SOCIOLOGIJA KULTURE I UMJETNOSTI

Termin kultura ima latinski koren, to se vidi u irau !ultus "#a$en$e, o%rada &ol$a I !olere
"kao ne#ovan$e, #a$en$e' Termin !ultura evoluirao $e od ( kulture eml$e) do (kulture du*a)'
Tu meta+oru $e &rvi u&otre%io rimski +iloo+ Ci!eron
1.Kako Spengler djeli kulturu?
On raliku$e tri osnovna &ovi$esna ti&a kulture, apolinijski, faustovski i magijski'
apolinijski - &o S&en#leru, ta$ ti& dominirao $e u klasi.nom svi$etu,a&olini$ski ti& $e
stati.an, .ulan i t$elesan um$etnost to# kulturno# ti&a $e $asna sadr/i *elenski ideal 00so+rosine00
1um$erenost, sudr/l$ivost - to $e $edna od 2 %itne vrline u staro#r.ko$ +iloo+i$i3 i ataraksi$u
1du4evni mir3'
magijski -ma#i$ski $e &ri$elani ti&'
Faustovski- to $e kultura vol$e i kon+likta, kultura nemira i tra/en$a5 kultura .ov$eka
ko$i &romatra sam se%e kultura osaml$enosti'6austovska kultura $e iskl$u.iva, ona se /eli
nametati i vladati &a $e sto#a a#resivna
2.Teorija kulturnih promjena?
7a/ne su 2 teori$e o kulturnim &rom$enama, 83 evolucionistike teorije 93 ciklike teorije :3
difu!ionistike teorije5 23 funkcionalistike teorije5
"volucionistike teorije " o%$a4n$ava$u &o$avu neravi$eni* &lemena kao aka4n$eli ravo$'
Na$ve;i nedostatak evolu!ionisti.ki* teori$a, uva/avale su u#lavnom unutra4n$e uroke, a
anemarivale su van$ske uroke u tom &ro!esu evolu!i$e'
#iklike teorije " o%u*vata$u dva rali.ita na.en$a termina kulturni kru# ili !iklus'
Jedno na.en$e kulturni* kru#ova $est da $e to ni ili sku& kulturni* !rta ko$e se o%i.no
&renose u !$elini ili se stvara$u u okviru odre<eni* kultura'
$ifu!ionistike teorije" o%$a4n$ava$u kulturne &rom$ene na na.in da i* smatra$u
direktnom &osl$edi!om ras&rostiran$a i 4iren$a kulturni* elemenata'
Funkcionalistike teorije su o#rani.ene' L$u%av, %rak i o%itel$ se ne mo#u o%$asniti
ralikama u nivoima &otre%a'
%.Faustovska kultura?
&.$a li mo!e po Spengleru, jedna kultura utjecati na drugu?
'.(a!like i!emedju kulture i civili!acije?
Kultura $e &artikularna,odnosi se na $edan dio,a !ivilia!i$a iniveralna,sveo%u*vatna'Kultura
$e veana a na!i$u,a !ivilia!i$a u$edin$u$e kulturu'
).Sta !naci drustveni karakter je!ika?
dru4tveni karakter, ko$i se mani+estira kao vrsta u#ovora medu
.lanovima dru4tvene a$edni!e' Jeik $e istovremeno i dru4tveni &roivod s&oso%nosti #ovora
i sku& nu/ni* konven!i$a ko$e &ri*va;a dru4tvo i ko$e &o$edin!ima omo#u;ava$ u
&rim$en$ivan$e te s&oso%nosti'
1. =asto normiramo $eik>
2. Kada &o!in$e normiran$e $eika na nasem &odru!$u>
%. Ko u!estvu$e u normiran$u $eika>
&. Sta je dijalekat?
$ijalekt se de+ini4e kao nestandardni narodni #ovor' O%i.no #a #ovore l$udi odre<eno#
&odru.$a u okviru $edne $ei.ke teritori$e
'. Sta je argo? * primjeri !a ar+o?
#ovor l$udi $edne klase ili $edno# anata n&r'4atrova.ki #ovor
). Sociolekti?
Sociolekt naiv a $eik odre<ene dru4tvene sku&ine, dru4tveno# slo$a ili su&kulture'
,. $ifu!ionisticka teorija? -redstavnici?
?i+uionisti.ke teori$e &redstavl$a$u dvi$e 4kole, 1. panegipatska /heliolitika. 0kola
Na$&onati$i &redstavni!i su, En#lei G' Elliot Smit* i @illiam AerrB, ?ana! K' Cirket"Smit*,
Dve<anin Lind%lum'
2. amerika difu!ionistika 0kola N$eni &redstavni!i su, 6ran Coas, Al+red Kroe%er,
LoEie, Sa&ir, GoldenEeiser'
1. -ojam 2masovna kultura3?
&o&ularna kultura, ona $e komer!i$aliirana, usm$erena, ur%aniirana, svedena $e na &uku
a%avu' sredstvo $e &oliti.ke mo;i i iskl$u.ivo $e tr/i4no nam$erenaF &roivod industri$ski*
dru4tava, &roivod masovni* medi$a, a &rim$er su &o&ularni +ilmovi'
4. Aod$ela um$etnosti>
15. Ao$am 0tradi!i$a0, 0tradi!ionaliam0, 0konervativiam0>
Tradicija $e ona kom&onenta kulture .i$a $e %itna odlika o.uvan$e i &reno4en$e ve; stvoreni*
i usvo$eni* tekovina kulture'
88'Kada tradi!ionaliam ko!i &ro#res>
89'Kakav $e danas odnos imed$u tradi!i$e i #lo%alia!i$e>
1%. Sta glo+ali!acija !naci !a kulture?
Aro!es #lo%alia!i$e $e veoma vaan .im%enik u stavaran$u ne&ot&uni* identiteta,veoma la*ko
mo/e ut$e!ati na identitet'Aro!es #lo%alia!i$e $e doveo do Gu.inka kulturni*
su&ermarketa(omo#u.ena $e ku&ovina &roivoda a stavaran$e #otovi* identiteta,ne mora se
identitet vi4e #raditi'
1&. 6uksu!?
6uksu! ona.ava materi$alne stvari, ro%e i uslu#e .i$a &rimarna svr*a ni$e adovol$avan$e
temel$n$i* &otre%a &o$edin!a' Svr*a luksua $e korisni!ima takvi* ro%a i uslu#a &ru/iti
udo%nost, estetsko adovol$stvo i, 4to $e na$.e4;e slu.a$, svima dru#ima &okaati ne.i$e
%o#atstvo ili dru4tveni &olo/a$'
1'. Sociologija umjetnosti po 7au!eru?
(Kultura slu/i dru4tvu kao a4tita' Reli#i$a, +ilio+i$a, nauka i um$etnost ima$u svo$u
+unk!i$u u %or%i a o&stank dru4tva' Um$etnost $e u &o.etku oru<e ma#i$e, sredstvo a
odr/avan$e /ivota &rimitivne lova.ke *orde' Kasni$e &osta$e instrumentom animisti.ko#
o%redno# .ina .i$a $e svr*a da u korist a$edni!e d$elu$e na do%re i le du*ove')
1). 8adatak umjetnosti ?
adatak um$etnosti $e da u l$udima iaiva os$e;an$a li$e&o#, &ri$atno#, u/ivan$a, da i*
a%avi, raonodi, relaksira'
1,.9ta je umjetnost ?
Um$etnost $e o%lik l$udske d$elatnosti ko$i sadr/i kreativnu, stvarala.ku dimeni$u u
l$udskom o%likovan$u sveta ukl$u.u$u;i su%$ektivne do/ivl$a$e, &o$ave ikaane u estetsko$
+ormi rali.itim ira/a$nim sim%olima'
11.-ojam kia?
Ki. u slikarstvu ona.ava sladun$av &rava!, nasu&rot dravom realimu, kao la/ni *e&i
end, %olesna romantika' La/nost ki.a $e u tome 4to &o%u<u$e samo &rividna i &ovr4na
os$e;an$a .ov$eka' Ki. iaiva u .ov$eku samo trenutan smi$e*, adovol$stvo ili tu#u i
sue, da %i se vrlo %ro na sve to a%oravilo'
14.-ojam 0unda ?
Ira G4undH na.i, %evri$edno d$elo, ot&adak' Naime, ira G4und) se na$.e4;e koristi a
ona$ dio ki.a ko$i se odnosi na kn$i/evnost' Dund $e odra nemo;i am%i!ioni* &o$edina!a
u kn$i/evnosti'
25.-odjela umjetnosti?
muika,drama,kn$i/evnost,slikarstvo,ki&arstvo,ar*itektura,+ilm,&les,stri&
Kulturna elita - odnosi se na marketin#,dia$n,na savremenu or#ania!i$u kulture,&olitike'