Knjiga 2

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE
OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE NA CESTAMA

KNJIGA II ZEMLJANI RADOVI, ODVODNJA,
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI

ZAGREB, PROSINAC 2001

Izradio: Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1.

Koordinatori: Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra.
Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra.

Redakcija: Ivan Banjad, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Mijo Ere, dipl.ing.gra.

Recenzija: Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.

2. Zemljani radovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Ivica Mintas, dipl.ing.gra.
Suradnici: Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Karlo Janje, dipl.ing.gra.
Dr. sc. Mate Sren, dipl.ing.gra.

3. Odvodnja:
Voditelj poglavlja: Edmund Boanski, dipl.ing.gra.
Suradnici: Gordana Erdec, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Stjepan Kralj, dipl.ing.gra.

4. Potporni i obloni zidovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Karlo Janje, dipl.ing.gra.
Suradnik: Ramon Mavar, dipl.ing.gra.

SADRAJ KNJIGE II

2. ZEMLJANI RADOVI
3. ODVODNJA
4. POTPORNI I OBLONI ZIDOVI

2. POGLAVLJE

ZEMLJANI RADOVI

SADRAJ

2-00 OPE NAPOMENE ..... 2-1
2-02.1 DEFINICIJE .... 2-1
2-01 ISKOP HUMUSA .. 2-3
2-02 IROKI ISKOP ..... 2-4
2-02.1 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE "A"..... 2-5
2-02.2 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE "B"..... 2-6
2-02.3 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE "C"..... 2-7
2-02.4 OBRAUN RADOVA........ 2-8
2-03 ISKOP STEPENICA.... 2-10
2-04 ISKOPI ZA TEMELJE I GRAEVNE JAME ... 2-11
2-05 ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAE .. 2-13
2-06 ISKOPI REGULACIJSKIH KANALA .... 2-15
2-07 PRIJEVOZ MATERIJALA ....... 2-17
2-08 UREENJE TEMELJNOG TLA .......... 2-19
2-08.1 UREENJE TEMELJNOG TLA MEHANIKIM ZBIJANJEM . 2-19
2-08.2 ZAMJENA SLOJA SLABOG TEMELJNOG TLA BOLJIM
MATERIJALOM ...... 2-21
2-08.3 SANACIJA VRTAA ...... 2-22
2-08.4 UREENJE SLABONOSIVOG TEMELJNOG TLA
I POSTELJICE GEOTEKSTILOM ... 2-24
2-08.4.1 Nain djelovanja .... 2-24
2-08.4.2 Zahtjevi i tehniki uvjeti za odabir geotekstila ..... 2-24
2-08.4.2.1 Mehanika ispitivanja za odabir geotekstila ..... 2-24
2-08.4.2.2 Hidraulika ispitivanja za izbor geotekstila ...... 2-26
2-08.4.2.3 Zahtjevi za postojanost ..... 2-27
2-08.4.3 Metode ispitivanja .... 2-28
2-08.4.4 Opis proizvoda ..... 2-29
2-08.4.5 Upute za ugradnju ..... 2-29
2-08.4.6 Osiguranje kakvoe .. 2-31
2-08.5 UREENJE SLABOG TEMELJNOG TLA PRIMJENOM
POLIMERNIH GEOMREA .... 2-33
2-09 IZRADA NASIPA ....... 2-37
2-09.1 IZRADA NASIPA OD ZEMLJANIH MATERIJALA .... 2-39
2-09.2 IZRADA NASIPA OD MIJEANIH MATERIJALA ...... 2-41
2-09.3 IZRADA NASIPA OD KAMENITIH MATERIJALA .... 2-41
2-10 IZRADA POSTELJICE ......... 2-43
2-10.1 IZRADA POSTELJICE OD ZEMLJANIH MATERIJALA .... 2-45
2-10.2 IZRADA POSTELJICE OD MIJEANIH MATERIJALA ...... 2-45
2-10.3 IZRADA POSTELJICE OD KAMENITIH MATERIJALA .... 2-46
2-11 STABILIZACIJA ZEMLJANIH MATERIJALA VAPNOM I
HIDRAULINIM VEZIVIMA ..... 2-47
2-11.1 IZRADA NA LICU NJESTA .... 2-48
2-11.2 OSIGURANJE KAKVOE ...... 2-49
2-11.2.1 Kontrola kakvoe prije poetka izvoenja radova ... 2-49
2-11.2.2 Kontrola kakvoe za vrijeme izvoenja radova ... 2-52
2-12 GLINENI NABOJ U ZELENOM POJASU I UZ
KANALIZACIJSKE I DRENANE CIJEVI ..... 2-54
2-13 IZRADA KLINOVA UZ OBJEKTE ........ 2-55
2-14 ODLAGANJE MATERIJALA .......... 2-57
2-15 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA
IZLOENIH EROZIJI ....... 2-58
2-15.1 ZATITA POKOSA PRIMJENOM HUMUSNOG MATERIJALA
I TRAVNATE VEGETACIJE ....... 2-58
2-15.2 ZATITA POKOSA PRIMJENOM BUSENA ......... 2-59
2-15.2.1 Zatita pokosa primjenom oblaganja pojedinanim busenjem .. 2-59
2-15.2.2 Zatita pokosa pomou busenja u rolama .. 2-61
2-15.3 ZATITA POKOSA TRAVNATIM POKRIVAEM - HIDROSJETVA ... 2-61
2-15.4 ZATITA POKOSA PRIMJENOM PREKRIVAA OD NETKANOG
TEKSTILA S ULOENIM SJEMENOM TRAVE ....... 2-62
2-15.5 ZATITA POKOSA SADNJOM GRMLJA I TRAVNATE
VEGETACIJE..... 2-63
2-15.6 ZATITA POKOSA PRIMJENOM PLETERA ........... 2-64
2-15.7 ZATITA POKOSA POMOU KOARA (GABIONA) ........ 2-66
2-15.8 ZATITA POKOSA OBLAGANJEM KAMENOM (ROLIRANJE) ...... 2-67
2-15.9 ZATITA POKOSA PRIMJENOM MREA ....... 2-68
2-15.10 ZATITA POKOSA MLAZNIM BETONOM ......... 2-68
2-15.11 ZATITA POKOSA UVRIVANJEM POJEDINIH BLOKOVA ..... 2-70
2-15.12 ZATITA POKOSA GEOMREAMA .... 2-70
2-16 IZRADA BANKINA ........... 2-72
2-16.1 IZRADA BANKINA OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA ....... 2-72
2-16.2 IZRADA HUMUZIRANIH I ZATRAVLJENIH BANKINA ...... 2-73
2-16.3 IZRADA BETONSKIH BANKINA ......... 2-73
2-16.4 IZRADA BANKINA S UZDIGNUTIM RUBNJACIMA ........ 2-74
2-16.5 IZRADA BANKINA PRIMJENOM BITUMENIZIRANIH
NETKANIH TEKSTILA ........... 2-74
2-17 NORME I TEHNIKI PROPISI ......... 2-75

ZEMLJANI RADOVI 2
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II Stranica 2-1

2. POGLAVLJE

ZEMLJANI RADOVI

2-00 OPE NAPOMENE

U ovom 2. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja zemljanih radova. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.

Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

2-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.

Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog
cestovnog objekta.

Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.

Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.

Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.

Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.

Nasip je dio ceste izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom
tlu (ureenom sraslom tlu).

Stepenica je stepeniasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu.

2 ZEMLJANI RADOVI
Stranica 2-2 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA II
Graevna jama je iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji slui za izradu temelja neke
graevine.

Rov je plitki ili duboki iskop u sraslom tlu za postavljanje instalacija.

Vrtaa je oblik prirodnog udubljenja u podruju krakog terena.

Geotekstili u smislu ovih OTU jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitni
materijali koji ne trunu.

Netkani geotekstil nastaje uvrivanjem ravno poloenih jedni na druge beskonanih
vlakana (filamenti) ili vlakana ograniene duljine (kratka vlakna). Uvrivanje moe biti
mehaniko (iglanjem ili ivanjem) i/ili adhezivno (pomou veziva) odnosno kohezivno
(termikim djelovanjem).

Tkani geotekstil sastoji se od meusobno okomito poloenih sustava vlakana (mree).
Razlikuju se po vrsti vlakana i nainu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) u
jedininoj duljini.

ivani geotekstil je zajedniki pojam za plosnate tvorevine proizvedene meusobnim
omanjem jedne ili vie grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.

Geokompoziti jesu kombinacije dviju ili vie prethodno navedenih pojedinanih
sastavnica.

Geomree jesu polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehnikim i
graevinskim zahvatima, iji su otvori znatno vei od strukturnih elemenata koji su
spajani u vorovima.

Drenaa slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov
pronos do drugih sustava odvodnje.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-01 ISKOP HUMUSA

Opis rada

Rad obuhvaa povrinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili
privremeno odlagalite. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima,
programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja
(POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU.

Izrada

Zbog svojih svojstava humus pod optereenjem znatno mijenja obujam, a pri promjenama
koliine vode osjetno mu se smanjuje nosivost, tako da nije pogodan kao graevni
materijal i mora ga se odstraniti. Humusno tlo iskopava se s povrina na trasi ceste kao i s
povrina pozajmita.

Humus se iskopava iskljuivo strojno, a runo jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli
obaviti na zadovoljavajui nain. iblje se mjestimino moe odstraniti zajedno s
humusom, ali se od njega mora odvojiti prije upotrebe humusa pri humuziranju kosina
nasipa ili usjeka ceste.

Odguravanje humusa u odlagalite mora se obavljati tako da ne doe do mijeanja s
nehumusnim materijalom. Ako postoji viak humusa, potrebno je prethodno predvidjeti
lokaciju i oblik odlagalita za njegovo odlaganje.

Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti due zadravanje vode na tlu jer bi ga ona
prekomjerno razvlaila. Stoga tijekom iskopa treba voditi rauna o tome da je omoguena
stalna poprena i uzduna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste prikljukom na
neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.

Povrine na kojima je nakon iskopa humusa predviena izrada nasipa potrebno je odmah
urediti i zbiti na nain kako je opisano u potpoglavlju 2-08, te izraditi i zbiti prvi sloj
nasipa u svemu kako se navodi u potpoglavlju 2-09.

Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inenjer u prisutnosti ovlatenog
predstavnika izvoaa, za svaki profil posebno, ili za pojedine dionice trase ceste ako se
debljina humusnog sloja na pojedinim dionicama ne mijenja, na osnovu geomehanikog
elaborata i kontrole u tijeku izvedbe radova.

Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i
ivotinjskih ostataka koji podlijeu procesima razlaganja kao i koliine ukupnih
organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo, pogodno za ureenje u temeljno tlo, nije mogue
jasno odijeliti vizualnim nainom, debljina humusnog sloja odreuje se na osnovi
laboratorijskog ispitivanja organskih tvari (HRN U.B1.024). Ako nije drugaije odreeno,
humusnim slojem smatra se povrinski sloj sraslog tla u kojem je koliina organskih tvari
vea od 10 mas.

%.

Obraun rada

Rad se mjeri u kubinim metrima stvarno iskopanog humusa, a plaa po ugovorenim
jedininim cijenama koje ukljuuju iskop humusa, prebacivanje u odlagalite s
razastiranjem i planiranjem kao i sve ostalo prema opisu u ovom potpoglavlju.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-02 IROKI ISKOP

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa iroke iskope koji su predvieni projektom, POG-om ili zahtjevom
nadzornog inenjera, a to su: iskopi usjeka, zasjeka, pozajmita, iskopi radi korekcija
vodotoka i regulacija rijeka, iskopi kod devijacija cesta i prilaznih putova, kao i iroki
iskopi pri gradnji objekata. Rad ukljuuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna
sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim kotama iz projekta, te propisanim nagibima
kosina, a uzimajui u obzir geomehanika svojstva tla i zahtijevana svojstva za
namjensku upotrebu iskopanog materijala, u skladu s ovim OTU.

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.

Izrada

Izbor tehnologije rada kod irokog iskopa ovisi o:

predvienim umjetnim objektima (potporni i obloni zidovi, drenae, cestovna
kanalizacija i slino),
vrsti tla,
mogunostima primjene odreene mehanizacije za iskop i prijevoz,
visini i duini zahtijevanog iskopa,
koliini tla koje treba iskopati,
prijevoznim duinama,
rokovima zavretka iskopa, odnosno rokovima dovretka ceste,
vanosti pojedinog iskopa za dinamiku rada na objektu, i
ekonominosti iskopa.

Koristei se navedenim elementima, kao i drugim okolnostima koje mogu utjecati na
izbor tehnologije rada, izvoa e, drei se odgovarajuih vaeih propisa i normi, a u
skladu s ovim OTU i POG-om izabrati optimalnu tehnologiju za iskop.

Iskop se moe izvesti na jedan od ovih naina ili njihovom kombinacijom:

iskop u punom profilu s ela,
iskop usjeka (zasjeka) sa strane,
iskop u uzdunim slojevima,
iskop s uzdunim prosjekom.

Sve iskope treba obaviti prema predvienim visinskim kotama i propisanim nagibima po
projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inenjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve
mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojeih objekata i komunikacija.

Pri radu na iskopu treba paziti da ne doe do potkopavanja ili oteenja projektom
predvienih pokosa uslijed ega bi moglo doi do klizanja i odrona. Izvoa je duan
svaki mogui sluaj potkopavanja ili oteenja pokosa odmah sanirati prema uputama
nadzornog inenjera i za to nema pravo traiti odtetu ili naknadu za viak rada ili
nepredvieni rad. iroki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologiji upotrebom
odgovarajue mehanizacije i drugih sredstava, a runi rad ograniiti na nuni minimum.
Ovisno o vrsti tla, tehnologiji i upotrijebljenoj mehanizaciji kojom je mogue obavljati
iskop, kod irokog iskopa treba razlikovati:
ZEMLJANI RADOVI 2

a) Iskop u materijalu kategorije "A"

Pod materijalom kategorije A razumijevaju se svi vrsti materijali, gdje je potrebno
miniranje kod cijelog iskopa.

Toj skupini pripadaju sve vrste vrstih i veoma vrstih kamenih tala kompaktnih stijena
(eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, ukljuujui i mogue tanje
slojeve rastresitog materijala na povrini, ili takve stijene s mjestiminim gnijezdima
ilovae i lokalnim tronim ili zdrobljenim zonama.

U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0,5 m
3
, za iji
je iskop takoer potrebno miniranje.

b) Iskop u materijalu kategorije "B"

Pod materijalom kategorije B razumijevaju se poluvrsta kamenita tla, gdje je potrebno
djelomino miniranje, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom.

Toj skupini materijala pripadaju: flini materijali, ukljuujui i rastresiti materijal,
homogeni lapori, troni pjeenjaci i mjeavine lapora i pjeenjaka, veina dolomita
(osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na povrini u debljim slojevima s mijeanim
raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste kriljaca, neki konglomerati i
slini materijali.

c) Iskop u materijalu kategorije "C"

Pod materijalom kategorije C podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno
minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom,
bagerom, ili skreperom. U ovu kategoriju spadala bi:

sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao to su gline, praine, prainaste gline
(ilovae), pjeskovite praine i les,
krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao to su pijesak, ljunak odnosno
njihove mjeavine, prirodne kamene drobine - siparini ili slini materijali,
mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih
materijala.

2-02.1 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE "A"

Pri radovima na miniranju u ovoj kategoriji materijala izvoa mora raspolagati
izvjebanom i kvalificiranom radnom snagom za takvu vrstu radova. Projekt miniranja,
koji ukljuuje i glatko miniranje, sastavni je dio POG-a, a prije poetka radova mora ga
odobriti nadzorni inenjer. Sve izmjene i dopune tijekom rada mora odobriti nadzorni
inenjer.

Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom,
vaeim zakonima i propisima za takve radove radi sigurnosti vlastitog gradilita,
opreme, objekata, ljudi i okolia. Kod miniranja, kao i pri radovima na iskopima, treba
svesti na minimum utjecaje koji bi prouzroili ometanje prometa, ljudi i okolia. Ako bi
dolo do takvih smetnji, izvoa ih je duan odmah otkloniti o svom troku.

Pri radovima treba postaviti svu potrebnu prometnu i sigurnosnu signalizaciju.

2 ZEMLJANI RADOVI
Buotine za miniranje u pravilu se izrauju pomou dubinskih builica opremljenih i
prilagoenih takvoj vrsti rada. Prethodnim geotehnikim ispitivanjima utvruju se
fiziko-mehanika svojstva stijenskih masa i smjer pruanja i pad slojeva u odnosu na os
ceste, na osnovi ega e se odabrati tehnologija, tj. odrediti nain otkopavanja, nain
buenja, razmak buotina i koliina punjenja eksplozivom. Raspored buotina kao i
koliina eksploziva po minskoj buotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje
najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim
usitnjavanjem komada kamena bude minimalna.

Radi to kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti glatko miniranje prije ostalih
mina u profilu iskopa. Time se pokosi pri konanom ureenju lake urede, pravilnijih su
ploha, a i koliina rastresitog materijala koji treba oistiti s pokosa je minimalna. Na taj se
nain sprjeava rastresanje stijenske mase u pokosima ime postaju stabilniji i lake se
odravaju. Ako se izvede odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do
nivelete od ostale mase u jezgri iskopa, prekopavanje profila iskopa smanjuje se na
minimum. Taj uinak ovisi o vrstoi stijenske mase, odnosno pruanju i padu slojeva
prema osi ceste kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti stijenske mase.

Materijal se kopa do projektiranog nagiba pokosa uz obavezno odstranjivanje labavih i
rastresitih dijelova stijene do kote posteljice, po kojoj se tako moe odvijati gradilini
promet. Potrebno je odmah urediti privremenu poprenu i uzdunu odvodnju. Ako je
potrebno nagib zasjeka izraditi strmije od projektiranog (radi zatite objekata ili slino), u
nekim se sluajevima to moe postii pravilnom tehnikom buenja i miniranja. Tim se
nainom nagib pokosa moe poveati za priblino 25%, osobito kada slojevi u pokosu
imaju povoljan poloaj. Za ovakva rjeenja potrebna je suglasnost nadzornog inenjera.

Ako materijal iz iskopa treba upotrijebiti za proizvodnju zrnatog kamenog materijala za
izradu klinova kod objekata, nosivih slojeva kolnike konstrukcije, agregata za beton i
asfaltne slojeve, potrebno je od ovlatenog tijela dobiti dokaze o upotrebljivosti koje se
temelji na rezultatima laboratorijskih ispitivanja.

Ako se na osnovi prethodnih ispitivanja ovlatenog tijela dobije dokaz o upotrebljivosti
kamenog materijala, treba predvidjeti odgovarajuu tehnologiju rada, te obratiti panju na
to da se iskljui mijeanje glinovitih primjesa s kamenim materijalom koji je ispitan. Za
upotrebu takvih materijala potrebna je suglasnost nadzornog inenjera.

2-02.2 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE B

Za ovu kategoriju materijala uz rad strojeva potrebno je i odreeno miniranje. Meutim,
bez obzira na to to je pri iskopu takvog materijala opseg miniranja mali, izvoa mora u
svemu primjenjivati tehnologiju i sigurnosne mjere kao pri miniranju u istom kamenom
materijalu (materijalu kategorije A). Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske
utjecaje treba istovremeno osigurati utovar materijala, prijevoz do mjesta stalnog
odlagalita ili do mjesta ugradnje u nasip, istovar i ugradnju.

Iskop se do predviene kote planuma posteljice smije obaviti samo ako materijal nije
osjetljiv na utjecaje atmosferlija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese
gradilini promet. Ako nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviene kote
planuma posteljice, a konani se iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i
kolnike konstrukcije. Materijali iz irokog iskopa mogu biti razliitog sastava, pa
poprena i uzduna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno rijeena. Sva
voda mora se odvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Oteani rad kao i zamjena
vodom prezasienog mijeanog materijala, iji su uzroci nepravilan rad i loa odvodnja,
nee se posebno plaati.

ZEMLJANI RADOVI 2
Za vrijeme rada na iskopu pa do zavretka svih radova na projektu, izvoa je duan
brinuti se o tome da zbog mogue nepravilne odvodnje ne doe do oteenja izraenih
pokosa i da se ne ugrozi njihova stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na
upotrebu.

Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo
razliiti, jer ova grupa materijala obuhvaa irok raspon stijenskih masa prema njihovim
fiziko-mehanikim svojstvima. Nagib pokosa ovisit e:

kod pjeara i konglomerata o vrsti veziva i stupnju povezanosti,
kod uslojenih stijena o padu slojeva (prema osi ceste ili brdu), i
stupnju raspucalosti i svojstvima tla.

Tijekom rada, na zahtjev izvoaa radova, mogue promjene nagiba pokosa odredit e
nadzorni inenjer uz prethodno miljenje projektanta, a u skladu sa svojstvima mijeanog
materijala, geolokim nalazima, poveanom potrebom za odgovarajuim materijalom i
pojavama u iskopima i sl..

Ovakvi materijali namijenjeni su preteno za izradu nasipa. Ponekad se materijali te
grupe mogu koristiti za izradu nosivih slojeva pristupnih i drugih lokalnih cesta, to treba
dokazati odgovarajuim ispitivanjima na probnim dionicama.

2-02.3 IROKI ISKOP U MATERIJALU KATEGORIJE C

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim
materijalima primjenjuje ponekad samo radi poveanja uinka strojeva. Izbor vrste
strojeva i njihov broj predvieni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.

Iskop je doputen do dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a
konani se iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolnike konstrukcije, osim kod
materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode.

Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trupu
ceste nije doputeno, pa se prilikom iskopa takvi materijali moraju odmah utovariti,
prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto stalnog odlagalita. Svi iskopi moraju se
izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta, vodei rauna o svojstvima i
upotrebljivosti iskopanog materijala u odreene svrhe, tj. za izradbu nasipa ili kao
graevni materijal za druge korisne svrhe.

Sve to je reeno o odvodnji i nagibima pokosa kod iskopa u materijalima kategorije B
vrijedi osobito za zemljane materijale ove kategorije, jer su oni izrazito osjetljivi na
utjecaje vode i stabilnost pokosa, pa svaka i najmanja pogreka moe izazvati smanjenje
brzine rada i osjetne materijalne tete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1
za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove
kategorije najee se upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih esto dobivamo iskopom
u plitkim zemljanim usjecima ili zasjecima, koliina vlage obino im je visoka, a mogu
sadravati i veliku koliinu organskih tvari.

S obzirom na to, tijekom rada provjerava se kakvoa materijala laboratorijskim
ispitivanjima predvienim u potpoglavlju 2-09 (izrada nasipa), a na osnovi kriterija
navedenih u tom potpoglavlju odreuje se njihova pogodnost. Pri iskopavanju moraju se
na svim promjenama tla uzeti odgovarajui uzorci za ispitivanje upotrebljivosti tla za
predvienu namjenu.

2 ZEMLJANI RADOVI
Ako se ispitivanjima ne potvrdi upotrebljivost materijala za izradu nasipa, nadzorni e
inenjer odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim
materijalom iz pozajmita. Ako nije drugaije odreeno, takvim se materijalom uglavnom
proiruju nasipi i stvaraju platoi za parkiralita i vidikovce.

Izvoa je duan primjenjivati tehnologiju iskopa predvienu u POG-u i projektu. Ako je
potrebno materijale homogenizirati, treba koristiti vertikalne ili horizontalne iskope.

Ako tehnologija iskopa nije predviena projektom ili se ne moe primijeniti zbog
promjena nastalih tijekom rada, izvoa e predloiti svoju tehnologiju.

Predloenu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inenjer.

Raspored masa s prijevoznim daljinama najee je dan u projektu, a ako nije, utvrdit e
ga i odobriti nadzorni inenjer na samom gradilitu.

Iz rasporeda masa utvruju se najpogodnije lokacije stalnih odlagalita materijala ako ima
vika materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa. Uvjeti odlaganja
materijala u stalna odlagalita navedeni su u potpoglavlju 2-14.

Ako postoji manjak materijala za izradu nasipa, nadoknauje se iz pozajmita koje je
odreeno projektom ili koje je odobrio nadzorni inenjer.

Smatra li izvoa radova da za njega postoji povoljnije pozajmite, treba na vlastiti troak
dokazati kakvou i koliinu materijala, te na osnovi toga zatraiti od investitora odobrenje
za koritenje tog pozajmita. Trokove izvlatenja, ureenje pristupa, ureenje pozajmita
nakon zavretka iskopa u njemu, kao i odgovarajue naknade platit e izvoa, a
investitor e priznati izvoau samo trokove u visini odreenoj u projektom
predvienom pozajmitu.

Prije poetka upotrebe pozajmita izvoa e u dogovoru s nadzornim inenjerom snimiti
teren, te izraditi prijedlog tehnologije iskopa. Prijedlog tehnologije mora sadravati:
situaciju s poprenim profilima predvienog iskopa, nain iskopa u vertikalnom i
horizontalnom smislu, vrstu strojeva i vozila, mjesta odlaganja humusa i ostalih
neupotrebljivih materijala te prijedlog za ureenje pozajmita nakon zavrene uporabe.

Prije poetka upotrebe pozajmita izvoa je duan za predloenu tehnologiju zatraiti
odobrenje investitora.

Kapacitet iskopa u pozajmitu mora biti usklaen s mogunostima prijevoza i ugradnje,
posebno ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje.
Odvodnja pozajmita, kao i nagibi pokosa u upotrebi, moraju biti u skladu s danim
uvjetima za zemljane materijale.

Za sva naknadna proirenja i produbljenja pozajmita izvoa treba pravodobno zatraiti
odobrenje nadzornog inenjera. Svi trokovi i tete koje nastanu zbog radova padaju na
teret izvoaa. Za pozajmita ili odlagalita predviene projektom ili odredbom
nadzornog inenjera investitor snosi trokove izvlatenja ili odtete. Izvan povrina
izvlatenja izvoa snosi sve trokove odtete za unitene kulture i zemljita.

2-02.4 OBRAUN RADOVA

Koliine irokog iskopa za obraun utvruju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u
sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inenjer.

ZEMLJANI RADOVI 2
Za odreivanje koliine i vrste materijala u irokom iskopu (potpoglavlje 2-02.1, 2-02.2 i
2-02.3) vrijede kriteriji kako slijedi: Koliine pojedinih kategorija materijala (A, B,
ili C) odreuje nadzorni inenjer na poprenim profilima u postotku od cjelokupne
povrine poprenog profila. Na osnovi tih postotaka izraunavaju se ukupne koliine
svake pojedine kategorije materijala uzimajui u obzir odobrenu tehnologiju iskopa.

Vee koliine iskopanih materijala od projektiranih ili neodobrenih od nadzornog
inenjera, tj. nastale pogrekom izvoaa, ne plaaju se.

Proirenje usjeka radi pozajmita plaa se kao iskop u irokom iskopu. Ako su pozajmita
izvan trase ceste, kubatura iskopa rauna se na osnovi koliine nasipa u zbijenom stanju
izraenog od materijala iz pozajmita prema naelu da je jedan kubini metar nabijenog
nasipa jednak jednom kubinom metru iskopa u pozajmitu.

Ako je predvieno da se nasip izradi djelomice od materijala iz usjeka ceste, a djelomice
od materijala iz iskopa u pozajmitu izvan trase ceste, onda treba najprije upotrijebiti
materijal iz iskopa ceste, a potom iz pozajmita.

Ove koliine iz iskopa u pozajmitu utvruju se projektom, s tim to je postupak isti kao
pri kategorizaciji iskopa u irokom iskopu na trasi ceste.

Rad se plaa po kubinom metru iskopa u sraslom stanju po jedininim cijenama iz
ugovora, i to odijeljeno za pojedine kategorije materijala (A, B, C).

U jedininu cijenu uraunani su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna
sredstva, radovi na ureenju i ienju pokosa od labilnih blokova i rastresitog materijala,
planiranje iskopanih i susjednih povrina, te izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakvu
dodatnu naknadu za taj rad.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-03 ISKOP STEPENICA

Opis rada

Rad obuhvaa iskope stepenica na nagnutim temeljnim tlima u svim kategorijama
materijala, s utovarom a prema profilima i mjerama danim u projektu ili po odredbi
nadzornog inenjera. Materijal iskopan u stepenicama ugrauje se u slojeve nasipa.


Izrada

Sav se rad na iskopu stepenica obavlja upotrebom odgovarajue mehanizacije. Iznimno,
manji se dio rada moe obaviti runo, no takav rad treba svesti na najmanju mjeru. Na
nagnutim terenima, za stabilno nalijeganje nasipa na temeljno tlo, stepenice se rade kod
svih nagiba veih od 20
0
.

irina stepenica moe biti od 2,0 do 5,0 m. Stepenice moraju u smjeru nizbrdo imati
nagib od 4%, ako projektom nije drugaije odreeno. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2:1
do 3:1, to ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena.

Kod blae nagnutih padina moe izmeu stepenica biti meurazmak od 1 do 1,5 m. Kod
jae nagnutih terena taj se meurazmak izostavlja. Stepenice se ne moraju izvoditi na
kamenitim terenima, ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprjeavaju klizanje tijela
nasipa.

Temeljno tlo mora na stepenicama imati traenu zbijenost, ovisno o vrsti tla i visinskom
poloaju, tj. u svemu prema zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.

Obraun rada

Iskop stepenica mjeri se po stvarno iskopanoj koliini sraslog tla, u kubinim metrima, za
svaku kategoriju materijala (A, B ili C) posebno, raunajui i utovar u prijevozno
sredstvo. Na poprenim se profilima na mjesto ucrtanih stepenica unosi postotak pojedine
kategorije tla, to je osnova za konani obraun ukupnih koliina iskopa stepenica svake
kategorije materijala.

Iskop stepenica plaa se po kubinom metru iskopanog tla po jedininim cijenama u koje
je, osim iskopa, ukljueno i prebacivanje iskopanog materijala u nasip, potrebno
oblikovanje ploha na padini i u temeljnom tlu. Za viak iskopa, koji nije iskazan
projektom ili odobren od nadzornog inenjera, trokove plaa izvoa.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-04 ISKOPI ZA TEMELJE I GRAEVNE JAME

Opis rada

Rad obuhvaa iskope za temelje irine do 2 m i graevne jame za objekte ire od 2 m,
raznih dubina, u svim kategorijama tla. Iskopi se rade tono po mjerama i profilima te
visinskim kotama iz projekta.


Prema potrebi, jame se podgrauju i razupiru, ili se izvode pomou murja ili zagata.

U rad se ubrajaju i dodatni poslovi na sabiranju i crpljenju oborinskih, podzemnih ili
izvorskih voda, vertikalni prijenos iskopanog materijala na potrebnu visinu, odlaganje
iskopanog materijala potrebnog za nasipavanje oko gotovog temelja i odvoz vika
iskopanog materijala.

Izrada

Temeljne konstrukcije mogu biti: trake, samci, nosai ili ploe. Prema dubini temeljenja
razlikujemo:

a) plitko temeljenje,
b) temeljenje u otvorenoj jami.

Temeljenje u otvorenoj jami moe biti:
bez podgraivanja i razupiranja s iskopom u nagibu pokosa koji osigurava najmanji
faktor sigurnosti F = 1,3 protiv klizanja, i
podgraivanjem, koje moe biti pomou:
- drvene oplate,
- zabijenih elinih i drvenih talpi (murje),
- zabijenih i usidrenih stupova s odgovarajuom oplatom izmeu njih, te
- izrade posebnih obodnih zidova od betona krunog oblika (bunari), ili
pravokutnog oblika (sanduci).

Prema prisutnosti vode razlikujemo:

a) temeljenje u suhom,
b) temeljenje u vodi.

Temeljenje se obavlja prema izvedbenim nacrtima projekta temeljenja koji treba
sadravati: ispitivanja uzoraka tla ispod temelja, proraun doputenog optereenja,
proraun slijeganja graevinskog objekta, njegovog dijela i susjednih objekata,
dimenzioniranje temelja, te i druge podatke prema vaeim zakonima i propisima iz
podruja graevinarstva.

Graevne jame treba oblikovati prema projektu.

Ako je projektom predvieno podgraivanje, a tijekom rada nastanu okolnosti koje
iziskuju promjenu naina razupiranja, izvoa o tome treba obavijestiti nadzornog
inenjera. Iskopani materijal treba odbaciti od stijenki i ruba iskopa na potrebnu sigurnu
udaljenost od uruavanja, te ga razvrstati po upotrebljivosti za nasipavanje oko temelja,
za ugradnju u nasipe ili prijevoz u odlagalite.
2 ZEMLJANI RADOVI

Ako se graevna jama podgrauje, izvoau se priznaje iskop za radni prostor iri za 50
cm, koji se rauna kao svijetli razmak izmeu oplate graevne jame i oplate graevinskog
objekta.

Ako je dno graevne jame u nevezanom materijalu, treba ga neposredno prije izrade
temelja urediti nabijanjem. Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu, te ako je
dolo do oteenja dna, potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oteeni dio uz
eventualnu zamjenu pogodnim materijalom. Ako je krivnjom izvoaa graevna jama
iskopana preduboko, izvoa je duan popraviti jamu prema zahtjevima statikog
prorauna, odnosno prema odredbi nadzornog inenjera.

Ako se pri iskopu pojavljuju prepreke kao to su kabeli, kanali, drenae, ostaci objekata,
izvoa je duan o tome obavijestiti nadzornog inenjera koji odluuje na koji e nain
izvoa odstraniti ili osigurati takve prepreke, potujui sve propise i upute vezane za
njihovo djelovanje i upravljanje.

Ako se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode, onda se to treba raditi tako da se ne
smanji zbijenost tla ili da se ne odnose sitnije estice. Radi smanjenja brzine i koliine
dotoka vode, izrauje se murje od dasaka, betonskih ili elinih talpi sa ljebovima.

Pri iskopu treba primijeniti sigurnosne mjere radi zatite pokosa, to je dunost izvoaa.

Nain preuzimanja iskopa ovisi o znaaju objekta i sastavu tla, a odreen je projektom
(npr. hoe li pregled i prijam obaviti specijalisti - geomehaniari, geolozi ili nadzorni
inenjer).

Obraun rada

Rad se mjeri u kubinim metrima po stvarno obavljenom iskopu u sraslom stanju prema
mjerama iz projekta ili odredbama nadzornog inenjera. Mjeri se od gornjeg ruba do dna
iskopa, pri emu se uzimaju u obzir i kategorije tla.

Dubine se mjere od prosjene kote terena na obodu graevne jame koja se smatra
ishodinom razinom za odreivanje dubine iskopa. Mjeri se i iskop za potrebni radni
prostor.

Rad se plaa po ugovorenoj jedininoj cijeni za kubini metar iskopa, po koliinama
utvrenim u prethodnom opisu za mjerenje rada.

U jedininoj cijeni sadran je sav rad potreban za izradu iskopa temelja graevnih jama,
tj. iskopi, potrebna razupiranja, oplate, sva odvodnja, vertikalni prijenos i privremeno
odlaganje iskopanog materijala, njegov utovar u prijevozna sredstva, prijevoz na
odreena mjesta i istovar, kao i ureenje i ienje terena poslije zavretka ovih poslova,
a sve prema opisu iz ovog potpoglavlja, pa izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakve
dodatne naknade.

Razne prepreke navedene u ovom potpoglavlju ne priznaju se posebno, s iznimkom
sluajeva koji zahtijevaju visoke dodatne trokove (npr. izrada konstrukcija koje se nisu
mogle prethodno predvidjeti). Za te i sline nepredviene radove potrebna je prethodna
suglasnost nadzornog inenjera.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-05 ISKOP ROVOVA ZA INSTALACIJE I DRENAE

Opis rada

Rad na iskopu rovova za instalacije i drenae obuhvaa iskop materijala tono prema
nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima, odvodnjom, privremenim
odlaganjem iskopanog materijala, te razastiranje ili odvoz vika materijala nakon
zatrpavanja rova. Rad takoer obuhvaa i razastiranje materijala nakon eventualnog
odvoza u nasip ili na stalno odlagalite.


Izrada

Rovove za instalacije i drenae treba iskopavati strojno, jedino ako to nije mogue, mogu
se raditi iznimno runo uz potrebne mjere sigurnosti i zatite na radu.

Rovovi se rade u svim kategorijama materijala (A, B ili C) prema odredbama u
potpoglavlju 2-02. Rovovi se mogu raditi slobodno, bez razupiranja samo kod manjih
dubina iskopa.

Kod veih se dubina rovovi obvezno moraju razupirati, a nain razupiranja ovisi o dubini
iskopa i vrsti tla.

Nain razupiranja predlae izvoa, a odobrava nadzorni inenjer. Kao mjera osiguranja
od obruavanja iskop mora biti postupan. Za vrijeme iskopa treba osigurati crpljenje vode
koja na bilo koji nain dospije u rov.

Kao svijetla irina kod nerazupiranih rovova rauna se razmak u dnu, a kod razupiranih
rovova razmak izmeu razupiranih stijenki rova. Za obradu spojeva cijevi, kontrolna okna
i slino na odreenim se mjestima predviaju proirenja od najmanje 50 cm koja se
priznaju izvoau.

Kod rovova za drenau razlikujemo:

iskop za plitke uzdune drenae u usjecima i zasjecima,
iskop za vertikalne drenae,
iskop za drenae klasinog tipa.

Iskop za plitke uzdune drenae u usjecima i zasjecima u vezanom zemljanom materijalu
izrauje se prema projektu. Mogui razrahljeni dio iskopa mora se zbiti priblino na
gustou okolnog tla.

Iskop za vertikalnu drenau obavlja se garniturom za buenje. Projektom mora biti tono
odreeno podruje za izradu vertikalnih buotina, profil buotina kao i dubina buotine.

Iskop za drenau klasinog tipa s vertikalnim stranicama obavlja se strojno. Ako vrsta tla
i dubina rova zahtijevaju razupiranje, rov se mora razupirati. irina dna iskopa za drenae
poveava se s dubinom, ovisno o svojstvima tla i mora biti odreena projektom.

Iskopani materijal razvrstava se (ocjenjuje) prema kategoriji ("A", "B" ili "C" -
potpoglavlje 2-02).

2 ZEMLJANI RADOVI
Iskopani materijal odlae se privremeno uz rovove na takvoj udaljenosti na kojoj nee
ugroziti iskopani rov. Taj se materijal upotrebljava za zatrpavanje rova ako je pogodan, a
viak odvozi na mjesto odreeno projektom ili odredbom nadzornog inenjera te tamo
razastire.

Po zavretku iskopa obavlja se visinska kontrola dna na svakom projektnom profilu ili po
potrebi i gue.

Obraun radova

Koliina radova za rovove instalacija, plitke, uzdune i klasine drenae mjeri se u
kubinim metrima stvarno iskopanog rova u sraslom tlu, prema projektu. Mogui viak
iskopa preko mjera u projektu nee se priznati ako nije odobren od nadzornog inenjera.

Iskopi za vertikalne drenae mjere se po metru izraene buotine.

Koliine radova plaaju se prema ugovorenoj jedininoj cijeni za pojedini rad u kojoj je
ukljuen iskop u tlu odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje vode,
odlaganje, razastiranje i odvoz vika materijala te ienje terena u zoni rova.

U cijenu iskopa vertikalne drenae ukljuena je izrada buotina, te doprema i otprema
garniture za buenje.

Pri izradi klasine drenae jedinine cijene za iskop razlikuju se prema dubini (0 do 2 m;
2 do 4 m; 4 do 6 m i preko 6 m).

ZEMLJANI RADOVI 2
2-06 ISKOPI REGULACIJSKIH KANALA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa iskope za regulacije, kanale i sline radove u svim kategorijama tla,
prema podacima iz projekta.

Rad obuhvaa i odlaganje materijala du iskopa kanala s razastiranjem i planiranjem ili
odvoz materijala u stalno odlagalite, kao i dodatne radove koji su potrebni za skretanje
vodnih tokova.


Izrada

Iskope treba raditi prema odabranoj tehnologiji, strojno, a runi rad svesti na najmanju
mjeru i primijeniti jedino tamo gdje se ne moe raditi strojevima.

Iskopani materijal treba privremeno odloiti na sigurnu udaljenost, a najmanje na jedan
metar od obje strane gornjega ruba kanala, ako je to s obzirom na terenske i ostale
okolnosti mogue.

Humus treba odvojiti od ostalog materijala ako se viak materijala koristi za izradu
nasipa.

Ako projektom nije predviena upotreba iskopanog materijala za odreene namjene
(nasipe), treba ga po zavretku radova razastrti i isplanirati ili prevesti u odlagalite
odreeno projektom ili odredbom nadzornog inenjera i urediti ih prema zahtjevima iz
potpoglavlja 2-14.

Iskopani materijal razvrstava se (ocjenjuje) prema kategoriji ("A", "B", ili "C" -
potpoglavlje 2-02).

Niveleta dna regulacijskih kanala mora odgovarati projektu tako da ne moe doi do
zadravanja vode u kanalu, to se provjerava geodetskom kontrolom nakon zavrenog
iskopa na svakom projektnom profilu ili po potrebi i gue.

Ako bi za vrijeme gradnje bilo iskopano vie materijala nego to je predvieno
projektom, a bez odobrenja nadzornog inenjera, taj iskop nee biti priznat izvoau, a
mogui popravak takvog rada treba obaviti izvoa o svom troku.

Rad se mora organizirati tako da u sluaju vremenskih nepogoda ne doe do oteenja na
obavljenim radovima ili na otvorenim povrinama zbog ispiranja materijala.
Korijenje i sline prepreke u zoni kanala treba odstraniti. Ovaj rad je ukljuen u jedininu
cijenu iskopa.

Po zavretku iskopa obavlja se visinska kontrola dna i pokosa kanala na svakom
projektnom profilu ili po potrebi i gue.

Obraun rada

Pred poetak radova treba pregledati poprene profile terena (iz projekta) te ih po potrebi
dopuniti. Dubina iskopa odreuje se od ishodine visinske kote u osi svakog poprenog
2 ZEMLJANI RADOVI
profila, koja se dobije kao srednja vrijednost dviju visinskih kota sraslog tla na oba kraja
ruba iskopanog kanala.

Na osnovi poprenih profila, njihovih meusobnih udaljenosti i dubine izraunava se
koliina sraslog tla u kubinim metrima.

Takoer se odreuje i koliina materijala po kategorijama.

Rad se plaa po jedininim cijenama za kubini metar iskopanog sraslog tla odreene
kategorije. U cijenu ulazi sav rad opisan u ovom potpoglavlju, s ienjem i ureenjem
terena u zoni kanala.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-07 PRIJEVOZ MATERIJALA

Opis rada

Rad obuhvaa prijevoz iskopanog materijala kategorije "A", "B", ili "C" (prema
potpoglavlju 2-02) od mjesta iskopa, koje moe biti u usjeku, rovu ili pozajmitu, do
mjesta istovara, obino u nasip ili odlagalite.


Izrada

Vrsta vozila za prijevoz kao i naini prijevoza odreeni su POG-om, a mogu biti razliiti
s obzirom na: kategoriju i koliinu materijala, nain iskopa, utovara, te duine prijevoza.
Kapacitet prijevoza treba biti usklaen s kapacitetom iskopa ali i s kapacitetom strojeva
za zbijanje pri izradi nasipa.

Kod prijevoza mora se raunati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograniene
veliine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih
sredstava.

Prijevoz treba biti brz i ekonomian. Da bi se tome udovoljilo, treba:

primjenjivati prijevozna sredstva veeg kapaciteta,
primjenjivati prijevozna sredstva koja mogu obavljati vie radnji.

Za guranje i prijevoz iskopanog materijala dolaze uglavnom u obzir buldozeri, skrejperi,
damperi, vozila za prijevoz materijala koja se kreu izvan javnih cesta i vozila za prijevoz
materijala na vee daljine po javnim cestama.

Prijevozne duine, po prethodno izraenom putu ili cestama javnog prometa prema ovim
tehnikim uvjetima, dijele se u ove grupe:

guranje ili odlaganje do duine 10 m (obraunato u iskopu)
guranje na duinu 10-60 m
guranje na duinu 60-100 m
prijevoz na duinu 100-300 m
prijevoz na duinu veu od 5000 m.

Izvoa je duan u potpunosti osigurati prijevoz, i onaj na samom gradilitu i onaj na
javnim prometnim povrinama.

To osiguranje izvoa e postii:

a) na gradilitu

pravilnim postavljanjem i odravanjem gradilinih prometnica,
izradom i odravanjem privremenih objekata,
opremanjem prekopa odgovarajuim oznakama, koje nou treba osvijetliti;
2 ZEMLJANI RADOVI

b) na javnim prometnicama

postavljanjem odgovarajue prometne i svjetlosne signalizacije,
primjenom vozila propisanog gabarita i doputene nosivosti (osovinskog
optereenja),
sprjeavanjem nanoenja blata na kolnik, a ako do toga doe, ienjem kolnika.

Za sve posljedice do kojih doe zbog toga to se ne postupi u skladu s vaeim zakonima
i propisima te navedenim zahtjevima bit e odgovoran iskljuivo izvoa.

Obraun radova

Koliina prevezenog materijala mjeri se u kubinim metrima iskopanog sraslog materijala
prema projektu i stvarno prevezenog na odreenu udaljenost. Ako se mora prevesti
materijal iz pozajmita, prijevoz se mjeri po kubinom metru izraenog nasipa.

Plaa se prema ugovorenim jedininim cijenama za kubini metar prevezenog materijala
na odreenu prijevoznu duinu.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-08 UREENJE TEMELJNOG TLA

2-08.1 UREENJE TEMELJNOG TLA MEHANIKIM ZBIJANJEM

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da
bez tetnih posljedica preuzme optereenje od nasipa i kolnike konstrukcije i prometno
optereenje (na dijelu ceste u nasipu) odnosno kolniku konstrukciju te prometno
optereenje (na dijelu ceste u usjeku). Dubina do koje se ureuje temeljno tlo odreena je
projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla.


Izrada

Kod vezanih tala temeljno se tlo ureuje tek poto je uklonjen sav humus prema projektu,
odnosno odredbi nadzornog inenjera (potpoglavlje 2-01). Tlo s kojeg je skinut humus
treba prije svega dovesti u stanje vlanosti koje omoguuje optimalni utroak energije
zbijanja. To se postie vlaenjem ili rahljenjem i suenjem tla. Tek kada materijal
postigne optimalnu vlanost po standardnom Proctorovu postupku (HRN U.B1.038),
pristupa se zbijanju.

Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku panju treba posvetiti ouvanju temeljnog tla
od prekomjernog vlaenja. Tehnologiju i dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako
vlanost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme graenja
mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla.

Prije zbijanja povrinu tla treba izravnati.

Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajuim sredstvima
za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.

Postupak ureenja temeljnog tla isti je i kod nevezanih materijala, samo to ono nije
toliko osjetljivo na promjene vlanosti, a zbijanje se obavlja preteno vibracijskim
sredstvima za zbijanje.

U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviena izrada nasipa, nego mu se
samo isti povrina i osigurava dobro nalijeganje nasipa, posebno ako je teren nagnut i
ako se izrauju stepenice.

Stjenovito tlo na dijelu usjeka izravnava se slojem usitnjenog kamenog materijala
debljine do 20 cm i zbija sredstvima za zbijanje.

Kontrola kakvoe

Propisi na osnovi kojih se kontrolira kakvoa materijala u temeljnom tlu:

HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla
HRN U.B1.012/79 Odreivanje vlanosti uzoraka tla
HRN U.B1.014/68 Odreivanje specifine teine tla
HRN U.B1.016/68 Odreivanje zapreminske teine tla
HRN U.B1.018/80 Odreivanje granulometrijskog sastava
2 ZEMLJANI RADOVI
HRN U.B1.020/80 Odreivanje granica konzistencije tla.
Aterbergove granice
HRN U.B1.024/68 Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih
materija tla
HRN U.B1.038/68 Odreivanje optimalnog sadraja vode
HRN U.B1.046/68 Odreivanje modula stiljivosti metodom
krune ploe
HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova

Tekua ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (Sz) ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30
cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje jedno ispitivanje na svakih 1000 m
2
ureenog
temeljnog tla.

Posebnim tehnikim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant moe odrediti i
veu gustou ispitivanja od navedenih.

Tablica 2-08-1 Kriteriji za ocjenu kakvoe temeljnog tla

Vrste materijala
Stupanj zbijenosti
Sz (u odnosu na
standardni Proctorov
postupak), najmanje
(%)

Modul stiljivosti
Ms (ploa 30
cm), najmanje
(MN/m
2
)
Zemljani materijali:
(dio materijala iskopne kategorije C - sve
gline niske do visoke plastinosti i prainasta
tla)

a) Srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije
vii od 2,00 m
97 20
b) Srasla tla sastavljena od kohe-rentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je
vii od 2,00 m
95 20
Nekoherentni materijali i mijeani
materijali:

(materijali iskopne kategorije A i B i dio
materijala kategorije C, kameni materijali,
mijeani kameni i zemljani materijali,
glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine,
flini pjeenjaci, dolomiti, kriljci,
konglomerati, pijesci, pjeskoviti ljunci).

c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a
projektirani nasip nije vii od 2,00 m
100 25
d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a
projektirani nasip je vii od 2,00 m
95 25

ZEMLJANI RADOVI 2

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekuih ispitivanja, a njihov broj ovisi o
materijalima, stanju vlanosti tla i slino. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno
ispitivanje na svakih 2000 m
2
ureenog temeljnog tla.

Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraivanja

Oieno, izravnano i ureeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u
tablici 2-08-1.

Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote
planuma posteljice.

Ako se sastav temeljnog tla esto mijenja (vrtae, krape, manji ponori itd.) potrebno je
da se prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u
projektu.

Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2-08-1 ne mogu postii treba, ovisno o uzrocima koji
su do toga doveli, poduzeti ove mjere:

poboljati povrinsku odvodnju sustavom drenaa i jaraka,
zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,
poboljati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidraulinog
veziva,
primijeniti ojaanje tla pomou geotekstila ili polimernih geomrea.

Kako bi se postigli traeni uvjeti, nain sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi
potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoe materijala u
temeljnom tlu. Nain sanacije predlae izvoa, a odobrava ga nadzorni inenjer.

Obraun radova

Rad se mjeri i obraunava po etvornom metru stvarno ureenog temeljnog tla.

Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje je uraunano ienje, planiranje,
eventualno rijanje tla radi suenja, vlaenja i zbijanje, tj. potpuno ureenje temeljnog tla.

2-08.2 ZAMJENA SLOJA SLABOG TEMELJNOG TLA BOLJIM MATERIJALOM

Opis rada

Rad ukljuuje iskop sloja slabog materijala u temeljnom tlu s odvozom u odlagalite, te
njegovu zamjenu izradom zbijenog nasipnog sloja od boljeg materijala.


Izrada

Slabi materijal temeljnog tla zamijenit e se prikladnijim kada se zbog svojstava
materijala u temeljnom tlu uz odgovarajui nain rada (iz potpoglavlja 2-08.1) ne mogu
postii zahtjevi kakvoe iz tablice 2-08-1 ovih OTU.
2 ZEMLJANI RADOVI

Izvodi se preteno kod niskih nasipa, gdje zbog manjih debljina sloja nasipa nije mogue
primijeniti neke druge metode poboljanja temeljnog tla.

Iskop materijala u sloju odreene debljine obavlja se prema potpoglavlju 2-02 ovih OTU.

Materijal za zamjenu predlae izvoa. Izvoa mora osigurati i sva potrebna ispitivanja
radi uvida u njegovu kakvou. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inenjer.

Debljina sloja koji e se zamijeniti treba biti odreena projektom, a ako nije, odreuje se
na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici odreuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za
zbijanje i nain njihova rada.

Duina pokusne dionice iznosi najmanje 50 m.

Na pokusnoj dionici ispituje se zbijenost materijala na nain i po metodama iz
potpoglavlja 2-08.1, te vrijede i kriteriji za ocjenu kakvoe iz tog potpoglavlja. Zbijenost
se ispituje najmanje na pet mjesta. Svi trokovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na
teret izvoaa, a ako ona zadovolji u pogledu kakvoe i ako se uklapa u trasu ceste,
priznaje se kao potpuno zavreni zamjenjujui sloj.

Obraun radova

Izvedeni zamjenjujui sloj mjeri se i obraunava u kubinim metrima potpuno zavrenog
i zbijenog sloja.

Iskop slabog materijala plaa se po jedininoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02), prijevoz
u odlagalite prema jedininoj cijeni prijevoza i stvarnoj duini prijevoza (prema
potpoglavlju 2-07), a sloj zamijenjenog materijala po jedininoj cijeni izrade nasipa
(potpoglavlje 2-09).

2-08.3 SANACIJA VRTAA

Opis rada

Rad obuhvaa sve poslove koji, prema rjeenjima iz projekta treba osigurati prirodnu
funkciju vrtaa na podruju trase ceste. Sanacije vrtaa se u projektu prema obliku,
veliini i funkciji dijele u vie tipskih tehnikih rjeenja. Ta tehnika rjeenja osiguranja
na mjestima krakih pojava dana su u projektima naelno pa ih treba prilagoivati i
dopunjavati prema stvarnim prilikama na terenu.


Ovisno o otvorenosti ili zatvorenosti vrtae u smislu odvoenja povrinskih voda tipska
rjeenja sanacije vrtaa uglavnom se odnose na ugradnju kamenih blokova ili istog
kamenog materijala u kombinaciji s geotekstilom koji ima ulogu filtra.

U projektu su predviene posebne konstrukcije od betona i armiranog betona za sanaciju
vrtaa koje bi se otkrivale tijekom iskopa usjeka, a koje obino nisu zasute plavljenim
materijalom.

Graevinsko-tehnika rjeenja za takve sluajeve bit e odreena poslije njihova
otkrivanja.
ZEMLJANI RADOVI 2

Obavljanje iskopa

Na dnu vrtaa, uz rubove, obavlja se iskop humusnog ili naplavnog materijala do ive
stijene, ako je potrebno, ime se dobiva pogodno leite noice konstrukcije vezanog
kamenog nabaaja.

Kod uskih vrtaa sa strmim nagibom padina iskop se obavlja odgovarajuom
mehanizacijom, ali pod uvjetom da leite bude potpuno oieno do ive stijene.

Izrada konstrukcija za sanaciju

Izrada predvienih konstrukcija za sanaciju vrtaa mora biti takva da se osiguraju
funkcionalni uvjeti, kao to su nosivost konstrukcije za trup ceste, odvoenje vode kroz
konstrukciju, tj. da vodni reim u neposrednoj blizini vrtae ostane nepromijenjen nakon
graenja ceste.

Za materijale, izradu i kakvou konstrukcija pri sanaciji vrtaa pomou betonskih i
armiranobetonskih konstrukcija vrijede odgovarajue odredbe ovih OTU.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe za upotrijebljeni kameni materijal kao i pripremu te ugraivanje betona
i drugih materijala, obavlja se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU.

Obraun radova

Iskop materijala iz vrtaa obraunava se u kubinim metrima ovisno o kategoriji iz
podpoglavlja 2-02.

Ugradnja kamenog materijala obraunava se u kubinim metrima ugraenog kamena po
posebnim zahtjevima iz projekta.

Betonski radovi mjere se u kubinim metrima gotovog betona, to se ustanovljuje na
osnovi mjera u okviru projekta, a betonsko eljezo prema stvarno ugraenim koliinama
u okviru projekta u kilogramima. Beton se plaa po jedininoj ugovorenoj cijeni za
kubini metar, u koju je ukljuen sav rad, materijal i ostalo, te izvoa nema pravo
zahtijevati nikakve dodatne naplate.

Betonsko se eljezo naplauje po ugovorenoj jedininoj cijeni, za kilogram ugraenog
eljeza u koju je ukljuena dobava, savijanje, prijevoz, polaganje i sve drugo to je
potrebno za radove, te izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakvu nadoplatu.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-08.4 UREENJE SLABONOSIVOG TEMELJNOG TLA I POSTELJICE
GEOTEKSTILOM

Openito

Ovi tehniki uvjeti vrijede za primjenu geotekstila za osposobljavanje slabo nosivog
temeljnog tla prije izrade nasipa iznad njega i na posteljici. Ovi tehniki uvjeti mogu se
primjenjivati i za prometne povrine s kolnikim konstrukcijama od nevezanih slojeva.


2-08.4.1 Nain djelovanja

Nain djelovanja geotekstila u podrujima primjene u zemljanim radovima i temeljnom
tlu moe se utvrditi njihovom funkcijom. Ovdje su mjerodavne sljedee mehanike i
hidraulike zadae:

razdvajanje,
pojaanje,
filtriranje, i
dreniranje.

Ove se zadae pojavljuju kao kombinacija razliitih pojedinanih funkcija. Geotekstili
sprjeavaju svojom funkcijom razdjeljivanja mijeanih dvaju materijala bitno razliitih
svojstava. Na taj se nain zadrava cjelovitost i funkcija obaju slojeva, pri emu debljina
pojedinog sloja ostaje nepromijenjena.

Pojaanjem se poveava nosivost konstrukcije.

Filtriranje i dreniranje omoguuju pravilnu odvodnju s tla, pa se poveava posmina
otpornost.

2-08.4.2 Zahtjevi i tehniki uvjeti za odabir geotekstila

2-08.4.2.1 Mehanika ispitivanja za odabir geotekstila

Svaki geotekstil primijenjen u zemljanim radovima i temeljnom tlu mora bez obzira na
svoju funkciju izdrati uvjete ugradnje. Pri ugradnji pojavljuju se dinamika i statika
naprezanja na proboj, pucanje i razvlaenje koji se simuliraju sljedeim ispitivanjima:

Ispitivanje statikim probijanjem

Ovim se postupkom simulira optereenje geotekstila pri navoenju i zbijanju grubog
zrnatog nasipnog materijala.

Vlano ispitivanje

Odnos sile i istezanja opisan je postupkom vlanog istezanja. Pri tome odreena
maksimalna vlana sila i istezanje jesu mjerodavne znaajke materijala za funkciju
pojaanja. Osim toga je od znaaja i pri ugradnji gornjeg sloja.

ZEMLJANI RADOVI 2
Ispitivanje dinamikim probijanjem

Ovim se postupkom simulira zatrpavanje geotekstila grubim, otrim nasipnim
materijalom.

Dinamiko ispitivanje proboja piramidom

Promjenjiva naprezanja kojima je izloen geotekstil pri zbijanju i ponavljanim
navoenjem (naroito kod malih nasipnih debljina) simuliraju se postupkom dinamikog
proboja piramidom.

Zahtjevi za geotekstile namijenjene razdvajanju i pojaanju

Za postavljanje mehanikih zahtjeva za geotekstil namijenjen stabilizaciji prirodnog tla
mjerodavni su sljedei parametri:
vrsta tla,
nasipni materijal,
prometno optereenje.

Ovisno o najveem zrnu (d
max
) nasipnog materijala i obliku zrna (okruglo, etvrtasto do
63 mm ili etvrtasto > 63 mm) primjenjuje se tablica 2-08.4-2 ili 2-08.4-3.

Ovisno o modulu deformacije E
V1
tla i prometnom optereenju moraju biti ispunjeni
zahtjevi iz tablica 2-08.4-2 i 2-08.4-3. Vrijednosti u tablicama 2-08.4-2 i 2-08.4-3
zasnivaju se na jakosti (vrstoi) prvoga sloja od 40 cm i na prethodno odreenom
nasipnom materijalu.

Tablica 2-08.4-1 Moduli deformacije i stiljivosti (Ms) za vrste tala U1 do U3

Tlo E
V1
Ms
U1 5 MN/m
2
6 MN/m
2

U2 5-15 MN/m
2
6-20 MNm
2

U3 >15 MN/m
2
>20 MN/m
2

Prema modulu deformacije E
V1
, razlikuju se tri vrste tala (tablica 2-08.4-1).
Prema austrijskim RVS 3.63 razlikuju se dvije vrste prometnog optereenja za svaku
vrstu tla i to razred optereenja LKL I-IV i razred optereenja V. Kod prorauna treba
imati na umu da se LKL prema RVS 3.63 uzima kao osnova za izraun promjene
ekvivalentnog optereenja za projektno trajanje kolnike konstrukcije od 20 odnosno 30
godina.

Tablica 2-08.4-2 Mehaniki zahtjevi za geotekstile kad je nasipni materijal od
okruglog ili uglatog zrnja d
max
63 mm

Najvea
vlana sila
Najvee
vlano
istezanje
Tlana
sila
proboja
klipa
Promjer
rupe/ispi.
padajuom
kuglom
Statika
sila
proboja
piramidom
Dinamika
sila proboja
piramidom
U
LKL
prema
RVS 3.63
kN/m % N mm N N
U1 LKL I-IV 23 >55 3850 <15 1000 660
LKL V 21 >55 3500 <16 900 600
U2 LKL I-IV 18,5 >55 3000 <17 750 510
LKL V 15,5 >55 2700 <21 660 450
U3 LKL I-IV 13,5 >55 2300 <23 560 390
LKL V 11 >55 1850 <27 490 310
2 ZEMLJANI RADOVI

Tablica 2-08.4-3 Mehaniki zahtjevi za geotekstil kad je nasipni materijal uglatog
zrnja d
max
> 63 mm

Najvea
vlana sila

Najvee
vlano
istezanje
Tlana
sila
proboja
klipa
Promjer
rupe/ispi.
padajuom
kuglom
Statika
sila
proboja
piramidom

Dinamika
sila proboja
piramidom
U

LKL
prema
RVS 3.63
kN/m % N mm N N
U1 LKL I-IV 26 >55 4200 <14 1140 750
LKL V 23 >55 3850 <15 1000 660
U2 LKL I-IV 21 >55 3500 <16 900 600
LKL V 18,5 >55 3000 <17 750 510
U3 LKL I-IV 15,5 >55 2700 <21 660 450
LKL V 13,5 >55 2300 <23 560 390

Vrijednosti u tablicama 2-08.4-2 i 2-08.4-3 iskazuju potrebne (nune) srednje vrijednosti
(nominalne vrijednosti). Za proizvode maksimalnog vlanog istezanja <55% treba u
tablicama 2-08.4-2 i 2-08.4-3 maksimalnu silu poveati za faktor 4.

Tablica 2-08.4-4 Potrebna mehanika obiljeja geotekstila za filtriranje

Najvea
vlana sila
Najvee
vlano
istezanje
Proboj
klipom
Promjer
rupe
Filtar
(nasipni materijal)
Tlo
kN/m % N mm
Okruglo ili etvrtasto
zrno <63 mm
koherentno 7 >55 1150 <34
Okruglo ili etvrtasto
zrno <63 mm
nekoherentno 8,5 >55 1500 <30
etvrtasto zrno
> 63 mm
koherentno 8,5 >55 1500 <30
etvrtasto zrno
> 63 mm
nekoherentno 11 >55 1850 <27

Zahtjevi za filtarske i drenane geotekstile

Za primjenu geotekstila za filtritiranje i dreniranje potrebna je odgovarajua mehanika
vrstoa uz zadravanje sljedeih obiljeja (tablica 2-08.4-4).

Vrijednosti u tablici iskazuju potrebne srednje vrijednosti (nominalne vrijednosti).

2-08.4.2.2 Hidraulika ispitivanja za izbor geotekstila

Vodopropusnost

Geotekstili moraju biti dovoljno vodopropusni kako bi se iz tla odstranila voda i povisila
otpornost na smicanje. Vodopropusnost se ispituje okomito na ravninu geotekstila
(permitivnost ) kao i u ravnini (transmisivnost ). Hidraulike vrijednosti treba ispitati
pod razliitim optereenjima (normalni naponi).

Djelotvorna veliina otvora

Za ocjenu trajne propusnosti i filtracijske postojanosti (mehanika i hidraulika
filtracijska postojanost) mjerodavna je veliina otvora geotekstila. Efektivna veliina
otvora odreuje se mokrim sijanjem propisanog ispitnog tla prema HRN EN ISO 12956.
ZEMLJANI RADOVI 2

U postupku ispitivanja geotekstil ima funkciju sita.

Efektivna veliina otvora odreuje se iz prolaza tla kroz geotekstil i zaostalog tla.
Efektivna veliina otvora O
90, W
je onaj promjer zrna kod kojeg 90% tla ostaje na
geotekstilu. Dovoljnom permitivnou i transmisivnou kao i odgovarajuom veliinom
otvora osigurana je djelotvorna odvodnja susjednih tala.

Zahtjevi za geotekstile namijenjene razdvajanju i pojaanju

Za dostatnu mehaniku filtracijsku postojanost trebaju veliine otvora biti u sljedeom
rasponu:

0,06 mm O
90, w
0,2 mm

Za dostatnu hidrauliku filtracijsku postojanost vrijede obiljeja iz tablice 2-08.4-5.

Tablica 2-08.4-5 Hidraulika obiljeja geotekstila za razdvajanje i pojaanje

Vodopropusnost okomita na ravninu
k
v
Permitivnost
(m/s) s
-1

1 x 10
-3
1

Zahtjevi za filtarske i drenane geotekstile

Za primjenu geotekstila u funkciji filtriranja i dreniranja potrebna su hidraulika obiljeja
prikazana u tablici 2-08.4-6.

Tablica 2-08.4-6 Hidraulika obiljeja geotekstila za filtriranje i dreniranje

Veliina otvora
O
90, w

Permitivnost
Transmisivnost
kod 20 kN/m
2

mm s
-1
m
2
/s
0,10 - 0,2 > 1 > 5 x 10
-7

2-08.4.2.3 Zahtjevi za postojanost

Utjecaj okolia (UV-zraka, kemijski i bioloki utjecaji) dokazuje se tako to se uzima u
obzir trajnost odnosno najvea nepovratna vlana sila pri vlanom pokusu uske trake
nakon dranja u odreenim uvjetima.

Postojanost na UV -zrake

Srednja vrijednost najvee vlane sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon izlaganja UV-zrakama 360 sati, smanjiti u
odnosu na srednju vrijednost za vie od 40%.

Kemijska postojanost

Srednja vrijednost najvee (vlane) sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon dranja u otopinama, promijeniti za vie
2 ZEMLJANI RADOVI
od 30% u odnosu na srednju vrijednost za neuskladiteni uzorak (prema NORM S 2073,
tablica 2-08.4-5).

2-08.4.3 Metode ispitivanja

U smislu osiguranja kakvoe prema potpoglavlju 2-08.4.6 mogu se od strane ovlatenog
tijela provoditi ova navedena ispitivanja:

Za mehanika ispitivanja kao rezultat daju se srednje vrijednosti. Doputeni su sljedei
koeficijenti varijacije:

vlana vrstoa iroke trake < 15 %
sila proboja klipom < 15 %
masa po jedinici povrine < 10 %

Kod anizotropnih najveih vlanih sila u pokusu vlanog ispitivanja iroke trake
mjerodavna je najmanja srednja vrijednost vrne sile u uzdunom, poprenom i
dijagonalnom smjeru.

Za istezanje u pokusu vlanog ispitivanja iroke trake daje se srednja vrijednost iz
uzdunog, poprenog i dijagonalnog smjera:

= (
uzd
+
popr
+
dijag
)/3

Identifikacijska ispitivanja

Odreivanje identifikacijskih parametara (kao to su nazivna debljina i po jedinici
povrine masa) daje pojednostavnjen nain prikazivanja geotekstila. Te vrijednosti ne
oznaavaju kakvou. Za ocjenu kakvoe mjerodavna su ispitivanja prema potpoglavlju
2-08.4.3. Za odreivanje vrijede sljedee norme:

HRN EN 965:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi
Odreivanje mase po jedinici povrine,
(EN 965:1995)
HRN EN 964-1:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi
Odreivanje debljine pri odreenom tlaku 1. dio:
Jednoslojni (EN 964-1:1995)

Ispitivanja za izbor geotekstila

Za opis kakvoe proizvoda potrebna su ispitivanja navedena u tablici 2-08.4-7:

Tablica 2-08.4-7 Ispitivanja - parametar - norme za ispitivanje radi odabira
geotekstila

Br. Ispitivanje Parametar Norma za ispitivanje
1
Ispitivanje statikim
probijanjem
Sila na proboj klipom HRN EN 12236:2001
2
Vlano ispitivanje na
irokim trakama
Najvea vlana sila
(uzduno, popreno,
dijagonalno)
HRN EN ISO 10319: 2001

Vlano ispitivanje na
irokim trakama
Najvee istezanje pri vlaku
(uzduno, popreno,
dijagonalno)
HRN EN ISO 10319: 2001
ZEMLJANI RADOVI 2
3
Ispitivanje dinamikim
probijanjem
Promjer rupe HRN EN 918:2001
4
Dinamiko ispitivanje
proboja piramidom
Dinamika sila proboja
piramidom
vidi dodatak
5
Odreivanje karakteristine
veliine otvora
Djelotvorna veliina otvora
O
90, w

HRN EN ISO 12956: 2001
6
Odreivanje
vodopropusnosti okomito
na ravninu, bez optereenja
Permitivnost HRN EN ISO 11058: 2001
7
Odreivanje kapaciteta
otjecanja vode u ravnini
Transmisivnost HRN EN ISO 12958: 2001
8 UV - postojanost
Smanjenje najvee vlane
sile
HRN EN ISO 10319, DIN
53 384 postupak B
(globalni UV ureaj)
9 Kemijska postojanost
Promjena najvee vlane
sile
HRN EN ISO 10319
(dranje u otopinama
prema NORM S 2073)

2-08.4.4 Opis proizvoda

Tehniki list

Uz ponudu prilae se tehniki list s navedenim svojstvima prema potpoglavlju 2-08.4.3, a
osim toga treba dodati i podatke o:
proizvodu,
proizvoau/prodavau,
postupku proizvodnje i sirovini,
skupini proizvoda:
- netkani (vrsta uvrivanja, duljina vlakna, npr. beskonana vlakna, kratka
vlakna),
- tkanine (nain tkanja),
- ivani (nain vezanja),
- kompoziti (pojedinane sastavnice).

Dostavnica

Na dostavnici treba navesti proizvoaa i vrstu proizvoda. Isto tako treba navesti koliinu
nain pakiranja i datum isporuke.

Oznaavanje proizvoda

Proizvod se oznaava otiskom i etiketom. Otisak na geotekstilu dobije se tako da se na
ravnomjernim razmacima (najmanje svakih 5m) otisne tip i ara.
Etiketa na smotku (roli) mora sadravati podatke o proizvoau, tipu, sirovini, masi po
jedinici povrine i nain pakiranja.

2-08.4.5 Upute za ugradnju

Priprema i polaganje

Grube neravnine tla treba izravnati. Geotekstil se polae na ravnu odgovarajue
pripremljenu povrinu. Za sporedne svrhe (npr. provizorij) geotekstil se moe poloiti i
na zatravljenu plohu.

2 ZEMLJANI RADOVI
Metode spajanja

Spojevi se izvode preklapanjem, zavarivanjem ili ivanjem. Treba uzeti u obzir
odgovarajue naputke proizvoaa.

Preklapanje

Preklapanje ovisi o kutu trenja geotekstila a time i o hrapavosti povrine proizvoda. U
tablici 2-08.4-8 navedene su potrebne najmanje ili minimalne duljine preklapanja.

Tablica 2-08.4-8 Najmanje vrijednosti za veliinu preklopa

Netkani geotekstil Tkani geotekstil
Preklop 50 cm 80 cm

Da se sprijei klizanje geotekstila na mjestu preklapanja pri nasipanju, preklapanje se
izvodi u smjeru nasipanja materijala.

Slika 2-08.4-1 Preklapanje u smjeru nasipanja

Zavarivanje

Povrine koje se trebaju zavariti zagriju se irokim plinskim plamenikom ili vruim
zrakom. Odmah nakon toga preklopi se mjesto vara odrolanim geotekstilom i hodanjem
se pritisne jedan smotak na drugi. Zavarivanje se smije izvoditi samo ako je geotekstil
suh.

ivanje

Za ivanje je potrebna odgovarajua strojna oprema i osposobljeni radnici. Osim toga
ovaj nain spajanja zahtijeva najvie vremena.

Ugradnja i zbijanje prvoga nasipnog sloja

Prvi nasipni sloj nanosi se s ela jer treba izbjegavati vonju po geotekstilu. Debljina
prvog nasipnog sloja na slabo nosivim tlima (E
1
< 7,5 MN/m
2
, odnosno < 15 MN/m
2

prema RVS 8.24) u zbijenom stanju treba iznositi barem trostruku veliinu najveega
zrna, odnosno najmanje 40 cm. Nain zbijanja (statiko, dinamiko) odabire se ovisno o
temeljnom tlu i nasipnom materijalu. Traenu debljinu sloja treba postii na cijeloj irini.
Prema potrebi, udubljenja (kolotrazi) treba ispuniti materijalom, a sloj nasipa po cijeloj
irini ponovo sabiti.

SMJER NASIPANJA
ZEMLJANI RADOVI 2
2-08.4.6 Osiguranje kakvoe

Ispitivanje upotrebljivosti

Ispitivanje upotrebljivosti prema ovim OTU naruuje proizvoa prije nego to proizvod
ide prvi put u primjenu. Treba deklarirati upotrijebljenu sirovinu. Mogue promjene treba
najaviti kontrolnoj ustanovi. Ispitivanje upotrebljivosti obavlja ovlateno tijelo. Pri
promjeni jednog ili vie svojstava koja znaajno utjeu na sastavnice sirovine i dovode u
pitanje ispunjenje uvjeta propisanih ovim OTU, treba provesti nova prethodna ispitivanja
upotrebljivosti. Ispitivanja upotrebljivosti obuhvaaju sva ispitivanja navedena u tablici
2-08.4-7.

O rezultatima ispitivanja upotrebljivosti sastavlja se izvjetaj u kojem se navodi jeli
proizvoa ispunio traene zahtjeve. Rezultati ispitivanja upotrebljivosti prilau se
ponudi.

Nadzor proizvodnje

Za svaku seriju proizvoda potrebno je sastaviti ugovor o nadzoru izmeu proizvoaa i
ovlatenog tijela za ispitivanje. Takav ugovor o nadzoru treba obuhvaati najmanje
sljedea ispitivanja:

Prema potpoglavlju 2-08.4.4 Oznaka proizvoda
HRN EN 965 Odreivanje mase po jedinici povrine
HRN EN ISO 10319 Vlano ispitivanje iroke trake
HRN EN ISO 12236 Ispitivanje statikim probijanjem
HRN EN 964-1 Odreivanje debljine pri odreenom tlaku
HRN EN ISO 12956 Odreivanje karakteristine veliine otvora
HRN EN ISO 12958 Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini
HRN EN ISO 11058 Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu,
bez optereenja

Nadzor deklarirane serije proizvoda treba provesti najmanje dvaput godinje na najmanje
dva tipa te proizvodne serije prema izboru ovlatenog tijela. Unutar tri godine treba
ispitati cjelokupnu proizvodnu seriju. Jednom godinje treba ispitati veliinu otvora i UV-
postojanost jednog tipa iz proizvodne serije.
Uzorke iz proizvodnje odnosno skladita proizvoaa uzima ovlateno tijelo. Osim toga,
ovlateno tijelo treba obaviti i nadzor proizvodnje kod proizvoaa i o tome izraditi
izvjetaj. Trokove ispitivanja upotrebljivosti i nadzora proizvodnje snosi proizvoa.

Tekua ispitivanja

Vlastiti nadzor izvoaa su tekua ispitivanja proizvoaa i ovlatenog tijela kako bi se
utvrdilo odgovaraju li svojstva proizvoda ugovorenim zahtjevima i zahtjevima iz ovih
OTU. Trokove tekuih ispitivanja snosi izvoa. Nain i opseg tekuih ispitivanja treba
navesti u PKOK i priruniku osiguranja kakvoe, a ista se provode na najmanje svakih
10.000 m
2
ugraenog geotekstila. O rezultatima ispitivanja vodi se protokol. U okviru
vlastitog nadzora izvoa mora minimalno provesti ispitivanja uzimajui u obzir slijedee
norme:

Prema potpoglavlju 2-08.4.4 Oznaka proizvoda

2 ZEMLJANI RADOVI

Osim toga, najmanje jednom godinje na svakom tipu proizvoda mora ispitati:

HRN EN ISO 12956 Odreivanje karakteristine veliine otvora
DIN 53 384/ postupak B UV-postojanost


Uz stalni nadzor pakiranja, etiketiranja i oznaka na samom proizvodu, provode se i
kontrolna ispitivanja proizvoda prema potrebi, kao i posebna ispitivanja ovisno o projektu
i PKOK-u. Takva se ispitivanja provode najmanje svakih 20.000 m
2
, pri emu se utvruju
opseg ispitivanja i metode ispitivanja. Kontrolna ispitivanja prihvatljivosti moraju
minimalno obuhvaati ispitivanje prema slijedeim normama:


Kontrolna ispitivanja provodi ovlateno tijelo u skladu s ovim OTU.

Smjernice i norme

RVS 3.63 Graevinskotehniki detalji,
RVS 8.24 Zemljani radovi
HRN EN 918 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -
HRN EN 964-1 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi -
Odreivanje debljine pri odreenom tlaku-1. dio:
Jednoslojni
HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Odreivanje mase po jedinici povrine
NORM EN 30 318 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi;
pojmovi
HRN EN ISO 10319 Geotekstili - Vlano ispitivanje na irokim
trakama
NORM S 2073 Odlagalita; sintetike izolacijske trake;
zahtjevi i ispitivanja
NORM S 2076 Odlagalita; sintetike izolacijske trake;
postavljanje
DIN 18 200 Kontrola kakvoe graevinskih materijala,
dijelova graevine i naina gradnje, ope postavke.
DIN 53 384 Ispitivanje sintetikih materijala; simuliranje
uvjeta djelovanja okolia putem UV oteenja
HRN EN ISO 11 058 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu,
bez optereenja
Odreivanje karakteristine veliine otvora
Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini
Ispitivanje statikim probijanjem (CBR ispitivanje)

ZEMLJANI RADOVI 2
2-08.5 UREENJE SLABOG TEMELJNOG TLA PRIMJENOM POLIMERNIH
GEOMREA

Opis rada

Rad obuhvaa sve aktivnosti potrebne za osposobljavanje slabo nosivog ili suvie vlanog
temeljnog tla za izradu nasipa iznad njega. Te aktivnosti ukljuuju odstranjivanje slabog
temeljnog tla ako je potrebno zbog male visine nasipa, polaganje polimernih mrea i
izradu nasutog sloja od zrnatog kamenog materijala iznad polimernih geomrea. Planum
tog nasutog sloja smatra se temeljnim tlom na kome se moe raditi nasip, a moe se
smatrati i posteljicom ako zadovoljava traene kriterije ocjenjivanja kakvoe.

Ovakav nain ureenja slabo nosivog ili suvie vlanog temeljnog tla primjenjuje se kada
se zbog svojstava ili stanja vlanosti tla, uz odgovarajui nain rada, ne mogu postii
zahtjevi iz tablice 2-08-1, potpoglavlje 2-08.1 ovih OTU, a slui da bi se omoguila
izrada nasipa prema kriterijima za nasipe, odnosno za posteljicu.

Dijelovi trase na kojima se ovim nainom ureuje temeljno tlo odreeni su projektom,
obuhvaeni PKOK-om ili ih naknadno odreuje nadzorni inenjer.


Materijali

Polimerne geomree

Pri ureenju temeljnog tla mogu se primijeniti polimerne geomree tipova A, B, C, D, E,
F i G, a i ostale vrste geomrea ako ispunjavaju tehnika svojstva navedena u tablici
2-08.5-1.

Osim osnovnih tehnikih svojstava iz tablice 2-08.5-1, polimerne geomree koje se
primjenjuju u cestogradnji moraju imati i ova povoljna svojstva:

otpornost na kemijske i bakterioloke utjecaje,
otpornost na tetno djelovanje smrzavice,
postojanost na ultraljubiastu svjetlost (suneve zrake),
otpornost protiv djelovanja ivotinja (tetoina).

Izvoa je duan pribaviti odgovarajue tehnike podatke o polimernim geomreama od
proizvoaa s navedenim podrujima primjene, nainom uporabe i nainom utvrivanja
kakvoe.

Isto tako, osnovna tehnika svojstva polimenih geomrea navedenih u tablici 2-08.5-1
treba provjeriti ovlateno tijelo, te izdati certifikat o kakvoi ili dokaz o uporabivosti.

Primjenu odreene vrste polimernih geomrea mora odobriti nadzorni inenjer nakon to
mu je izvoa predao u originalu dokaz o uporabivosti.

Za izradu nasipnog sloja ili posteljice, iznad geomrea mogu se primijeniti mijeani ili
kameni materijali prema uvjetima iz potpoglavlja 2-09 i 2-10 ovih OTU.
Upotrijebljeni materijal mora odgovarati zahtjevima kakvoe i biti odobren od nadzornog
inenjera.

2 ZEMLJANI RADOVI

Tablica 2-08.5-1 Tehnika svojstva polimernih geomrea

TIPOVI GEOMREA
SVOJSTVA GEOMREA
A B C D E F G
Masa po jedinici povrine
(g/m
2
) HRN EN 965
200 300 450 300 200 300 300
Veliina otvora (mm) 39/39 39/39 33/33 28/40 65/65 65/65 40/30
Vlana vrstoa maksimalna
popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
20/20 30/30 40/40
31,5/
17,5
20/20 30/30 20/30
Vlana vrstoa pri 2%
deform. popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
7/7
10,5/
10,5
14/14 12/7 8/7 12/11 10/6
Vlana vrstoa pri 5%
deform. popr./uzd. (kN/m)
HRN EN ISO 10319
14/14 21/21 28/28 23/14 15/14 25/22 20/12
Torziona krutost u ravnini
(Nm/)
0,5 0,9 1,2 0,9 1,16 1,51 -
Tipina vrstoa vora
(% vl. vrstoe)
GRI Test method GG2-87
95 95 95 95 95 95 -
Dimenzije role (m) 4/50 4/50 4/30 4/50 3,8/5 3,8/5 4/100

Izrada

Priprema postojeeg tla

Postojee tlo treba pripremiti u svemu prema podpogljavlju 2-08.1 izuzev zbijanja.

Postavljanje polimernih geomrea

Polimerne se geomree dobavljaju u rolama, a razastiru se na pripremljeno temeljno tlo u
uzdunom smjeru.

Polimerne geomree treba poloiti tako da budu dobro i jednoliko napete u uzdunom i
poprenom smjeru, tj. ne smije doi do veih boranja. Zbog toga se rubovi polimernih
geomrea moraju uvrstiti eljeznim ili drvenim klinovima na razmacima od po dva
metra.

Uzdune i poprene nastavke polimernih geomrea treba spojiti i uvrstiti eljeznim
spojnicama 5-8 mm u obliku slova "U" na razmacima od po dva metra. Ako se uzduni
i popreni nastavci ne spajaju, treba izvesti preklop od 20 do 30 cm.

Polimerne se geomree ne smiju polagati na smrznuto tlo niti za vrijeme dok pada kia.

Rad treba organizirati tako da se razastire samo tolika povrina polimernih geomrea koja
e se istog dana prekriti nasipnim slojem.

Izrada nasipnog sloja iznad razastrte polimerne geomree

Na razastrte polimerne geomree nanosi se i razastire nasipni materijal kakvoe prema
uvjetima iz ovog potpoglavlja, uz primjenu ostalih odredbi iz potpoglavlja 2-08.4.

ZEMLJANI RADOVI 2
Osiguranje kakvoe

Kontrola kakvoe obuhvaa:

prethodno ispitivanje polimernih geomrea, materijala za nasipni sloj i sraslog tla
nakon odstranjivanja humusa,
odreivanje potrebne debljine nasipnog sloja od zrnatog materijala preko
polimerne geomree i tehnologije izrade na pokusnoj dionici,
tekua i kontrolna ispitivanja tijekom rada.

Propisi na osnovi kojih se ocjenjuje kakvoa materijala i rada

HRN U.B1.020/80 Odreivanje granica konzistencije tla
(Aterbergove granice)
HRN U.B1.022/68 Odreivanje promjena zapremine tla
materijala tla
HRN U.B1.046/68 Odreivanje modula stiljivosti krunom
ploom

Europske i meunarodne norme za ispitivanje tehnikih svojstava polimernih geomrea
jesu:

HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
HRN EN ISO 10319 Geotekstili Vlano ispitivanje na irokim
trakama

Prethodna ispitivanja

Prethodna ispitivanja polimernih geomrea

Prethodna ispitivanja se obavljaju u skladu sa PKOK-om, ovim OTU-ima, vaeim
normama, te moraju biti zadovoljeni kriteriji iz tablice 2-08.5-1 ovisno o primjenjenom
tipu geomree.

Ispitivanje se obavlja na po jednom reprezentativnom uzorku polimerne geomree koja se
predvia za primjenu, i za to je mjerodavno ovlateno tijelo za kontrolu kakvoe. Odluku
o primjeni odreene vrste polimerne geomree, a na osnovi rezultata ispitivanja
ovlatenog tijela, donosi nadzorni inenjer. Trokove ispitivanja snosi izvoa.

Prethodno ispitivanje materijala za nasipni sloj

Prethodno ispitivanje materijala za nasipni sloj treba u svemu zadovoljiti zahtjeve iz
potpoglavlja 2-09 i 2-10 ovih OTU.

Prethodno ispitivanje sraslog tla

Prethodno ispitivanje sraslog tla treba zadovoljiti zahtjeve iz potpoglavlja 2-08.1 ovih
OTU.
2 ZEMLJANI RADOVI
Izrada pokusne dionice

Potrebna debljina nasipnog sloja i tehnologija izrade odreuju se na pokusnoj dionici.

Potrebne debljine nasipnog sloja i tehnologiju izrade na pokusnoj dionici treba odrediti u
skladu sa zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.4 ovih OTU.

Tekua ispitivanja

Tekua ispitivanja osigurava i plaa izvoa. Tekuim ispitivanjima obuhvaeno je
ispitivanje polimernih geomrea i ispitivanje nasipnog sloja u skladu sa PKOK i ovim
OTU.

Polimerne geomree ispituju se prema zahtjevima iz ovog potpoglavlja, i to najmanje
jedan uzorak na svakih 10 000 m
2
.

Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih
OTU.


Kontrolna ispitivanja osigurava i plaa investitor, a obavlja ovlateno tijelo u svrhu
utvrivanja kakvoe postavljene geomree i nasipnog sloja.

Polimerne se geomree ispituju prema uvjetima iz ovih OTU, i to najmanje jedan uzorak
na svakih 30 000 m
2
. Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema
potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih OTU.

Obraun radova

Rad na postavljanju geomree obraunava se i mjeri u etvornim metrima. Plaa se po
jedininoj cijeni iz ugovora, a u cijenu ulazi sav materijal, prijevoz i rad na postavljanju
geomrea kao i sve ostalo potrebno za polaganje geomrea.

Nasipni sloj iznad geomrea mjeri se u kubinim metrima ugraenog i zbijenog
materijala. Plaa se po jedininim cijenama u koje ulazi sve potrebno za izradu nasipa,
dobava materijala, razastiranje, vlaenje ili suenje, zbijanje i drugo.

Pri ureenju ulegnua, iskop materijala mjeri se u kubinim metrima, plaa se prema
odredbama iz potpoglavlja 2-02.3, a nasip od zemljanog ili nevezanog zrnatog kamenog
materijala mjeri se u kubinim metrima ugraenog materijala i obraunava se prema
odredbama u potpoglavlju 2-09.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-09 IZRADA NASIPA

Opis radova

Ovaj rad obuhvaa nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaenje ili suenje, te
planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i
zbijanje prema zahtjevima iz OTU.


Izrada

Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdunom smjeru ili nagibu
koji je najvie jednak projektiranom uzdunom nagibu nivelete. Od toga se moe
odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i
u veem nagibu. U poprenom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni popreni pad u
svim fazama izrade.

Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj irini odgovarajuim sredstvima za zbijanje.
Zbijati treba od niega ruba prema viemu.

Materijal treba navoziti po ve djelomino zbijenom nasipu, po mogunosti uvijek po
novom tragu, tako da se i navoenjem omogui odreeno i jednolino zbijanje slojeva
nasipa. S nasipanjem novog sloja nasipa moe se otpoeti tek kada je prethodni sloj
dovoljno zbijen i kada je traena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom
nasipnog materijala i dubinskim uinkom strojeva za zbijanje.

Ako ne postoje provjerena iskustva o mogunosti zbijanja s odreenim nasipnim
materijalom i strojevima, debljina nasipnog sloja odreuje se na pokusnoj dionici.

Ispitivanje se obavlja na pokusnoj dionici duine 50 metara kako slijedi:

Naveze se sloj nasipnog materijala pogodne vlanosti i debljine za koju se pretpostavlja
da se moe u cijelosti zbiti predvienim sredstvima za zbijanje.

Sloj se, zatim, zbija raznim brojem prijelaza strojeva za zbijanje i nakon odreenog broja
prijelaza ispituje zbijenost.

Zbijenost se ispituje na najmanje etiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj
polovici sloja. Ispitivanje i ocjena obavljaju se prema metodama i zahtjevima iz OTU.

Na osnovi dobivenih rezultata nadzorni inenjer daje odobrenje za pogodan nain rada
upisom u graevinski dnevnik. Svi trokovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na teret
izvoaa, a tako izraena dionica, ako se nalazi na trasi i ako je zbijenost
zadovoljavajua, priznaje se kao izraeni nasip.

Nasipni materijal nanosi se na ureeno temeljno tlo ili na ve izraeni sloj nasipa tek
nakon to nadzorni inenjer preuzme temeljno tlo ili sloj ve izraenog nasipa. Po
zavretku nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.

2 ZEMLJANI RADOVI
Kontrola kakvoe

Dimenzije nasipa moraju se tijekom rada kontrolirati tako da ih se usporeuje s
dimenzijama iz projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju zavrnog sloja
nasipa (posteljice) mjerenjem od osiguranih iskolenih toaka osovine ceste po
horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.

Ako se ustanovi da je nagib pokosa nasipa vei od projektiranog, nadzorni inenjer moe
zahtijevati ispravku prema projektiranom nagibu. Nagib pokosa mora se ispraviti pomou
stepenica, primjenom iste kakvoe materijala, te istim strojevima za zbijanje, do
postizanja traene zbijenosti. Nije doputeno smanjenje nagiba pokosa nasipa
"naljepljivanjem" sloja materijala bez zbijanja i bez prethodne izrade stepenica.

Propisi na osnovi kojih se obavlja kontrola kakvoe materijala za izradu i pri izradi
nasipa:

HRN U.B1.020/80 0dreivanje granica konzistencije tla.
Aterbergove granice
materija tla
HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova
HRN U.E8.010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice

Propisi na osnovi kojih se obavljaju tekua i kontrolna ispitivanja:

krune ploe

Tekua ispitivanja

cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 1000m
2
svakog sloja nasipa, te
ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000 m
3

izvedenog nasipa.

Ako se nasip radi od kamenog materijala dobivenog miniranjem, potrebna kontrola
granulometrijskog sastava u laboratoriju obavlja se na materijalu do najveeg zrna od 10
cm, a udio pojedinih frakcija (10-40 cm) odreuje se vizualnom kontrolom i procjenom.

U jednoj seriji, jedan od pet rezultata ispitivanja zbijenosti moe biti manji od minimalno
traenog, s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:

5%, pri mjerenju prostornih masa u suhom stanju (
d
),
10%, pri mjerenju modula stiljivosti (Ms).

ZEMLJANI RADOVI 2
Ako je broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od pet, tada sve vrijednosti (rezultati)
odreene ispitivanjem trebaju biti vee od najmanje traene.

Rezultate ispitivanja izvoa predouje nadzornom inenjeru koji e, ako rezultati
zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i nasipavanje novog sloja nasipa.


cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m
2
svakog sloja nasipa, te
ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 8000 m
3

izvedenog nasipa.

Obraun rada

Rad na izradi nasipa od zemljanih mijeanih i kamenih materijala obraunava se
mjerenjem u kubinim metrima ugraenog i zbijenog nasipa (2-09.1, 2-09.2 i 2-09.3).

Plaa se po jedininoj cijeni u koju su ukljueni svi radovi potrebni za izradu nasipa -
razastiranje, vlaenje ili suenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, te
ienje okoline nasipa.

2-09.1 IZRADA NASIPA OD ZEMLJANIH MATERIJALA

Pod zemljanim materijalima razumijevaju se gline niske do visoke plastinosti, praine,
glinoviti pijesci i slini materijali, osjetljivi na prisutnost vode (dio od materijala
obuhvaen iskopnom kategorijom "C").

Ti se materijali zbijaju jeevima, glatkim valjcima na kotaima s gumama i
vibroploama.

Nasip se radi u slojevima orijentacijske debljine 30-50 cm, a stvarna najvea debljina
razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje praksom
provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se materijal moe pravilno zbiti
odreenim sredstvima za zbijanje. Pri odreivanju pogodnosti zemljanih materijala za
izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz usjeka i pozajmita, ako to nije
uinjeno u geotehnikom elaboratu, kao i utvrditi svaku promjenu materijala. Treba
ispitati najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.

Materijal za izradu nasipa mora zadovoljavati ove uvjete:

granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti
10
60
d
d
= U vei od 9.

Upotreba materijala kod kojih je U 9 (na primjer jednoliko granulirani pijesci) takoer
je mogua, ali uz primjenu posebnih tehnologija ugradnje (npr. refuliranje).

Nasipni materijal ne smije sadravati vie od 6% organskih primjesa. Ako sadri
od 6% do 10% organskih tvari, njegovu pogodnost za ugradnju treba dokazati
detaljnijim laboratorijskim ispitivanjima.

2 ZEMLJANI RADOVI
Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari
u komadima ili nakupinama (drvo i slino) treba izbaciti iz nasipnog materijala.

Optimalna koliina vode mora biti manja od W
opt
25%.
Materijal ne smije imati suhu prostornu masu (po standardnom Proctoru) manju od
d
= 1,50 g/cm
3
za nasipe visine do 3,0 m, a za nasipe vie od 3,0 m
d
= 1,55
g/cm
3
.
Materijal ne smije imati granicu teenja veu od W
2
65%.
Materijal ne smije imati indeks plastinosti vei od Ip 30.
Bubrenje materijala pod vodom nakon etiri dana ne smije biti vee od 4%.
Proctorov broj

1 1
= Pb
d
mora iznositi Pb = 0 do 0,20.

Materijal se ne smije ugraivati u nasip ni kada zadovoljava sve nabrojene uvjete ako mu
vlanost prelazi granice koje omoguuju postizanje propisane kakvoe ugradnje. Vlanost
materijala ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti odreene standardnim
Proctorovim postupkom. To znai da se previe vlaan materijal mora prije ugraivanja
prosuiti (razastiranjem, sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru) a previe
suhi materijal navlaiti (prskanjem, polijevanjem) do traene vlanosti. Prije zbijanja
poprskanog presuhog zemljanog materijala, treba stanovito vrijeme priekati da se vlaga
u materijalu jednolino rasporedi.

Pri izradi nasipa od zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na gradilite
mora se ugraditi tj. zbiti istog dana.

Ako se, nakon to je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem
sljedeega sloja, nego tek nakon dueg vremena u razliitim vremenskim prilikama, prije
nastavka nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja.

S nasipavanjem novog sloja moe se otpoeti tek kada se dokae traena kakvoa
(zbijenost) prethodnog sloja.

Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije mogue postii
traene rezultate (zbog kie, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda).

Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe
ugraenog materijala u slojeve dani su u tablici 2-09-1.

Tablica 2-09-1 Kriteriji kakvoe ugradnje zemljanih materijala u nasip

Poloaj nasipnih slojeva
Stupanj zbijenosti Sz
(u odnosu na
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m
2
)
a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na
dijelu od podnoja nasipa do visine 2 m
ispod planuma posteljice
95 20
b) Slojevi nasipa niih od 1 m i slojevi
nasipa viih od 2 m u zoni 2 m ispod
planuma posteljice
100 25

ZEMLJANI RADOVI 2
2-09.2 IZRADA NASIPA OD MIJEANIH MATERIJALA

Pod mijeanim materijalima razumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali,
glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, trone stijene - kriljci, lapor, flini
materijali i slino, tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (veina
materijala iskopne kategorije B i dio materijala iskopne kategorije "C").

Ti se materijali zbijaju valjcima.

Nasipi od takvih materijala rade se u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm, a
stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionici, ako
ne postoje provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal moe
pravilno zbiti odreenim sredstvima za zbijanje.

Materijal za izradu nasipa mora zadovoljavati ovaj uvjet:

ganulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti
10
60
d
d
= U vei od 9.

Ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja, kao to su npr.
neke vrste tronih stijena te im se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije
realan, njihova se pogodnost mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.

Materijal se ne smije ugraivati u nasip kad vlanost prelazi granice koje omoguuju
postizanje propisane kakvoe ugradnje.

Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog
materijala u slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-2.

Tablica 2-09-2 Kriteriji ugradnje mijeanih materijala u nasip

(u odnosu na
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m
2
)
95 35
planuma posteljice
100 40

2-09.3 IZRADA NASIPA OD KAMENITIH MATERIJALA

Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene
drobine i ljunci, tj. materijali koji praktiki nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali
iskopne kategorije A i dio materijala iskopne kategorije C).

Ti se materijali zbijaju vibrovaljcima (samohodnim i vunim), vibronabijaima i
kompaktorima, ovisno o vrsti upotrijebljenog materijala.
2 ZEMLJANI RADOVI

Nasipi od takvih materijala izrauju se u slojevima orijentacijske debljine od 50 do 100
cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj
dionici, ako ne postoje provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal
moe pravilno zbiti odreenim sredstvima za zbijanje.

Materijal za izradu nasipa treba zadovoljavati ove uvjete:

granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti
10
60
d
d
= U vei od 4;
maksimalna veliina zrna smije biti jednaka najvie polovici debljine sloja, ali ne
vea od 40 cm (pri emu se doputa da 15% zrna bude veliine i do 50 cm).

U blizini objekata izvoa najee treba promijeniti nain rada na nasipanju i zbijanju,
jer veliki vibracijski strojevi na upravo zavrenim i starim objektima mogu prouzroiti
oteenja. Za predloene strojeve, nain i poetak zbijanja u blizini objekata potrebno je
odobrenje nadzornog inenjera.

Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno
kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog materijala u
slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-3.

Tablica 2-09-3 Kriteriji ugradnje kamenitih materijala u nasip

(u odnosu na
postupak), najmanje
(%)
Modul stiljivosti
Ms (ploa 30 cm)
najmanje
(MN/m
2
)
95 40
planuma posteljice
100 40

ZEMLJANI RADOVI 2
2-10 IZRADA POSTELJICE

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino
planiranje materijala i nabijanje do traene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema
kotama iz projekta.


Posteljica je zavrni sloj nasipa ili usjeka ujednaene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno
o vrsti materijala.

Kontrola kakvoe

Propisi na osnovi kojih se kontrolira kakvoa materijala za izradu posteljice:

HRN U.81.014/68 Odreivanje specifine teine tla
HRN U.B1.020/80 Odreivanje granica konzistencije tla.
Aterbergove granice
HRN U.B1.022/68 Odreivanje promjene zapremine tla
materija tla
HRN U.B1.042/69 Odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti
HRN U.E8.010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice

Propisi na osnovi kojih se obavljaju tekua i kontrolna ispitivanja:

krune ploe

Tekua ispitivanja

Proctorov postupak (Sz) i odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm
ureene povrine posteljice.

Minimalna tekua ispitivanja jesu:

jedno odreivanje stupnja zbijenosti na 1.000 m
2
,
jedno odreivanje modula stiljivosti na 1.000 m
2
,
jedno odreivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na 6.000m
2
.
jedno ispitivanje stupnja zbijenosti i modula stiljivosti na svakih 200 m u zoni
bankine.

2 ZEMLJANI RADOVI
Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najvie za 3 cm. Popreni i
uzduni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzduno, popreno
i dijagonalno.

Visina izraene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izraene
posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom duine 4 m u bilo kojem smjeru ne
smije odstupanje biti vee od 3 cm u kohezivnom materijalu.
Ispitivanje ravnosti kao i poprenog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m.
Tek po odobrenju visinskog poloaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti.

Pri kontroli kakvoe izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri emu je
najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom sluaju mogu se dopustiti dalje navedene
tolerancije u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti koritene pri kontroli.

U jednoj seriji moe biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traenoga, ali da po
apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:

5% pri mjerenju potrebne mase u suhom stanju (
d
),
10% pri mjerenju modula stiljivosti (Ms).

Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti
(rezultati) odreene ispitivanjem trebaju biti vee od minimalno zahtijevanih.

Izvoa je duan rezultate ispitivanja i mjerenja predoiti nadzornom inenjeru koji e,
ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i poetak izrade kolnike
konstrukcije na posteljici.


Proctorov postupak (Sz) najmanje na svakih 2.000 m
2
i odreivanje modula stiljivosti
(Ms) krunom ploom 30 cm najmanje na svakih 2.000 m
2
ureene povrine
posteljice.

Posebno se ispituje posteljica u zoni bankine na svakih 400 m po jednoj ili po drugoj
metodi.
Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m
2
.

Obraun rada

Radovi na izradi posteljice od zemljanih, mijeanih i kamenih materijala obraunavaju se
mjerenjem u etvornim metrima ureene i zbijene posteljice (potpoglavlje 2-10.1, 2-10.2.
i 2-10.3 ovih OTU).

Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u kojima su obuhvaeni svi radovi potrebni
za ureenje posteljice, ovisno o vrsti materijala, a prema opisu iz potpoglavlja 2-10.1,
2-10.2 i 2-10.3 ako je posebno iskazan u ugovornom trokovniku, u protivnom je
ukljuen u cijenu rada na izradi slojeva nasipa.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-10.1 IZRADA POSTELJICE OD ZEMLJANIH MATERIJALA

Pod zemljanim materijalima razumijevaju se gline niske do visoke plastinosti, praine,
glinoviti pijesci i slini materijali osjetljivi na prisutnost vode (dio od materijala iskopne
kategorije C).

Nasuti materijal za posteljicu ili materijal u iskopu mora se odmah zbiti. Ako je ve
zbijena posteljica due vrijeme izloena vremenskim nepogodama ili oteenjima,
izvoa je duan da je prije nastavka radova dovede u stanje zahtijevano projektom i
ovim Opim tehnikim uvjetima. Radovi na ureenju posteljice u zemljanim materijalima
obuhvaaju planiranje, eventualnu sanaciju pojedinih manjih povrina slabije kakvoe
boljim materijalom, vlaenje odnosno prosuivanje zemlje i zbijanje do propisane
zbijenosti.

Ako je zbijanje onemogueno zbog velike prirodne vlanosti ili nepovoljnih vremenskih
prilika, treba primijeniti jedan od naina sanacije kako je navedeno u odjeljku o ureenju
temeljnog tla (potpoglavlje 2-08 ovih OTU). Izbor naina sanacije predlae izvoa, a
odobrava nadzorni inenjer.

Materijal za izradu posteljice od zemljanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

koeficijent nejednolikosti
10
60
d
d
= U mora biti vei od 9,
maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctorovu postupku mora
biti vea od 1,65 t/m
3
,
granica teenja W
2
mora biti manja od 40%,
indeks plastinosti Ip manji od 20%,
bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti vee od 3%,
kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti vei od 3%.

Vlanost materijala ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti (odreene
standardnim Proctorovim postupkom).

Ako u usjecima sa zemljanim materijalom ne zadovoljava materijal traene kriterije
pogodnosti, potrebno je provesti zamjenu loeg materijala u posteljici na nain kako je to
navedeno za zamjenu loeg temeljnog tla (2-08.2, 2-08.3 i 2-08.4), a najee u
kombinaciji s primjenom geotekstila. Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati
kada je tlo smrznuto, odnosno kad na trasi ima snijega i leda.

Kriteriji za ocjenu kakvoe posteljice od glinovitih materijala jesu ovi:

stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz 100%,
modul stiljivosti mjeren krunom ploom 30 cm Ms 30 MN/m
2
.

2-10.2 IZRADA POSTELJICE OD MIJEANIH MATERIJALA

Pod mijeanim materijalima podrazumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali,
glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, trone stijene - kriljci i lapori, flini
materijali i slino (veina materijala iskopne kategorije "C" i dio materijala iskopne
kategorije "B").

Radovi na ureenju posteljice od mijeanih materijala obuhvaaju planiranje, eventualnu
sanaciju manjih povrina slabije kakvoe boljim materijalom, eventualno potrebno
prosuivanje ili vlaenje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti.
2 ZEMLJANI RADOVI

Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulocima gline), iskop
treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog mijeanog ili od kamenog
materijala.

Materijal za izradu posteljice od mijeanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

koeficijent nejednolikosti
10
60
d
d
maksimalna veliina zrna je 60 mm (doputa se da 10% zrna bude veliina do 70
mm).

Vlanost materijala ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti (odreene
standardnim Proctorovim postupkom).

Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima
snijega i leda.

Kriteriji za ocjenu kakvoe posteljice od mijeanih materijala jesu ovi:

2
.

2-10.3 IZRADA POSTELJICE OD KAMENITIH MATERIJALA

Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni iskopom pomou
miniranja, kamene drobine i ljunci (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala
iskopne kategorije "C").

Radovi na ureenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima obuhvaaju
poravnanje preostalih vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajueg sloja od
istog sitnijeg kamenog materijala, njegovo planiranje, vlaenje i zbijanje do traene
zbijenosti.

Kod nasipa od kamenitih materijala zavrni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim
materijalom.

Prije nasipanja materijala za izravnavajui sloj treba provjeriti njegovu kakvou.

Materijal za izradu posteljice od kamenitih materijala treba zadovoljavati ove uvjete:
koeficijent nejednakosti
10
60
d
d
maksimalna veliina zrna je 60 mm (10% zrna do 70 mm).

Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na
trasi ima snijega i leda.

Kriteriji za ocjenu kakvoe posteljice od kamenitih materijala jesu ovi:

2
.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-11 STABILIZACIJA ZEMLJANIH MATERIJALA VAPNOM i HIDRAULINIM
VEZIVIMA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa stabilizaciju zemljanih materijala u ovim elementima ceste:

temeljnom tlu,
nasipu,
posteljici.

Stabilizacija tla se predvia na mjestima gdje je zbog slabog tla ili nepovoljnog stanja tla
(prevelike vlanosti) potrebno poboljati njegovu nosivost i smanjiti mu osjetljivost
prema oborinama.


Dijelovi ceste i elementi koje treba stabilizirati predvieni su u projektu.

Izvoa moe predloiti stabilizaciju i na dijelovima ili u elementima trupa ceste gdje to
nije predvieno projektom. U tom sluaju mora dobiti suglasnost nadzornog inenjera.

Debljina sloja tla koje se stabilizira odreena je projektom, a moe biti od 15 do 40 cm u
zbijenom stanju, to ovisi o mogunosti mijeanja i zbijanja mjeavine.

Materijali

a) Zemljani materijali

Stvarna pogodnost zemljanih materijala za stabilizaciju odreuje se prethodnim
laboratorijskim ispitivanjem (slika 2-11-1).

Slika 2-11-1 Dijagram za odreivanje orijentacijske pogodnosti materijala za
stabilizaciju

2 ZEMLJANI RADOVI
Za stabilizacije su orijentacijski pogodni materijali iz dijagrama (slika 2-11-1), i to:

ZONA A za stabilizaciju cementom ili nekim drugim hidraulinim vezivom slinih
svojstava (letei pepeo, mljevena troska),
ZONA B za stabilizaciju hidratiziranim vapnom ili mljevenim ivim vapnom.

b) Vezivo

Kao vezivo upotrebljavaju se:

hidratizirano vapno (HRN B.C1.020),
mljeveno ivo vapno (HRN B.C1.020),
portlandski cementi i portlandski cementi s dodatkom zgure ili pucolana klase 25
ili 35 (HRN B.C1.011),
letei pepeo, mljevena troska i druga slina veziva (ako se detaljnim
laboratorijskim ispitivanjima dokae njihova pogodnost).

c) Voda

Za izradu stabilizacijske mjeavine, ako je to nuno, primjenjuje se ista voda, bez
organskih i drugih tetnih primjesa.

2-11.1 IZRADA NA LICU MJESTA

Izrada

Prije poetka izrade stabilizacije povrinu sloja zemljanog materijala treba pripremiti
prema projektu.

Sloj se zatim razrahljuje pogodnim nainom, pri emu se zavrno sitnjenje obavlja se
posebnim strojem (rotofrezom).

Dubina usitnjavanja treba biti takva da se nakon mijeanja s vezivom i zbijanja dobije sloj
projektirane debljine.

Zatim se na razrahljeni sloj razastire potrebna koliina odreene vrste veziva po jedinici
povrine. Razastiranje treba obavljati mehanikim sredstvima, koja osiguravaju dovoljnu
jednolinost razastiranja. Poslije se posebnim strojem (rotofrezom) mijea zemljani
materijal i vezivo sve dotle dok se ne dobije homogena mjeavina.

Tijekom mijeanja dodaje se po potrebi odreena koliina vode kako bi se dobila
optimalna vlanost mjeavine.

Mjeavina se zbija odmah ili nakon nekog vremena, to ovisi o vrsti veziva, a mora biti
odreeno prethodnim laboratorijskim ispitivanjima ili iskustvom.

Zbijanje se obavlja jeevima, pneumatskim ili glatkim valjcima do potrebne jednoline
zbijenosti. Ako se stabilizirani sloj ne prekriva ubrzo nekim drugim slojem, potrebno ga
je njegovati vlaenjem do prekrivanja, a najmanje 7 dana. Njegovati se moe i vlaenjem
tijekom 3 dana i prskanjem sredstava protiv isparivanja.

Stabilizacija se ne smije izvoditi po kii, pri niskim temperaturama zraka (ispod 5
o
C) kao
ni kratko vrijeme prije to temperatura padne ispod 0
o
C. Prije zime mora se prekriti
odgovarajuim slojem.
ZEMLJANI RADOVI 2
2-11.2 OSIGURANJE KAKVOE

Pod osiguranjem kakvoe ovih radova podrazumijevaju se sve aktivnosti iji je cilj
dobivanje stabilizacije zemljanog materijala vapnom i hidraulinim vezivima u skladu sa
zahtjevima kakvoe. U tu svrhu potrebno je izraditi program osiguranja kakvoe (POK)
koji e obuhvatiti dvije vrste kontrola:

prije poetka radova,
za vrijeme izvoenja radova.

2-11.2.1 Kontrola kakvoe prije poetka izvoenja radova

Ove aktivnosti su obveza izvoaa, a obuhvaaju:

prethodno ispitivanje (atestiranje) veziva,
ispitivanje pogodnosti tla i izradu radnog sastava (recepture),
odreivanje tehnologije rada na pokusnoj dionici.

Propisi na osnovi kojih se obavljaju prethodna, tekua i kontrolna ispitivanja kakvoe:

HRN U.B1.020/80 Odreivanje konzistencije tla.
Arterbergove granice
HRN U.B1.024/68 Odreivanje sadraja sagorljivih i
organskih materija tla
HRN U.B1.030/68 Odreivanje pritisne vrstoe tla pri
jednoaksialnoj komponenti
HRN U.B1.042/69 Odreivanje kalifornijskog indeksa
nosivosti
cementom stabiliziranog tla
HRN U.B1.050/69 Ispitivanje otpornosti cementom
stabiliziranog tla prema mrazu
HRN B.C1.011/82 Portland cement. Portland cementi sa
dodacima. Metalurki cement. Pucolanski
cementi
HRN B.C1.012/79 Cement. Nain isporuke, pakovanja,
smjetaja i uzimanja uzoraka
HRN U.E9.024/80 Izrada nosivih slojeva kolnikih
konstrukcija putova od materijala
stabiliziranih cementom i slinim
hidraulinim vezivima
HRN U.E9.026/82 Izrada stabiliziranog tla vapnom i izrada
noseih slojeva za putove od materijala
stabiliziranih sa vapnom
HRN B.C1.020/81 Graevinsko vapno. Vrste, namjena i uvjeti
kakvoe
HRN B.C8.042/81 Graevinsko vapno. Metode fiziko-
mehanikih ispitivanja

2 ZEMLJANI RADOVI

Prethodno ispitivanje veziva

Vezna se sredstva prije poetka rada ispituju i certificiraju. Ona moraju zadovoljavati ove
glavne zahtjeve:

a) Vapno

Za stabilizaciju tla vapnom upotrebljava se:

hidratizirano vapno,
mljeveno ivo vapno.

Kakvoa vapna mora odgovarati normi HRN B.C1.020.

Hidratizirano vapno

Kemijski sastav:

koliina CO
2
najvie 5%,
koliina aktivnog CaO + MgO najmanje 85%,
a od toga MgO najvie 8%,
slobodna H
2
O najvie 5%.

Finoa mljevenja

zrna > 0,6 mm najvie 0%

Mljeveno ivo vapno

Kemijski sastav

koliina CO
2
najvie 5%,
koliina aktivnog CaO + MgO najmanje 85%,
a od toga MgO najvie 8
%,

gubitak arenjem najvie 5,5%.

Finoa mljevenja


b) Cement i voda

Cement mora odgovarati zahtjevima norme HRN B.C1.011 odnosno odgovarajuim
zahtjevima iz ovih Opih tehnikih uvjeta. Ako se ele primijeniti nestandardna veziva
kao to su letei pepeo, troska, pucolani i kemijska sredstva, potrebno je odrediti njihova
svojstva detaljnim ispitivanjima odgovarajueg ovlatenog tijela, a njihovu moguu
primjenu odobrava nadzorni inenjer u dogovoru s projektantom.

Voda se, ako postoji sumnja u prisutnost tetnih tvari, ispituje kemijski.

ZEMLJANI RADOVI 2
Ispitivanje pogodnosti tla i izrada radnog sastava (recepture)

Prije poetka rada potrebno je u laboratoriju ispitati pogodnost tla za stabilizaciju i
odrediti radni sastav.

Pogodnost tla odreuje se na osnovi ispitivanja geomehanikih svojstava materijala kao
to su:

granulometrijski sastav,
koliina organskih i tetnih tvari,
granice konzistencije,
optimalna vlanost i maksimalna prostorna masa po Proctoru,
prirodna vlaga,
kalifornijski indeks nosivosti CBR,

kao i na osnovi ispitivanja mjeavina tlo-vezivo s obzirom na vrstou i otpornost prema
vodi i smrzavanju.

U postupku izrade radnog sastava odreuje se:

postotak veziva u odnosu na suhu masu zemljanog materijala ili koliina veziva na
jedinicu povrine za odreenu debljinu sloja (kg/m
2
),
optimalna vlanost mjeavine zemljanog materijala i veziva,
maksimalna suha prostorna masa,
mehanika svojstva (tlana vrstoa nakon 7, odnosno 28 dana, otpornost prema
vodi i smrzavanju).

Sva ispitivanja radi izrade radnog sastava obavljaju se prema normi HRNU.E9.026 i
drugim normama.

Odreivanje tehnologije rada na pokusnoj dionici

Ako ne postoje provjerena iskustva o stabilizaciji odreenog zemljanog materijala s
odreenim vezivom i odreenim strojevima, izvoa mora prije poetka rada ustanoviti
pogodan nain rada strojeva na stabilizaciji i dokazati postizanje potrebnih mehanikih
svojstava na pokusnoj dionici.

Pokusna dionica mora imati povrinu od najmanje 600 m
2
.

Treba je izraditi najmanje 14 dana prije poetka kontinuiranog rada na stabilizaciji.

U tijeku rada na njoj se strogo kontrolira koliina dodanog veziva, kakvoa sitnjenja
zemljanog materijala, mijeanje s vezivom i vlanost. Ispituje se stupanj zbijenosti u
odnosu na standardni Proctorov postupak i utvruje reim zbijanja za postizanje takve
zbijenosti.

Stupanj zbijenosti ispituje se na najmanje est mjesta na dionici za svaki reim rada (razni
brojevi prijelaza, razne kombinacije valjaka i slino). Na tri mjesta na pokusnoj dionici
uzimaju se uzorci mjeavine zemljanog materijala i veziva i izrauju se pokusna tijela za
odreivanje mehanikih svojstava i otpornosti prema vodi i smrzavanju.

Nakon to je ustanovljen reim rada (i strojevi) koji daje zadovoljavajue rezultate,
izvoa svu dokumentaciju u originalu predaje nadzornom inenjeru radi dobivanja
suglasnosti za rad.
2 ZEMLJANI RADOVI
2-11.2.2 Kontrola kakvoe za vrijeme izvoenja radova

U ovom dijelu definirane su aktivnosti izvoaa i investitora koje oni provode u tijeku
graenja radi osiguranja kakvoe ovih radova. Aktivnosti obuhvaaju tekuu kontrolu kao
obvezu izvoaa i provedbu kontrolnih ispitivanja kao obvezu investitora.

Nadzorni inenjer redovito prati provedbu navedenih aktivnosti po njihovoj vrsti i
opsegu.

Tekua ispitivanja

Minimalna tekua ispitivanja koja je obavezan obavljati (osigurati) izvoa jesu:

ispitivanje granulometrijskog sastava najmanje na svakih 3000 m
2
,
kao i pri svakoj uoljivoj promjeni svojstava zemljanog materijala,
ispitivanje indeksa nosivosti CBR na svakih 2000 m
2
,
ispitivanje osnovnih parametara koji definiraju kakvou veziva, na svakoj novoj
poiljci veziva,
stalnu kontrolu usitnjenosti zemljanog materijala,
ispitivanje koliine doziranog veziva prema odredbama nadzorne slube,
ispitivanje vlanosti zemljanog materijala najmanje jedanput u tijeku dana,
ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak na svakih
500 m
2
,
ispitivanje tlane vrstoe na pokusnim tijelima izraenim od svjee stabilizacijske
mjeavine nakon 7 i/ili 28 dana njege u vlanom prostoru, na svakih 1000 m
2
,
stalna kontrola ravnosti letvom, tonosti profila i debljine ugraenog sloja na
svakom poprenom profilu.


Kontrolna ispitivanja koja obavlja (osigurava) investitor (obavezna su pri izradi
posteljice):

ispitivanje tlane vrstoe nakon 7 i/ili 28 dana na pokusnim tijelima izraenim iz
svjee stabilizacijske mjeavine najmanje na svakih 4000 m
2
.
Kod izrade posteljice, ako je u zoni smrzavanja, ispituje se i pad tlane vrstoe na
uzorcima izloenim odgovarajuem broju ciklusa smrzavanja - odmrzavanja, pri
emu ne smije biti vei od 20% u odnosu na uzorke koji nisu bili izloeni
smrzavanju i odmrzavanju.
kontrola ravnosti letvom duine 4 m, kontrola tonosti profila i kontrola debljine
sloja najmanje na svakih 4000 m
2
izgraenog sloja,
ispitivanje kalifornijskog indeksa nosivosti CBR, najmanje na svakih 4000 m
2

(vapnena stabilizacija),
ispitivanje stupnja zbijenosti, najmanje na svakih 1500 m
2
.

Zahtjevi kakvoe

Zahtjevi kakvoe razlikuju se kod pojedinih vrsta stabilizacije (kod raznih veziva), kao i
kod pojedinih elemenata u trupu ceste, a odreeni su projektom.

Ako zahtjevi kakvoe nisu odreeni projektom, vrijede kriteriji dani u tablici 2-11-1.

ZEMLJANI RADOVI 2

Tablica 2-11-1 Zahtjevi kakvoe za stabilizaciju zemljanih materijala

Svojstvo sloja ugraene
stabilizacije
Dio ceste
Stabilizacija
vapnom
Stabilizacija
cementom
temeljno tlo,
nasip
95 95
Stupanj zbijenosti u odnosu na
standardni Proctor, najmanje, %
posteljica 100 100
7dana 0,2 0,7
28 dana
temeljno tlo
0,3 -
7dana 0,3 -
28 dana
nasip
0,4 1,0
7dana 0,4 1,4
Tlana vrstoa nakon
odreenog broja dana
njege probnih tijela
najmanje, MN/m
2

28 dana
posteljica
0,5 1,75
temeljno tlo,
nasip
nije
obavezna
nije
obavezna
Otpornost na smrzavanje i vodu
posteljica
prema
projektu
prema
projektu
temeljno tlo,
nasip
5 5
CBR najmanje, %
posteljica 15 20
temeljno tlo,
nasip
- -
Ravnost sloja mjerena letvom
duljine 4m (odstupanje od
referentnog ruba, cm)
posteljica 3 3

Obraun rada

Stabilizirani zemljani materijali kojima je utvrena debljina sloja, tj. temeljno tlo i zavrni
sloj nasipa (posteljica), obraunavaju se po etvornim metrima potpuno zavrenog sloja.

Ako se tijelo nasipa ugrauje uz primjenu stabilizacije vapnom ili hidraulikim vezivima
onda se rad obraunava u kubinim metrima potpuno zavrenog rada.

Dovreni radovi plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama za etvorni ili kubini
metar gotove stabilizacije, u koje su ukljueni svi radovi u vezi s nabavom materijala,
izradom, njegom, prijevozom i slino, tako da izvoa nema pravo ni na kakve dodatne
naknade.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-12 GLINENI NABOJ U ZELENOM POJASU I UZ KANALIZACIJSKE I
DRENANE CIJEVI

Opis rada

Rad obuhvaa iskop glinenog materijala, utovar, prijevoz i ugradnju u projektiranom
sloju u zoni zelenog pojasa autoceste. Kod kanalizacijskih i drenanih rovova glineni
naboj se izrauje kao zadnji sloj nakon zatrpavanja rova. Za izradu glinenog naboja mogu
se upotrijebiti anorganske gline srednje i visoke plastinosti (CI, CI/CH, CH).


Izrada

Odabrani glineni materijal, koji zadovoljava uvjete iz projekta i ovih OUT, razastire se u
sloju prema projektu i zbija pogodnim sredstvima za zbijanje.

Umjesto glinenog naboja u zelenom pojasu za osiguranje nepropusnosti za vodu i
oneienja sa ceste mogua je i upotreba nepropusnih folija koje se polau na nasip
ispod sloja humusa u skladu s projektom.

Kontrola kakvoe

Materijal za izradu glinenog naboja ne smije sadravati vie od 6% organskih primjesa.
Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari
u nakupinama ili komadima (drvo i slino) treba izbaciti iz materijala za izradu glinenog
naboja.

Materijal za glineni naboj treba ugraivati pri vlanosti bliskoj optimalnoj. Zbijanje
materijala obavezno je obavljati strojevima. Ako je predviena vea debljina glinenog
naboja potrebno ga je raditi u slojevima. Naboj od gline uz cijevi kanalizacije i ispod
zelenog pojasa treba zbiti tako da dobiveni stupanj zbijenosti bude Sz 92% u odnosu na
standardni Proctor. Postignuta zbijenost kontrolira se na svakih 200 m zelenog pojasa ili
kanalizacije na svakom sloju.

Obraun rada

Rad se obraunava u kubinim metrima (m
3
) u koliko projektom nije drugaije odreeno,
a u cijenu su ukljueni svi materijali i radovi za postizavanje vodonepropusnosti,
ukljuivo mjere za spreavanje mijeanja glinenog materijala s drenanim filtrom.

Kod izrade cestovne kanalizacije i drenae, ako ti radovi nisu posebno navedeni u
projektu, smatra se da su ve ukljueni u cijenu izrade odvodnje.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-13 IZRADA KLINOVA UZ OBJEKTE

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa nasipanje, razastiranje i zbijanje nevezanih materijala uz objekte, tj.
izradu tzv. klinova. Klinovi se rade po nacrtima iz projekta i ovim Opim tehnikim
uvjetima.


Materijal

Materijal za klinove mora po svojoj kakvoi odgovarati materijalu za nosive slojeve
kolnike konstrukcije od zrnatog kamenog materijala bez veziva, kako je odreeno u
potpoglavlju 5-01.1 ovih OTU.

Izrada

Veliina klinova ovisi o visini objekta i duini prilaza. elo nasipa od glinenog materijala
s obje strane radi se u nagibu 1:3 prema objektu, tako da pokos ela nasipa poinje od
upornjaka objekta.

Ako se nasip uz objekt izvodi od kamenog materijala, pokos ela nasipa mogue je izvesti
u nagibu do 1:1.

Ako je iznad objekta predviena izrada nasipa visine vee od 2 m, klin uz objekt treba
izvesti samo do visine od 0,5 m iznad objekta. U tom sluaju klin se moe izvesti i od
kamenog materijala granulacije 0-15 cm.

Klinovi uz objekte rade se u slojevima maksimalne debljine 50 cm. Zbijanje materijala
obavlja se pogodnim vibracijskim sredstvima za zbijanje uz potrebno vlaenje. Nain
zbijanja treba biti takav da ne izazove oteenje na konstrukciji objekta i hidroizolaciji.

Kontrola kakvoe

Kontrolu kakvoe rada provodi izvoa ispitivanjem zbijenosti svakog sloja klina.
Ispituje se Modul stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm (prema HRN U.B1.046).
Ako je onemoguen pristup protutereta tada se zbijenost kontrolira stupnjem zbijenosti
(Sz) prema standardnom Proctoru. Ovisno o veliini klina, na svakom je sloju potrebno
obaviti najmanje dva ispitivanja. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraivanja jesu:

na dubini veoj od 4,0 m ispod kolnike konstrukcije

Ms
min.
= 60 MN/m
2
ili Sz
min.
= 97%,

na dubini od 0,5 do 4,0 m ispod kolnike konstrukcije

Ms
min.
= 70 MN/m
2
ili Sz
min.
= 100%,

na dubini do 0,5 m ispod kolnike konstrukcije

Ms
min.
= 80 MN/m
2
ili Sz
min.
= 100%.

2 ZEMLJANI RADOVI
Ako je zahtjev za zbijenost mehaniki zbijenih nosivih slojeva kolnike konstrukcije na
cesti manji od Ms
.min.
= 80 MN/m
2
, potrebno ih je u zoni ljunanog klina zbiti na modul
stiljivosti Ms
.min.
= 80 MN/m
2
ili stupanj zbijenosti Sz
min.
= 100%.

Obraun rada

Ovaj se rad mjeri u kubinim metrima materijala ugraenog u klinove. Plaa se po
ugovorenoj jedininoj cijeni u koju je ukljuena nabava, prijevoz i ugradnja materijala, te
ienje okoline, u svemu prema ovom potpoglavlju Opih tehnikih uvjeta.

Ako ti radovi nisu posebno navedeni u projektu, smatra se da su ve ukljueni u cijenu
izrade objekta.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-14 ODLAGANJE MATERIJALA

Opis rada

Rad obuhvaa oblikovanje i ureenje odlagalita sa svim poslovima potrebnim za
njegovu stabilnost i uklapanje u okolinu.


Izrada

Materijal se odlae u ovim sluajevima:

kada postoji viak materijala iz iskopa,
kada se utvrdi da je materijal iz iskopa nepogodan za izradu nasipa ceste,
kada se zbog dinamike graenja ne isplati ekanje na izradu nasipa iz iskopa.

Izvoa je duan oblikovati odlagalita na mjestima predvienim projektom ili prema
uputama nadzornog inenjera.

U gradskim se naseljima suvini materijal odvozi na gradsko odlagalite. Ako se stvaraju
posebna odlagalita, nije li drugaije odreeno, treba se drati naela da se vikom
materijala prije svega proiruju nasipi na mjestima pogodnim za parkiralita i vidikovce.

Pri izradi tih proirenja kao i pri oblikovanju samostalnih odlagalita na drugim mjestima,
potrebno je punu panju posvetiti pravilnoj odvodnji oko odlagalita i na odlagalitu kako
bi se izbjeglo mogue stvaranje klizita i oteenja pokosa nasipa uslijed erozivnog
djelovanja oborinske i procjedne vode.

Potrebno je takoer, posvetiti panju ocjeni geotehnikih svojstava tla na kojem se
oblikuju vea odlagalita, radi sprjeavanja moguih nastajanja klizita i ostalih
deformacija tla.

Odlagalita moraju biti pravilno isplanirana i ureena prema projektu ili zahtjevu
nadzornog inenjera.

Ako se ne bi moglo postii prirodno zatravljivanje odlagalita, potrebno ga je na zahtjev
nadzornog inenjera umjetno ozelenjeti.

Za odlagalita predviena projektom ili odredbom nadzornog inenjera trokove
izvlatenja ili odtete snosi investitor, a izvoa snosi trokove za odtetu unitenih
kultura i zemljita izvan povrina predvienih za odlagalita. Za odlagalita izgraena bez
prethodne suglasnosti nadzornog inenjera sve posljedice snosi izvoa.

Obraun rada

Rad se mjeri u kubinim metrima iskopa (potpoglavlje 2-02 ovih OTU). Rad se ne plaa
posebno, nego je obuhvaen u jedininoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02 ovih OTU), te
izvoa nema pravo na dodatne trokove za taj rad.
Ako je projektom predviena odreena namjena odlagalita (parkiralite, vidikovac,
zatita od buke i sl.), rad se plaa prema opisu radova predvienih projektom.
2 ZEMLJANI RADOVI
2-15 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI

Openito

Zatita pokosa i drugih povrina izloenih eroziji provodi se u skladu s projektnim
rjeenjem na vie naina, a primjenjuje se pri izgradnji usjeka, zasjeka, nasipa, zeleni
meupojas i dr.


Prije poetka rada na ovim zatitama potrebno je radi stabilnosti pokosa ostvariti osnovne
uvjete:

pokose izvoditi s nagibima koji osiguravaju stabilnost terena i onemoguavaju
naknadna slijeganja (deformacije),
labilne (nestabilne) pokose, nastale djelovanjem vode, sanirati primjenom
odgovarajuih zahvata,
povrinske i podzemne vode slivnog zalea kontrolirano provesti u recepijente ili
odgovarajue depresije, primjenom travnatih polukrunih kanalia ili drenanih
kanala,
noice nasipa i gornje dijelove pokosa usjeka izvoditi u obliku krunog luka, ako to
projektom nije predvieno,
povrine pokosa nasipa ili usjeka grubo isplanirati radi vee hrapavosti i boljega
prianjanja travnate vegetacije, a glatke povrine treba vodoravno izbrazdati
odgovarajuim sredstvima (grablje i sl.).

Poslije izrade nasipa, usjeka ili ostalih cestovnih objekata i provedenih osnovnih uvjeta
stabilnosti, potrebno je odmah zatititi povrine pokosa odgovarajuim nainom zatite.

2-15.1 ZATITA POKOSA PRIMJENOM HUMUSNOG MATERIJALA
I TRAVNATE VEGETACIJE

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa nasipa, usjeka i zelenog meupojasa koji su izloeni
djelovanju malih koliina vode primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije na
povrinama odreenim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.

Primjena ove zatite ovisna je i o pedolokim svojstvima tla. Stvarno izvedenu debljinu
humusnog sloja utvruje nadzorni inenjer.

Izrada

Prije poetka izrade ove zatite izvoa je duan osigurati osnovne uvjete stabilnosti
povrine pokosa, prema ovim OTU.

Za ovu zatitu upotrebljava se aktivni humusni materijal bez primjesa grana, korijenja,
kamenih i drugih materijala koji nisu pogodni za razvoj vegetacije.

Humusni materijal nanosi se poinjui od dna pokosa prema vrhu. Debljina humusnog
sloja obino je odreena projektom. Kada to nije sluaj, za pokose se primjenjuje sloj
debljine 0,15 do 0,25 m, a za zeleni meupojas do 0,45 m.

ZEMLJANI RADOVI 2
Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijaima. Po fino ureenom humusnom sloju sije
se trava. Vrsta i mjeavina trave odabire se u ovisnosti o ekolokim uvjetima podruja
zbog sigurnosti rasta vegetacije. Koliina sjemena iznosi oko 5,1-8,0 g/m
2
, a gnojiva oko
80 g/m
2
.

Nakon izrade humusnog sloja i travnate vegetacije, povrine se moraju njegovati do
konanog rasta, a ako je potrebno pokositi 1-2 puta.
Primjena ove vrste zatite kod pokosa nasipa prikazana je na slici 2-15-1.

Slika 2-15-1 Zatita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije

Kontrola kakvoe

Izvoa mora predoiti nadzornom inenjeru rezultate analiza o pravilnom izboru vrste
trava i gnojiva, kao i rezultate kontrole kakvoe sjemena. Gotove povrine zatiene
humusnim materijalom i travnatom vegetacijom preuzimaju se na osnovi koliine obrasle
povrine jednolike gustoe, svjee boje i zdravog izgleda.

Obraun rada

Zatita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije obraunava se u
etvornim metrima, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim
jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni sadran je sav materijal potreban za tu vrstu zatite i za rad opisan u
ovom potpoglavlju.

2-15.2 ZATITA POKOSA PRIMJENOM BUSENA

Ova vrsta zatite primjenjuje se kada preko pokosa dolazi do protoka veih koliina
oborinskih voda. Tada se oblaganje izvodi pojedinanim busenjem te gotovim
kompaktnim busenjem u rolama.

2-15.2.1 Zatita pokosa primjenom oblaganja pojedinanim busenjem

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa primjenom oblaganja pojedinanim busenjem, na
povrinama odreenim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera. Ova vrsta
zatite pokosa naroito se primjenjuje za stabilizaciju noice nasipa uslijed podlokavanja
kao i na osjetljivim mjestima na vrhu pokosa, gdje dolazi do lakog ispiranja humusne
obloge.
2 ZEMLJANI RADOVI
Materijal

Za ovu vrstu zatite primjenjuje se pojedinano busenje, plodno tlo, odgovarajua
mjeavina trave i kolje. Pojedinano busenje je pravokutnog oblika, veliine stranice 0,25
x 0,25 m ili 0,30 x 0,30 m, a debljine 0,07 m. Dobiva se obino iz prirodne tratine
rezanjem pomou stroja. Izrezano busenje odlae se do upotrebe, ali najdue 7 dana.
Busenje sloeno u odlagalite mora biti zatieno od propadanja i mora biti njegovano.
Plodno tlo i mjeavina trave trebaju odgovarati pedolokim obiljejima tla i ekolokim
uvjetima okoline. Vrbovo i drugo kolje dugo je oko 30 cm, a promjer mu je 2 do 4 cm.

Izrada

Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan osigurati osnovne uvjete stabilnosti
povrine pokosa prema ovim OTU.

Izrada zatite provodi se slaganjem pojedinanog busenja na pripremljenim i poravnanim
povrinama pokosa ili na prethodno postavljenim tepisima od netkanog tekstila.

Busenje se slae u obliku ahovske ploe s vrlo malim meurazmacima. Ti se
meurazmaci potom ispunjavaju plodnim tlom i zasiju travom. Na povrinama pokosa
koje su izloene erozivnom djelovanju vode, busenje se postavlja tako da reke izmeu
pojedinih busena budu pod 45
0
u odnosu na smjer toka vode.

Slika 2-15-2 Zatita pokosa primjenom sustava oblaganja pojedinanim busenjem

Busenje postavljeno na povrinu pokosa uvruje se zatim na podlogu pomou vrbova ili
drugog kolja (slika 2-15-2). Zatitu pokosa pomou pojedinanih busenova potrebno je
njegovati tijekom i nakon dovrenog rada, a sve dok se ne prihvati za podlogu i sraste s
njom. Ovisno o vremenskim prilikama, zatita i vlaenje vodom slui kao zatita.

Obraun rada

Zatita pokosa primjenom oblaganja pojedinanim busenjem obraunava se u etvornim
metrima, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadran je sav materijal potreban za ovu vrstu zatite, dobava, prijevoz
i njega busenja, prijevoz do mjesta odlaganja, izrada obloge, ispuna reki plodnim tlom i
sijanje trave, dobava i izrada kolja, uvrivanje busenja koljem, njega oblonih povrina
i sav potrebni rad koji je opisan u ovom potpoglavlju.

ZEMLJANI RADOVI 2
2-15.2.2 Zatita pokosa pomou busenja u rolama

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa primjenom gotovog kompaktnog busenja u rolama na
povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.

Materijal

Ova vrsta zatite izrauje se na industrijski nain na velikim povrinama tako da se na
odgovarajui netkani tekstil razastre humusno tlo i zasije pogodno sjeme trave. Netkani
tekstil na gornjoj povrini ima kovrdice duljine 50 mm, koje osiguravaju prihvaanje
aktivnog tla i trave. S druge strane, netkani tekstil slui i kao zatitna obloga protiv
ispiranja estica tla s povrine pokosa. Dok trava ne ojaa, zalijevanje vodom treba biti
intenzivno. Rezanje busenja u obliku rola veliine 0,30 x 2,00 metra provodi se
odgovarajuim strojem. Role se odmah nakon rezanja prenose na gradilite i odmah
ugrauju na pripremljene povrine pokosa.

Izrada

Prije izrade ove zatite, povrine se pokosa oiste od grubih otpadaka i poravnaju. Role se
postavljaju na pripremljene povrine tako da se na vrhu i dnu pokosa privrste klinovima
10 mm. Meuprostori (reke) izmeu susjednih rola trebaju biti veoma mali, a
ispunjavaju se plodnim tlom i zasijavaju.

Ovako izvedenu zatitu potrebno je njegovati u tijeku i nakon zavretka rada sve dok se
ne postigne jednolina vegetacija.

Obraun rada

Zatita pokosa primjenom busenja u rolama obraunava se u etvornim metrima, prema
stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su svi materijali i rad potreban za tu vrstu zatite, izrada rola,
dobava, dovoz do mjesta izvedbe, ugradba, obrada sljubnica, potrebna njega kao i sve
potrebno opisano u ovom potpoglavlju.

2-15.3 ZATITA POKOSA TRAVNATIM POKRIVAEM - HIDROSJETVA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa izradu travnatog pokrivaa hidrosjetvom, ime se postie stabilizacija
i vegetacijska zatita pokosa usjeka, nasipa, zasjeka, bankina, te strmih i nepristupanih
terena. Ta vrsta zatite moe biti predviena projektom ili se radi na zahtjev nadzornog
inenjera uz suglasnost projektanta.

Materijali

Za ovu vrstu zatite koriste se odgovarajue travne smjese koje se mijeaju s
visokomolekularnim polimernim emulzijama i vodom uz dodatak odgovarajuih gnojiva i
celuloze. Hidrosjetva koristi iskljuivo travnate vrste, posve novih svojstava: niski rast
vegetativne mase, slaba reproduktivna sposobnost, visoka otpornost na ekoloke
devijacije, veoma snaan i dobro razvijen korijenov sustav koji preuzima funkciju zatite
od erozije.

2 ZEMLJANI RADOVI
Izrada

Ova se zatita najee provodi bez prethodne pripreme humusnog materijala ili bilo
kakve druge pripreme na povrinama svih vrsta i tipova tla, neovisno o pedolokom
sastavu. To mogu biti tla bez humusa, sterilna i devastirana tla (naplavni pijesci, rijeni
nanosi, kamenolomi, nasipni materijali, odlagalita industrijskih otpadaka, ugljen, ljaka,
jalovina i drugo). Nedostatak humusnih tvari i fizioloko aktivnih hranjiva u tlu
navedenih tala nadoknauje se organskim humusno-tresetnim sastojcima u baznoj
suspenziji. Rad na ovoj zatiti odvija se u fazama.

Prije poetka rada obavlja se rekognosciranje terena radi upoznavanja opih ekolokih i
vegetacijskih znaajki okoline. Tom se prilikom utvruju osnovna svojstva tla i postavlja
cilj, koji se hidrosjetvom eli postii. Na temelju toga razrauje se receptura i tehnologija
rada.

Sama hidrosjetva provodi se posebnim strojem, velikog radijusa djelovanja, koji u obliku
mlaza izbacuje mjeavinu sastavljenu od razliitih sastojaka neposredno na povrinu tla.
Radi velikog uinka, najracionalnije se primjenjuje kod zatite velikih povrina. Nakon
tretiranja tla hidrosjetvom provodi se njena zatita sve do oblikovanja primjerenog
travnatog pokrivaa. Na dijelovima gdje nije uspjelo zatravnjivanje izvoa je duan
obnoviti postupak.

Obraun rada

Zatita pokosa travnatim pokrivaem primjenom hidrosjetve obraunava se u etvornim
metrima oblikovanog travnatog pokrivaa, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrano je dobava, potrebna oprema, kao i sav potreban rad i
materijal opisan u ovom potpoglavlju kao i odgovarajua njega do trenutka primopredaje
rada.

2-15.4 ZATITA POKOSA PRIMJENOM PREKRIVAA OD NETKANOG TEKSTILA
S ULOENIM SJEMENOM TRAVE

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa primjenom prekrivaa od netkanog tekstila s uloenim
sjemenom trave, na povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera uz suglasnost projektanta.

Materijal

Za ovu vrstu zatite primjenjuje se proizvod koji se naziva jo i travnati tepih. To je
netkani tekstil poliesterskog porijekla, u kojemu je u industrijskoj proizvodnji uloena
odgovarajua mjeavina sjemena trave. Mjeavina sjemena trave je selektivna izraena u
omjerima vrsta ovisno o pedolokim svojstvima tla, a primjenjuje se ovisno o ekolokim i
terenskim uvjetima. Tehnologija kojom je izraen netkani tekstil daje mu odgovarajua
fiziko-mehanika i hidraulina svojstva, a specifina struktura omoguuje dobru zatitu
sjemena i optimalne uvjete za njegov normalan razvoj.

Za zatitu pokosa i drugih povrina podlonih eroziji upotrebljavaju se odgovarajue
mjeavine trave (Festuca ovina, Festuca rubra falax, Festuca rubra genuina, Pao annua,
Pao pratensis Merion, Cynodon dactylon, Trifolium repens i slino) u koliini 0,2-2,5
kg/m
2
.

ZEMLJANI RADOVI 2

Izrada

Prije poetka rada na ovoj zatiti obino treba povrine pokosa obraditi (razrahliti) na
dubini od 50 mm i oistiti ih od grubih otpadaka. Zatim se tlo pognoji odgovarajuim
gnojivima. Na osnovi analize tla, vrstu i koliinu gnojiva odreuje specijalizirana
organizacija.

Nakon obrade i gnojenja gornjeg sloja tla, povrina se poravna i izvalja i na nju se
postavlja travnati tepih. Krajevi tepiha uvruju se drvenim klinovima ili prekrivaju
zemljom. Na tlima koja imaju malu vlanost obavezno je prskanje vodom u koliini od 10
do 15 l/m
2
dnevno. Daljnja njega obavlja se prskanjem vode u koliini 4-5 l/m
2
dnevno.

Izvoa je duan travnate povrine njegovati do konanog rasta i uvrenja vegetacije.

Kontrola kakvoe

Nadzornom inenjeru izvoa mora dati na uvid rezultate prethodnih analiza radi
utvrivanja pravilnog izbora vrste trave i gnojiva, kao i rezultate kontrole sjemena.

Gotove povrine zatiene travnatim tepihom preuzimaju se na osnovi obrasle povrine u
odgovarajuem omjeru prema postojeim uzancama.

Obraun rada

Povrine pokosa zatienih prikrivaima od netkanog tekstila s uloenim sjemenom trave
obraunavaju se u etvornim metrima oblikovanog travnatog tepiha, a plaaju po
ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su dobava i postava te sav rad i materijal potreban za ovu
vrstu zatite, opisan u ovom potpoglavlju. Pri tome, izvoa je duan po dovrenju
klijanja (rasta) obnoviti neuspjele dijelove povrina.

2-15.5 ZATITA POKOSA SADNJOM GRMLJA I TRAVNATE VEGETACIJE

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa sadnjom niskog i rijetkog grmlja i travnate vegetacije.
Zatita se radi na povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.

Materijal

Za ovu vrstu zatite primjenjuju se sadnice niskog grmlja i travnata vegetacija, koji se
biraju u ovisnosti o pedolokim zahtjevima terena. Odabrana vegetacija mora biti otporna
na vjetar, snjene nanose i ostale mogue nepovoljne utjecaje.

Izbor sadnog materijala, gnojiva, te nain sadnje i njege obavljaju se po preporukama
hortikulturnih strunjaka. Dolaze u obzir domae ili prilagoene vrste grmlja.

Zatita strmih pokosa primjenom drvea ili gustog grmlja nije preporuljiva, jer poslije
jakih kia nastaje veliko optereenje za slojeve tla zbog zadravanja vode na liu, to
moe ugroziti stabilnost pokosa.

2 ZEMLJANI RADOVI

Izrada

Ova se zatita provodi na pokosima kod kojih su osigurani osnovni uvjeti stabilnosti
prema ovim OTU. Provodi se tako da se sadnice niskog grmlja sade na odreenim
razmacima (jedna na 2,0 m
2
, ako projektom nije drugaije odreeno).

Nakon toga na pokosu se rade kanalii polukrunog presjeka i cijela se povrina pokosa
zasije travnatom vegetacijom.

Slika 2-15-3 Zatita pokosa primjenom niskog grmlja i travnate vegetacije (a) i
zatita pokosa primjenom pletera (b)

Travnati kanalii reguliraju i usporavaju protok vode uzrokovan jakim kiama,
pljuskovima i naglim topljenjem snijega, te je kontrolirano odvode u odgovarajue
recipijente ili depresije (slika 2-15-3 a).

Obraun rada

Zatita pokosa sadnjom niskog grmlja i travnate vegetacije obraunava se u etvornim
metrima, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su dobava, sadnja i postava ako i sav potrebni materijal i rad
opisan u ovom potpoglavlju. Iskop i izrada ovalnih kanalia plaa se u posebnoj stavci, a
obraunava po duinskom metru.

2-15.6 ZATITA POKOSA PRIMJENOM PLETERA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa izradu zatite pleterom za pokose usjeka i nasipa u materijalima
labilne strukture (raspadnuti dolomiti, lapori, fli, rahli vodopropusni materijal i slino),
neotpornim na atmosferske i hidroloke utjecaje.

Povrine koje treba zatititi pleterom dane su projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.

ZEMLJANI RADOVI 2
Materijal

Za oslonce pletera upotrebljava se vrbovo ili drugo kolje 20-50 mm i duine 0,70-0,80
m. Za pletenje izmeu kolja upotrebljava se prue od svjeih vrbovih iba 5-30 mm.
Kao ispuna unutar pletera moe se koristiti busen ili humus.

Humuzirana polja se zatravljuju.

Izbor vrste vegetacije i gnojiva ovisi o pedolokim svojstvima tla i ekolokim uvjetima
podruja.

Izrada

Zatita pleterom humusiranjem i zatravljivanjem provodi se na pripremljenim pokosima
preteno usjeka, kojima su osigurani osnovni uvjeti stabilnosti prema ovim OTU. Zatita
se provodi pleterom neposredno na pokosu bez humusnog materijala prema rjeenjima iz
projekta. Ako projektom nisu data rjeenja zatite ona se provode tako da se kolje zabija
na razmaku oko 0,50 m, a izmeu njega se prepletu ibe. Povrine se trebaju preplesti na
razmaku do 3,0 m (slika 2-15-2 b). Pleter se izrauje tako da njegov gornji rub bude na
konanoj visini izravnan do povrine pokosa. Pri zatiti pokosa obala, pleter se postavlja
koso na smjer toka vode. Trava se sije na tepihu od slame ili sijena (koliina 0,60 kg/m
2
)
koji se prska bitumenskom emulzijom (oko 0,80 kg/m
2
), ili neposredno na humusnim
povrinama uz dodatak gnojiva (80 g/m
2
) a koji se mogu zatititi tankim netkanim
tekstilom. Nakon izrade, zatitu je potrebno njegovati do konanog rasta. Zatita pleterom
radi se na povrinama na kojima drugi naini ne mogu dati odgovarajue rezultate.

Obraun rada

Zatita pokosa pleterom obraunava se u etvornim metrima prema stvarno izvrenim
radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz i ugradnja te sav potreban rad i materijal
opisan u ovom potpoglavlju, kao i odgovarajua njega.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-15.7 ZATITA POKOSA POMOU KOARA (GABIONA)

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa pomou koara (gabiona), na povrinama odreenim
projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.

Materijali

Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koare (gabiona) koji su izraeni od omotaa
(mrea) i ispuna (graevini materijal). Omota je izraen od ianih ili polimernih mrea.

iane mree izraene su od elinih ica (. 0146 i . 0147) sa esterokutnim oicama i
dvostrukim navojem na spoju. Oblik mree je pravokutna prizma. elina mrea je
pocinana radi trajnosti i vee otpornosti sprjeavanja korozije. Veliina oica i promjer
ice ovisni su o materijalu ispune koji moe biti krupni ljunak, drobljeni kameni
materijal ili lomljeni kamen.

Dimenzije koara su razliite i ovisne o proizvodnom programu proizvoaa. U pravilu,
koare se izrauju u dimenzijama 1,0 x 1,0 x 1,0 m; 1,0 x 1,0 x 2,0 m ili 1,0 x 1,0 x 3,0
m, odnosno prema projektu.

Polimerne mree izraene su od polietilena visoke gustoe, polivinilklorida, polietilena ili
polipropilena. Mree normalno imaju etverokutne oice. Nain sastavljanja, povezivanja
i izrade elemenata koara istovjetan je s onim kod ianih mrea.

Kao materijal za ispune mogu se upotrebljavati lokalni kameni materijali, koji imaju
potrebnu i odgovarajuu kakvou za ovu vrstu radova.

Kontrola kakvoe

Pletivo i spojni materijal za gabionske koare moraju odgovarati zahtjevima kakvoe
prema ovim OTU. Kakvoa materijala za izradu ispune (krupni ljunak, drobljeni kameni
materijal ili lomljeni kamen) treba zadovoljiti odredbe iz ovih OTU predviene za te
materijale.

Prije poetka rada izvoa je za sve materijale duan od ovlatenog tijela pribaviti dokaze
o uporabljivosti te orignalnu dokumentaciju o kakvoi predoiti nadzornom inenjeru na
uvid i suglasnost.

Izrada

Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koara, koji se ispunjavaju na mjestu izrade
zida. Prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera izvede se najprije iskop za temelj.
U izvedenom iskopu postavljaju se sastavljene koare koje se ispunjavaju graevnim
kamenim materijalom. Pri tome, najsitniji dijelovi kamene ispune moraju biti vei od
veliine otvora mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom, tako da su
upljine to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune, koare se zatvaraju poklopcima,
povezuju okomitim i kutnim vezovima, a rubovi se proiruju po cijeloj duljini trase;
koare se poslije toga sukcesivno postavljaju u istom sloju ili u slijedeim slojevima.

Sve susjedne koare u istom sloju i u slijedeim slojevima povezuju se meusobno
spojnom elinom icom, radi zajednikog djelovanja elemenata i vee vrstoe. Izmeu
koara i prirodnog tla ugrauje se odgovarajui filtarski materijal, koji slui da sprijei
ZEMLJANI RADOVI 2
infiltraciju estica tla u ispunu. Isto je tako vano da se iz najdubljega dijela temelja zida
omogui odvod vode pomou drenanih kanala.

Ako se predvia vea visina zida od visine jedne koare (vie od 1 m), potrebno je
projektom proraunati i osigurati njegovu stabilnost te odrediti potrebne dimenzije.

Obraun rada

Zatita pokosa primjenom koara (gabiona) obraunava se po kubinom metru, prema
stvarno izvedenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su dobava, prijevoz i postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju. Iskop za temelj i filtarski materijal obraunava se po kubinom
metru, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama, prema stvarno izvrenim radovima u
posebnoj stavci.

2-15.8 ZATITA POKOSA OBLAGANJEM KAMENOM (ROLIRANJE)

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa kamenih nasipa oblaganjem odabranim kamenom na

Materijal

Za ovu vrstu zatite primjenjuje se kameni materijal koji se upotrebljava za izradu nasipa.
Materijal mora imati odgovarajui mineraloko-petrografski sastav, mora biti zdrav i
odgovarajue veliine (najvea stranica oko 0;40 m).

Izrada

Ovaj nain zatite najee se primjenjuje kod viih kamenih nasipa radi izrade strmijih
pokosa i sprjeavanja erozije.

Oblaganje kamenom izvodi se tako to se tijekom izrade nasipa na pokosima izrauje
suhozid od odabranog kamena. Pri tome dua strana kamena treba biti okomita na plohu
pokosa kako bi kamen bio dobro uklijeten u nasip i stabilan.

Kamen se obrauje i dotjeruje po potrebi ekiem. Pri izradi kamene obloge posebno je
vano da temelj noice bude ugraen u vrstu i zdravu podlogu. Zavretak obloge na vrhu
pokosa treba biti izveden tako da s bankinom ini cjelinu.

Obloga po obliku i nagibu mora odgovarati zahtjevima projekta, a odstupanje moe biti u
granicama tolerancije. Nakon zavretka obloge treba pokos i okolinu oistiti od kamenih
otpadaka.

Obraun rada

Zatita pokosa oblaganjem kamenom obraunava se u etvornim metrima prema stvarno
izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su iskop za temelj obloge zatim odabir, dobava i obrada
kamena, prijevoz i postavljanje kamena u oblogu, te sav materijal i rad opisan u ovom
potpoglavlju.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-15.9 ZATITA POKOSA PRIMJENOM MREA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa osiguranje i zatitu pokosa u kamenim terenima, primjenom mrea na
dijelovima gdje postoji mogunost ruenja labilnih dijelova. Povrine na kojima treba
izraditi zatitu predviene su projektom ili ih odreuje nadzorni inenjer.

Materijal

Za ovu vrstu zatite primjenjuju se mree od elinih ica ili polimerne mree. elina
iana mrea ima esterokutne oice s trostrukim navojem ice. elina ica je pocinana
radi vee trajnosti i otpornosti prema koroziji. Promjer ice je 1,2-3,1 mm, a otvori su
veliine 50-100 mm. Krajevi mree imaju deblji promjer ice ( 1,4 do 4,0 mm). irina
mree ovisna je o nainu primjene i varira od 1,0 do 3,0 m, a isporuuje se u rolama
duine 25,0 m.

Za uvrenje mrea na pokosima primjenjuju se elina sidra 10-12 mm. Razmak
izmeu sidra je oko 2,0-3,0 m. Sidra se uvruju u stijeni pokosa oko 0,50 m dubine.
Gornji kraj zatitne mree moe se uvrstiti i u betonsku gredu ugraenu u pokos, a donji
se kraj uvruje sidrima ili pomou utega od betona.

Izvoa je duan za sve materijale pribaviti od ovlatenog tijela odgovarajuu
dokumentaciju pogodnosti i predoiti ju nadzornom inenjeru radi uvida i suglasnosti.

Izrada

Prije postavljanja ove zatite potrebno je oistiti pokos od rastresenih i labilnih dijelova i
odstraniti grube neravnine. Zatim se postavljaju sigurnosne mree.

Mree se uvruju sidrima.

Betonski utezi na donjem kraju omoguavaju odvoz zaruenog i skupljenog materijala.
Mree se spajaju jedna s drugom pomou pocinane ili plastificirane ice.

Obraun rada

Zatita pokosa primjenom mrea obraunava se u etvornim metrima, prema stvarno
izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz, postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju.

2-15.10 ZATITA POKOSA MLAZNIM BETONOM

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa od kamenih materijala podlonih povrinskoj eroziji od
djelovanja klimatskih ili mehanikih utjecaja, odnosno gdje su stijene podlone jaem
raspadanju te gdje postoje proslojci gline ili glinena gnijezda.

Ova zatita se primjenjuje na povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu
nadzornog inenjera.

ZEMLJANI RADOVI 2

Materijali

Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra, mree, injekcioni mort i beton. Sidra se izrauju od
elinih ica 2;0 mm i potrebne vrstoe. Injekcioni mort se spravlja po posebnoj
recepturi. Mree su od elinih ica 2 mm, s oicama kvadratnog ili esterokutnog
oblika i veliine oko 400 mm. Mree su obino pocinane, meutim mogu se
primjenjivati i nepocinane mree ali samo ako nisu korodirane. Mlazni beton se
priprema prema recepturi ovlatenog tijela. Primjenjuju se cementi klase PC 25 ili PC 35
koji zadovoljavaju zahtjeve norme HRN B.C1.011. Pijesak i agregati trebaju biti s
odgovarajuim granulometrijskim sastavom, isti i bez tetnih primjesa. Voda mora biti
kemijski ista, pogodna za betonske radove. Mlazni beton mora imati odgovarajuu
konzistenciju. Sloj mlaznog betona nanosi se posebnim strojem.

Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan pribaviti potrebnu dokumentaciju o
kakvoi za sve graevne materijale kao i radnu recepturu mjeavina u skladu sa uvjetima
iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i predoiti ih nadzornom inenjeru u
originalu na uvid i suglasnost.

Izrada

Prije poetka izrade ove zatite, pokosi od kamenog materijala ureuju se prema projektu
ili zahtjevu nadzornog inenjera, pri emu se uklanjaju svi labilni dijelovi, mogue grube
neravnine i praina.

Mrea se uvruje za pokos pomou sidrenih ica, koje se ugrauju u zdravu stijenu
pomou izbuenih rupa 32 mm i dubine oko 0,20 m. U te rupe postavljaju se sidrene
ice tako da oba kraja vire van, a ica se uvruje cementnim mortom na bazi
brzovezujueg cementa. Na pripremljenu podlogu s uvrenim ianim mreama
ugrauje se, pomou stroja, odgovarajui mlazni beton potrebne debljine prema projektu
ili najmanje 30 mm.

Izvedenu zatitu potrebno je njegovati 7 dana, vlaenjem vodom ili premazima
provjerenih kemijskih sredstava koja onemoguuju isparavanje vode iz sloja, a kontrolu
kakvoe provoditi prema odredbama iz knjige IV ovih OTU.

Primjenu tih kemijskih sredstava odobrava nadzorni inenjer, na osnovi dokumentacije o
kakvoi pribavljene od ovlatenog tijela.

Na pokosima gdje su stijene samo povrinski raspucane, ova se zatita provodi bez
ianih mrea, a debljina mlaznog betona iznosi oko 30 mm.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe osnovnih materijala, injekcionog morta, mlaznog betona i ugraenog
sloja mlaznog betona obavlja se u svemu prema odredbama iz knjige IV ovih OTU.

Obraun rada

Zatita pokosa pomou mlaznog betona obraunava se u etvornim metrima odreene
debljine, prema stvarno izvrenim radovima, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrana je nabava i ugradba te sav rad i materijal, opisan u ovom
potpoglavlju, ovisno o debljini sloja, tehnologiji rada, potrebnim prijevozima i prenosima,
upotrebnoj skeli, njegovanju zatite i eventualno oteanim uvjetima rada.
2 ZEMLJANI RADOVI
2-15.11 ZATITA POKOSA UVRIVANJEM POJEDINIH BLOKOVA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa od kamenog materijala uvrivanjem pojedinih
nestabilnih blokova pomou sidara, na povrinama s nepovoljnim geolokim; hidrolokim
i geomehanikim svojstvima, koje su predviene projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.

Materijal

Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra i injekcioni cementni mort. Kakvoa materijala i
receptura injekcionog morta dokazuje se odgovarajuom dokumentacijom ovlatenog
tijela koju izvoa predouje nadzornom inenjeru u originalu na uvid i suglasnost. Sidra
moraju odgovarati zahtjevima HRN za elik, a izrauju se od rebrastog elika 16, 19,
22 i 25 mm ili se koriste patentirana sidra (Perfo, Gorska dibel, Williamsova uplja,
BBRV, Polensky i Zllner, IMS i sl.).

Sidra se postavljaju u prethodno izbuene rupe a uvruju se cementnim mortom.
Cementni mort slui i kao protukorozivna zatita. Radi poveanja viskoznosti mjeavine,
cementni mort se priprema s ekspanzivnim cementom i s inhibitorima.

Izrada

Ova zatita radi se prema opisu i uvjetima iz projekta. Rad se sastoji u tome da se u
prethodno izbuene rupe postavljaju odgovarajua sidra koja osiguravaju pojedine labilne
blokove. Ugraena sidra ispituju se na vlana naprezanja, koja provodi ovlateno tijelo
prema odgovarajuim normama za ove materijale i namjenu, a prema kriterijima kakvoe
iz projekta i ovih OTU.

Obraun rada

Zatita pokosa uvrivanjem pojedinih blokova obraunava se u duinskim metrima
ugraenih sidara odreenih profila, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su dobava, buenje i ugradba sidara te svi materijali i radovi
potrebni za ovu vrstu zatite, a opisani u ovom potpoglavlju.

2-15.12 ZATITA POKOSA GEOMREAMA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa usjeka i nasipa geomreama kao ojaanja humusa, ime
se smanjuje debljina humusnog sloja (debljina humusa je 5 cm) i poveava trenje na
kontaktnoj plohi i zatita od erozije te zatravljivanje strmih i visokih pokosa nasipa i
usjeka.

Materijali

Vrste materijala s tehnikim svojstvima geomrea dane su u tablici 2-08.5-1.

Izrada

Podloga na koju se polau mree mora biti izvedena bez neravnina. Pomou sidara
(klinova) u obliku slova U mrea se privruje za pokos nasipa ili usjeka.
ZEMLJANI RADOVI 2

Razmak i broj sidara odreuje se na osnovi sljedeih parametara: visina i nagib pokosa,
vrsta materijala iz kojeg je izveden pokos, optereenje i dr.

Uobiajeni broj sidara (klinova) je 4 kom/m
2
, a izrauju se od armaturnog elika
promjera 6-10 mm, duine 50 cm, zailjenih na kraju radi lakega privrivanja za
podlogu. Na vrhu i dnu nasipa ili usjeka trebaju se iskopati kanali.

Poloena geomrea uvruje se u kanalu pomou klinova te se razmota niz pokos i
uvruje klinovima na svaka 2-3 m, radi boljega kontakta izmeu tla i geomree.

Geomrea se prije njenog sidrenja u donji kanal ree na eljenu duinu (pomou kara ili
rezaa).

Pri polaganju geomrea obvezatno ih treba preklopiti, i to najmanje 10 cm po duini
(vertikali) odnosno 5 cm po irini, a klinovi se pobijaju na razmaku od priblino 1,5 m.

Kanali za sidrenje mogu se ispuniti iskopanim materijalom, a mogue je zapunjavanje
betonom ili kamenom.

Nakon toga geomrea se prekrije i ispuni u potpunosti humusnim materijalom. Iznad
geomree treba ostati oko 10 mm humusnog tla.

Predvieno sjeme trave raspruje se po povrini u koliini oko 50 g/m
2
ili se obavlja
hidrosjetva.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe se provodi prema PKOK i ovim OTU.

Obraun rada

Povrina pokrivena geomreom plaa se po jedininoj cijeni za etvorni metar povrine iz
ugovorne dokumentacije.

U jedininoj cijeni sadrana je dobava i postava te sav rad opisan u ovom potpoglavlju
kao i potrebni materijal i prijevoz.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-16 IZRADA BANKINA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa izradu bankina prema projektu i to ovih vrsta bankina:

bankine izraene od mehaniki stabiliziranog zrnatog materijala,
humuzirane i zatravljivane bankine,
bankine od betona,
bankine s uzdignutim rubnjacima,
bankine s primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila.


Materijali

kameni materijal je neseparirani kamen koji se dobro ugrauje,
humus mora odgovarati uvjetima iz potpoglavlja 2-01 ovih OTU,
beton za bankine mora biti klase C 40/45.

Kontrola kakvoe

Tekua ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaaju ispitivanje bankine (bez humusa) odreivanjem modula
stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm prema HRN U.B1.046 najmanje na svakih
100 m. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljavati uvjete iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU.

Izvoa je duan rezultate ispitivanja i mjerenja predoiti nadzornom inenjeru koji e,
ako rezultati zadovoljavaju odobriti kontrolna ispitivanja i sljedeu fazu rada.


Ova ispitivanja obuhvaaju ispitivanje bankine (bez humusa) odreivanjem modula
stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm prema HRN U.B1.046 najmanje na svakih
200 m. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljavati uvjete iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU.

2-16.1 IZRADA BANKINA OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA

Izrada

Bankine od zrnatog kamenog materijala mogu se izraditi tek poto nadzorni inenjer
preuzme podlogu bankine (nasip) i nosivi sloj ispravno izveden u smislu zbijenosti,
pravilnih nagiba, visinskih kota i funkcionalnosti odvodnje.

Debljina sloja zrnatog kamenog materijala bankine u zbijenom stanju odreena je
projektom, a ovisi o debljini projektiranih slojeva kolnike konstrukcije.

Zbijanje se obavlja pogodnim valjkom. Uvaljana povrina bankine mora imati mozaiku
teksturu. Povrina bankine mora biti do jedan centimetar nia od projektiranog ruba
kolnika. Bankina mora imati projektom propisanu nosivost.

ZEMLJANI RADOVI 2
Odstupanje od projektirane debljine sloja u zbijenom stanju mora biti u granicama od 1
cm.

Obraun rada

Izrada bankine obraunava se u duinskim metrima, prema stvarno izvrenom radu, a
plaa po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrana je dobava, strojni rad kao i sav rad i materijal za potpunu
izradu bankine.

2-16.2 IZRADA HUMUZIRANIH I ZATRAVLJENIH BANKINA

Izrada

Nasipavanje humusnog sloja smije zapoeti tek kada nadzorni inenjer preuzme podlogu
(nasip) i nosivi sloj na dijelu bankine ispravno izveden u smislu zbijenosti, pravilnih
nagiba, visinskih kota i funkcionalnosti odvodnje.

Debljina humusnog sloja odreena je projektom, a to moe bitit od 5 do 15 cm. Kad se
nanose humusni sloj, povrinu bankine treba isplanirati s tonou od 2 cm i uvaljati
lakim statikim valjkom u jednom prijelazu. Nakon toga treba bankinu zatraviti u svemu
prema potpoglavlju 2-15 ovih Opih tehnikih uvjeta.

Obraun rada

Rad se mjeri u metrima potpuno zavrene i zatravljene bankine i plaa po ugovorenim
jedininim cijenama.
U jedininoj cijeni je sadrana dobava i planiranje te sav rad, materijal i prijevoz potreban
za potpunu izradu bankine.

2-16.3 IZRADA BETONSKIH BANKINA

Izrada

Betonske se bankine rade na nasipima od kamenih materijala, kada je to projektom
predvieno. Njihova izrada moe poeti tek poto je podloga (nasip) od kamenitog
materijala na dijelu bankine nainjena u skladu sa zahtjevima za izradu nasipa
(potpoglavlje 2-09 ovih OTU), isplanirana s tonou od 3 cm i preuzeta od nadzornog
inenjera. Na tako pripremljenoj podlozi radi se betonska bankina od betona klase
najmanje C 40/45. Stvarna klasa odreena je projektom.

Kakvoa betona, izrada i kontrola moraju zadovoljiti odgovarajue uvjete iz knjige IV
ovih OTU.

Dimenzije - debljina sloja betona i irina bankine odreuju se na svakih 100 m.

U betonskoj bankini izrauju se razdjelnice najvie na svakih 5 m, a prema detalju iz
projekta.

Obraun rada

Rad se mjeri u metrima izraene bankine. Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni u kojoj
moraju biti ukljueni svi elementi potrebni za potpunu izradu bankine.

2 ZEMLJANI RADOVI
2-16.4 IZRADA BANKINA S UZDIGNUTIM RUBNJACIMA

Izrada

Ova vrsta bankine radi se na dionicama gdje trasa ceste prolazi kroz naseljena mjesta, s
ciljem da se pjeaki promet odvoji od prometa motornih vozila.
Bankine se rade nadviene za visinu rubnjaka, prema detaljima projektne dokumentacije.

Svi radovi, kontrola kvalitete i izvedba moraju biti u skladu sa projektom, odgovarajuim
poglavljima ovih OTU, te zahtjevima nadzornog inenjera.

Obraun radova

Rad se mjeri u etvornim metrima izraenih povrina bankine na osnovi stvarno
obavljenog rada u okviru projekta.
Plaa se po jedininoj cijeni iz ugovora u koju treba biti ukljuena dobava, sav rad,
materijal i prijevoz potreban za potpuno dovrenje bankina.

2-16.5 IZRADA BANKINA PRIMJENOM BITUMENIZIRANIH NETKANIH
TEKSTILA

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa zatitu bankina primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila na

Materijal

Bitumenizirani netkani tekstil spada u hidroizolacijske materijale. Sastoji se od
poliesterskog uloka i bitumenskog veziva. Bitumenizirani netkani tekstil je
vodonepropusan a ova svojstva zadrava i nakon odreenog postotka deformacije.

Izrada

Openito bankine se izrauju od materijala koji su opisani u potpoglavlju 2-16.1 do 2-
16.4. Pri tome, primijenjeni materijali ne osiguravaju nepropusnost bankina pa zbog vode
dolazi do deformacija i unitavanja postojee bankine i rubova kolnika. Da bi se smanjilo
nepovoljno djelovanje oborinskih voda, tijekom izrade bankina, ispod zavrnih slojeva
(humus, kameni materijal) ugrauje se bitumenizirani netkani tekstil.

Bitumenizirani netkani tekstil mora imati veu irinu od bankine za 10-15 cm kako bi se s
kraja uvrstio vezanim slojem (asfalt ili beton). Kontrola kakvoe za bitumenizirani
netkani tekstil provodi se prema ostalim podpoglavljima ovih OTU.

Obraun rada

Izrada bankina primjenom bitumeniziranih netkanih tekstila obraunava se u metrima,
prema stvarno izvedenim radovima, a plaa se po ugovorenim jedininim cijenama.

U jedininoj cijeni sadrani su sav rad i materijal potreban za ovu vrstu zatite, opisane u
ovom potpoglavlju.
ZEMLJANI RADOVI 2
2-17 NORME I TEHNIKI PROPISI

HRN U.B1.010/79 Geomehanika ispitivanja ,
Uzimanje uzoraka
Odreivanje vlanosti tla
Odreivanje zapreminske mase materijala tla bez
pora
HRN U.B1.016/68 Geomehanika ispitivanja,
Odreivanje zapreminske teine tla
Odreivanje granulometrijskog sastava
Odreivanje granica teenja i valjanja tla
Odreivanje promjena zapremine tla
Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih
materija tla
Odreivanje pritisne vrstoe tla
Odreivanje optimalnog sadraja vode
Odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti
Odreivanje modula stiljivosti metodom krune
ploe
Odreivanje optimalnog sadraja vode cementom
stabiliziranog tla
Ispitivanje otpornosti cementom stabiliziranog tla
prema mrazu
HRN B.C1.011/82 Portland cement.
Portland cementi sa dodacima. Metalurki cement.
Pucolanski cementi.
HRN B.C1.012/79 Cement.
Nain isporuke, pakovanja, smjetaja i uzimanja.
uzoraka
HRN B.C1.020/81 Graevinsko vapno.
Vrste, namjena i uvjeti kakvoe.
HRN B.C8.042/81 Graevinsko vapno.
Metode fiziko-mehanikih ispitivanja
HRN U.E1.010/81 Projektiranje i gradnja cesta,
Zemljani radovi na izgradnji cesta-
Tehniki uvjeti za izvrenje
HRN U.E8.010/81 Projektiranje i gradnja cesta,
Nosivost i ravnost na nivou posteljice
HRN U.E9.024/80 Izrada nosivih slojeva kolnikih konstrukcija cesta
od materijala stabiliziranog cementom i slinim
hidaulinim vezivima -Tehniki uvjeti za izradu
2 ZEMLJANI RADOVI
HRN U.E9.026/82 Projektiranje i graenje cesta,
Izrada stabiliziranog tla vapnom i izrada nosivih
slojeva za ceste od materijala stabiliziranog
vapnom -Tehniki uvjeti za izradu
HRN EN 918:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Uzorkovanje i priprema ispitnih uzoraka
HRN EN 964-1:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Odreivanje debljine pri odreenom tlaku-
1. dio: Jednoslojni
HRN EN ISO 10319:2001 Geotekstili -Vlano ispitivanje na irokim trakama

HRN EN ISO 11058:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Odreivanje vodopropusnosti okomito na ravninu,
bez optereenja
HRN EN ISO 12236:2001

Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-
Ispitivanje statikim probijanjem
(CBR ispitivanje)
Odreivanje karakteristine veliine otvora
Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini
ISO 10318:1990 Geotextilien; Fachworterverzeichnis
DIN 18 200:2000

bereinstimmungsnachweis fr Bauprodukte-
Werkseigene Produktionskontrolle,
Fremdberwachung und Zertifizierung von
Produkten
DIN 53 384
Prfung von Kunststoffen, knstliches Bewittem
oder Bestrahlen in Gerten Beanspruchung durch
UV- Schdigung
NORM S 2073

Deponien, Dichtungsbahnen aus Kunststoff,
Anforderungen und Prfungen
NORM S 2076 Deponien, Dichtungsbahnen aus Kunststoff,
Verlegung
NORM EN 30318 Geotextilien und geotextilverwandte
Produkte: Begriffe
RVS 3.63
RVS 8. 24
Bautechnische Details, Oberbaubemerkung
Erdarbeiten

3. POGLAVLJE

ODVODNJA

SADRAJ

3-00 OPE NAPOMENE . 3-1
3-00.1 DEFINICIJE .... 3-1
3-01 POVRINSKO ODVODNJAVANJE . 3-2
3-01.1 ODVODNI JARCI ... 3-2
3-01.1.1 Jarak bez obloge .. 3-3
3-01.1.2 Jarak obloen betonom-monolitno .. 3-3
3-01.1.3 Jarak obloen betonom-montano ... 3-4
3-01.1.4 Jarak obloen prirodnim kamenom .... 3-5
3-01.1.4.1 Jarak obloen lomljenim kamenom .... 3-6
3-01.1.4.2 Jarak obloen klesanim kamenom ...... 3-7
3-01.1.4.3 Jarak obloen kamenim kockama ....... 3-9
3-01.1.5 Jarak obloen busenjem ........ 3-10
3-02 DRENAE ... 3-12
3-02.1 IZRADA PROCJEDNICA ........ 3-12
3-02.2 IZRADA PLITKIH DRENAA ........ 3-12
3-02.3 DUBOKA DRENAA .......... 3-14
3-02.3.1 Iskop rova ..... 3-14
3-02.3.2 Izrada podloge od betona ili gline .... 3-15
3-02.3.3 Postavljanje drenanih cijevi ........ 3-15
3-02.3.4 Izrada filtarskog i zavrnog glinenog sloja ... 3-16
3-03 CESTOVNI PROPUSTI ..... 3-18
3-03.1 ISKOP ZA TEMELJE PROPUSTA ......... 3-18
3-03.2 IZRADA BETONSKIH PROPUSTA ........... 3-19
3-04 CESTOVNA KANALIZACIJA.. 3-20
3-04.1 ISKOP ROVA ZA KANALIZACIJU ........... 3-20
3-04.2 IZRADA PODLONOG SLOJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI .... 3-21
3-04.2.1 Izrada podlonog sloja od pijeska ......... 3-22
3-04.2.2 Izrada podlonog sloja od betona ...... 3-23
3-04.3 UGRADNJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI .... 3-24
3-04.4 REVIZIJSKA OKNA ........ 3-26
3-04.4.1 Monolitna revizijska okna ........ 3-27
3-04.4.2 Revizijsko okno od montanih betonskih elemenata .... 3-28
3-04.4.3 Revizijsko okno od montanih azbestcementnih elemenata .... 3-29
3-04.4.4 Ugradnja poklopaca na revizijska okna ..... 3-29
3-04.5 SLIVNICI (VODOLOVNA GRLA) ..... 3-30
3-04.5.1 Slivnik od monolitnog betona ....... 3-30
3-04.5.2 Slivnik od montanih betonskih ili
azbestcementnih elemenata .. 3-31
3-04.6 ZATRPAVANJE ROVA KANALIZACIJE ..... 3-32
3-04.7 RUBNJACI ........ 3-33
3-04.7.1 Izrada betonskih rubnjaka ............. 3-33
3-04.7.2 Izrada rubnjaka od kamena ....... 3-34
3-04.8 RIGOLI .......... 3-34
3-04.8.1 Izrada betonskih rigola ......... 3-35
3-04.8.2 Izrada rigola od kamena ........ 3-36
3-04.9 IZRADA ISPUSTA RIGOLA ILI RUBNJAKA ....... 3-37
3-05 SEPARATORI I PRELJEVI ..... 3-39
3-05.1 ZEMLJANI RADOVI ........ 3-39
3-05.1.1 Iskop humusa .... 3-39
3-05.1.2 Iskop temeljne jame ...... 3-39
3-05.1.3 Izrada posteljice .... 3-40
3-05.1.4 Izrada klinova uz objekte ...... 3-40
3-05.1.5 Izrada nasipa ...... 3-40
3-05.2 BETONSKI RADOVI ........ 3-41
3-05.2.1 Podloni sloj od betona ..... 3-41
3-05.2.2 Betoniranje dna separatora ........ 3-41
3-05.2.3 Betoniranje vanjskih i pregradnih zidova ..... 3-42
3-05.2.4 Betoniranje pokrovne ploe ...... 3-42
3-05.2.5 Betoniranje kontrolnih okana ........ 3-43
3-05.2.6 Betoniranje ispune spoja izmeu vanjskih
stijenki dna separatora .. 3-43
3-05.3 ZIDARSKI RADOVI ........ 3-44
3-05.3.1 bukanje zidova .... 3-44
3-05.3.2 Cementna glazura .......... 3-45
3-05.3.3 Vodonepropusni premazi ...... 3-45
3-05.3.4 Hidroizolacija vanjskih betonskih ploha ...... 3-45
3-05.4 OPLATE I SKELE ........ 3-46
3-05.5 ARMIRAKI RADOVI ........ 3-47
3-05.6 BRAVARSKI RADOVI ........ 3-48
3-05.6.1 Postavljanje zapornice ....... 3-48
3-05.6.2 Postavljanje prigunice .......... 3-48
3-05.6.3 Postavljanje stepenica s lenom zatitom ..... 3-49
3-05.6.4 Postavljanje eljeznih stupaljki ......... 3-49
3-05.6.5 Postavljanje poklopca na okna .......... 3-50
3-05.7 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI ....... 3-50
3-06 NORME I TEHNIKI PROPISI ..... 3-52

ODVODNJA 3
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA II Stranica 3-1

3. POGLAVLJE

ODVODNJA

3-00 OPE NAPOMENE

proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na odvodnji. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).



3-00.1 DEFINICIJE


Jarci su umjetne udubine u tlu kojima se prihvaa povrinska voda s kolnika ceste i
usjeka ili nasipa i odvodi dalje do propusta, vodotoka, vododerina i sl. Jarci se izvode
segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka. Mogu biti neobloeni i obloeni.

Drenae su podzemne graevine koje se koriste za prikupljanje i odvodnju procjednih
voda iz kolnike konstrukcije, okolnog sraslog tla i podzemnih voda.

Cestovni propusti su graevine kojima se proputaju vode manjeg obima.

Separatori su ureaji koji su konstruirani da omoguavaju prihvat i protok oborinskih
voda uz zadravanje tetnih efluenata.

Cestovna kanalizacija je sustav odvodnje oborinske vode s kolnika ceste, bankina i
pokosa usjeka pomou elemenata povrinske odvodnje (rubnjak, rigol i slivnik s kinom
reetkom) te putem revizijskih okana uvode u kanalizaciju. Gradi se kao zatvoreni ili
otvoreni odvodni sustav.

Revizijsko okno (RO) je okrugla ili etvrtasta graevina sa poklopcem koja slui za
prihvat procjednih ili oborinskih voda i reviziju u sustavu odvodnje.

Slivnici (vodolovna grla) su okrugle ili etvrtaste graevine sa slivnom reetkom za
prihvat oborinskih voda s prometnih povrina.

3 ODVODNJA
3-01 POVRINSKO ODVODNJAVANJE

Openito

Oborinske vode okolnog terena koje se slijevaju ka prometnici bilo da se trasa nalazi u
usjeku ili u nasipu, potrebno je prihvatiti obodnim kanalima (jarcima) kako na rubu
usjeka tako i u noici nasipa te sakupljenu vodu odvesti izvan pojasa prometnice.

Jarci se izvode segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka koji je zadan projektom. Jarci
mogu biti neobloeni i obloeni.

Dno jarka u noici nasipa, u bilo kojem poprenom presjeku ceste, mora biti nii od
visine vanjskog ruba najnieg nosivog sloja kolnike konstrukcije za min 30 cm.

Ukoliko tom uvjetu iz bilo kojeg razloga nije mogue udovoljti potrebno je izgraditi
zatvorenu odvodnju.


3-01.1 ODVODNI JARCI

Openito

Rad obuhvaa iskop jaraka, te odvoz ili razastiranje iskopanog materijala odvodnih jaraka
uz noicu nasipa ili uz rub usjeka u sraslom tlu kategorije A, B i C, te njihovo oblaganje
razliitim materijalima: kamen, busen, oblogom betonom izraenim na licu mjesta ili
montano.

Materijal iz iskopa razastire se u pojasu ceste ako je to mogue ili se odvozi u odlagalite
i tamo razastire.
Izmjera i obraun iskopa vri se prema ovim OTU, potpoglavljeka 2-06.
Prema vrsti obloge razlikujemo:

Odvodni jarak bez obloge.
Odvodni jarak obloen betonom-monolitno
Odvodni jarak obloen betonom-montano
Odvodni jarak obloen kamenom
Odvodni jarak obloen busenom

Jarke s uzdunim padom dna veim od 10% potrebno je izvesti sa stepenicama koje
ublaavaju taj pad.
Za radove na iskopu za jarke primjenjuju se odredbe potpoglavlja 2-06- 2-07, i 2-08 ovih
OTU-a, tako da se obraun svih radova iskazuje u stavkama ovog poglavlja.

Projektom traena zbijenost ureenog dna, prije ugradnje obloge jarka, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti, metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase tla na svakih 100 m
1
ureenog dna rova., uz
primjenu HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.

Ako je uzduni pad jarka vei od 2 %, a manji od 10% jarak je potrebno obloiti oblogom
otpornom na eroziju.

ODVODNJA 3
3-01.1.1 Jarak bez obloge

Opis rada

Odvodni jarci bez obloge rade se iskopom u sraslom ili nasutom tlu a prema detaljima iz
projekta u svim kategorijama terena.
Jarcima se prihvaa povrinska voda s kolnika ceste i usjeka ili nasipa i odvodi dalje do
propusta, vodotoka, vododerina i sl.
Jarci bez obloge rade se u nagibima od 0,2 do 2% a popreni presjek je dat projektom.

Kontrola kakvoe

Izrada jaraka mora biti u svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdunih padova.
Nije doputeno izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadrava voda.
Izvedeni jarak e se preuzeti visinski na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue i
svako odstupanje vee od 5 cm nee se preuzeti.
Nagibi pokosa jarka kao i pad dna jarka moraju biti na cijeloj duini ujednaeni.

Obraun rada

Rad se mjeri u m
3
stvarnog iskopa jarka posebno po utvrenim kategorijama tla. U stavku
je ukljuen iskop, razastiranje ili odvoz materijala na odlagalite, fino ureenje pokosa i
dna jarka, te obraun rada, u svemu prema potpoglavljima 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.

3-01.1.2 Jarak obloen betonom-monolitno

Opis rada

Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge za betonsku oblogu i izradu
betonske obloge zadane kvalitete i dimenzija po detaljima iz projekta.
Radovi na iskopu mjere se i obraunavaju prema potpoglavlju 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.

U vodozatitnim podrujima i u sluaju uzdung pada jarka manjeg od 2%, izvode se
jarci sa vodonepropusnom betonskom oblogom.

Iskop jarka radi se u svim vrstama kategorije tla odgovarajuim strojevima a iznimno na
manjim duinama runo. Dotjerivanje pokosa u zadani nagib i dna jarka u zadani pad na
mjestima uruenog ili loe izvedenog profila jarka izvriti e se runo.
Prije izrade podloge za beton nadzorni inenjer e preuzeti iskop nakon ega se moe
izvoditi podloga za betonsku oblogu.

Podloga se izrauje od prirodnog ili drobljenog pijeska ili sitnijeg ljunka razastiranjem u
sloju po projektu, te betoniranje obloge u odgovarajuoj oplati sa vibriranjem i njegom
svjeeg betona.
Obloga se radi u kampadama. Ako je izrada runa, razdjelnice se izvode postavljanjem
umetaka na preskok jedne kampade.

Ako se betoniranje izvodi strojno, razdjelnice se izvode strojnim utiskivanjem umetaka,
ili strojnim rezanjem poluovrslog betona obloge a prema zahtjevu projekta ili nadzornog
inenjera.

Ako vremenski uvjeti nepovoljno utjeu na profil iskopanih jaraka mora ih se oblagati
neposredno nakon dovrenog iskopa pojedinih kraih dionica kanala.

3 ODVODNJA
Njega betona provodi se prskanjem izvedenih povrina vodom ili odgovarajuim
kemijskim sredstvima koja sprjeavaju isparavanje vlage iz svjeeg betona kao i
oblaganje svjeeg betona materijalima koji zadravaju vlagu.

Izvedene razdjelnice, treba zapunjavajti drobljenim kamenim pijeskom veliine zrna 0/4
mm, ili odgovarajuom masom za zalijevanje.
Osnovna svojstva koje treba zadovoljiti mase za zalijevanje su: plastinost, trajna
otpornost na sunevo zraenje, vodonepropusnost, otporna na agresivna djelovanja vode
ili drugih sakupljenih efluenata ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s prometnih povrina.

Nakon zavretka svih radova treba oistiti jarak i zonu oko njega u cijeloj duini.

Za izradu betonske obloge koristi se beton C 40/45 (M30) s potrebnim dokazima traene
kvalitete u projektu.

Kontrola kakvoe

Iskop jarka treba biti izveden u poprenom presjeku, visinski i u padovima u svemu
prema projektu.
Iskopi za jarke, moraju odgovarati mjerama koje e omoguiti izvedbu projektirane
betonske obloge. Nisu doputena odstupanja koja bi se odrazila na izradu i odstupanje od
projektom zadane debljine obloge za vie od 10 mm.

Podloga za betonsku oblogu mora biti isplanirana i sabijena prema zahtjevu projekta i
potpoglavlja 2-08 ovih OTU-a i odgovarajuih normi, te geodetski kontrolirana na
svakom projektnom profilu a po potrebi i gue.

Osnovne svojstva mase za zalijevanje su plastinost, otpornost na sunevo zraenje i da je
vodonepropusna, otporna na agresivna djelovanja vode ili drugih sakupljenih efluenata
ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s prometnih povrina.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta, betonu klase C 40/45 (MB 30) i
potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 ovih OTU-a.

Obraun rada

Koliine radova na iskopu jarka obraunavaju se u kubinim metrima stvarnog iskopa
posebno po kategorijama iskopanog tla.
Oblaganje jarka ukljuujui i izradu pdloge obraunava se u m
2
stvarnog oblaganja jarka
mjereno prema rzvijenoj povrini betonske obloge.

Jeidininom cijenom obraunato je ureenje iskopa jarka, u projektiranom nagibu pokosa
i uzdunom nagibu dna i u tu svrhu koritenje posebnog pribora i alata te izrada podloge.

Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.

3-01.1.3 Jarak obloen betonom - montano

Opis rada

ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge za betonsku oblogu i izradu
betonske obloge gotovim, tvorniki izraenim armiranobetonskim elementima prema
detaljima iz projekta.

ODVODNJA 3
Betonski elementi se postavljaju na prethodno izvedeni iskop i ugraenu podlogu od
pijeska granulacije 0/5 mm, ili druge, uz suglasnost nadzornog inenjera.
Prije izrade podloge za beton, nadzorni inenjer e preuzeti iskop nakon ega se moe
izvoditi podloga za betonsku oblogu.

Razmake izmeu pojedinih gotovih ugraenih betonskih elemenata osiguravaju se
ugradnjom odgovarajuih umetaka, koji osiguravaju projektom zadanu irinu reke
izmeu postavljenih elemenata obloge.
Reke se zalijevaju masom za zalijevanje. Osnovne svojstva mase za zalijevanje su
plastinost, otpornost na sunevo zraenje i da je vodonepropusna, otporna na agresivna
djelovanja vode ili drugih sakupljenih efluenata ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s
prometnih povrina.
Betonska obloga mora biti izvedena prema zadanim mjerama iz projekta i na vidljivim
plohama jednolina, ravna i glatka to se posebno odnosi na spojeve pojedinih elemenata.

Kontrola kakvoe

Iskop jarka treba biti visinski i u padovima u svemu prema projektu.
Iskopi za jarke, moraju odgovarati mjerama za kasnije oblaganje i nisu doputena
odstupanja koja bi se odrazila na izradu obloge.

Izrada armiranobetonskih elemenata mora biti u skladu s kriterijima propisanim u
potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 ovih OTU-a.

Podloga za betonsku oblogu mora biti isplanirana i sabijena prema zahtjevu projekta,
odgovarajuih normi i ovih OTU-a i geodetski kontrolirana na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.

Beton koji se koristi za oblogu kanala, u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta.
Tekua i konrolna ispitivanja obavljaju se u svemu prema odredbama ovih OTU-a za
odgovarajue radove.
Masa za zalijevanje razdjelnica mora zadovoljavati zahtjeve standarda HRN U.M.3.095.

Obraun rada


2
mjereno prema rzvijenoj povrini betonske obloge.

U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo zbijanje
prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a.
Jedininom cijenom obraunato je ureenje iskopa jarka, u projektiranom nagibu pokosa i
zadanog uzdunog pada, i prema potrebi, u tu svrhu koritenje posebnog pribora i alata.

3-01.1.4 Jarak obloen prirodnim kamenom

Openito

ili odvoz vika materijala na odlagalite, prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih
OTU-a. Stavka obuhvaa izradu podloge te dobavljanje i ugradnju runo ili strojno
obraenog prirodnog kamena.

3 ODVODNJA
Oblaganje jaraka se izvodi od nekoliko oblika, veliine i obrade kamena:

lomljenog kamena,
klesanim kamenom (klesancem)
kamenim ploama
krupnom i sitnom kockom.

Geometrija kamenom obloenih jaraka u poprenom presjeku, najee je trapeznog ili
segmentnog oblika, ali i drugog oblika iz projekta.

3-01.1.4.1 Jarak obloen lomljenim kamenom

Opis rada

Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu B i C kategorije, razastiranje ili odvoz
vika materijala na odlagalite, izradu podloge za kamenu oblogu od lomljenog kamena
obraenog prema detaljima iz projekta.

Kameni elementi se postavljaju na prethodno izvedeni iskop i ugraenu podlogu od
pijeska granulacije 0/5 mm, ili druge, uz suglasnost nadzornog inenjera.
Prije izrade podloge za kamene elemente, nadzorni inenjer mora preuzeti iskop nakon
ega se moe izvoditi podloga za kamenu oblogu.

Rad obuhvaa grubu neznatnu obradu lomljenog kamena nepravilnog, poligonalnog
oblika. kamena. Ako se koriteni kamen lomi po plohi slojevitosti ili kriljavosti kamen je
na lomu s dvije strane priblino ravan i paralelan. Kod ugradnje jedna od tih ploha se
koristi kao vidljiva ploha (dno i pokosi jarka).
Oblik pojedine stranice takvog kamena mogu je i kao poligonalan samo s ravnom grubo
obraenom vidljivom plohom, dok su spojevi sa susjednim kamenom i ploha u sloju
pijeska neobraena.

Ukoliko je tlo na kojim se planira gradnja odvodnog jarka nekvalitetno, mogua je
zamjena loeg sloja tla u debljini min. 25 cm. koritenje geotekstila, dreniranje podloge ili
druga rjeenja.
Izvedbi odvodnog jarka na takvim odsjecima nekvalitetne podloge treba prethoditi
izrada probne dionice cca 30 m, duine, na temelju koje e se odrediti nain izvedbe
jarka.
Kamena obloga je po duini uvrena kamenim ili betonskim pragovima na mjestima
promjene pada dna jarka ili na svakih 25-50 m duine izvedenog jarka, ili kako kao je to
projektom zadano. Pragovi moraju biti izvedeni s po projektiranoj niveleti uz dozvoljeno
odstupanje ( 1 cm).

Reke izmeu postavljenih kamenih elemenata ispunjavaju se: kamenom, drobljenom
sitnei, rjee cementnom mortom ili drugim materijalom koji je odreen projektom.

Kontrola kakvoe

Veliina lomljenog kamena je u tlocrtu manja od irine dna projektiranog jarka a debljine
ne vee od 20 cm Ugrauje se na prethodno pripremljenu podlogu od drobljene kamene
sitne prosjene debljine 3 do 5 cm.

Za oblaganje odvodnih jaraka kamenom upotrebljava se zdrav (jedar) kamen, postojan na
atmosferske utjecaje, dimenzija odreena projektom. Uvjeti kvalitete kamena zadani su
projektom a utvruju se hrvatskim normama .

ODVODNJA 3
Niveleta dna jarka treba biti izvedena s tonosti maksimalnog odstupanja ( 1 cm)
mjerena na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue. Pokosi kanala obiljeavaju se
profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i ravne plohe obloge.

Uvjeti i metode ispitivanja kvalitete kamena za koritenje prirodnog kamena za oploenje
provjeravaju su vaeim hrvatskim normama ili Europskim normama
EN 1341 i ovim OTU.

Obraun rada

2
mjereno prema razvijenoj povrini kamene obloge. mjerene po vanjskoj plohi obloge.

Rad po ovoj stavci mjeri se i obraunava po m
2
izvedene razvijene povrine kamene
obloge debljine prema projektu, mjereno po vanjskoj plohi jarka.

U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo zbijanje
prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a. te ureenje iskopa jarka, u
projektirani nagibu pokosa i dna u zadani uzdunog pada, i prema potrebi, u tu svrhu
koritenje posebnog pribora i alata.

Isto tako u jedininu cijenu obraunato je ureenje dotjerivanje korita iskopanog jarka, u
projektom zadane nagibe pokosa i projektom zadani uzduni pada dna jarka.

U jedininu cijenu ukljuen je sav potreban pribor i alat potreban za potpuno dovrenje
jarka, kao i ienje jarka nakon zavrnih graevinskih radova.

Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih

3-01.1.4.2 Jarak obloen klesanim kamenom

Opis rada

ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge i obloge od klesanog kamena
prema detaljima iz projekta.

Elementi klesanog kamena postavljaju se na podlogu u prethodno izvedenom iskopu i
ugraenu podlogu od pijeska granulacije 0/5 mm, ili druge, uz suglasnost nadzornog
inenjera.

Prije izrade podloge za kamene elemente, nadzorni inenjer mora preuzeti iskop za jarak
nakon ega se moe zapoeti izvedba podloga za betonsku oblogu.

Stavkom je obuhvaena nabava doprema i postavljanje pravilno obraenog kamena
pravilnih i priblino paralelnih stranica, oblika prizme.

Ako se koriteni kamen lomi po plohi slojevitosti ili kriljavosti kamen je na lomu s dvije
strane priblino ravan i paralelan. Kod ugradnje jedna od tih ploha se koristi kao vidljiva
ploha (dno i pokosi jarka).

3 ODVODNJA
Oblik pojedine plohe takvog kamena mogu je i kao poligonalan samo s ravnom grubo
obraenom vidljivom plohom. Spojevi sa susjednim kamenom, su neobraeni ili grubo
obraeni do visine ugradnje u pijesak.

Reke izmeu postavljenih kamenih elemenata ispunjavaju se kamenom drobljenom
sitnei, rjee cementnim mortom ili drugim materijalom koji je odreen projektom.

Kontrola kakvoe

Veliina jedne stranice klesanog kamena je u tlocrtu manja od irine dna projektiranog
jarka, dok duljina po bilo kojoj rubu na spoju s drugim, nije vea od 20 cm.

zamjena loeg sloja tla u debljini min. 25 cm. ispod projektirane nivelete, koritenjem
geotekstila, dreniranje podloge ili druga rjeenja.

Izvedba odvodnog jarka na takvim odsjecima nekvalitetne podloge treba predhoditi
izrada probne dionica cca 30 m duine na temelju koje e se odluiti o nainu izvedbe
jarka.

Za oblaganje odvodnih jaraka kamenom upotrebljava se zdrav (jedar) kamen, postojan na
atmosferske utjecaje, dimenzija odreenih projektom. Uvjeti kvalitete kamena zadani su
projektom, ovim OTU ili normom EN 1341.

Niveleta dna jarka treba, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, biti izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanja ( 1 cm) mjerena na svakom projektnom

Kamene elementi obloge uvruju se i pridravaju betonskim pragovima na mjestima
promjene pada dna jarka ili na svakih 25-50 m duine izvedenog jarka, ili kako je to
projektom zadano.
Pragovi moraju biti izvedeni s tonosti po visini tako da je doputeno odstupanje( 1 cm).

Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge. Reke izmeu kamenja ne smiju biti vee od 2 cm.
Reke se zalijevaju cementnim mortom u omjeru 1:3, ili zapunjavaju drobljenim
kamenom sitnei do veliine zrna 5 mm.
U sluajevima posebnih uvjeta zatite podzemnih voda, reke se zalijevaju masom za
zalijevanje reki.

Kod vodonepropusnih obloga masa za zalijevanje razdjelnica mora zadovoljavati zahtjeve
propisane projektom i ovim OTU-a.

Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koja ima svojstva traena u
projektu (to su trajnost, otpornost na sunevo zraenje, temperaturne razlike, djelovanje
kemijskih agresivnih tvari i dr.).

Obraun rada

posebno po kategorijama tla.

Oblaganje jarka, ukljuujui i izradu podloge, obraunava se u m
2
stvarnog oblaganja
jarka mjereno prema razvijenoj povrini kamene obloge debljine prema projektu, mjereno
po vanjskoj plohi obloge.
ODVODNJA 3

U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo
zbrinjavanje prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a.Jedininom cijenom
obraunato je ureenje iskopa jarka, prema zadanom nagibu pokosa i uzdunom padu dna
jarka u projektu, te izrada podloge s oblogom i obradom reki.

Stavkom se obraunava nabava, doprema uskladitenje eventualna dorada i ugradnja
klesanog kamena na prethodno pripremljenu podlogu.

U jedininu cijenu ukljuen je sav potreban pribor i alat za izradu obloge klesanim
kamenom kao i ienje jarka nakon zavrnih graevinskih radova.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva projekta i ovih

3-01.1.4.3 Jarak obloen kamenim kockama

Opis rada

ili odvoz vika materijala na odlagalite, izradu podloge za oblogu i izradu obloge od
kamenih kocaka dimenzija prema detaljima iz projekta.
Kao obloga jaraka koristi se mala i velika kocka od prirodnog kamena
Male kocke su najee dimenzija stranica 10 do 12 cm dok su velike kocke 20 do 25 cm.

Kamene kocke se postavljaju na prethodno izvedenu podlogu od pijeska granulacije 0/5
mm, ili druge, uz suglasnost nadzornog inenjera.
Prije izrade podloge za kamene kocke nadzorni inenjer mora preuzeti iskop za jarak
nakon ega se moe zapoeti izvedba od kamene kocke.

Reke izmeu postavljenih kamenih kocaka ne smiju biti vee od 7 mm i ispunjavaju se
drobljenom sitnei, rjee cementnom mortom ili drugim materijalom koji je odreen
projektom.

Kamena obloga uvrena je i pridravana betonskim pragovima na mjestima promjene
pada dna jarka ili na svakih 25-50 m duine izvedenog jarka, kako je to projektom
zadano. Pragovi moraju biti izvedeni po visini tako da doputena odstupanja od
projektirane nivelete iznose 1 cm.

Kontrola kakvoe

Rubovi kamenih kocaka meusobno su okomiti i trebaju biti izvedeni tako da kod spoja
bilo koje dvije stranice, ukupni razmak rubova postavljenih kocki ne bude vei od 7 mm.

Kocke se ugrauju u prethodno pripremljenu podlogu od drobljene kamene sitnei
prosjene debljine 3 do 5 cm.
zamjena loeg sloja tla u debljini min 25 cm, koritenje geotekstila, dreniranje podloge ili
druga rjeenja.

Izvedba odvodnog jarka na takvim odsjecima nekvalitetne podloge treba prethoditi
izrada probne dionica cca 30 m duine, na temelju koje e se odluiti o nainu izvedbe
jarka.

Za oblaganje odvodnih jaraka kamenim kockama upotrebljava se zdrav (jedar) kamen,
postojan na atmosferske utjecaje, dimenzija odreena projektom. Uvjeti kvalitete kamena
3 ODVODNJA
zadani su projektom a utvruju se hrvatskim ili evropskom normama EN 1341 odnosno
ovih OTU-a.
Izvoa radova, odnosno dobavlja, duan je prije ugradnje predoiti dokaze o
uporaljivosti u originalu za pojedine koritene materijale.

Niveleta dna jarka treba biti, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanje ( 1 cm) mjereno na svakom projektnom
Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge.

U uvjetima zatite podzemnih voda, reke se zaljevaju masom za zalijevanje reki.

Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koji ima svojstva traena u
projektu ( trajnost, otpornost na sunevo zraenje, otpornost na temperaturne razlike,
otpornost na djelovanje kemijskih agresivne tvari i dr.).

Obraun rada

Oblaganje jarka ukljuujui i izradu podloge obraunava se u m
2
mjereno prema razvijenoj povrini kamene kocke debljine prema projektu, mjereno po
vanjskoj plohi obloge.

Jedininom cijenom obuhvaeni su i svi materijali, kao i sve radnje neposredno ili
posredno vezane uz potpuno zavrenje radova, sav materijal, prijevozi, prijenosi i sve
ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

3-01.1.5 Jarak obloen busenjem

Opis rada

Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu B ili C kategorije, razastiranje ili
odvoz vika materijala na odlagalite, ureenje podloge za oblogu travnatim busenjem, te
dobavu i ugradnju busenja ili travnatih traka
Iskop za jarak u cijelosti se izvodi i ureuje prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih
OTU-a.

Busenje se moe pripremiti tijekom odstranjivanja humusnog materijala na trasi ili
nabavkom iz pozajmita.

Busenje se skida s travnatih povrina izuzetno paljivo runo ili sa strojem, kao
pravokutni elementi 50x50 cm ili trake duljine 2-3 m, debljine priblino 10 do 15 cm
Trake se smotaju u kolute i tako se odlau i transportiraju.

Busenje se odlae u zatieni prostor izvan mogueg utjecaja sunevog zraenja i utjecaja
atmosferilija. Busenje ili rolane travne trake se odmah dopremaju na gradilite i ugrauju
kao obloga jarka.

Prije poetka rada na oblozi, nadzorni inenjer mora preuzeti iskop za jarak. Prije poetka
postave busenja izvoa e u projektiranoj debljini izraditi podlogu izradom sloja humusa
sa zbijanjem u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Busenje se za profilirani iskop jaraka privruje drvenim kolcima duljine do 50 cm.

ODVODNJA 3
Kontrola kakvoe

Iskop jarka treba biti visinski i u padovima u svemu prema projektu. Iskopi za jarke
moraju odgovarati mjerama za kasnije oblaganje busenjem i nisu doputena vea lokalna
odstupanja koja bi prouzroila neravnosti dna.

Izrada jaraka mora biti u svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdunih padova do
1%. Nije doputeno izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadrava voda.
Nagibi pokosa jarka moraju biti na cijeloj duini ujednaeni a pad dna istosmjeran i
usmjeren ka ispustu.

Kvalitetu i vrstu trave busena koji e se koristiti za oblaganje jarka, posebno iz
pozajmita, treba odobriti strunjak za hortikulturu odnosno projektant za hortikulturo
ureenje okolia ceste uz predoenje valjanih dokaza ugradivosti za busenje iz razliitih
pozajmita.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u m
2
stvarno izvedene razvijene povrine ugraenog busenja ili
travnatih traka mjereno po vanjskoj plohi jarka.

Stavka obuhvaa strojni i djelomino runi iskop jarka u materijalu B ili C kategorije,
odbacivanje iskopanog materijala uz jarak na min 2 m, ili odvoz i razastiranje materijala
na odlagalitu, dobavu i postavu humusa za podlogu te busena.

Stavkom je ukljuen i rad na finom ureenju pokosa i dna jarka s humuziranjem, dobava
busena kao i sav materijal, prijevozi, odlaganje, prijenosi i sve ostalo to je potrebno za
potpuno dovrenje busenom obloenog jarka.

Radovi iskopa izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.
Jedininom cijenom obuhvaeni su dobava, ugradnja i sve radnje neposredno ili posredno
vezane uz potpuno dovrenje jarka.

3 ODVODNJA
3-02 DRENAE

Openito

Drenae su podzemne graevine koje se koriste za prikupljanje i odvodnju procjednih
voda iz kolnike konstrukcije i okolnog sraslog tla i podzemnih voda, u sluaju da trasa
ceste presijeca kontaktne plohu vodopropusnog i vodonepropusnog sloja tla.
Projektna rjeenja za prihvat i odvodnju procijednih voda iz kolnike konstrukcije
cestovnih prometnica u nasipu su jednostavne konstrukcije dok je izvedba drenanih
sustava kod cesta u usjeku i zasjeku znatno sloenija.

inenjera, odredbama HRN U. S4. 062 i odredbama ovih OTU-a.

Ovim Tehnikim uvjetima obuhvaeni su sljedei tipovi drenaa:

dreniranje kolnike konstrukcije procijednicama
klasine plitke drenae i
duboke drenae.

3-02.1 IZRADA PROCIJEDNICA

Opis rada

Rad obuhvaa izvedbu tankog sloja zrnatog kamenog materijala kao produetak donjeg
nosivog sloja kolnike konstrukcije u irini bankina, obostrano ili samo u irini nie
bankine.

Zrnati kameni materijal ugrauje se u debljini prema projektu, ali min 10 cm strojno, ili
iznimno u manjim koliinama, runo. Materijal se ugrauje i sabija laganim sredstvima
do modula stiljivosti koji iznosi Ms 35 MN/m
2
.

Kontrola kakvoe

Ugraeni materijal mora zadovoljavati uvjete propisane u potpoglavlju 3-01.1 ovih
OTU-a.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m
3
) ugraenog zrnatog kamenog
materijala. Jedinina cijena obuhvaa i po potrebi i runo planiranje (ureenje) posteljice
do projektom traene tonost i odredbama ovih OTU-a.

3-02.2 IZRADA PLITKIH DRENAA

Opis rada

Rad obuhvaa strojni iskop materijala za drenani rov, u B i Ckategorijama tla u
svemu prema odredbama potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a i odredbama HRN U. S4. 062.
Dno rova mora biti na dubini veoj od dubine smrzavanja tla, ureeno i isplanirano u
zadani nagib i pad dna prema projektu.
Na izravnano i ureeno dno rova ugrauje se podloga od gline ili betona prema detaljima
iz projekta.

ODVODNJA 3
Glina mora biti visoke plastinosti, a ugrauje se pri optimalnoj vlanosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Betonska podloga se ugrauje na ureenu podlogu prema projektu najnie klase C 20/25.
Drenane cijevi su tvorniki proizvedene perforirane cijevi od betona, azbestcementa ili
tvrdog PVC profila 10, 15 ili 20 cm.

Drenane cijevi se polau na preuzetu podlogu, oblau se filtarskim slojem od ljunka ili
tucanika krupnoe 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062.
Ugradnja filtarskog kamenog sloja prema projektu izvodi se nakon ugradnje drenane
cijevi.
Rov se iznad drenanog sloja ispunjava zrnatim kamenim materijalom kakvoe i
zbijenosti ovisno o uvjetima iz projekta.

Zrnati kameni materijal u rovu treba paljivo zbiti da se ne otete drenane cijevi, a da
materijal ipak bude dovoljno zbijen, kako ne bi dolo do naknadnih slijeganja. Nain
zbijanja odobrava nadzorni inenjer.
Umjesto filtarskog kamenog sloja mogua je uporaba geotekstila u kombinaciji sa
ljunkom prema detaljima iz projekta.

Drenane cijevi su spojene na vodolovna grla ili se na kraim usjecima (priblino do
100 m), isputaju izravno u teren, prema rjeenom detalju iz projekta.

Kontrola kakvoe

Za podlogu drenanih cijevi koristi se beton najnie klase C 20/25. Kakvoa betona,
njegova izrada i potvrivanje sukladnosti treba biti u skladu s HRN EN 206-1,
HRN EN12370 i odredbama ovih OTU-a.

Drenane cijevi i geotekstil moraju odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima hrvatskih
normi HRN U.S4. 062.
Tonost ugradnje drenane cijevi provjerava se geodetskim mjerenjem na svakom
projektnom profilu a ako je potrebno i gue.

Projektom traena zbijenost dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase na svakih 100 m
1
ureenog dna rova; sve prema
HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.

Obraun rada

Iskop za drenani rov obraunava se prema projektu i potpoglavlju 2-05 ovih OTU-a.
U jedininu cijenu izrade drenae ukljuena je nabava, doprema i po potrebi privremeno
uskladitenje materijala potrebnog za izradu drenanog sustava prema projektu.

Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a, te nabavu , prijevoz i ugradbu svih potrebnih materijala za
izradu drenae, kao i zatrpavanje preostalog dijela rova iznad drenanog filtra, ienje
materijala oko rova od svih zaostalih materijala poslije ugradnje. Stavkom se obraunava
i eventualna potrebna i mjestimina sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja
2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.

Rad se mjeri i obraunava po metru dunom (m
1
) izvedenog drenanog sustava prema
projektu.

3 ODVODNJA
3-02.3 DUBOKA DRENAA

3-02.3.1 Iskop rova

Opis rada

Rad obuhvaa strojni iskop rova u B i C kategorijama materijala a u svemu prema
dimenzijama iz projekta i odredbama potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a.

Iskop rova za duboke drenae radi se u kampadama u razmacima prema rjeenju iz
projekta i s obveznim osiguranjem iskopa od uruavanja.

Iskopani materijal odlae se privremeno uz rub iskopanog rova na takvoj udaljenosti na
kojoj nee izazvati uruavanje rova. Dio materijala se koristi za zatrpavanje rova a viak
odvozi na odreeno odlagalite i tamo razastire.

Minimalna irina iskopa rova za duboku drenau uvjetovana je projektiranom dubinom
rova, te geotehnikim osobinama tla i konstruktivnim rjeenjima osiguranja iskopa od
uruavanja.

Kontrola kakvoe

Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta u svemu prema
europskim normama EN 1610 1997.

Rovove treba izvoditi tako da se osigura struna ugradnja drenanog sustava.

Ukoliko to projektom nije definirano, doputeno odstupanje kote iskopa ureenog dna
rova moe biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih
okana, kod pada dna drenae manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote dna
doputeno je do max. 1 cm.

Stabilnost pokosa rova treba postii, ako je to potrebno, obzirom na fiziko-mehanika
svojsva tla, prikladnim razupiranjem ili drugim prikladnim nainom. Uklanjanje razupora
treba obaviti sukladno sa statikim proraunom tako da se drenana cijev ne oteti i ne
promjeni poloaj.

Ukoliko sraslo temeljno tlo ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti. To se postie zbijanjem ili
zamjenom materijala u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU.

Projektom traena zbijenost tla dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili ee mjerenjem
stupnja zbijenosti ispitivanjem prostorne mase na svakih 100 m ureenog dna rova, prema
HRN U.B1.046 ; HRN U.B1.012 ;HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava po kubinom metru (m
3
) stvarno izvrenog iskopa u sraslom
stanju prema mjerama iz projekta, posebno po kategorijama tla prema potpoglavlju 2-05
ovih OTU-a.

Stavkom se obraunava iskop tla odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje
vode, privremeno odlaganje materijala iz iskopa, utovar i odvoz vika materijala na
odlagalite i ienje terena u pojasu rova nakon dovrenja radova na izvedbi drenae.
ODVODNJA 3

Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a. Stavkom se obraunava i eventualno potrebna mjestimina
sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.

3-02.3.2 Izrada podloge od betona ili gline

Opis rada

Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa rova mogue je zapoeti ugradnju podlonog sloja
od betona ili glineprema rjeenjima i zadanoj geometriji iz projekta.

Debljina podlonog sloja je od 5 do 15 cm ovisno o rjeenju iz projekta.

U sluaju izmjena u odnosu na rjeenja iz projekta nadzorni inenjer ih odobrava upisom
u graevinski dnevnik, a te izmjene moraju biti u skladu s navedenom normom i
odredbama ovih OTU-a.

Sastav mjeavine betona za podloni sloj mora odgovarati zahtjevima iz projekta i ovih
OTU-a.

Kontrola kakvoe

Podloni sloj od betona ugrauje se prema zadanim mjerama iz projekta i ovih OTU-a.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta, ili zahtjevu za beton klase
C 12/15.

Dno iskopa rova, prije ugradnje betonske ili glinene podloge, mora biti u nagibima i
zbijenosti prema zahtjevu projekta i ovih OTU-a.

Proizvodnja, ugradnja, kontrola sukladnosti betona trebaju biti u skladu sa zahtjevima iz
ovih OTU-a.

stupanj zbijenosti iznosi Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u metrima dunim (m
1
) ugraenog sloja betona ili gline
debljine i irine prema projektu. Sve eventualne vee koliine ugraenog betona ili gline
iznad projektiranih, zbog greaka u iskopu, nee se obraunati niti platiti.

U jedininu cijenu rada ukljuena je dobava, prijevoz i ugradnja na ureeno dno
drenanog rova sloja betona ili gline.

3-02.3.3 Postavljanje drenanih cijevi

Opis rada

Na izravnano i ureeno dno rova ugrauje se podloga od gline ili betona prema detaljima
iz projekta te potom postavljaju drenane cijevi.

Drenane cijevi su tvorniki proizvedene perforirane cijevi od betona, azbestcementa ili
tvrdog PVC profila prema projektu.

3 ODVODNJA
Drenane cijevi se polau na preuzetu podlogu u uzdunom padu prema projektu.

Kontrola kakvoe

Sve drenane cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, koji se u originalu predaju
nadzornom inenjeru shodno potpoglavlju 0-17 ovih OTU-a, a njihovu primjenu
odobrava nadzorni inenjer.

Zahtjevana kvaliteta cijevi za drenau propisana je odgovarajuim normama u okviru
ovih OTU-a .

Obraun rada

1
) poloene drenane cijevi prema
projektu

U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema, po potrebi privremeno uskladitenje
cijevi , strojno sputanje na podlogu i spajanje cijevi u projektirani uzduni nagib.

3-02.3.4 Izrada filtarskog i zavrnog glinovitog sloja

Opis rada

U drenani rov se ugrauje filtarski zrnati kameni materijal po cijeloj duini s jedne ili s
obje strane rova, prema rjeenjima iz projekta i HRN U.S4. 062.

Filtarski materijal se ugrauje u drenani rov po cijeloj visini propusnog sloja tla, sa
pribrene strane u debljini 20 cm ili prema dimenziji iz projekta.

Filtar mora odgovarati strukturi tla iz kojeg prihvaa vodu i mora biti takvog
granulometrijskog sastava koji e smanjiti brzinu teenja u odnosu na brzinu koju je
imala u sraslom tlu.

Iza filtarskog sloja u drenani rov se ugrauje kamena ispuna krupnijeg kamenog
materijala po cijeloj visini rova odnosno filtarskog sloja, prema rjeenju iz projekta i
odredbama HRN U. S4.062.

Drenani rov se s gornje strane zatvara vodonepropusnim materijalom, glinom,
glinovitim materijalom u deblini prema projektu, u svemu prema potpoglavlju 2-12 ovih
OTU-a.

Kontrola kakvoe

Svi radovi se izvode prema mjerama iz projekta i odredbama ovih OTU-a.

Kakvoa filtarskog kamenog materijala i kakvoa ispune mora odgovarati zahtjevima iz
projekta i HRN U. S4.062.

Granulometrijski sastav filtarskog sloja mora odgovarati zadanim zahtjevima po
Terzaghi-u sukladno HRN U. S4.062.

stupanj zbijenosti iznosi Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.

ODVODNJA 3

Obraun rada

3
) za ugraeni filtarski sloj prema
projektu.

Rad na izradi zavrnog vodonepropusnog sloj od glinovitog materijala obraunava se u
kubinim metrima (m
3
) stvarno ugraenog sloja.

Jedinine cijene obuhvaaju dobavu, prijevoz, privremeno skladitenje i ugradbu
materijala projektom predvienih slojeva te zatvaranje rova materijalom prema
zahtjevima iz projekta, te ienje terena od otpadnog materijala koji je nastao izvedbom
drenaa.

3 ODVODNJA
3-03 CESTOVNI PROPUSTI

Openito

Propusti se rade u svemu prema nacrtima i detaljima iz projekta.

Oni mogu biti:

Cijevni, svoeni, ploasti i okvirni propusti koji se rade na licu mjesta
Montani cijevni i okvirni propusti

Izrada propusta obuhvaa sve potrebne radove kao to su: iskopi s odvozom iskopanog
materijala, planiranje, izradu svih potrebnih oplata, skela, nabavu i postavljanje armature,
sva betoniranja, izradu izolacije, montiranje betonskih, azbestcementnih ili metalnih
cijevi, izradu tajaa, slapita, uljeva, izljeva i sve druge radove potrebne za potpuno
dovrenje propusta prema projektu, odnosno zahtjevu nadzornog inenjera.

3-03.1 ISKOP ZA TEMELJE PROPUSTA

Opis rada

Iskop za temelje propusta obavlja se prema mjerama danim u projektu ili mjerama
naknadno odreenim na terenu u ovisnosti o terenskim prilikama, a odobrenim od
nadzornog inenjera. Iskop se izvodi strojno a samo u iznimnim sluajevima i kod malih
koliina iskopa runo.

Za ovaj iskop vrijede u svemu odredbe potpoglavlja 2-02 i 2-04 ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Geometrijska tonost izvedbe iskopa treba biti propisana u projektu. Ukoliko to
projektom nije definirano, dozvoljeno odstupanje je 2 cm od projektirane kote.

Izvedeno stanje kontrolira se geodetski. Geodetski nadzor provjerava tekue geodetsko
snimanje i potpisom ovjerava dokumente izvedenog stanja. Ako traena tonost iskopa
nije postignuta, nadzorni inenjer mora zatraiti uklanjanje pogreke.

Kontrola kakvoe komponenata betona kao i izrade gotovih elemenata provodi se prema
odgovarajuim odredbama ovih OTU-a.

Projektom traena zbijenost tla iskopa, provjerava se mjerenjem modula stiljivosti
metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja zbijenosti ispivanjem prostorna mase na
najmanje dva mjesta, mjereno po duini temelja ureenog dna rova. prema HRN
U.B1.046 ; HRN U.B1.012 ;HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.

Obraun rada

Iskop se mjeri po kubinom metru stvarno obavljenog iskopa prema mjerama iz projekta,
a prema potpoglavlju 2-04 ovih OTU-a, te prema iskopnim kategorijama tla.

Jedinina cijena obuhvaa i planiranje (ureenje) dna temelja do projektom traene
tonosti. Ukoliko se traena tonost strojnim iskopom ne moe postii, jedininom
cijenom treba obuhvatiti runo ureenje i planiranje dna.

ODVODNJA 3

3-03.2 IZRADA BETONSKIH PROPUSTA

Opis rada

Betonski propusti se openito izvode prema odredbama ovih OTU-a, gdje su propisane
odredbe o izradi i ugradnji betona, postavljanju armature, skela i oplata i izradi izolacija.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe za sastavne materijale i betone vri se po odredbama vaeih propisa,
normi i u skladu s potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.

Obraun rada

Betonski radovi se obraunavaju u kubinim metrima (m
3
) ugraenog betona shodno
odredbama ovih OTU-a. U jedininoj cijeni ugraenog betona obraunata je dobava
ugradba i njega betona, sve oplate i skele, te sav drugi rad i materijal potreban za
dovrenje rada.

Rad na postavljanu armature mjeri se u kilogramu (kg) ugraene armature ovisno o
profilu. U jedininoj cijeni obraunata je dobava, prijevoz, prijenos, savijanje i montaa
armature prema specifikaciji iz projekta.

3 ODVODNJA
3-04 CESTOVNA KANALIZACIJA

Openito

Sve oborinske vode s kolnika ceste, bankina i pokosa usjeka prihvaaju se elementima
povrinske odvodnje (rubnjak, rigol i slivnik s kinom reetkom) i putem revizionih
okana uvode u kanalizaciju. Cestovna kanalizacija se shodno postavljenim uvjetima,
gradi kao zatvoreni ili otvoreni odvodni sustav. Tretman prihvaene vode ovisi o
postavljenim uvjetima i mjerama vodozatite za podruja kroz koji cesta prolazi.

inenjera i ovim OUT-a.

Kanalizacija mora biti izvedena prema detaljima predvienim u projektu i u skladu s
ovim OTU-a.

Svaka izmjena projekta koju predlae izvaa, a s kojom je suglasan projektant, prije
izvedbe mora biti odobrena i od nadzornog inenjera.

Kanalizacijske cijevi se polau na dno iskopanog rova na podloni sloj, koji mora biti
uredno isplaniran, sabijen, izraen u projektiranim mjerama i zadanim nagibima.

Podloga treba zadovoljiti odredbe ovih OTU-a.

Projektom traena zbijenost ureenog dna rova, prije ugradnje pojedinih dijelova
kanalizacije, provjerava se mjerenjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili
mjerenjem stupnja zbijenosti ispivanjem prostorna mase ureenog tla dna rova. prema
HRN U.B1.046 i HRN U.B1.012 .

Tekua mjerenja u cilju provjere zbijenosti ureenog dna rova kanalizacije treba izvriti u
svakom razmaku izmeu dva susjedna reviziona okna.

3-04.1 ISKOP ROVA ZA KANALIZACIJU

Opis rada

Rad obuhvaa strojni iskop rova za kanalizaciju u svim kategorijama materijala A, B,
i C u svemu prema dimenzijama iz projekta i odredbama potpoglavlja 2-05 ovih OTU.

irina i dubina rova zadana je projektom i mora odgovarati uvjetima iz Europskih normi
EN 1610 1997 i potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a.

Na mjestima spojeva cijevi s revizionim oknima kanalizacije, izvode se proirenja iskopa
za 50 cm ili vea prema projektu. Proirenja su potrebna za obradu, spajanje i brtvljene
spoja cijevi.

Iskopani materijal odlae se privremeno uz rub iskopanog rova na takvoj udaljenosti na
kojoj nee izazvati uruavanje iskopanog rova. Dio materijala se koristi za zatrpavanje
rova a viak odvozi na odreeno odlagalite i tamo razastire.

U radove iskopa za kanalizaciju ukljueni su radovi iskopa na mjestima revizionih okana
kao i iskopi za slivnike, te iskopi eventualno potrebnog ureenja temeljnog tla prema
odredbama potpoglavljeke 2-08 ovih OTU-a.

ODVODNJA 3
Minimalna irina iskopa rova za kanalizaciju uvjetovana je projektiranim profilom
kanalizacijske cijevi i potrebnom dubinom rova, te geotehnikim osobinama tla.

Kontrola kakvoe

Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta u svemu prema
europskim normama EN 1610-1997. Rovove treba izvoditi tako da se osigura sigurna i
struna ugradnja cjevovoda.

Ukoliko to projektom nije definirano, doputeno odstupanje kote iskopa ureenog dna
rova moe biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih
okana, kod pada dna kanalizacije manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote
dna doputeno je do max. 1 cm.

Stabilnost pokosa rova treba postii, ako je to potrebno s obzirom na fiziko-mehanika
svojstva tla, prikladnim razupiranjem ili drugim prikladnim nainom. Uklanjanje
razupora treba obaviti sukladno sa statikim proraunom tako da se cjevovod ne oteti i
ne promjeni poloaj.

Ukoliko sraslo temeljno ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti. To se postie mehanikim
zbijanjem ili zamjenom materijala prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih
OTU-a.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava po kubinom metru (m
3
) stvarno izvrenog iskopa u sraslom
stanju prema mjerama iz projekta, posebno po kategorijama iskopanog tla prema
potpoglavlju 2-05 OTU-a.

Stavkom se obraunava iskop tla odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje
vode, privremeno odlaganje materijala iz iskopa, utovar i odvoz vika materijala na
odlagalite i ienje terena u pojasu rova nakon dovrenja radova na izvedbi
kanalizacije.

Stavkom se obraunava i iskop proirenja na mjestima spojeva cijevi i revizionih okana i
slivnika i eventualno potrebno proirenje iskopa u sluaju razupiranja rova, a sve prema
EN 1610:1997 i rjeenjima iz projekta.

Jedinina cijena obuhvaa i po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do
projektom traene tonost i ovih OTU-a.

Stavkom se obraunava i eventualna potrebna i mjestimina sanacija dna iskopa prema
odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.

3-04.2 IZRADA PODLONOG SLOJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI

Openito

Nakon provjere i dokaza zbijenosti, odnosno nosivosti tla, u dnu rova ugrauje se podloga
od ljunka ili betona debljane sloja prema projektu.
Ukoliko sraslo temeljno dno iskopa ne udovoljava traenim uvjetima nosivosti, potrebno
ga je poboljati. To se postie mehanikim zbijanjem tla ili zamjenom materijala, a u
svemu prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
3 ODVODNJA
Izvedbu sanacije nekvalitetnog tla u dnu rova na duim dionicama, treba izvesti na
temelju rezultata ispitivanja na probnoj dionici.

Duina probne dionice na temelju koje e se odluiti najprikladniji nain sanacije je
priblino 30 m.

Radovi na sanaciji nekvalitetnog tla izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-08.2 ovih
OTU-a. Nain, uvjeti i detalji ugradnje podlonih slojeva za cijevi odreeni su projektom
i europskom normom EN 1610:1997.

Eventualne izmjene projektnih rjeenja moe odobriti nadzorni inenjer ali u skladu s
navedenom normom i uz suglasnost projektanta.

3-04.2.1 Izrada podlonog sloja od pijeska

Opis rada

Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa, mogue je zapoeti ugradnju podlonog sloja od
pijeska prema rjeenjima iz projekta.

Podloga od pijeska ugrauje se na odgovarajue pripremljen planum iskopa dna rova.
Pijesak se ugrauje u sloju debljine prema projektu. Minimalna debljina podlonog sloja
je od 3-5 cm.

Podloga od pijeska izvodi se na cijeloj irini dna, u jednom ili dva sloja prema projektu.

Izrada podloge u jednom sloju. U sluaju ugradnje podloge u jednom sloju, podloga se
priprema tako da cijev nalijee na podlogu duljinom isjeka krunog luka od 90
0
mjereno
od osi cijevi kanalizacije.

Izrada podloge u dva sloja. U sluaju ugradnje podloge u dva sloja, izvodi se donji sloj u
debljini 10 cm kod normalnih uvjeta tla ili 15 cm kod stijene ili drugih tvrdih podloga
(tala), sve prema EN 1610:1997. Ovaj sloj se ugrauje prije postavljanja i spajanja cijevi
dok se drugi sloj pijeska ugrauje nakon postavljanja i spajanja cijevi i prikljuaka na
revizijska okna ili druge ureaje.

Kontrola kakvoe

Izrada podloge od pijeska mora biti u svemu prema zadanim mjerama i uvjetima iz
projekta. Nije doputeno izvesti podlogu s lokalnim neravninama tako da se tijekom
eksploatacije u cijevima zadrava voda.

Treba sprijeiti svako nekontrolirano proticanja vode u rovu i tako sprijeiti ispiranje
pojedini frakcija u materijalu tla.

Izvedenu podlogu prije postavljanja kanalizacije mora preuzeti nadzorni inenjer
Odstupanje vee od 1,0 cm, na duini od 4 m nee se tolerirati.

Veliina najveeg zrna u gornjem i donjem sloju podloge ne smije biti vee od 1/3
debljine sloja podloge, odnosno slijedeih veliina:

Za promjer cijevi 200 mm veliine zrna do 22 mm
Za promjer cijevi 200 do 600 mm veliine zrna do 40 mm

ODVODNJA 3
U cilju osiguranja projektiranog poloaja kanalizacionih cijevi kako tlocrtno, tako i
visinski, u podlogu se ugrauju podloci, jahai ili drugi umetci, koji osiguravaju
projektom zadane visine.

Visine ugraenih podloaka geodetski se kontroliraju, prate i provjeravaju. Postavljanje
cijevi moe otpoeti tek kad nadzorni inenjer preuzme podlogu (visinski i po zbijenosti)
i nakon to se otklone sve nepravilnosti i greke.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava po metru kubinom (m
3
) ugraenog podlonog sloja pijeska
(donji i gornji) debljine prema projektu.

Stavkom se obraunava dobava materijala u koju je ukljuen utovar, prijevoz, istovar,
razastiranje s nabijanjem u rovu u zadanu debljinu iz projekta. U jedininu cijenu
ukljuena je izvedba posteljice cijevi u zadani oblik prema rjeenju iz projekta.

Stavkom se obraunava i sav potreban pomoni pribor, materijal i rad koji se koristi za
osiguranje poloaja cijevi. Eventualne vee koliine zbog iskopa nee se obraunati niti
platiti.

3-04.2.2 Izrada podlonog sloja od betona

Opis rada

Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa rova mogue je zapoeti ugradnju podlonog sloja
od betona prema rjeenjima i zadanoj geometriji iz projekta.

Debljine podlonog sloja je od 5 do 15 cm ovisno o rjeenju iz projekta.
Betonska podloga, kao posteljica kanalizacione cijevi, ugrauje se u jednom ili dva sloja.

Prvi sloj betona je izravnavajui sloj klase C 12/15 (MB 15) debljine 5 cm, koji mora
zadovoljavati uvjete ovih OTU-a. Ovaj sloj ugrauje se prije postavljanja cijevi.

Drugi sloj slui kao posteljica cijevi i ugrauje se nakon postavljanja cijevi. Ovaj sloj je
razliite debljine ovisi o promjeru cijevi. Ugrauje se tako da cijev kanalizacije nalijee u
poprenom smislu na l/4 do 1/3 opsega cijevi, odnosno na duljinu krunog isjeka, koji
zatvara kut od 90
0
, mjeren iz sredita presjeka cijevi.

Nain, uvjeti i detalji ugradnje podlonih slojeva za cijevi odreeni su projektom i
europskom normom EN 1610:1997.
U sluaju izmjena u odnosu na rjeenja iz projekta koje odobrava nadzorni inenjer, te
izmjene moraju biti u skladu s navedenom normom i usuglaene s projektantom.
Sastav mjeavine betona za podloni sloj mora odgovarati zahtjevima iz projekta i ovih
OTU-a.

Kontrola kakvoe

Podloni sloj od betona ugrauje se prema zadanim mjerama iz projekta i ovih OTU-a.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevu iz projekta, betonu klase C 12/15 (MB 15)
Dno iskopa rova prije ugradnje betonske podloge, mora biti isplanirano i sabijeno prema
zahtjevu iz projekta i ovih OTU-a.

Proizvodnja, ugradnja, kontrola sukladnosti betona trebaju biti sukladni zahtjevima iz
ovih OTU-a.
3 ODVODNJA

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u metrima kubinim (m
3
) ugraenog sloja betona debljine i
irine i prema projektu, klase C 12/15 (MB 15). Sve eventualne vee koliine ugraenog
betona iznad projektirane zbog greaka u iskopu nee se obraunati niti platiti.

U cijenu rada ukljuena je dobava, prijevoz ugradnja i njega betona.

3-04.3 UGRADNJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI

Openito

Za cestovnu kanalizaciju koriste se slijedee vrste cijevi: betonske, azbestcementne, PVC
cijevi, eline beavne, a samo u iznimnim sluajevima ljevanoeljezne, keramike,
cijevi, i cijevi od drugih materijala koji udovoljavaju propisanim uvjetima iz projekta i
imaju potvrdu i doputenje ugradnje u Republici Hrvatskoj.
Kanalizacijske cijevi se ugrauju na pripremljeni podloni sloj od pijeska ili betona.
Postavljanje cijevi moe zapoeti tek nakon to nadzorni inenjer preuzme podlogu,
geodetskom kontrolom na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue.

Cijevi za cestovnu kanalizaciju su najee krunog presjeka, a dimenzije i promjer cijevi
zadane su projektom.

Opis rada

Cijevi se strojno paljivo sputaju u rov, dotjeruju u pravac i spajaju, u svemu prema
projektu i uputama proizvoaa.
Betonske se cijevi spajaju tako da se na prethodno obukano pero jedne cijevi prisloni
utor druge cijevi i s vanjske strane izradi jo pojaanje debljine od 3 do 5 cm, irine 10
cm od cementnog morta omjera 1:3.

Vibropreane vodonepropusne kanalske cijevi s ugraenom gumenom brtvom treba
prevoziti, polagati i spajati prema detaljima i uputama proizvoaa cijevi.

Azbestcementne cijevi, keramike cijevi i cijevi od plastine mase spajaju se prema
detaljima i uputama proizvoaa, odgovarajuim fazonskim komadima i spojnim
sredstvima.

Spojevi cijevi moraju biti vodonepropusni kao i prikljuci cijevi na revizijsko okna.
Spojevi cijevi mogu se obraditi cementnim mortom, bitumeniziranom trakom zalivenom
bitumenskom smjesom, gumenim brtvama ili prstenovima od gume, spojnicama i raznim
vrstama kitova za brtvljenje reki.

Kontrola kakvoe

Sve cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, u originalu shodno potpoglavlju 0-17
OTU-a, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inenjer.

Zahtjevana kvaliteta cijevi za kanalizaciju propisana je odgovarajuim normama u okviru
ovih OTU-a odnosno HRN.

Polaganje cijevi i ispitivanje gotove cestovne kanalizacije mora u svemu odgovarati
europskim normama EN 1610:1997.

ODVODNJA 3

Materijal koji ne odgovara traenim zahtjevima kvalitete nemoe se ugraditi.

Cijevi za kanalizaciju trebaju zadovoljiti zahtjeve prema HRN:

dimenzije (promjer, duina, debljina stjenke),
vodonepropusnost,
otpornost na pritisak na tjemenu,
upijanje vode (pri potapanju).
trajnost i otpornost na agresivne tvari: soli i naftne derivate

Kakvoa cijevi za kanalizaciju mora odgovarati svim zahtjevima projekta, ako su
posebno navedeni.

Ugradnja djelomino oteenih ili napuklih cijevi nije doputena.

Tekua ispitivanja

Minimalna tekua ispitivanja kakvoe cijevi obuhvaaju ispitivanje cijevi na min 2000 m
1

ugraene kanalizacije. U vodozatitnim podrujima ta ispitivanja se provode na svakih
1000 m.

Program tekuih ispitivanja odobrava nadzorni inenjer.

Ako nadzorni inenjer prilikom tekuih ispitivanja ustanovi da rezultati imaju vea
odstupanja od traenih vrijednosti, moe poveati obim minimalnih tekuih ispitivanja.

Ako je projektom definirana potrebna vodonepropusnost kanalizacijskog sustava, onda
treba izvriti odgovarajuu provjeru vodonepropusnosti na nezasutom ali osiguranom
dijelu ispitivane kanalizacije. Ispitivanje treba provesti u skladu s odredbama norme
HRN-EN 1610.

Ispitivanje kanalizacije na vodonepropusnost vri se ispitnim tlakom koji proizlazi iz
mjerenja punjenjem ispitne dionice do razine terena, ovisno od unaprijed zadanog,
uzvodnog ili nizvodnog okna - i to najvie 50 kPa, a najmanje 10 kPa, mjereno na
tjemenu cijevi u vremenu od 60 min. Kanalizacija se ostavlja napunjena vodom 24 h da
se stijenke cijevi natope vodom (betonske cijevi), zatim se podie pritisak do propisanog.
Probna dionica se dri pod pritiskom 60 min.

Zahtjevi ispitivanja:

Tlak se mora odrati unutar 1 kPa ispitnog tlaka od 50 kPa na tjemenu cijevi.
Treba mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja za
postizanje tog zahtjeva, kao i visinu tlaka u svakom trenu na zahtijevani ispitni tlak.

Zahtjev kontrole je ispunjen, kada volumen dodavane vode nije vei od:
0,15 I/ m
2
u 30 min za cjevovode
0,20 I/ m
2
u 30 min za cjevovode ukljuivo slivnike
0,40 I/ m
2
u 30 min za revizijska okna

NAPOMENA: m
2
oznaava omoenu unutarnju povrinu.

Ukoliko nije drugaije navedeno, moe se priznati ispitivanje pojedinanih spojeva
umjesto ispitivanja itavog cjevovoda, obino za kanalizaciju veu od DN 1000 mm.
3 ODVODNJA

Za ispitivanje pojedinanih cijevnih spojeva treba odabrati povrinu za ispitivanje prema
povrini jedan metar dugog odsjeka cijevi, sve ukoliko nije drugaije zahtijevano.

Zahtjevi ispitivanja odgovaraju onima gore navedenim s ispitnim tlakom od 50 kPa na
tjemenu cijevi.

Rezultate ispitivanja vodonepropusnosti u originalu treba predati nadzornom inenjeru.
Preporua se kontrola zbijenosti bonog zatrpavanja i glavnog zatrpavanja za vrijeme
napredovanja radova.


Opseg kontrolnih ispitivanja, koja obavlja investitor, u pravilu je u omjeru 1:3 s tekuim
ispitivanjima. Mjesta za uzimanje uzoraka za tekua i kontrolna ispitivanja kvalitete
izvedbe, odreuje nadzorni inenjer po statistikom kljuu.

Nadzorni inenjer takoer odreuje opseg i uvjete geodetskih mjerenja izvedene
kanalizacije. Dozvoljena odstupanja u odnosu na projektirane kote, ovise o uzdunom
nagibu. Uzduni pad ugraenih cijevi izmeu revizionih okana mora uvijek biti
jednoznaan. Nedopustiva je ugradba cijevi u horizontali ili lokalno u kontranagibu.

Obraun rada

1
)

ugraene kanalizacione cijevi.
Jedininom cijenom ukljuena je nabava i doprema cijevi, posebno za svaki profil, na
gradilite s istovarom uz kanalizacijski rov, privremeno odlagalite ili skladitenje, razvoz
du trase, sputanje u rov i ugradnja prema zadanim uvjetima iz projekta i ovih OTU-a.

U jedininu cijenu ukljuen je sav rad, dodatni materijal i pribor potreban za potpunu
propisanu ugradnju i spajanje kanalizacionih cijevi.

Stavkom su obraunati fazonski komadi, brtvila, obrada spojeva i sve ostalo to je
potrebno za potpuno dovrenje rada na ugradnji kanalizacije, ukljuivo i kontrolu
vodonepropusnosti.

3-04.4 REVIZIJSKA OKNA (RO)

Openito

Rad obuhvaa izvedbu revizijskih okana od monolitnog tvorniki proizvedenog betona s
betoniranjem na mjestu ugradnje ili tvorniki pripremljenih gotovih elemenata i
sastavljanih u cjelinu na mjestu izvedbe revizijskog okna. U cestogradnji se najee
revizijska okna izvode kao:

monolitna betonirana na licu mjesta
montana od tvorniki proizvedenih betonskih elemenata
polumontana od tvorniki proizvedenih gotovih elemenata od azbestcementnih ili
plastinih cijevi.

Revizijska okna ugrauju se na mjestima prema zadanom rasporedu iz projekta u
pripremljeni iskop. Sraslo ili nasuto tlo ispod RO mora biti sabijeno do modula stiljivosti
Ms 30 MN/m
2
mjereno krunom ploom 300 mm, ili mjerenom stupanju zbijenosti
Sz 95% u odnosu na standardni Proctorov postupak.

ODVODNJA 3
Tekuim ispitivanjem treba provjeriti i dokazati projektom propisanu zbijenost ureenog
tla ispod dna svakog revizijskog okna

U revizijskim oknima visine preko 1 m ugrauju se tipske stupaljke od lijevanog eljeza
ili elika otpornog na koroziju, a na razmaku 35-40 cm ili prema rasporedu iz projekta.

Stavkom se obraunava izvedba kinete prema projektu, njega betona, te uklanjanje oplate
i ienje gradilita od otpada prije poetka zatrpavanja rova kanalizacije.

3-04.4.1 Monolitna revizijska okna

Opis rada

Monolitna revizijska okna krunog ili pravokutnog presjeka izvode se od betona klase
C 40/45 (v/c faktor ispod 0,45). Revizijska okna se ugrauju na pripremljeni iskop i
ureeno dno bez podloge ili na podloni sloj od pijeska ili betona.

Debljina dna i stijenki revizijskog okna zadana je projektom i izvodi se u jednostranoj ili
dvostranoj oplati.

Minimalni otvor kao i popreni presjek RO mora biti 600x600 mm. Dimenzije svijetlog
otvora revizijskog okna zadane su projektom i ovise o promjeru prikljune kanalizacione
cijevi.

Rad obuhvaa izvedbu kinete u revizionim oknima prema detaljima iz projekta. Ispuna se
radi betonom klase C 12/15 (MB15) koji mora zadovoljavati uvjete iz ovih OTU-a.

Za izvedbu kineta koriste se kao oplata polucijevi promjera prikljuene kanalizacije
(raunajui dotonu cijev).

Kontrola kakvoe

Revizijska okna se izvode prema zadanim mjerama i visinskim kotama prikljuaka iz
projekta. Revizijska okna se rade od betona klase C 40/45. Kontrolu kakvoe proizvodnje
i kontrola i potvrivanje sukladnosti trebaju odgovarati zahtjevima iz ovih OTU-a
(vodocementni faktor ispod 0,45). Otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje u 50
ciklusa prema HRN U.M1.055. Proizvodnja i izvedba betona moraju biti sukladne
zahtjevima iz EN 206, EN 12370 i udovoljiti zahtjevima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2
knjige IV ovih OTU-a.

Dno iskopa za revizijsko okno mora biti zbijeno do modula stiljivosti Ms 30 MN/m
2.

mjeren krunom ploom 300 mm ili stupnja zbijenosti Sz 95% u odnosu na
standardni Proctorov postupak.

Tonost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama, kako podloge cijevi tako i
visinski poloaj ugraene cijevi kanalizacije. Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih
povrina, bez gnijezda i pukotina.

Izvoa moe poeti s gradnjom revizijskih okana nakon to je nadzorni inenjer preuzeo
ugraeni podloni sloj.

Svi radovi moraju biti tako izvedeni da je osigurana projektom propisana
vodonepropusnost revizijskog okna i prikljuaka. Izvedba revizijskog okna mora
osigurati dobro nalijeganje lijevanoeljeznog poklopca na pripremljeno leite prema
projektu.
3 ODVODNJA

Obraun rada

Radovi se mjere i obraunavaju po komadima ugraenog i preuzetog revizijskog okna
prema dimenzijama iz projekta.

U jedininu cijenu ukljuena je priprema podloge, nabava, doprema (dovoz), ugradnja,
njega tvorniki pripremljenog betona, izvedba kinete, ugradnja stupaljki, izvedba leaja
ili okvira poklopca, uklanjanje oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom
izvedbe revizijskog okna.

3-04.4.2 Revizijsko okno od montanih betonskih elemenata

Opis rada

Izvedba revizijskih okana od montanih betonskih, tvorniki pripravljenih elemenata
krunog ili pravokutnog presjeka od betona klase C 40/45 (vodocementni faktor ispod
0,45).

Revizijska okna se ugrauju na pripremljeni betonsku podlogu, sukladno preporuci ili
uvjetu ili propisanom zahtjevu proizvoaa revizijskog okna i ovih OTU-a.
Prikljuak kanalizacije od betonskih i drugih materijala realizira se prijelaznim
nastavkom i detaljima proizvoaa.

Rad obuhvaa izvedbu temelja i prikljuaka prema detaljima iz upute proizvoaa.
Izvedba kinete, ako nije tvorniki predvieno, radi se betonom C 12/15 (MB 15) koji
mora zadovoljavati uvjete iz ovih OTU-a. Kinetu treba zavrno obraditi cementnim
mortom.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe betona vri se uzorkovanjem iz gotovih ugraenih elemenata
montanog revizijskog okna, prema odredbama ovih OTU-a.

Prije ugradnje lijevano eljeznih poklopaca izvaa je obvezan predoiti u originalu
dokaze o upotrebljivosti.

Za temelj i kinetu (RO) koristi se beton klase C 12/15 koji mora zadovoljiti uvjete iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU-a.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava po komadu propisno ugraenog i preuzetog revizijskog okna.
Stavkom se obraunava sabijanje i ureenje podloge, izvedba podloge (temelja) prema
uputi proizvoaa i izrada prikljuaka prema projektu.

U jedininu cijenu ukljuena je nabava i doprema svih sastavnih dijelova revizijskog
okna, ugradnja dijelova prema zadanoj shemi projektanta ili izvoaa, ukljuivo obrade
sljubnica.

U cijenu izvedbe revizijskog okna od montanih elemenata, ukljuena je izvedba kinete,
ugradnja stupaljki, izvedba leaja ili okvira poklopca, uklanjanje oplate i ienje okolia
od otpada nastalog tijekom izvedbe revizijskog okna.

ODVODNJA 3
3-04.4.3 Revizijsko okno od montanih azbestcementnih elemenata

Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju tvorniki proizvedenih elemenata revizijskog
okna od azbestcementnih cijevi, te postavljanje i ugradnja elemenata revizijskog okna
prema zadanoj shemi iz projekta. Azbestcementni elementi kao dijelovi revizijskog okna,
ugrauju se po propisanoj shemi na prethodno pripremljenu betonsku podlogu.

Za betonsku podlogu i kinetu koristi se beton klase C 12/15 koji mora zadovoljiti uvjete
ovih OTU-a.

Rad obuhvaa izradu betonske podloge, prema potrebi izvedbu kinete, ugradnju stupaljki,
izvedbu leaja ili okvira za postavljanje poklopca. Rad po ovoj stavci ukljuuje
uklanjanje oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom izvedbe revizijskog okna.
Svi ostali radovi izvode se prema detaljima iz projekta ili ako je potrebno prema izmjeni
koju je odobrio nadzorni inenjer uz suglasnost projektanta.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe, proizvodnje i ugradnje, te potvrivanje sukladnosti, treba odgovarati
zahtjevima iz ovih uvjeta ili onih koji su propisani projektom.

Kontrola tonosti izvedbe provjerava se geodetskom izmjerom i svako odstupanje od
zadanih kota za vie od 1 cm, treba popraviti.

Kontrolu kakvoe proizvodnje i proizvoda, kontrola i potvrivanje sukladnosti trebaju
odgovarati zahtjevima iz posebnih uvjeta ugradnje koji su propisani projektom

Obraun radova

Rad se mjeri i obraunava po komadu propisno ugraenog i preuzetog revizijskog okna.
Stavkom se obraunava eventualno potrebno sabijanje i ureenje tla, izvedba betonske
podloge, kao i izvedba prikljuaka prema projektu ili prema uputi proizvoaa.

U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema svih sastavnih dijelova revizijskog okna
i ugradnja dijelova prema zadanoj shemi projektanta ili proizvoaa, ukljuivo obradu
sljubnica.

U cijenu izvedbe revizijskog okna od montanih elemenata ukljuena je izvedba kinete,
ugradnja stupaljki, izvedba leaja ili okvira poklopca, uklanjanje oplate i ienje okolia
od otpada nastalog tijekom izvedbe revizijskog okna.

3-04.4.4 Ugradnja poklopaca na revizijska okna

Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu (po potrebi uskladitenje) i ugradnju lijevano eljeznih
poklopaca, veliine, teine i nosivosti prema uvjetima iz projekta. Pod nabavom i
ugradnjom poklopca podrazumijeva se nabava i ugradnja okvira i samog poklopca
projektom zadane nosivosti i otvora.

Poklopci se ugrauju na pripremljeni okvir ili plou revizijskog okna, prema detaljima iz
projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije doputeno da se zbog
netone izvedbe poklopac ljulja kod nesimetrinog pritiska.
3 ODVODNJA

Kontrola kakvoe

Tonost izvedbe prati se i kontrolira geodetskom snimkom visine ugraenog poklopca i
svako odstupanje od projektom zadanih mjera i kota veom od 1 cm. treba popraviti.
Ukoliko se poklopac nalazi u kolniku, onda je doputeno odstupanje od visine zavrnog
sloja od 5 mm.
Izvoa radova odnosno proizvoa poklopaca prije ugradnje okvira i postavljanja
poklopca obvezan je predati nadzornom inenjeru u originalu dokaz o uporabljivosti.

Obraun rada

Radovi se mjere i obraunavaju po komadu ugraenog okvira i poklopca prema
dimenzijama iz projekta.

Stavkom se obraunava nabava, doprema i ugradnja okvira na pripremljeno leite i
postavljanje poklopca zadane nosivosti iz projekta. Jedinina cijena ukljuuje i izradu
armirano betonskog okvira za leite poklopca RO.

3-04.5 SLIVNICI (VODOLOVNA GRLA )

Openito

Rad obuhvaa izvedbu slivnika od monolitnog tvorniki proizvedenog betona s
betoniranjem na mjestu ugradnje ili tvorniki pripremljenih elemenata razliitih
graevinskih materijala sastavljanih u jednu funkcionalnu cjelinu na mjestu izvedbe
slivnika.

U cestogradnji se slivnici izrauju najee kao:
monolitni betonski izvedeni na licu mjesta
montani od tvorniki proizvedenih betonskih elemenata
montani od tvorniki proizvedenih elemenata od azbestcementa.

Slivnici se ugrauju zadanih dimenzija na mjestima prema rasporedu iz projekta. Slivnici
se ugrauju u pripremljeni iskop zadanih dubina i zbijenosti tla. Rad na iskopu za slivnik
izvodi se i obraunava prema potpoglavlju 4-04.1 i 4-04.2 ovih OTU.

Dno iskopa za slivnik mora u svemu odgovarati uvjetima i odredbama potpoglavlja 2-05 i
2-08 ovih OTU-a.

Slivnici se ugrauju izvedbom jednostrane ili dvostrane oplate ili bez oplate, koristei
betonsku ili azbestcementnu cijev kao unutarnju oplatu. Slivnici se po pravilu ugrauju
krunog presjeka 50 cm s dubinom talonice 100-150 cm.

3-04.5.1 Slivnik od monolitnog betona

Opis rada

Izvedba slivnika od monolitnog betona krunog ili pravokutnog presjeka je od betona
klase C 40/45 (min MB 30). Slivnik se ugrauju na pripremljeni iskop i ureeno dno
(bez) podloge ili na podloni sloj od pijeska ili betona.
Minimalni otvor kao i popreni presjek slivnika je 50 do 40 cm. Svijetli otvor
slivnika zadan je projektom i mora biti takvih dimenzija koje omoguuju ugradbu slivne
reetke veliine 400x400 mm.
ODVODNJA 3

Kontrola kakvoe

Slivnici se ugrauju prema zadanim mjerama i rasporedu iz projekta.
Dno iskopa za slivnik mora biti zbijeno do modula stiljivosti Ms 25 MN/m
2.
mjereno
krunom ploom 300 mm ili do stupnja zbijenosti Sz 95% u odnosu na standardni
Proctorov postupak.

Tonost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama, kako podloge cijevi tako i
visinski poloaj ugraene cijevi. Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez
gnijezda i pukotina.
Izvoa moe poeti s gradnjom slivnika nakon to je nadzorni inenjer preuzeo ugraeni
podloni sloj.
Kontrola kakvoe, proizvodnje i ugradnje, te potvrivanje sukladnosti, treba odgovarati
zahtjevima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih ovih OTU-a i onih koji su
propisani projektom.

Svi radovi moraju biti tako izvedeni da je osigurana projektom propisana
vodonepropusnost slivnika. Izvedba gornjeg ruba slivnika treba izvesti u zadanom
poprenom nagibu kolnika ili rigola. Gornji rub reetke treba ugraditi za 5-8 mm nie od
kote rigola ili ruba kolnika.

Obraun radova

Radovi se mjere i obraunavaju po komadima ugraenog slivnika prema dimenzijama iz
projekta.
U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema (dovoz), ugradnja, njega tvorniki
pripremljenog betona, izvedba leaja ili okvira i postavljanje slivne reetke, uklanjanje
oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom izvedbe slivnika.

3-04.5.2 Slivnik od montanih betonskih ili azbestcementnih elemenata

Opis rada

Slivnici od montanih tvorniki pripravljenih elemenata krunog presjeka od betona klase
C 40/45 (min MB 30) ili azbestcementa. montiraju se prama shemi proizvoaa.

Slivnici se ugrauju na pripremljenu betonsku podlogu prema detalju iz projekta.
Prikljuak na reviziono okno ili direktno na cijev kanalizacije izvodi se spojnim cijevima
15 ili 20 cm, odnosno prema mjerama iz projekta.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe betona vri se uzorkovanjem iz gotovih ugraenih elemenata cijevi
slivnika prema odredbama ovih OTU-a.

Prije ugradnje lijevano eljeznih kinih reetki izvoa je obvezan predoiti u originalu
dokaze o upotrebljivosti i nosivosti proizvoda.

Obraun radova

Rad se mjeri i obraunava po komadu propisno ugraenog i preuzetog slivnika. U cijenu
stavke ukljueno je sabijanje i ureenje tla, izvedba podloge prema uputi proizvoaa i
izvedba prikljuaka prema projektu. Stavka ukljuuje nabavu, dopremu i ugradnju kine
reetke nosivosti i oznake prema projektu.
3 ODVODNJA

U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema svih sastavnih dijelova slivnika i
ugradnja dijelova prema zadanoj shemi projektanta ili proizvoaa, izvedba leaja ili
okvira kine reetke, uklanjanje oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom
izvedbe slivnika.

3-04.6 ZATRPAVANJE ROVA KANALIZACIJE

Opis rada

Zatrpavanje kanalizacijskog rova smije zapoeti nakon to izvoa predoi dokaze
uporabljivosti materijala i elemenata, te potvrdu ovlatenog tijela o vodonepropusnosti, te
poto nadzorni inenjer preuzme ugraene kanalizacijske cijevi

Za ispunu rova treba koristiti materijal iz iskopa rova, ako po svojim svojstvima odgovara
zahtjevima iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.

Ako materijal ne odgovara navedenim zahtjevima, izvoa treba predloiti drugi materijal
za ispunu. Eventualnu primjenu tog materijala odobrava nadzorni inenjer.

Dio rova oko cijevi do visine od 30 cm iznad cijevi zatrpava se pogodnim zemljanim ili
pjeskovitim materijalom u kome nesmije biti zrna veih od 8 mm. Krupnijim materijalom
iz iskopa smije se zatrpavati preostali dio rova.

Materijal se zbija oprezno, runo ili laganim sredstvima za sabijanje tla, kako ne bi dolo
do oteenja kanalizacijskih cijevi.

Debljina slojeva pri zbijanju mora odgovarati vrsti materijala i primijenjenom stroju za
zbijanje, kako bi se osigurala mogunost postizanja traene zbijenosti po cijeloj dubini
rova.

Kontrola kakvoe

Traena zbijenost ovisi o poloaju cijevi kanalizacije. Ako se cijevi kanalizacije ugrauju
u trup ceste, vrijede zahtjevi iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.

Ako se cijevi kanalizacije ugrauju izvan trupa ceste, traeni stupanj zbijenosti Sz iznosi
najmanje 95% u odnosu na standardni postupak po Proctoru (HRN U.B1.038).

Dio ispune, koji je vii od 70 cm iznad tjemena cijevi, zbija se jaim strojevima za
zbijanje.

Detaljni opis materijala za zatrpavanje rova dat je u potpoglavlju 2-09.3 ovih OTU-a. Za
kontrolu kakvoe materijala i radova vrijede zahtjevi iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.

Kontrola zbijenosti obavlja se odreivanjem stupnja zbijenosti (Sz) u odnosu na
standardni Proctorov postupak. Zbijenost se provjereva na svakom sloju ispune, na svakih
50 m
l
kanalizacije i vrijede isti uvjeti kao za ugradnju nasipa po potpoglavlju 2-09 ovih
OTU-a.

Projektom traena zbijenost nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje
se i dokazuje tekuim mjerenjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili mjerenjem
stupnja zbijenosti, ispivanjem prostorna mase zbijenog tla izmeu dva susjedna reviziona
okmna uvaavajui HRN U.B1.046 i HRN U.B1.012.

ODVODNJA 3

Obraun rada

Rad po ovoj stavci obraunava se po m
3
ugraenog materijala u rovu uz odbitak
volumena kanalizacione cijevi.

Rad se obraunava za ugraeni materijal posebno za:

ispuna rova sitnim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi u m
3

ispuna rova krupnijim materijalom od 30 cm do vrha rova, linije terena sa skinutim
humusom ili do koje je rov iskopan u sraslom materijalu u m
3
.

Rad se obraunava prema mjerama danima u projektu, sukladno ovim tehnikim
uvjetima, odnosno uputama nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni
u koju je ukljuen sav materijal, prijevoz i rad na izradi ispune rova i sve ostalo to je
potrebno za potpuno dovrenje rada.

3-04.7. RUBNJACI

3-04.7.1 Izrada betonskih rubnjaka

Openito

Rubnjaci se ugrauju s vanjske strane prometnih traka odnosno kolnika s ciljem
vizualnog voenja prometa i kontrolirane odvodnje kolnika. Koriste se rubnjaci razliitih
veliina i oblika. Betonski rubnjaci su najee tvorniki proizvedeni elementi duine 100
cm ili 80 cm.

Opis rada

Rubnjaci se rade prema detaljima i mjerama iz projekta. Dimenzije standardnih rubnjaka
obino su duine 1,00 m s poprenom presjekom 18/24 cm. Mogu biti i drugih dimenzija
prema zahtjevima iz projekta. Rubnjaci se ugrauju na betonsku podlogu sukladno
detaljima iz projekta

Kontrola kakvoe

Rubnjaci moraju imati dokaz o uporabljivosti koji se u originalu predaje nadzornom
inenjeru
Rubnjaci se polau na podlogu od betona klase C 12/15 (MB15), prema detalju iz
projekta. Kontrola kakvoe gotovog ugraenog rubnjaka mora biti sukladno odredbama
ovih OTU-a.

Beton ugraenog rubnjaka mora biti klase C 40/45 (MB 45) v/c faktor ispod 0,45,
otporan na smrzavanje i soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a
proizvodnja i izvedba mora biti u skladu s uvjetima EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a.
Ugraeni rubnjak nesmije imati pukotine niti bilo kakva druga oteenja

Obraun rada

Rad se mjeri u metrima (m
l
) postavljenih rubnjaka prema detaljima iz projekta, ukljuivo
s izvedbom podloge.
Stavkom se obraunava nabava doprema, privremeno uskladitenje i ugradnja rubnjaka
kao i sav potreban dodatni rad i materijal to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

3 ODVODNJA
3-04.7.2 Izrada rubnjaka od kamena

Opis rada

Rubnjaci od prirodnog kamena moraju biti izraeni od zdravog, kvalitetnog, eruptivnog
ili sedimentnog, jedrog kamena. Ovi rubnjaci se izrauju prema zadanim dimenzijama iz
projekta. Rubnjaci od kamena ugrauju se na betonsku podlogu prema detalju iz projekta.
Reke izmeu pojedinih rubnjaka ne smiju biti ire od 10,0 mm. Ispunjavaju se
drobljenim pijeskom i zalijevaju cementnim mortom do dubine reke 4,0 cm u omjeru
1:2. Vidljiva povrina rubnjaka mora biti rezana ili obraena picom,

Kontrola kakvoe

Kameni rubnjaci moraju biti ugraeni prema kotama i mjerama iz projekta. Vidljiva
povrina rubnjaka mora zadovoljavati estetske zahtjeve to odobrava nadzorni inenjer,
nakon izrade kraeg pokusnog odsjeka i pregleda na poetku rada.
Kamen za rubnjak mora odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima dokaza kakvoe iz
europski normi EN 1343:2000.
Izvoa je duan predati nadzornom inenjeru originalne dokaze o uporabljivosti
konkretnog kamena i drugih materijala koji e se koristiti tijekom izvedbe rubnjaka.

Tekua ispitivanja kakvoe obavlja izvoa prema odgovarajuim odredbama iz
Europskih normi EN 1343: 2000 i ovim OTU za pojedine upotrijebljene materijale.
Kontrolna ispitivanja kakvoe provode se u odnosu 1:3 na tekua ispitivanja.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u metrima (m
l
) izraenog rubnjaka, za svaku odgovarajuu
irinu i vrstu rubnjaka posebno. Stavka obuhvaa nabavu, dopremu po potrebi privremeno
uskladitenje kamenih elemenata, potrebna dorada i ugradnja sukladno detaljima iz
projekta.

Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
za izrada i sabijanje betonske podloge rubnjaka, korekciju visine podloge kao eventualni
dodatni iskop ili nasipavanje, te sve prijevoze i prijenose, kao i sve druge pomone
radove to je potrebno za potpuno dovrenje rubnjaka.

3-04.8 RIGOLI

Openito

Rad obuhvaa izradu rigola odreenog tipa po dimenzijama i odsjecima ceste prema
projektu a u svemu prema ovim OTU.
Rigoli mogu biti:

betonski (monolitni ili montani),
kameni

irina dna rigola je 0,50 ili 0,75 m, to ovisi o intenzitetu oborina, kako je projektom
odvodnje prometnice definirano. Rigoli se moraju zavriti prije poetka izrade slojeva
kolnike konstrukcije koji su po debljinama u zbroju tanji od debljine (visine) tijela (dna)
rigola.

Dno rigola se izrauju u poprenom nagibu 10 % do 15 % i drugim zadanim mjerama iz
projekta.
ODVODNJA 3

3-04.8.1 Izrada betonskih rigola

Opis rada

Betonski rigoli se ugrauju prema detaljima iz projekta, na podlozi nosivog sloja od
zrnatog kamenog materijala ili na sloju cementom stabiliziranog kamenog materijala.
Betonski rigoli se izvode najee u dva dijela od tvorniki proizvedenih elemenata,
rubnjaka i posebno ploe dna rigola u zadanom nagibu (poprenom padu).

Dno rigola radi se od monolitnog, tvorniki proizvedenog betona ,dimenzija i klase prema
projektu ili od tvorniki proizvedenih elemenata zadanih dimenzija prikladnih za izvedbu
dna rigola.

Monolitna izvedba rigola radi se u kampadama duine prema projektu, obino 3 do 5 m.
Razdjelnice kod kampada duine do 3,0 m, rade se s odgovarajuim umetcima koja ostaje
u razdjelnici koju po zavretku betoniranja, reu ili na drugi nain uklanjaju neposredno
uz povrinu dna rigola.

Betonski se rigoli mogu ugraivati i strojno u punom profilu, posebnim strojevima za
izradu rigola na licu mjesta. U tom sluaju izvoa mora pokusnim radom prethodno
dokazati postizanje zadovoljavajue kvalitete betona i tonosti geometrijskih elemenata
nakon izvedbe.

Kontrola kakvoe

Podloga za izvedbu rigola mora imati potrebnu ravnost i geometrijske elemente prema
projektu. Zbijenost podloge mora biti takva da je modul stiljivosti Ms 80 MN/m
2

mjeren krunom ploom 30 cm i mora zadovoljiti uvjete iz potpoglavlja 3-01.2 ovih
OTU-a.

Ispitivanje zbijenosti obavlja izvoa radova putem tekuih ispitivanja na svakih 100 m a
investitor putem kontrolnih ispitivanja na svakih 200 m
Beton za rigole mora biti klase C 40/45 (v/c faktora ispod 0.45) otpornog na smrzavanje i
soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a proizvodnju i izvedbu treba
uskladiti s normama EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a.

Kod monolitne izvedbe dna rigola s kampadama duih od 3 m razdjelnice se rade irine
10 mm, s umetcima koji se odstranjuju iz reke nakon uvrivanja betona. U tom se
sluaju razdjelnice zalijevaju masom za zalijevanje. Razdjelnice moraju zadovoljiti
zahtjeve prema HRN U.M3.095. Masa za zalijevanje razdjelnica ugrauje se samo do
dubine 3-4 cm, dok se ostala visina odnosno dubina reke ispunjava s prirodnim ili
drobljenim pijeskom veliine zrna do 5 mm.

Ako se rigoli rade u prethodno izraenoj oplati, ona mora biti dobro i ravno uvrena i
otporna na vitoperenje. Beton se u oplatu ugrauje vibriranjem. Povrina betona mora biti
na odgovarajui nain obraena.
Ravnost povrine rigola mora biti u granicama od 5 mm mjereno letvom duine
4,0 m.

Tvorniki pripravljeni elementi za rigol moraju biti izraeni od betona klase C 40/45 i
moraju imati dokaz o upotrebljivosti koji se u originalu predaje nadzornom inenjeru.
Uzduni nagib ne smije biti manji od 0,2 %, a izuzetno na kratkoj duini 0,1 %. Voenje
vode rigolom (bez slivnika ) ne smije biti due od 100 m.
3 ODVODNJA

Obraun rada

l
) potpuno gotovih rigola izraenih prema
detaljima iz projekta.

Stavka ukljuuje i pripremu podloge, njeno sabijanje do zadane zbijenosti, dopremu
betona, betoniranje rigola u zadani popreni nagib i uzduni pad.

Ukoliko se rigol radi od tvorniki pripravljenih elemenata, stavkom se obraunava nabava
doprema, privremeno uskladitenje i ugradnja gotovih elemenata rigola kao i sav
potreban dodatni rad i materijal to je potrebno za potpuno dovrenje betonskog rigola.

3-04.8.2 Izrada rigola od kamena

Opis rada

Rigoli od prirodnog kamena moraju biti izraeni od zdravog, kvalitetnog, eruptivnog ili
sedimentnog jedrog kamena, dimenzija prema projektu, otpornog prema smrzavanju.

Kameni rigol je sastavljen od dva posebno ugraena dijela: prethodnog ugraenog
kamenog rubnjaka i nakon toga ugraene kamene ploe kao dno rigola, dimenzija i
kakvoe propisane projektom

Kameni rubnjak kao dio rigola ugrauje se prije ploe dna. Dno rigola od kamena
ugrauje se na prethodno mehaniki zbijeni zrnati kameni materijal kolnike konstrukcije
ceste, s tim da gornjih 5 cm podloge bude od zbijenog prirodnog ili drobljenog pijeska
veliine 0/5 mm.

Na takvu se podlogu nanosi sloj cementnog morta u omjeru 1:3, debljine 3 cm, a zatim se
ugrauje lomljeni kamen. Reke se zapunjavaju drobljenim pijeskom do visina cca. 4 cm
ispod gornje plohe dna rigola. Preostalih 3-4 cm visine zalijevaju se cementnim mortom u
omjeru 1:2.

Debljina lomljenog kamena je u prosjeku 15 cm. Pojedini komadi kamena moraju biti
dimenzija ija dua stranica nesmije biti vea od zadane irine rigola.

Reke izmeu pojedinih komada lomljenog kamena ne smiju biti ire od 2 cm.

Kontrola kakvoe

Kameni rigoli moraju biti raeni po kotama i mjerama iz projekta. Uzduni nagib ove
vrste rigola ne smije biti manji od 0,4 %. Gotova povrina rigola mora zadovoljavati
estetske zahtjeve to odobrava nadzorni inenjer, nakon izrade kraeg pokusnog odsjeka
i pregleda na poetku rada.

Izvoa je duan predati nadzornom inenjeru dokaze o upotrebljivosti konkretnog
kamena i drugih materijala koji e se koristiti tijekom izvedbe rigola.

Tekua ispitivanja kakvoe obavlja izvoa prema odgovarajuim zahtjevima u ovim
OTU za pojedine upotrijebljene materijale.

Kamen za rigole mora odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima upotrebljivosti koji se
dokazuju sukladno Europskim normama, EN 1341:2000. Dokazi se u originalu predaju
nadzornom inenjeru.
ODVODNJA 3

Obraun rada

l
) ugraenog rigola, za svaku odgovarajuu
irinu i vrstu rigola posebno. Stavka obuhvaa nabavu, dopremu po potrebi privremeno
uskladitenje kamenih elemenata, eventualno potrebnu doradu, i ugradnju dijelova rigola
sukladno detaljima iz projekta.

Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
izrada i sabijanje podloge rigola, korekcija visine podloge kao eventualni dodatni iskop ili
nasipavanje, dobavu i ugradnju cementnog morta, te svi prijevozi i prijenosi, zatita i
njega gotovog rigola, kao i sve drugo to je potrebno za potpuno dovrenje rigola.

3-04.9 IZRADA ISPUSTA RIGOLA ILI RUBNJAKA

Opis rada

Rad obuhvaa izradu ispusta rigola ili rubnjaka na mjestima predvieno projektom,
ugradnju trapeznih kanalica u pokos ili sjecite dvaju nasipa, te izvedbu ispusta vode u
teren ili odreeni recipient.

Svi dijelovi ispusta rade se prema detaljima i mjerama predvienim projektom. Ispusti
vode s kolnika predviaju se na razmacima 40 do 50 metara. Na mjestima vertikalnih
zaobljenja nivelete prometnice razmaci ispusta mogu biti i do 20 m. Kanalice se tvorniki
izrauju prema zadanim dimenzijama iz projekta.

Kanalice se polau na sloj pijeska debljine 5-10 cm, veliine zrna 0/5 mm. Uljev i izljev u
trapeznu kanalicu rade se monolitno na licu mjesta od betona klase C 40/45, a sve prema
detaljima iz projektu. U noici nasipa, za uvrivanje kanalica i konstrukcije ispusta,
izvodi se betonski prag.

Kontrola kakvoe

Ispusti rigola izvode se od betona klase C 40//45 (vodocementni faktor ispod 0,45) koji je
otporan na smrzavanje i soli te odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055; EN 206
; EN 12370 i ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe betonskih kanalica provodi se prema tekuim ispitivanjima kakvoe
betonskih kanalica na svakih 500 m, a kontrolnim ispitivanjima na svakih 1000 m u
svemu prema potpoglavlju 4-04.8.1.

Ispusti se rade na mjestima predvienia projektom.

Izvoa je duan predati nadzornom inenjeru dokaze o upotrebljivosti kanalice i drugih
materijala koji e se koristiti tijekom izvedbe ispusta. Ovi dokazi se u originalu moraju
predati nadzornom inenjeru.

Obraun rada

Rad se mjeri:
po komadu (kom) u cijelosti izgraenog ispusta rigola ili rubnjaka, prema detaljima
iz projekta,
po metru dunom (m
l
) ugraenih kanalica.

3 ODVODNJA
Stavkom je obuhvaena izrada ispusta rigola ili rubnjaka s konstrukcijom prikljuka na
kanalice, ugradnju kanalica u pokos nasipa i izvedba izljeva oborinske vode na teren ili
uputanje u odreeni recipient.

U jedininu cijenu je ukljuena nabava doprema i po potrebi uskladitenje i ugradnja
podlonog pijeska i betonskih kanalica, nabava i doprema betona za izvedbu uljeva i
izvedbu ispusta na teren ili u recipient, ugradba podloge od pijeska i betona te sve drugo u
skladu s projektom.

U jedininu cijenu ukljuen je sav rad, materijal, pribor kao i prijevoz potreban za
potpuno dovrenje ispusta rigola ili rubnjaka.

ODVODNJA 3
3-05 SEPARATORI I PRELJEVI

Openito

Separatori su po zadai i funkciji ureaji koji su konstruirani tako da omogoavaju
prihvat i protok oborinskih voda uz zadravanje tetnih efluenata u koliini min. 15 m
3
,
koji iz bilo kojih razloga dospiju na prometne povrine.

Ovi ureaji najee su pozicionirani u najniim tokama terena uz trasu prometnice, u
depresijama terena uz trasu ili u prostoru prijelaza trase iz usjeka u nasip.

Na lokaciju separatora mora biti omoguen pristup vozila za odravanje i servisiranje,
bilo neposredno s prometnice uz koju se gradi ili drugom pristupnom cestom koja je
spojena na javnu prometnu mreu.

Vrste radova koje je potrebno obaviti da bi se potpuno zavrio ovaj objekt ukljuuje:
zemljane radove, armirake radove, betonske radove, zidarske radove, bravarske radove i
druge radove potrebne za potpuno dovrenje ureaja. Ove graevine odnosno ureaji
tipizirani su za nain prihvata i privremenog zadravanja tetnog prolivenog efluenta, kao
i svojih dimenzija.

3-05.1 ZEMLJANI RADOVI

3-05.1.1 Iskop humusa

Opis rada

Rad obuhvaa strojno ienje terena, uklanjanje humusa debljine prema projektu i
odredbama ovih OTU-a, potpoglavlje 2-01.

Kontrola kakvoe

U svemu prema odredbama ovih OTU-a , potpoglavlje 2-01.

Obraun rada

U svemu prema odredbama ovih OTU-a , potpoglavlje 2-01.

3-05.1.2 Iskop temeljne jame

Opis rada

Rad obuhvaa iskop materijala za temeljnu plou separatora u materijalima A, B i
C kategorije u svemu prema projektu i odredbama potpoglavljeaka 2-02 i 2-04 ovih
OTU-a.

Kontrola kakvoe

U svemu prema odredbama potpoglavljaaka 2-02 i 2-04 ovih OTU-a.

Obraun rada

Rad se mjeri i obraunava u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-02 i 2-04 ovih
OTU-a.

3 ODVODNJA

3-05.1.3 Izrada posteljice

Opis rada, materijali i izvedba

Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice graevinske jame, tj. grubo i fino planiranje
materijala i nabijanje do traene zbijenosti, u svemu prema uvjetima iz potpoglavlja 2-10
ovih OTU-a. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta.

Ukoliko sraslo temeljno ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti mehanikim zbijanjem ili
zamjenom materijala a sve prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Ako projektom nije definirano, minimalni modul stiljivosti mjeren krunom ploom
30 cm mora biti Ms 35 MN/m
2
, a stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak Sz 95%.

Obraun rada

Rad se mjeri po kvadratnom metru (m
2
) izvedene posteljice u svemu prema odredbama
potpoglavlja 2-10 ovih OTU-a.

3-05.1.4 Izrada klinova uz objekt


Klinovi uz zidove objekta za prihvat tetnog i otrovnog efluenta a koji se nalaze uz
prometnicu, moraju se nasipavati i zbijati u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-13
ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe u svemu mora odgovarati zahtjevima kakvoe definiranim u
potpoglavlju 2-13 ovih OTU-a.

Obraun rada

Ovaj se rad mjeri u kubinim metrima (m
3
) materijala ugraenog u klinove.

Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni u koju je ukljuena nabava, prijevoz i ugradnja
materijala, u svemu prema potpoglavlju 2-13 ovih OTU-a.

3-05.1.5 Izrada nasipa


Rad obuhvaa izradu nasipa oko separatora u svemu prema projektu i potpoglavlju 2-09
ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

U svemu prema odredbama potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.

ODVODNJA 3
Obraun rada

Rad na izradi nasipa mjeri se u kubinim (m
3
) metrima ugraenog i zbijenog nasipa, a sve
u skladu s odredbama prema potpoglavlju 2-09 ovih OTU-a. Kada se separator nalazi na
platou neposredno uz prometnicu, tada su koliine za nasip obraunate u koliinama za
prometnicu.

3-05.2 BETONSKI RADOVI

3-05.2.1 Podloni sloj od betona

Opis rada

Nakon provjere i dokaza zbijenosti odnosno nosivosti tla, na dno iskopa ugrauje se
podloga od betona klase C 12/15 (MB 15) debljne sloja prema projektu.

Debljina podlonog sloja je od 5 do 15 cm, ovisno o rijeenju iz projekta.

Nain, uvjeti i detalji ugradbe podlonog sloja odreeni su projektom. U sluaju izmjena
u odnosu na rjeenja iz projekta, iste odobrava nadzorni inenjer uz suglasnost
projektanta.

Jedna strana oplate se prije ugradnje betona dobro navlai. Nakon izrade podlonog sloja
pristupa se postavljanju armature temelja.

Kontrola kakvoe

Podloni sloj od betona ugrauje se prema zadanim mjerama i drugim uvjetima iz
projekta. Beton u svemu mora odgovarati zahtjevu iz projekta, betonu klase C 12/15.

Dno iskopa za ugradnju betonske podloge mora biti isplanirano i sabijeno prema zahtjevu
projekta iz potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.

Proizvodnja, ugradnja i kontrola kakvoe betona trebaju biti sukladni zahtjevima iz

Obraun rada

3
) ugraenog sloja betona debljine i
irine prema projektu, klase C 12/15 (MB 15). U cijenu rada ukljuena je dobava i
ugradnja betona na ureenu posteljicu dna iskopa.

U jedininu cijenu stavke ukljueno je i uklanjanje vode, postavljanje potrebne oplate,
sav dodatni materijal, pribor i rad potreban za ugradnju podlonog sloja betona.

3-05.2.2 Betoniranje dna separatora

Opis rada

Rad obuhvaa dobavu i ugradbu svjeeg betona u postavljenu oplatu s poloenom i
uvrenom armaturom, te vibriranje betona i njegova njega nakon ugradnje.

Oplatu za temeljnu plou separatora treba izraditi prema mjerama i nagibu dna iz
projekta.

3 ODVODNJA
Kontrola kakvoe

Beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda i pukotina. Posebno se provjerava
visinski poloaj i veliina zidova. Kontrola kakvoe betona i uzorkovanje treba provoditi
u skladu s potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.

Obraun radova

Radovi se mjere u kubininim metrima (m
3
) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, oplata, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.

3-05.2.3 Betoniranje vanjskih i pregradnih zidova

Opis rada

uvrenom armaturom, te vibriranje betona pervibratorom, te njega betona nakon
ugradnje.

Vanjski i unutarnji zidovi betoniraju se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45
(najmanje MB 30), kojemu su dodani aditivi za postizanje bolje vodonepropusnosti, a
koji mora odgovarati kvaliteti i izvedbi prema ovim OTU.

Radovi trebaju odgovarati mjerama u projektu ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.

Predhodni rad je geodetska kontrola postavljene oplate i pregled od strane nadzornog
inenjera postavljene armature, a slijedei rad je skidanje oplate, izrada hidroizolacije
vanjskih zidova i izrada zatitnog premaza unutarnjih zidova.

Kontrola kakvoe

Beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina. Posebno
se provjerava visinski poloaj i dimenzije zidova. Kontrola kakvoe betona i uzorkovanje
treba provoditi u skladu s uvjetima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.

Obraun radova

Radovi se mjere u kubinim metrima (m
3
trokovi materijala i izrade, oplata, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.

3-05.2.4 Betoniranje pokrovne ploe

Opis rada

Rad obuhvaa dobavu i ugradbu svjeeg betona, postavljanje oplate i skele, s poloenom i
uvrenom armaturom, te vibriranje betona pervibratorom i njega betona nakon
ugradnje. U pokrovnoj ploi moraju se predvidjeti otvori prema projektu u koje se
ugrauju okviri eljeznih poklopaca okana.

ODVODNJA 3
Pokrovna ploa betonira se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45 (MB 30),
ako projektom nije drugaije definirano, a koji mora odgovarati kakvoi prema ovim
OTU-a.

Radovi trebaju odgovarati mjerama iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera koje.su izvrene uz suglasnost projektanta.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe i uzorkovanje ugraenog betona vri se u svemu prema odredbama iz

Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina.
Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzije pokrovne ploe.

Obraun radova

3
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze dobava
i ugradba betona i armature, izrada skele i oplate, prijevozi, demontaa skele i oplate te
ureenje gradilita nakon izrade i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

3-05.2.5 Betoniranje kontrolnih okana

Opis rada

uvrenom armaturom, te vibriranje betona pervibratorom, te njega betona nakon
ugradnje.

Kontrolna okna betoniraju se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45 (MB 45),
ako projektom nije drugaije definirano, a koji mora odgovarati po kakvoi odredbama
ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzije okana.

Obraun radova

3
trokovi dobave i ugradba betona i armature, izrada skele i oplate, prijevozi, demontaa
skele i oplate sa ienjem i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

3-05.2.6 Betoniranje ispune spoja izmeu vanjskih stijenki dna separatora

Opis rada

Rad obuhvaa dobavu i runu ugradbu svjeeg betona na spoju izmeu vanjskih stijenki
dna separatora. Ispuna se radi betonom klase C 12/15 (MB 15) koji mora odgovarati u
pogledu kakvoe u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
3 ODVODNJA

Radovi trebaju odgovarati detaljima iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant.

Kontrola kakvoe

potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.

Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzija.

Obraun radova

3
od nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant. Plaaju se po ugovorenim
jedininim cijenama u koje ulaze dobava i ugradba betona, trokovi materijala i izrade,
skele i oplate, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.

3-05.3 ZIDARSKI RADOVI

3-05.3.1 bukanje zidova

Opis rada

Rad obuhvaa bukanje svih zidova prema projektu.

Neposredno prije bukanja betonski zidovi se navlae, a zatim se poprskaju cementnim
mlijekom. Kada taj sloj vee, moe se nabaciti gruba buka.

Debljina grube buke je do 1,5 cm. Za grubu buku upotrebljava se krupniji i otriji
pijesak.

Fino bukanje slijedi kad je gruba buka ovrsnula. Pijesak mora biti sitan i prosijan.
Debljina finog sloja buke iznosi od 0,5 do max.1,0 cm.

Kontrola kakvoe

Obukane plohe moraju imati ujednaenu glatkou zaribanog sloja bez ikakvih pukotina
ili neravnina.

Obraun rada

bukanje zidova mjeri se po kvadratnom metru (m
2
) obukanih povrina. Otvori veliine
do 3,0 m
2
ne odbijaju se, a njihove palete posebno se ne obraunavaju.

Za otvore veliine od 3,0 do 5,0 m
2
odbija se povrina vea od 3,0 m
2
, a palete se ne
obraunavaju.

Za otvore vee od 5,0 m
2
odbija se povrina vea od 3,0 m
2
, a palete oko otvora
obraunavaju se posebno.

U jedininoj je cijeni ukljuena nabava svih potrebnih materijala (produnog morta,
cementnog mlijeka), doprema do mjesta ugradnje, bukanje, odvoz preostalih materijala i
ienje od neistoe nastalih bukanjem.
ODVODNJA 3

3-05.3.2 Cementna glazura

Opis rada, materijali i izvoenje

Rad obuhvaa izradu glazure preko betonskih povrina, debljine 2-3 cm koja se sastoji od
cementnog morta smjese 1:2 do 1:3 (cement : pijesak). Cementna glazura mora se zatititi
od brzog suenja, pa se ljeti poslije betoniranja mora vlaiti vodom najmanje tri dana, ili
zatititi drugim sredstvima radi spreavanja isparavanja.

Kontrola kakvoe

Radove treba izvoditi i sukladnost kakvoe kontrolirati i potvrivati prema ovim OTU.

Obraun radova

Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m
2
) glazure po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje
rada.

3-05.3.3 Vodonepropusni premazi

Opis rada

Rad obuhvaa nanoenje vodonepropusnog premaza preko unutranjh betonskih povrina.
Projektom se definira potrebna otpornost betona na vodonepropusnost, soli, kiseline i
druge agresivne tvari a koja se dodatno postie premazom. Izvoa e prije nabave
premaza upoznati nadzornog inenjera s dokazom upotrebljivosti materijala u orginalu
kojeg predlae primjeniti i tek po odobrenju nadzornog inenjera moe predloeni premaz
nabaviti i ugraditi.

Nanoenje premaza vri se prema naputku proizvoaa, koje moe biti nanoenje etkom,
prskanje pod tlakom ili na neki drugi nain.

Kontrola kakvoe

Kontrola kakvoe naneenog premaza vri se u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Izraeni vodonepropusni premaz mora biti ravnih i glatkih povrina jednakomjerno
naneen po cijeloj tretiranoj povrini.

Obraun radova

Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m
2
) gotovog premaza po projektu ili izmjenama
odobrenim od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje
ulaze trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.

3-05.3.4 Hidroizolacija vanjskih betonskih ploha

Opis rada

Rad obuhvaa izvedbu hidroizolacije sa zatiom svih betonskih ploha koje su u dodiru sa
zemljanim materijalom. Hidroizolaciju ini dva vrua premaza ili dva vrua premaza i
jednoslojna ljepenka, ako projektom nije drugaije odreeno.
3 ODVODNJA

Izvedena hidroizolacija mora se zatiti od mehanikog oteenja stiroporom, geotekstilom
ili na drugi nain prema projektu ili odluci nadzornog inenjera. Rad obuhvaa sve radnje
od nabave do ugradnje predviene zatite izvedene hidroizolacije.

Na ovrslu i osuenu betonsku plohu nanosi se prvi sloj vrueg bitumenskog premaza, na
koji se zavaruje jednoslojna bitumenska ljepenka debljine 4 mm.

Nakon suenja i otvrdnjavanja bitumena nanosi se drugi vrui premaz. Premazuje se po
suhom vremenu i uz temperaturu viu od 10C.

Kontrola kakvoe

Svojstva bitumena i ispitivanje kakvoe definirano je vaeim HRN. Upute za ugradnju i
njegu daje proizvoa. Plohe na koje se nanosi bitumen moraju biti ravne, suhe i iste. Pri
izvedbi se kontrolira debljina nanijetoga sloja, koja treba iznositi 2 - 3 mm.

Ispitivanje kakvoe izolacionih ljepenki odreuju HRN za tu vrstu materijala navedene u
ovim OTU-a.

Kontrola kakvoe provodi se tekuim ispitivanjima svojstava hidroizolacionih traka kao i
svojstava na spojevima, kako je dato odredbama ovih OTU-a.

Zatita hidroizolacije izvodi se prema projektu i potrebno ju je u cijelosti provesti tijekom
izvoenja

Obraun rada

Rad se mjeri prema kvadratnom metru (m
2
) izolirane povrine. U jedininoj cijeni
obuhvaena je nabava i doprema svih potrebnih materijala, sav pomoni materijal
potreban za pripremu i nanoenje izolacijskog materijala, rad na pripremi ploha i
izolacijskog sredstva, te premazivanje i zatitu hidroizolacije.

3-05.4 OPLATE I SKELE

Opis rada

Sve oplate (vertikalne, horizontalne i ostale) treba izraditi prema uvjetima i mjerama iz
projekta. Oplatni se elementi kroje i pripremaju izvan mjesta postavljanja oplate. Da bi se
moglo izvesti glatko lice betona, radi dobivanja optimalne glatkoe lica unutranjih
zidova separatora, reke na spojevima oplatnih elemenata moraju biti to manje i treba ih
zabrtviti kitom ili slinim materijalom, koji se ne topi u vodi i koji ne djeluje tetno na
procese vezanja svjeeg betona niti ostavlja tragove boje na licu betona.

Oplata mora biti vrsta, stabilna i otporna prema deformacijama pri betoniranju. Nosivi
konstrukcijski elementi oplate moraju biti u projektu proraunani (dimenzionirani), i treba
ih izvesti po projektu. Ako oplata upija vodu, mora se prije betoniranja dobro navlaiti.

Oplata se skida tek kada je beton poprimio propisanu vrstou po projektu ili prema
odobrenju nadzornog inenjera. Prilikom demontiranja potrebno je ukloniti sve dijelove
oplate, te presjei ice i zavrtnje za pritezanje oplate koje vire iz betonskih ploha.

Skele se, na odgovarajui nain projektiraju i dimenzioniraju, te se elaborat o tome
dostavlja nadzornom inenjeru na odobrenje.
Kod sloenijih skela, statiki proraun skela treba ovjeriti ovlateni revident.
ODVODNJA 3

Vrsta i kvaliteta grae za skele, vrsta i kvaliteta elinih elemenata, nain oslonca skele i
veze elemenata skele moraju odgovarati statikom proraunu i projektu skele i moraju
biti usklaeni s vaeim propisima i standardima za drvene, odnosno eline konstrukcije.
Moraju zadovoljavati i uvjete dane odredbama ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Postignuta tonost postavljanja oplate i skele kontrolira se geodetskom izmjerom prije
poetka betoniranja. Materijali i radovi moraju zadovoljiti uvjete iz potpoglavlja 7-00.1 i
7-00.2 knjige IV ovih OTU-a.

Odmak od projektiranih kota doputen je 5 mm.

Obraun rada

Ovaj se rad u pravilu ne obraunava posebno ve je ukljuen u jedininu cijenu kubinog
metra (m
3
) gotovog betona, osim ako je za neke objekte ugovoren poseban obraun.

3-05.5 ARMIRAKI RADOVI

Opis rada

Armiraki radovi obuhvaaju nabavu armatura prema iskazu koliina i vrsti betonskog
elika. Radovi iz stavke ukljuuju eventualno potrebno ienje, ispravljanje, rezanje i
savijanje armature prema nacrtima, te postavljanje armature.

Armiraki se radovi izvode na gradilitu ili u posebnim radionicama i kao gotove savijene
ipke ili cijele mree dopremaju na gradilite i ugrauju na projektom predviena mjesta.
Pripremu betonskog elika potrebno je vremenski uskladiti s radovima koji prethode
ugradnji armature, kako ne bi dolo do zastoja u radu. To znai da armatura mora biti na
gradilitu pripremljena prije dovretka iskopa temeljne jame (za temelje), betoniranja
temelja (za stupove i krila upornjaka) i postavljanja oplate rasponske konstrukcije na
skelu.

Kontrola kakvoe

Sve projektom predviene vrste betonskog elika kojima se armiraju pojedini dijelovi
graevine moraju svojstvima i nainom ispitivanja kakvoe zadovoljiti uvjete iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i HR EN 10080. Isporuitelj armature
dostavlja dokaze kojima potvruje projektom propisana svojstva.

Armatura se izrauje prema nacrtima iz projekta i treba zadovoljiti uvjete HR EN 10080 i
HR ENV 1992-1-1.

Obraun rada

Obraun se obavlja po kilogramu (kg) ugraene armature, ovisno o vrsti betonskog elika
(GA, RA, MAG, MAR, Bi). Jedinina cijena se obraunava za do l2 mm i za vee
od 12 mm.
Jedinina cijena obuhvaa nabavu betonskog elika, pregled, ienje i razvrstavanje prije
izrade, savijanje, sjeenje i dopremu na gradilite, te postavljanje na mjesto ugradbe.
U cijenu je ukljuen i sav pomoni materijal za ugradbu (paljena ica, spone, ploice,
distanceri), iako se ta koliina posebno ne iskazuje.

3 ODVODNJA
3-05.6 BRAVARSKI RADOVI

Bravarski radovi obuhvaaju postavljanje zapornice, prigunice reetke, tipskih stupaljki,
stepenice s lenom zatitom od elika otpornog na soli i naftne derivate.

3-05.6.1 Postavljanje zapornice

Opis rada

Rad obuhvaa nabavu i dopremu ploaste eline zapornice s ureajem za podizanje,
njenu montau zajedno s ureajem za podizanje na zid kontrolnog okna i provjeru
funkciona1nosti zapornice.

elina ploasta zapornica sastoji se od zaporne ploe, okvira, vretena, gumene brtve i
ureaja za podizanje i sputanje zapornice.

Naruuje se navoenjem svijetlog otvora u zidu kontrolnog okna, visine zajedno s
vretenom i moguim produecima, te dubine od razine tla do donjega praga okna u zidu
kontrolnog okna. Zapornica se vijcima ili sidrenim p1oama uvruje na zid kontro1nog
okna.

Kontrola kakvoe

Zaporna ploa i okvir moraju biti izvedeni od konstrukcijskog nehrajueg elika kojega
svojstva propisuje HRN C.B0.500. Svojstva nehrdajueg elika od kojeg je nainjeno
vreteno propisuje HRN C.B0.002. Zaporna ploa i okvir moraju biti premazani zatitnom
bojom.

Obraun rada

Rad se obraunava po komadu, a u cijenu kompleta ukljuena je nabava zaporne ploe,
okvira, vretena, brtvila, materijala za privrivanje, uredaja za podizanje i sputanje,
prijevoz montaa i zavrna provjera funkcionalnosti.

3-05.6.2 Postavljanje prigunice

Opis rada

Rad obuhvaa nabavu i dopremu ploaste eline prigunice, njenu montau zajedno na
zid graevine primarne zatite i provjeru funkciona1nosti prigunice. elina ploasta
prigunica izrauje se prema radionikom nacrtu. Antikorozivna zatita mora se izvesti
prema odredbama ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Prigunica i okvir moraju biti izvedeni od konstrukcijskog nehrajueg elika kojega
svojstva propisuje HRN C.B0.500. Prigunica i okvir moraju biti premazani zatitnom
bojom.

Obraun rada

Rad se mjeri po komadu, a u cijenu kompleta ukljuena je nabava prigunice, okvira,
materijala za privrivanje, prijevoz, montaa i zavrna provjera funkcionalnosti.

ODVODNJA 3
3-05.6.3 Postavljanje stepenica s lenom zatitom

Opis rada, materijala i izvoenje

Rad obuhvaa nabavu materijala, izradu stepenica, zatitne premaze, te dopremu i
montau stepenica za silazak u separator prema radionikom nacrtu.

Rad u bravarskoj radionici na izradi stepenica prethodi nabava materijala, a radovima na
ugraivanju stepenica zavretak betonskih radova na separatoru. Postavljanje stepenica je
zavrni rad, te poslije dovrenja svih drugih radova slijedi putanje graevine primarne
zatite u rad.

Materijal za izradu stepenica je nehrajui elik otporan na agresivno djelovanje vode u
separatoru. Stepenice se izrauje prema radionikom nacrtu u bravarskoj radionici.

U radionici radovi zapoinju rezanjem elinih profila i sastavljanjem u cjelinu,
zavarivanjem, a sve prema detaljnim nacrtima. Antikorozivna zatita mora se izvesti
prema odredbama ovih OTU-a.

Kontrola kakvoe

Profilni nehrajui elik od kojeg se izrauju stepenice kvalitetom mora odgovarati
vaeim HRN.

Ugrauje se prema projektu pod kontrolom nadzornog inenjera. Kontrolira se ispravnost
postavljanja i poloaj.

Obraun rada

Rad se mjeri po komadu ugraene stepenice s lenom zatitom. U jedininu cijenu
ukljuena je nabava materijala, izrada stepenica, doprema na gradilite i ugradnja.

3-05.6.4 Postavljanje eljeznih stupaljki

Opis rada

Rad se sastoji od nabave tipskih stupaljki i njihova ugraivanja u zid graevine primarne
zatite i kontrolnih okana.

Stupaljke od nekorodirajueg eljeza sidre se u zidu kontrolnog okna kroz otvore u oplati
prema projektom predvienim pozicijama. Stupaljke su tipske tvorniki proizvedene od
nehrajueg eljeza.
Sidrenje treba izvesti tako da se pri betoniranju i vibriranju betona stupaljke ne pomaknu
s mjesta. Prije betoniranja nadzorni e inenjer provjeriti armaturu i poloaj stupaljka.

Kontrola kakvoe

Izvoa mora potvrdom o upotrebljivosti dokazati traenu kvalitetu matrijala i izvedbe
stupaljki. Dokaz se u originalu, prije ugradnje, predaje nadzornom inenjeru.

Obraun rada

Rad se mjeri po kilogramu (kg) ugraenih stepenica. U jedininu cijenu ukljuena je
nabava materijala, ugraivanje stepenica, dvostruko zatitno premazivanje, ako je po
specifikaciji proizvoaa potrebno, doprema na gradilite i ugradnja.
3 ODVODNJA

3-05.6.5 Postavljanje poklopca na okna

Opis rada, materijala i izvedbe

Rad obuvaa nabavu, dopremu, ugradnju okvira i postavljanje ljevano eljeznih
poklopaca prema zahtjevima iz projekta.

Kontrola kakvoe

Ljevano eljezni poklopci s okvirom su tvorniki pripremljani proizvodi koji moraju
udovoljiti uvjetima nosivosti i trajnosti propisane projektom. Tonost izvedbe glede
poloaja i visinske kote mora biti unutar 10 mm.

Dokaz o upotrebljivosti izvoa u originalu predaje nadzornom inenjeru.

Obraun rada

Rad se ohraunava po komadu izraenog i ugraenog poklopca. U cijenu je ukljuena
nabava, ugradnja okvira i postavljane poklopca. U stavku je ukljuen sav dodatni
materijkal, pribor i rad potreban za ispravnu ugradnju okvira i postavljanje poklopca

3-05.7 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI

Prije ispitivanja vodonepropusnosti ureaja, treba pregledati cijelu graevinu izvana i
iznutra, kako bi se ustanovila povezanost svih funkcionalnih dijelova u cjelinu koja moe
funkcionirati prema tehnolokim i proraunskim zamislima iz projekta. To se odnosi na
kontrolu prohodnosti ulaznog i izlaznog kanala, pravilni poloaj pregrada, preljevnog
praga, rasteretnog praga, prigunih limova, poklopaca, silaznih ljestvi i prigunica.

Pregledati da u odjeljivau nije ostalo drugog graevinskog materijala-oplate,
graevinskog elika, zemlje i ostalog otpadnog materijala. Ako istog ima, potrebno ga je
izvaditi i odvesti na odlagalite.

Provjeriti vizualno da u bonim i pregradnim zidovima nema vidljivih pukotina,
segregacije i gnijezda u betonu, to bi upuivalo na propusnost. U sluaju da se takve
pojave primijete, potrebno je odmah zatraiti sanaciju.

Ukoliko su stjenke separatora obukane, prije prvog punjenja vodom treba buku ispitati
kucanjem metalnim predmetom. Ako se po zvuku ustanovi da pod bukom ima upljina,
treba buku na takvim mjestima skinuti i obnoviti.

Provjeru vodonepropusnosti, izvodi izvoa radova prema odredbama propisanim u
vaeim normama.

Ispitivanje vodonepropusnosti vri se na nain da se separator i preljevno okno napune
vodom do 50 cm iznad kote max. vode. Prije toga treba zatvoriti sve ulaze (izlaze)
separatora.

Svaka 24 sata tokom 14 dana treba oznaiti i zabiljeiti vodostaj, a 14-og dana se
komisijski (izvoa, investitor, nadzorni inenjer) ustanovi u svakoj komori oznaka
vodostaja i zatim se zakljuaju ulazi te zapeate.

Nakon 24 sata komisijski se skine peat i ustanovi snienje vodostaja. Ako snienje
premauje 2 mm, postupak se jo jednom ponavlja.
ODVODNJA 3

Ako kod svih tih triju komisijskih mjerenja voda pada za vie od 3 mm na 24 sata znai
da graevina nije praktiki nepropusna, pa treba uzroke pronai i ukloniti.

Nakon to je provjera vodonepropusnosti obavljena, odjeljiva se prema potrebi dopuni
istom vodom, tako da je razina vode na koti dna ulaznog cjevovoda. Prigunica na ulazu
u odjeljiva treba biti potpuno otvorena.

Trokove provjere vodonepropusnosti snosi izvaa.

3 ODVODNJA

U.B1.046:1968 Geomehanika ispitivanja. Odreivanje modula stiljivosti
metodom krune ploe.
U.B1.012:1979 Geomehanika ispitivanja. Odreivanje vlanosti uzoraka tla.
U.B1.016:1968 Geomehanika ispitivanja. Odreivanje zapreminske teine tla.
U.B1.038:1968 Geomehanika ispitivanja. Odreivanje optimalnog sadraja
vode.

U S4. 062:1990 Tipovi odvodnjavanja kolovoza i pribrenih strana na putevima.
U.M1.055:1984 Beton. Ispitivanje otpornosti betona na utjecaj mraza i soli za
odmrzavanje.

U.M3.095:1964 Mase za zalijevanje sastavaka.
B.B8.001:1982 Ispitivanje prirodnog kamena. Otpornost na utjecaj mraza.
B.B8.013:1960 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti pod
utjecajem atmosferilija.
U.N1.050:1961 Betonske cijevi za kanalizaciju.
U.N1.051:1982 Betonske cijevi za kanalizaciju, duine iznad 1 m.
Vibropresovane. Tehniki uslovi.
U.G1.510:1988 Azbestnocementni cijevovodi. Tehniki uvjeti za polaganje.
U.N2.060:1989 Betonski tvorniki izraeni rubnjaci. Tehniki uvjeti.

EN 1610:1997 Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala
Verllegungund Prufung von Abwasserleitungen und Kanalen
EN 1341:2000 Ploe od prirodnog kamena za vanjsko poploenje -primjena i
ispitivanja. Platten aus Naturstein fur aussenbereiche -
Anforderungund und Prufvervahren
EN 1342:2000 Kocke od prirodnog kamena za vanjsko poploenje -primjena i
ispitivanja. Pflastersteine aus Naturstein fur Aussenbereiche -
EN 1343:2000 Rubnjaci od prirodnog kamena za vanjsko poploenje -primjena
i ispitivanja. Bordsteine aus Naturstein fur Aussenbereiche -

4. POGLAVLJE


SADRAJ

4-00 OPE NAPOMENE . 4-1
4-00.1 DEFINICIJE .... 4-1
4-01 IZRADA ZIDOVA 4-2
4-01.1 ISKOP TEMELJA ... 4-3
4-01.2 BETONIRANJE TEMELJA ZIDA . 4-3
4-01.3 BETONIRANJE ZIDA IZVAN TEMELJA 4-4
4-01.4 ZIDANJE KAMENOM ... 4-4
4-01.4.1 Zidanje obraenim lomljenim kamenom u cementnom mortu 4-4
4-01.4.2 Zidanje obraenim lomljenim kamenom u suho . 4-5
4-01.4.3 Zidanje poluklesanim kamenom . 4-5
4-01.4.4 Zidanje obraenim kamenom .. 4-5
4-01.4.5 Nain zidanja lica kamenih zidova i obloga 4-5
4-01.4.6 Obrada vidnih povrina kamena .. 4-6
4-01.5 IZRADA BETONSKIH TAJAA .. 4-7
4-01.6 IZRADA POPRENIH ISPUSTA .. 4-7
4-01.7 IZRADA REVIZIJSKIH OKANA .. 4-7
4-01.8 IZRADA PROCJEDNICA ... 4-7
4-01.9 IZRADA KAMENE ZALOGE 4-7
4-01.10 IZRADA FILTARSKOG SLOJA 4-7
4-01.11 IZRADA GLINENOG EPA .. 4-8
4-01.12 IENJE GRADILITA .. 4-8
4-01.13 KONTROLA KAKVOE RADOVA ZA GRADNJU POTPORNIH I
OBLONIH ZIDOVA . 4-8
4-01.14 OBRAUN RADOVA ... 4-9
4-02 MONTANI POTPORNI I OBLONI ZIDOVI .... 4-11
4-02.1 ISKOP TEMELJA 4-12
4-02.2 BETONIRANJE TEMELJA ..... 4-12
4-02.3 IZRADA MONTANIH ELEMENATA ..... 4-12
4-02.4 PRIJEVOZ, MONTIRANJE I GRADNJA ... 4-12
4-02.5 IZRADA DRENAE UZA ZID 4-12
4-02.6 IZRADA FILTRA IZA ZIDA .. 4-12
4-02.7 IENJE GRADILITA .... 4-12
4-02.8 KONTROLA KAKVOE 4-12
4-02.9 OBRAUN RADOVA . 4-12
4-03 NORME I TEHNIKI PROPISI ...... 4-14

POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
Stranica 4-1

4. POGLAVLJE


4-00 OPE NAPOMENE

proizvode i radove koji se koriste na izvedbi potpornih i oblonih zidova. OTU su pisani
na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u
ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).



4-00.1 DEFINICIJE


Potporni zidovi su masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru
vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.

Obloni zidovi su lake kompaktne ili ralanjene graevine koje zatiuju vertikalne ili
strme zasjeke terena, statiki stabilne od utjecaja prirodne erozije.

Tajaa je betonska ili glinena ovalna podloga za prihvat drenanih cijevi.

Procjednice (Barbakane) su cjevasti prodori u tijelu porpornog zida za odvoenje
procjednih voda koje se skupljaju iza zida.

Bunjasta obrada kamena jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom).

picanje je obrada povrine kamena picom.

tokanje (ozrnjavanje) je obrada povrine kamena zupastim ekiem.

Obrubljivanje kamena je rad na obradi rubnih povrina kamena pomou dlijeta.

4 POTPORNI I OBLONI ZIDOVI
- Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
Stranica 4-2
4-01 IZRADA ZIDOVA

Opis rada

Radovi se izvode prema projektu, vaeim propisima i odredbama ovih OTU. Rad na
zidovima obuhvaa ne ograniavajui se na: pregled terena prije poetka rada, iskolenje,
iskope za temelje, ugraivanje betona i armature, izradu betonskih tajaa, polaganje
drenanih cijevi, izradu revizijskih okana i poprenih ispusta drenae, izradu procjednica
(barbakana), izradu kamene zaloge i filtra, izradu glinenih epova iznad drenaa, kao i
ureenje okolia po zavretku radova.

inenjera i ovim OTU. Dodatni i naknadni radovi mogu se izvoditi samo po prethodnom
odobrenju nadzornog inenjera.

Materijali

Beton

Beton zidova u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u
projektu kao i odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama
iz ovih OTU.

Armatura

Ako su potporni i obloni zidovi armiranobetonski, armatura mora odgovarati zahtjevima
danim u projektu, kao odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i
odredbama iz ovih OTU.

Lomljeni kamen

Kamen za zidanje mora biti ist, jedar, postojan na smrzavanje i u vodi bez dijelova koji
se raspadaju i bez vidljivih i skrivenih pukotina. Tlana vrstoa kamena za zidove mora
biti najmanje 70,0 MN/m
2
a za svodove najmanje 100,0MN/m
2
.

Upijanje vode smije iznositi najvie 1% m/m. Ako je upijanje vode vee, mora biti
dokazana postojanost kamena na smrzavanje u 50 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja te na
djelovanje vode, odreivanjem koeficijenta razmekavanja, tj. odnosa vrstoe kamena u
suhom stanju i vodozasienom stanju. Ostala svojstva kamena moraju zadovoljavati
uvjete kakvoe iz ovih OTU.

Mort

Za izradu zidova i druge radove na cestama upotrebljava se cementni mort. Za kakvou
cementa, pijeska i vode vrijede odgovarajue odredbe iz ovih OTU.

Pijesak za mort treba imati krupnou zrna od 0,2 do 5 mm.

Cementni mort za zidanje, odnosno za bukanje, pripravlja se prema kriterijima koji
vrijede za beton (glavni parametri: vodocementni faktor, konzistencija, gustoa). Mort za
zidanje treba biti dovoljno plastian, ali ne smije biti teku. Mort se smije izraditi samo u
koliini koja se moe ugraditi prije nego otpone njegovo vezivanje. Minimalna tlana
vrstoa morta treba biti 25,0 MN/m
2
.

Stranica 4-3
Oplate

Pri izradi temelja potpornih zidova treba po mogunosti izbjegavati oplate. Oplate za
potporne zidove moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno ravne i glatke, a
moraju odgovarati odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i
odredbama iz ovih OTU.

Izrada

Prije poetka izrade zida izvoa i nadzorni inenjer moraju detaljno pregledati teren i
ustanoviti odgovara li teren i tlo odrednicama danim u projektu i POG-u. Ako to nije
sluaj, potrebno je projekt i tehnologiju rada prilagoditi stvarnim uvjetima na terenu.

4-01.1 ISKOP TEMELJA

Iskop za temelje obavlja se u tlu kategorije A, B ili C, prema dimenzijama iz
projekta. U iskop se priznaje samo prostor prema mjerama iz projekta ili naknadno
odobrenim izmjenama od nadzornog inenjera, tj. ne obraunava se viak iskopa.

Izvoa je duan o svom troku viak iskopa, ako je nastao njegovom pogrekom,
popuniti betonom, kamenim materijalom ili nabijenom zemljom, ovisno o terenskim
okolnostima, a prema odluci nadzornog inenjera.

Ako to zahtijevaju terenski uvjeti (vea dubina iskopa, nestabilnost terena), iskop treba
razuprijeti i osigurati odgovarajuom konstrukcijom i oplatom.

Ako se zidovi temelje u prainastim ili glinovitim materijalima, posljednjih 20-30 cm tla
potrebno je iskopati neposredno prije betoniranja kako bi se izbjeglo mogue
razmekavanje tla u dnu temelja zbog kie.

Da se prilikom iskopa ne bi ugrozila ravnotea padine, zidove treba raditi u kampadama s
preskokom svake druge kampade. Duljinu kampada treba prilagoditi terenskim uvjetima.

Dno temelja treba detaljno pregledati i utvrditi odgovara li za temeljenje zida, a ako ne
odgovara, iskop treba produbiti.

4-01.2 BETONIRANJE TEMELJA ZIDA

Betoniranjem temelja moe se zapoeti tek poto se o ispravnosti izvedbe temeljne jame
uvjerio projektant i nadzorni inenjer.

Kakvoa betona mora biti prema projektu i tehnikoj dokumentaciji. Beton mora
zadovoljavati odgovarajue odredbe propisa za beton i armirani beton i odredbe iz ovih
OTU.

Ako se iskopi za temelje zida razupiru, nije doputeno ostavljanje dijelova oplate ili
razupora u temelju. Betonu u temeljima moe se dodati odreena koliina zdravog i
jedrog lomljenog kamena koji mora biti ist, navlaen vodom i pravilno rasporeen po
temelju.

Dodatak kamena smije biti najvie 30% od volumena temelja, a maksimalna veliina
kamena moe biti kao polovica irine temelja, ali ne vie od 30 cm. Svaki kamen mora
biti potpuno zaliven betonom.

Beton se ugrauje vibracijskim sredstvima.
Stranica 4-4

4-01.3 BETONIRANJE ZIDA IZVAN TEMELJA

Zid izvan temelja treba betonirati u propisno izraenoj i pripremljenoj oplati, koja
osigurava mjere i poloaj zida prema projektu.

Kakvoa betona odreena je projektom a mora odgovarati odgovarajuim odredbama
propisa za beton i armirani beton i odredbama iz ovih OTU. Beton i armatura potpornog
zida ugrauju se prema zahtjevima projekta, te takoer prema prije navedenim
odredbama.

Beton se mijea strojno, a ugrauje vibriranjem tako da ne doe do segregacije i da
povrine betona nakon skidanja oplate budu ravne i glatke. Ne doputaju se horizontalni
prekidi u betonu. Ako ipak nastanu, u prekid zida treba ugraditi sidra od armature u
koliini 0,3% od betonskog presjeka, a povrinu spojeva obraditi kao pri nastavku
betoniranja.

Betonski zidovi s kamenom oblogom betoniraju se prema napredovanju postavljanja
kamene obloge.

4-01.4 ZIDANJE KAMENOM

4-01.4.1 Zidanje obraenim lomljenim kamenom u cementnom mortu

Obraeni lomljeni kamen je onaj koji se obradi dlijetom (picom) i ekiem ili na neki
drugi nain u komade razne veliine prikladne za zidanje, s najmanje dvije priblino
ravne leine povrine. Dimenzije kamena trebaju biti pogodne za veze u zidu. U takve
kamene ubraja se i prirodni ploasti kamen s dvije priblino ravne povrine. Kamen se
prije zidanja mora dobro oprati i oistiti od zemlje, gline i drugih neistoa.

Kamen treba imati volumen od priblino 0,02 m
3
, s tim da mu je najmanja mjera 20 cm.
Ne zahtijeva se izravnavanje kamena u slojevima. Pojedino kamenje treba dobro povezati
u uzdunom i poprenom smjeru zida, tako da ima to manje upljina.

Vidljiva povrina zida mora se izraditi od odabranih krupnijih komada kamena
proizvoljnog oblika. irina spojnica ne smije biti vea od 3 cm. Ne doputa se
ugraivanje sitnih komada kamena na licu zida. Gornja, zavrna povrina zida mora imati
pravilne i otre rubove.

Vidljive povrine zida moraju se fugirati cementnim mortom s obiljeenim lijebom.
Fuga mora biti uvuena u zid oko 1 cm.

Svaki kamen u zidu mora biti sa svih strana obloen mortom, i to odmah pri postavljanju
na njegovo mjesto, a ne naknadnim zalijevanjem spojnica. Ne doputa se neposredno
slaganje kamena na kamen, niti ostavljanje praznih upljina. Svaki se kamen prije
ugraivanja u zid mora dobro navlaiti vodom.

Vanjske povrine zida prilikom graenja, u vrijeme visokih temperatura, treba polijevati,
a za vrijeme prekida rada povrine izloene suncu treba tititi i vlaiti vodom. Ako se
zidanje prekine na due vrijeme, prije nastavljanja treba oistiti ispucani i troni mort kao
i oteene dijelove zida.

4-01.4.2 Zidanje obraenim lomljenim kamenom u suho

Stranica 4-5
Oblik kamena i obrada isti su kao u potpoglavlju 4-01.4.1. samo to kamen mora biti
krupniji i ujednaenijih dimenzija, od kojih je najmanja 30 cm. Izrada zidova u suho, tj.
bez morta, uglavnom je ista kao i u mortu, samo to zahtijeva znatno vie panje. Treba
teiti za to boljim izravnim meusobnim nalijeganjem kamena sa to manje klinova.
Zabranjeno je stavljanje zemlje ili otpadaka unutar zidova.

4-01.4.3 Zidanje poluklesanim kamenom

Poluklesani je kamen onaj koji se obradi u pravilan geometrijski oblik ekiem i dlijetom
(picom) ili na bilo koji drugi nain, s ravnim naleuim i sudarnim povrinama.
Dimenzije su pojedinih komada razliite. Tonost obrade mora biti takva da kamenje
sloeno u zidu ne smije imati spojnice unutar zida deblje od 3cm, a na licu zida i u dubinu
do 15 cm ne smiju biti deblje od 1 do 1,5 cm.

Zidovi od poluklesanog kamena rade se u cementnom mortu. Zaklinjavanje ili umetanje
sitnih komada nije doputeno. Svaki komad kamena mora biti sa svih dodirnih strana
potpuno obloen mortom, ne smiju ostati nikakve prazne upljine, a kamenje se ne smije
meusobno dodirivati. Vertikalne spojnice u susjednim slojevima moraju biti na razmaku
od najmanje 20 cm.

Za dimenzije, nalijeganje i sve ostalo vrijedi opis za zidanje u mortu u potpoglavlju 4-
01.4.1.

4-01.4.4 Zidanje obraenim kamenom

Obraeni je kamen potpuno pravilan kamen, obraen po nacrtu, s dimenzijama
naznaenim u svim pravcima. Spojnice izmeu pojedinih komada u zidu ne smiju biti ire
od 1 cm, moraju biti potpuno ispunjene mortom, a kamenje se meusobno ne smije
dodirivati.

Za sve ostalo vrijedi opis u potpoglavlju 4-01.4.1.

4-01.4.5 Nain zidanja lica kamenih zidova i obloga

Obrada lica kamenih zidova i obloga sastoji se u paljivoj obradi i nainu slaganja
pojedinih komada kamena. Za obradu lica bira se kamen i nain slaganja u ovisnosti o
obliku kamena dobivenog iz kamenoloma i o estetskom uinku koji se eli postii.

U obradu lica ulazi fugiranje spojnica izmeu kamenja koje se radi naknadno, nakon
zidanja. Prilikom zidanja, vanjske se spojnice moraju ostaviti prazne do dubine od 5 cm
ili se naknadno oiste do te dubine. Spojnice se fugiraju cementnim mortom u omjeru 1:3.
Fuga mora biti uvuena u zid 1 cm.

Prema obliku veza kamena na licu zida razlikujemo ove vrste vezova:

proizvoljan oblik veza,
oblik veza pravilnih horizontalnih redova,
oblik ciklopski vez, i
oblik eki vez.

Kod proizvoljnog oblika veza fugiranje spojnica i dotjerivanje povrinskih bunja obavlja
se dlijetom (picom).

Stranica 4-6
Kod veza pravilnih horizontalnih redova mogu biti redovi razliitih visina, ali kamenje u
jednom redu mora biti iste visine.

Kod ciklopskog veza kamenje je u obliku proizvoljnih viekutnika sloeno tako da ne
mora biti ni horizontalnih ni vertikalnih spojnica. Tri spojnice mogu se sueljavati u
jednoj toki, ali se pravilnost veza mora odrati.

Kod ekog veza kamenje je u obliku pravokutnika proizvoljnih veliina i odnosa
strana. Dua strana kamena ugraenog u zid moe biti horizontalna ili vertikalna.
Pojedini krupniji komadi zauzimaju dva reda ili vie takvih redova.

Spojnice su horizontalne i vertikalne.

Oblik eki vez podrazumijeva izbjegavanje duih horizontalnih i vertikalnih spojnica.

Obrade vidnih povrina kamena opisane su u potpoglavlju 4-01.4.6. ovih Opih tehnikih
uvjeta.

4-01.4.6 Obrada vidnih povrina kamena

Vidne povrine kamena obrauju se na vie naina.

Bunjasta obrada

Bunjasta obrada jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom). Bunje ne
smiju izlaziti izvan lica zida vie od 5 cm.

picanje

picanje je obrada povrine kamena picom. Obraena povrina mora biti ravna.

tokanje (ozrnjavanje)

tokanje (ozrnjavanje) je obrada povrine kamena zupastim ekiem. Povrina kamena
moe biti ozrnjena krupno, sitno ili vrlo sitno.

Obrubljivanje

Obrubi su dlijetom obraene rubne povrine kamena. Na jednom licu zida irina obruba
kamenja mora biti ista. irina mora biti naznaena u projektu jer o njoj ovisi jedinina
cijena obrade kamena.
Kamenje mora biti obrubljeno prema opisu u ovom potpoglavlju.

4-01.5 IZRADA BETONSKIH TAJAA

Iza potpornih zidova radi se betonska tajaa i postavlja perforirana drenana cijev za
prihvat podzemne vode u svemu prema projektu za izradu potpornog zida. Kakvoa
betona dana je u projektu. Visinski poloaj tajae provjerava nadzorni inenjer. Drenane
cijevi mogu biti betonske, azbestcementne ili plastine, a promjer im je odreen
projektom.

Cijevi moraju biti poloene u neprekidnom padu, na to treba obratiti osobitu panju kod
malih projektiranih padova.

4-01.6 IZRADA POPRENIH ISPUSTA
Stranica 4-7

Na pojedinim mjestima, kako je dano u projektu, treba izraditi poprene ispuste
drenanog sustava iza potpornog zida. Popreni se ispusti sastoje od cijevi projektom
predvienog promjera, poloenih na odgovarajuu podlogu. Izljeve poprenih ispusta
treba obraditi i taracati kamenom u cementnom mortu omjera 1:3 ili izvesti od betonskih
kanalica.

4-01.7 IZRADA REVIZIJSKIH OKANA

Na mjestima poprenih ispusta drenanih sustava, kao i na mjestima lomova nagiba
drenanih cijevi, treba raditi revizijska okna od betona dimenzija 0,80 x 0,80 m ili
montana revizijska okna od azbestcementnih cijevi. U revizijska okna treba ugraditi
stupaljke i zatvoriti ih poklopcem od armiranog betona. Za izradu revizijskih okana
vrijede odgovarajue odredbe iz ovih OTU.

4-01.8 IZRADA PROCJEDNICA

Na mjestima predvienim u projektu, ili koja odredi nadzorni inenjer, rade se
procjednice (barbakane) kroz potporni zid. Procjednice mogu biti izraene pomou
betonskih ili plastinih cijevi 10 cm. Postavljaju se na svaka 2 metra duine zida. Za
vrijeme ugradnje betona, cijevi trebaju biti dobro osigurane protiv pomicanja i mogueg
oteenja. Cijevi koje su predviene za ugradnju moraju imati dokaze o traenoj kakvoi,
a njihovu primjenu odobrava nadzorni inenjer.

4-01.9 IZRADA KAMENE ZALOGE

Kamena zaloga iza potpornog zida radi se prema projektu. Zalogu treba izraditi od
zdravog, probranog lomljenog kamena minimalne dimenzije 20 cm. Zaloga se slae kao
suhozid u slojevima, tako da nosi sama sebe, jer ona ima i statiko djelovanje pri
preuzimanju potiska.

4-01.10 IZRADA FILTARSKOG SLOJA

Filtarski sloj radi se iza zida, izmeu glinenog materijala iskopa i kamene zaloge. Izbor
materijala i debljina filtra trebaju biti odreeni na osnovi prethodnih laboratorijskih
ispitivanja i moraju biti u skladu s HRN U.S4.062 i odgovarajuim poglavljem ovih
OTU. Ako je potrebno, filtar se moe raditi iz vie vertikalnih slojeva razliitih materijala
(na primjer: 10 cm krupnozrnatog pijeska i 15 cm granuliranog ljunka). Filtarski
materijal nabija se laganim nabijaem. Ne smije se dopustiti mijeanje zemljanog
materijala iz padine s materijalom filtra. Filtarski se sloj moe izvesti i uz primjenu
geotekstila ako je to predvieno projektom.

4-01.11 IZRADA GLINENOG EPA

Iznad kamene zaloge i filtra iza potpornog zida radi se glineni ep. Glineni ep mora biti
debljine 0,5 m kako bi se sprijeilo mijeanje povrinske i podzemne vode u drenanom
sustavu. Glina se ugrauje u slojevima debljine 15 cm, vlanost joj mora biti blizu
optimalne, a nabija se runim nabijaima.

4-01.12 IENJE GRADILITA

Nakon zavretka radova, gradilite treba oistiti od otpadaka i suvinog materijala i
okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.
Stranica 4-8

4-01.13 KONTROLA KAKVOE RADOVA ZA GRADNJU POTPORNIH I OBLONIH
ZIDOVA

Kakvou betona treba kontrolirati prema odgovarajuim odredbama propisa za beton i
armirani beton i odredbama iz ovih OTU.

Kakvou rada i sastav filtra treba kontrolirati prema zahtjevima iz projekta i ovih OTU.
Prije nego otpone rad izvoa je duan predoiti nadzornom inenjeru dokaze o
upotrebljivosti materijala koji namjerava ugraditi u filtar.

Kakvoa ugradnje i nabijanja glinenog epa (potpoglavlje 4-01.11) kontrolira se prema
uvjetima za nabijanje temeljnog tla (potpoglavlje 2-08) i ostalih odgovarajuih odredbi
ovih OTU.

Kontrola kakvoe materijala temeljnog tla provodi se na ovaj nain: po zavretku iskopa
temeljne jame na projektiranu dubinu, potrebno je ustanoviti da li materijal u kojem e se
temeljiti potporni zid odgovara projektom predvienom materijalu.

Ako se ustanovi da materijal temelja ne odgovara materijalu predvienom u projektu, ili
mu je nosivost manja od potrebne, u suradnji s projektantom treba poduzeti mjere da se
osigura stabilnost potpornog zida i padine koju e zid pridravati. U tom sluaju treba
poduzeti neku od ovih mjera: produbiti temeljnu jamu do tla dovoljne nosivosti,
zamijeniti materijal u temeljnoj jami, promijeniti oblik i dimenzije temelja potpornog
zida, ili promijeniti nain temeljenja.

Izvoa je duan izvoditi radove prema projektu, odredbama ovih OTU, uputi nadzornog
inenjera te ovih normi:

HRN B.B0.001/84 Uzimanje uzoraka agregata kamena i zgure za
potrebe graevina, putova i eljeznica i za
spravljanje betona
HRN B.B8.001/82 Ispitivanje postojanosti prirodnog kamena na
mrazu.
HRN B.B8.010/80 Odreivanje upijanja vode
HRN B.B8.012/87 Prirodni kamen, ispitivanje vrstoe na pritisak.
HRN B.B8.013/60 Ispitivanje postojanosti pod uticajem atmosferilija
HRN U.M2.010/68 Mort za zidanje.

Uvjerenje o kakvoi kamena iz jednog izvorita vrijedi jednu godinu.


Iskop se mjeri u kubinim metrima prema projektu ili naknadno odobrenim izmjenama.
Kod objekata u usjeku ili zasjeku iskop temelja rauna se samo ispod kote planuma
posteljice, a ostali iskop obraunava se kao iroki iskop.

Beton temelja mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona s moguim dodatkom
kamena u temelj.

Beton zida mjeri se u kubinim metrima ugraenog betona.

Zid od kamena mjeri se u kubinim metrima izvedenog zida.

Stranica 4-9
Betonska tajaa i drenana cijev mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.

Popreni ispusti drenae mjere se u dunim metrima poloenih cijevi.

Revizijska okna mjere se u kubinim metrima ugraenog betona, a ako su montana,
onda u metrima cijevi.

Procjednice se mjere u dunim metrima ugraenih cijevi.

Kamena zaloga mjeri se u kubinim metrima izraene zaloge.

Filtarski sloj iza potpornog zida mjeri se u kubinim metrima izraenog filtra.

Glineni ep mjeri se u kubinim metrima ugraene i zbijene gline.

Koliine nasipa iza potpornih zidova ne mjere se posebno i obraunavaju se u stavci
izrade nasipa ceste.

Svi radovi iz poglavlja 4. ovih OTU plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama za
jedinicu mjere odreenog rada. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu materijala,
prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova.

Osim toga, u jedininoj cijeni za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:

a) U jedininu cijenu iskopa ukljueni su i trokovi razupiranja temeljne jame,
crpljenje vode iz jame, te mogua izrada zagata, kao i ureenje stijene jame, ako je
ona nainjena u kamenom materijalu. U cijenu ulazi i prebacivanje iskopanog
materijala u nasip na udaljenosti do 20 m, kao i zatrpavanje i nabijanje tla oko
temelja.
b) U jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade, ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona nakon betoniranja te mogua oplata,
armatura, sidra i sl.
c) U jedininu cijenu betona zida ulaze svi trokovi materijala i izrade ukljuujui
prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona. Izrada armature i nastavaka armature
ukljuena je u jedininu cijenu i ne naplauje se posebno. U jedininu cijenu
betona ulazi sva oplata, potrebne skele, kao i mogua potrebna razupiranja.
d) U jedininu cijenu betonske tajae i drenane cijevi ulazi sav materijal i rad,
prijevoz i ureenje podloge, mogue potrebno razupiranje kao i zatita drenane
cijevi ljunkom ili tucanikom krupnoe 1-6 cm po gornjem obodu cijevi.
e) U jedininu cijenu poprenih ispusta ulazi sav materijal i rad, iskop za poprene
ispuste i izrada podloge i polaganje cijevi, zatrpavanje rovova poprenih ispusta
kao i ureenje izljeva poprenih ispusta.
f) U jedininu cijenu kubinog metra betona revizijskog okna ulazi sav materijal i rad
potreban za izradu okna. Pod tim se razumijeva dobava i ugradnja betona, cijevi,
oplata, poklopaca, stupaljki i slino. Kod montanih okana u cijenu dunog metra
cijevi ulazi dobava, prijevoz i montaa cijevi, montanih elemenata i ostalo
potrebno za potpuno dovrenje okna.
g) U jedininu cijenu za izradu procjednica uraunana je dobava i ugradnja cijevi i
sve to je potrebno za njihovu izradu.
Stranica 4-10
h) U jedininu cijenu za izradu kamene zaloge odnosno zida obuhvaena je dobava,
probiranje i slaganje zaloge odnosno zidanje zida kao i mogue podupiranje
iskopa.
i) U jedininu cijenu filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu filtarskog sloja.
j) U jedininu cijenu za izradu glinenog epa ulazi dobava, prijevoz i ugradnja
glinovitog materijala.
k) Radovi na ienju i ureenju terena obraunani su kroz prethodno navedene
stavke radova.

Stranica 4-11
4-02 MONTANI POTPORNI I OBLONI ZIDOVI

Opis rada

Rad obuhvaa izradu montanih potpornih i oblonih zidova raznih tipova, s iskopom za
temelje, izradom drenaa i poprenih ispusta drenaa, izradom, nabavom i montiranjem
predgotovljenih izraenih armiranobetonskih elemenata, gabionskih koara, mrea i
koeva za izradu zida od armiranog tla i slino, te ureenjem okolia po zavretku radova.

inenjera i ovim OTU. Dodatni i naknadni radovi mogu se izvoditi samo po prethodnom
odobrenju nadzornog inenjera.

Materijali

Beton

Beton u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u projektu,
odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama iz ovih OTU.
Ako se primjenjuje tip potpornog zida kod kojeg je potrebno injektiranje i sidrenje
elemenata zida, radovi i materijali moraju u svemu odgovarati uvjetima danim u projektu.

Oplate

Oplate moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno glatke, odnosno kako je
definirano projektom. Oplata mora odgovarati zahtjevima iz projekta, odgovarajuim
odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama iz ovih OTU.

Montani elementi

Svi montani elementi moraju odgovarati zahtjevima iz projekta, ovih OTU te moraju
imati dokaze u originalu o potrebnoj kakvoi prema HRN U.E3.050. Njihovu primjenu na
osnovi projekta odobrava nadzorni inenjer.

Sidra

Ako se radi zid koji treba sidriti, sidra moraju odgovarati zahtjevima kakvoe norme
HRN C.K6.020, zahtjevima iz projekta i ovih OTU.

Filtar za drenae

Materijal za filtre u drenaama treba odrediti uzevi u obzir svojstva glinovitog materijala
uz koji se nalazi filtarski sloj, a prema HRN U.S4.062 i odgovarajuim odredbama ovih
OTU.

Mogua je odgovarajua primjena geotekstila.

Izrada

Prije poetka izrade zida potrebno je provjeriti stvarne hidroloke, geoloke i
geomehanike prilike na terenu i prema potrebi u suglasnosti s nadzornim inenjerom
prilagoditi projekt zida stvarnim terenskim uvjetima.
4-02.1 ISKOP TEMELJA

Stranica 4-12
Iskop za temelje montanih potpornih zidova treba raditi prema dimenzijama i zahtjevima
iz projekta i ovih OTU.

4-02.2 BETONIRANJE TEMELJA

Beton temelja mora odgovarati u svemu zahtjevima iz projekta i uvjetima iz potpoglavlja
4-01.1 ovih OTU.

4-02.3 IZRADA MONTANIH ELEMENATA

Predgotovljeni montani elementi moraju biti izraeni prema uvjetima iz projekta,
odgovarajuim propisima za predgotovljene elemente i odredbama ovih OTU.

4-02.4 PRIJEVOZ, MONTIRANJE I GRADNJA

Prijevoz, montiranje i gradnja montanih potpornih i oblonih zidova mora u svemu biti
prema zahtjevima iz projekta za odreeni tip montanog zida, prema POG-u ili prema
posebnim tehnikim uvjetima za izradu zidova koji su sastavni dio projekta.

Prije ugradnje izvoa mora osigurati visinske kote krune i temelja zida. Ugraivati se
mogu samo neoteeni montani elementi.

4-02.5 IZRADA DRENAE UZA ZID

Ako je u projektu predviena drenaa uz potporni zid, potrebno ju je raditi prema
zahtjevima projekta i odgovarajuim odredbama iz ovih OTU.

4-02.6 IZRADA FILTRA IZA ZIDA

Predviene filtarske slojeve potrebno je raditi prema zahtjevima danim u projektu i
odgovarajuim odredbama iz ovih OTU.

4-02.7 IENJE GRADILITA

Gradilite je po zavretku radova potrebno oistiti od otpadaka i suvinog materijala, a
okolni dio terena dovesti u prvotno stanje.

4-02.8 KONTROLA KAKVOE

Prije poetka radova i tijekom izvoenja radova potrebno je kontrolirati kakvou
upotrijebljenih materijala, proizvoda i radova, a prema zahtjevima za materijale i radove
danim u ostalim poglavljima ovih OTU.

Kakvou montanih elemenata za izradu zidova izvoa mora dokazati prije poetka
radova odgovarajuom tehnikom dokumentacijom, certfikatom sukladnosti te dokazom
o kakvoi od proizvoaa elemenata koju izdaje ovlateno tijelo i u originalu predati na
suglasnost nadzornom inenjeru.


Iskop temelja mjeri se u kubinim metrima u okviru projekta ili prema naknadnim
izmjenama koje je odobrio nadzorni inenjer. Kad je objekt u usjeku ili zasjeku, iskop
temelja rauna se samo ispod kote planuma posteljice, a ostali se iskop obraunava kao
iroki iskop.
Stranica 4-13

Ako je projektom predvieno posebno betoniranje temelja, beton temelja mjeri se u
kubinim metrima ugraenog betona.

Montani zid ili zid od armiranog tla mjeri se u kubinim metrima izraenog zida.

Sidra za sidrenje elemenata zida mjere se u stvarnoj duini ugraenih sidara u dunim
metrima.

Betonske tajae i drenane cijevi mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.

Filtarski slojevi mjere se u kubinim metrima izraenog filtra.

Radovi potrebni za izradu montanih zidova plaaju se po ugovorenim jedininim
cijenama za jedinicu mjere. Jedinina cijena obuhvaa sve radove, nabavu materijala,
prijevoze i sve drugo to je potrebno za dovrenje pojedinih radova. Osim toga, u
jedininim cijenama za pojedine vrste radova obuhvaeno je i ovo:
a) U jedininoj cijeni iskopa ukljueni su i trokovi razupiranja temeljne jame,
crpljenje vode iz jame, rad u mokrom, prebacivanje iskopanog materijala u nasip
na udaljenost do 10 m, zatrpavanje i nabijanje tla oko temelja i sve drugo potrebno
za rad na iskopu.
b) U jedininu cijenu betona temelja ulaze svi trokovi materijala i izrade,
ukljuujui prijevoze, sredstva za rad i zatitu betona nakon betoniranja te mogua
oplata, armatura, sidra i sl.
c) U jedininoj cijeni izrade montanog zida obuhvaeni su svi trokovi izrade
montanih elementa, ispuna, potrebna betoniranja, rad i materijal kod spajanja
elemenata, skele, sav rad, prijevoz, potrebna oprema i sve ostalo za potpuno
dovrenje posla.
d) U jedininu cijenu izrade sidara ulaze dobava, ugraivanje i prednaprezanje
sidara, trokovi zalijevanja sidara injekcijskom suspenzijom odnosno cementnim
mortom kod perfosidara, trokovi zatite glave sidra i utora stupova cementnim
mortom i svi ostali prijevozni i drugi trokovi koji su potrebni za izvrenje rada.
e) U jedininu cijenu betonske tajae i drenane cijevi ulazi sav materijal i rad,
prijevozi, ureenje podloge i mogue potrebno razupiranje.
f) U jedininu cijenu izrade filtra ulazi sav materijal i rad potreban za izradu
filtarskog sloja.

Radovi na ienju i ureenju terena (okolia) obraunavaju se kroz prethodno navedene
stavke radova.

Stranica 4-14

HRN B.B0.001/84. Uzimanje uzoraka agregata kamena i zgure za potrebe
graevina, putova i eljeznica i za spravljanje betona
HRN B.B8.001/82. Ispitivanje postojanosti prirodnog kamena na mrazu
HRN B.B8.010/80. Odreivanje upijanja vode
HRN B.B8.012/87. Prirodni kamen, ispitivanje vrstoe na pritisak
HRN B:B8.013/60 Ispitivanje postojanosti pod utjecajem atmosferilija
HRN U.M2.010/68 Mort za zidanje

HRN U.E3.050/81 Predgotovljeni betonski elementi. Tehniki uvjeti za izradbu i
ugradnju
HRN C.K6.020/87 Vrue valjani elici. Betonski elici. Tehniki uvjeti
HRN U.S4.062/90 Tipovi odvodnjavanja kolnika i obalne strane na cestama

Knjiga 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETI

You might also like