeskom na 480 C
Postupak traje izmeu 1 2 sata
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Kombinacija mehanikog recikliranja i energijske
oporabe - projekt VAMP 18
Postupak pokazuje mogunost oporabe ugljinih vlakna
iz otpada epoksidnih preprega
Kontroliranim izgaranjem epoksidne matrice u
vrtlonim strujama omoguena je ponovna upotreba
ugljinih vlakana u kompozitima
Smanjena su mehanika svojstva vlakana, ali
optimizacija postupka izgaranja moe rezultirati boljim
svojstvima vlakana
Postupci recikliranja kompozita
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Postupci recikliranja kompozita
Projekt VAMP 18 - Svojstva ugljinih vlakana prije i poslije
recikliranja
Izvorna
vlakna
1)
Reciklirana
vlakna
Gustoa, g/cm
2
1,77 1,4
Rastezna vrstoa, MPa 3950 1300
Modul rastezljivosti, GPa 238 80
Prekidno istezanje, % 1,55 2,4
Promjer filamenta, m 7 6,5
1) Podaci od proizvoaa ugljinih vlakana
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
U EU u automobilskoj industriji nastane oko 8 - 9 milijuna
tona otpada
U dananjim automobilima ima oko 75 % metala i 25 %
nemetala (polimeri, staklo, guma, tkanina)
1953. god. proizvedena je Chevrolet Corvette od
kompozitnog materijala
Danas se najvie upotrebljava plastomer (ojaan sa kratkim
staklenim vlaknima)
I oko 30 drugih razliitih polimernih materijala (PP, PA i
ABS)
Kompoziti ojaani ugljinim vlaknima podvozje
SMC (osmoljeni list - prepreg) prednji, stranji i boni
branici, krov i razni paneli
Vrste kompozitnih otpada - Otpad nastao u
automobilskoj industriji
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Kompozitni otpad - Otpad u automobilskoj
industriji
Izvor: European Alliance for SMC
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za preradu polimera
Potrebno je napraviti novi koncept upravljanja otpadom
prema EU standardima
Industrija se sve vie okree novim upravljanjima otpadom
(mehanikim recikliranjem i energetskoj oporabi)
U budunosti se oekuje porast sakupljanja kompozitnih
tvorevina
Trokovi upravljanja otpadom znaajno e porasti
Potaknuti proizvoae na upotrebu kompozitnog reciklata
Potaknuti potroae na odvojeno sakupljanje
Zakljuak recikliranja kompozita