Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Neuronska trauma, Slavoj Žižek

Neuronska trauma, Slavoj Žižek

Ratings: (0)|Views: 579|Likes:
Published by Zeničke sveske
Zeničke sveske, 09/09
Zeničke sveske, 09/09

More info:

Published by: Zeničke sveske on Dec 01, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

04/01/2013

 
Slavoj @i`ek 
129
Neuronska trauma
A
ko je pojava kartezijanskog
cogita
prelomni trenutak inauguracijemoderne filozofije, kako stojimo danas u odnosu na
cogito? 
Ulazimoli doista u post-kartezijansku eru, ili nas tek naša jedinstvena historijskakonstelacija osposobljava da razaznamo posljedice
cogita
? Walter Benjamin jetvrdio kako umjetni~ka djela ~esto funkcioniraju kao snimci na filmu za kojijoš nije izmišljen razvija~, tako de se mora ~ekati na budućnost kako bismoih pravilno shvatili. Ne događa li se nešto sli~no s
cogitom
: danas nam je naraspolaganju razvija~ za njegovo pravilno razumijevanje.U ~emu se, onda, sastoji taj razvija~? [ta naš historijski trenutak ~inijedinstvenim? Po~nimo s neo~ekivanim slu~ajem: George Soros je nedvojbeno~astan humanitarac ~ija je Fondacija
Otvoreno dru{tvo
, između ostalog, više-manje jedina spasila kriti~ko društveno mišljenje u postkomunisti~kim zemljama.A samo deceniju i nešto ranije, isti taj Soros upetljao se u spekulacije s kursnimrazlikama i, za sebe zaradivši stotine milijuna, izazvao neiskazivu patnju, posebnou Jugoisto~noj Aziji: stotine hiljada ostalo je bez posla, sa svim posljedicama kojeuz to idu. To je današnje “apstraktno” nasilje u svom naj~išćem obliku: na jednomkraju ekstrema, financijske se spekulacije odvijaju u njihovoj vlastitoj sferi, beztransparentne veze s realnošću ljudskih života; na drugom kraju, pseudo-prirodnakatastrofa (iznenadan i neo~ekivan gubitak posla) pogađa tisuće kao cunami, bezikakvog vidljivog razloga. Današnje je nasilje kao hegelijanski spekulativni “vje~nisud”, koji pozicionira identitet dvaju esktrema.FilozofskupozadinuovogprocjepadajeMalebranchekojiradikaliziraFilozofsku pozadinu ovog procjepa daje Malebranche koji radikaliziraDescartesov dualizam: ako naša duša i naše tijelo pripadaju potpuno razli~itimsupstancama bez izravnog kontakta, kako onda objašnjavamo njihovu koordinaciju?
 
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
130
Jedino rješenje je u trećoj, istinskoj Supstanci (Bog) koja neprekidno koordinira iposreduje između ovo dvoje, održavajući dojam kontinuiteta. Kad pomislim podićiruku i moja se ruka uspješno diže, moja misao ne podiže moju ruku izravno, negosamo “okazionalno” – nakon što uo~i moju misao usmjerenu na podizanje ruke,Bog pokreće drugi, materijalni, kauzalni lanac koji dovodi do toga da se moja rukauspješno podigne. Može se uo~iti, opet, kako budućnost radikalne virtualizacijekompjuteru daje poziciju potpuno homolognu poziciji Boga u Malbrancheovomokazionalizmu: pošto kompjuter koordinira odnos između mog uma i (onoga štodoživljavam kao) kretnji mojih udova (u virtualnoj stvarnosti), lako je zamislitii kompjuter koji upravlja amokom i po~inje li~iti na Descartesov
 malin genie
,narušavajući koordinaciju između mog uma i mog tjelesnog doživljaja samog sebe– kad je signal mog uma da podigne moju ruku suspendiran ili se ~ak u (virtualnoj)stvarnosti desilo nešto upravo suprotno, podriva se ono najfundamentalnijeiskustvo tijela kao “moga”… Izarnesli~itoSorosukojisjediusvomnjujorškomI zar ne sli~i to Sorosu koji sjedi u svom njujorškomuredu, pritišće tipke na svom kompjuteru, nesvjestan socijalnih posljedica njegovihspekulacija? – Psihološke posljedice ove pojave novog oblika “apstraktnog” nasiljatema su knjige
 Les nouveaux blesses (Novi ranjenici)
Catherine Malabou
.Ako je Nesvjesno
frojdovski naziv za “nepoznato znanje”
frojdovski nazivza “nepoznate nepoznanice” bio bi
trauma
, nasilna provala ne~ega potpunoneo~ekivanog, ne~ega za šta subjekt uopće nije bio spreman, ne~ega što subjektni na koji na~in ne može integrirati. Malabou predlaže ponovno kriti~ko formuliranje
CatherineMalabou,Catherine Malabou,
 Les nouveaux blesses
, Paris: Bayard 2007.
“Pomoću analize nam je obznanjeno da ima znanja za koje ne znamo, znanja koje je zasnovano naozna~itelju kao takvom.” (Jacques Lacan,
 Encore
, New York: Norton 1998, str. 96)
*
Žižek se ovdje referira na ‘doprinos’ teoriji znanja Donalda Rumsfelda, ameri~kog ministra obraneu Bushovoj administraciji, kada se Rumsfeld u vrijeme rata u Iraku, malo pozabavio, parafraziramo Žižeka,amaterskim filozofiranjem o odnosu između poznatog i nepoznatog: “Postoji pozanto znanje. To su stvari zakoje znamo da ih poznajemo. Ima i poznatih nepoznanica. To bi bile stvari za koje znamo da ih ne znamo.Ali ima također i nepoznatih nepoznanica. To su stvari za koje ne zanmo da ih ne znamo” (There are knownknowns. These are things we know that we know. There are known unknowns. That is to say, there arethings that we know we don't know. But there are also unknown unknowns. There are things we don'tknow we don't know). Ono na što je Rumsfeld zaboravio, dodaje Žižek u jednom svom ranijem tekstu(“What Rumsfeld Doesn't Know That He Knows About Abu Ghraib”, 2004)
,
jeste krucijalni, ~etvrti termin:“unknown knowns” – nepoznato znanje, stvari za koje ne znamo da ih znamo (ili se, pak, kao u slu~ajuskandala s Abu Ghraibom, pravimo da ih ne znamo) – što je upravo frojdovsko nesvjesno, “znanje kojesamo sebe ne poznaje”, lacanovski re~eno. (prim.prev.)
 
 Zeni~ke sveske
131
psihoanalize duž ovih linija; njena polazna to~ka je delikatno odjekivanje izmeđuunutarnjeg i izvanjskog Realnog u psihoanalizi: za Freuda i Lacana, izvanjski šokovi,brutalni neo~ekivani upadi, duguju svoj pravi traumatski utjecaj na~inu na koji doti~uveć postojeću traumati~nu “psihi~ku realnost”. Duž ovih linija Malabou iznovatuma~i Lacanovo tuma~enje frojdovskog sna “O~e, zar ne vidiš da gorim?” Slu~ajniizvanjski dodir realnog (svijeća padne i zapali platneni pokrov na mrtvom djetetu,a miris dima prene oca na bdijenju) aktivira istinsko Realno,nepodnošljivu fantaziju– utvaru mrtvog djeteta koje okrivljuje oca. Naovajna~in,zaFreuda(iLacana)svakaNa ovaj na~in, za Freuda (i Lacana) svakaizvanjska trauma je “dokinuta”, internalizirana i duguje svoj utjecaj na~inu na kojiona pobuđuje od prije postojeće Realno “psihi~ke realnosti”. I najnasilnije provaleizvanjskog realnog – recimo, šokantan efekt koji eksplozije bombi u ratu imaju nažrtve – duguju svoj traumati~ni efekt rezonanci koju imaju u perverznom mazohizmu,nagonu smrti, nesvjesnom osjećaju krivnje etc. Danas, međutim, sama našadruštveno-politi~ka stvarnost nameće višestruke oblike izvanjskih upada, traumakoje su samo to, besmislene brutalne provale koje uništavaju simboli~ku teksturusubjektovog identiteta. Prvo, tu je brutalno izvanjsko fizi~ko nasilje: teroristi~kinapadi kao 11. rujna, ameri~ko “šokiraj i zastraši” bombardiranje Iraka, uli~no nasilje,silovanja etc., ali također i prirodne katastrofe, zemljotresi, cunamiji, etc.; zatim tu je“iracionalna” (besmislena) destrukcija materijalne osnove naše unutarnje stvarnosti(tumori na mozgu, Alzheimerova bolest, organske cerebralne lezije etc.), koje mogupotpuno promijeniti, uništiti ~ak, li~nost žrtve i napokon, tu su i destruktivni efektidruštveno-simboli~kog nasilja (socijalno isklju~ivanje isl.). (Primjećujemo kako ovatrijada zaziva trijadu zajedni~kih dobara: zajedni~ka dobra izvanjske prirode, unutarnjeprirode, simboli~ke supstance.) Većina ovih oblika nasilja poznata su stoljećima,neka ~ak i iz same prethistorije ~ovje~anstva. Ono što je danas novoga, pošto živimou “raš~aranoj” post-religioznoj eri, jeste da su daleko više izravno doživljeni kaobesmisleni nasrtaji realnog i, baš iz tog razloga, mada potpuno razli~iti po prirodi,izgleda kao da pripadaju istoj seriji i proizvode isti efekt. (Prisjetimosehistorijske(Prisjetimo se historijske~injenice da je silovanje kategorizirano kao trauma tek u XX stoljeću…)No tu je još jedna razlika koju ovdje treba imati na umu.Dok je za nas, narazvijenom Zapadu, trauma po pravilu iskustvo trenutnog nasrtaja koji nasilnonarušava naš normalni svakodnevni život (teroristi~ki napad, tu~a ili silovanje,zemljotres ili tornado…) šta je s onima kojima je trauma permanentno stanjestvari, na~in života, recimo, onima u ratom rascijepanim zemljama kao što suSudan ili Kongo? S onima koji nemaju kamo umaći od svojih traumati~nih

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Grdana liked this
Milan Djordjevic liked this
Milan Djordjevic liked this
Alex Bukarski liked this
Alex Bukarski liked this
Alma Omeragić liked this
ajero liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->