(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br.

29/02)


Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici
Predstavnikog doma, odranoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 25. juna
2002. godine, usvojila je
ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU
PRVI DIO - OPE ODREDBE
I - OSNOVNA NAELA
1. Vaenje Zakona
lan 1.
(1) Ovim zakonom utvruju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i
Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima,
obavezama ili pravnim interesima graana, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima koje
su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.
(2) Po ovom zakonu dune su postupati javne korporacije i javna preduzea (drutva), ustanove i druge
pravne osobe Bosne i Hercegovine, kad u vrenju javnih ovlatenja (u daljem tekstu: institucije koje
imaju javna ovlatenja) koja su im povjerena zakonom, rjeavaju u upravnim stvarima.
2. Poseban postupak
lan 2.
Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom,
urediti drugaije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim
pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona.
3. Supsidijarna primjena zakona
lan 3.
U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog
zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim
zakonom.
4. Naelo zakonitosti
lan 4.
(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja, kada postupaju u upravnim stvarima, duni
su te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna
ovlatenja i koje one donose na osnovu javnih ovlatenja.
(2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, zakonom ili
na zakonu zasnovanom propisu, ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u
1
granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato.
(3) Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vae i za sluajeve u kojima je institucija, koja
ima javna ovlatenja, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.
5. Zatita prava i sloboda graana i zatita javnog interesa
lan 5.
(1) Kad organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja vode postupak i rjeavaju, duni su
strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava u skladu s Ustavom Bosne i
Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda i Aneksom 6 Opeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, vodei pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude
na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.
(2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje,
sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to.
(3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one
mjere predviene propisima, koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona.
6. Naelo transparentnosti
lan 6.
Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja kad postupaju u upravnim stvarima, duni su
svakoj fizikoj i pravnoj osobi osigurati pravo pristupa informacijama, u skladu sa Zakonom o slobodi
pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 29/00).
7. Naelo javnosti
lan 7.
Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javna ovlatenja je javan. Slubena osoba,
koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost, samo u sluajevima kada je to zakonom izriito
predvieno.
8. Naelo efikasnosti
lan 8.
Kad organi uprave i institucije, koje imaju javna ovlatenja, rjeavaju u upravnim stvarima, duni su
osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, preduzea (drutava), ustanova i drugih
pravnih osoba, to obuhvata dobru organizaciju na izvravanju poslova od organa, koja osigurava brzo,
potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku, uz svestrano razmatranje tih
stvari.
9. Naelo materijalne istine
lan 9.
U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve
injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
2
10. Naelo sasluanja stranke
lan 10.
(1) Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i
okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja.
(2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to zakonom
odreeno.
11. Ekonominost postupka
lan 11.
Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje
uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog
stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
12. Pomo neukoj stranci
lan 12.
Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje uestvuju u
postupku, ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
13. Ocjena dokaza
lan 13.
Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na osnovu
savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata
cjelokupnog postupka.
14. Samostalnost u rjeavanju
lan 14.
(1) Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom,
drugim propisima i opim aktima.
(2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i
okolnosti, i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na
konkretni sluaj.
15. Pravo albe
lan 15.
(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se
propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana
zatita prava i zakonitosti.
(2) Ako nema organa uprave drugog stepena, alba protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti samo
kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredit e se i organ koji e rjeavati po albi.
3
(3) Pod uslovima iz ovog zakona, stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom
roku donio rjeenje o njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti, a
u interesu stranke.
(4) Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu, alba nije doputena.
16. Konanost rjeenja
lan 16.
Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku
(konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci
odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili
drugim zakonom predvieni.
17. Pravomonost rjeenja
lan 17.
Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a
kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se
ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.
18. Upotreba jezika i pisma
lan 18.
(1) Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.
(2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika.
(3) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da
prati tok postupka na svom jeziku, kao i da joj pozive i druga pismena dostavlja na njenom jeziku i
pismu. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u
postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i
njegova izjava, u vezi s datom poukom, unijet e se u zapisnik.
(4) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na
kome se vodi postupak, imaju pravo tok postupka pratiti preko tumaa (prevodioca).
(5) U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica.
19. Upotreba izraza organ
lan 19.
Pod organom koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona,
podrazumijevaju se organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja iz lana 1. ovog zakona.
II - NADLENOST
4
1. Stvarna i mjesna nadlenost
lan 20.
(1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje
odreena upravna oblast ili po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.
(2) Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacione
jedinice u sastavu organa.
lan 21.
(1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadlean organ uprave Bosne i
Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprave u entitetu kod prenesene
nadlenosti.
(2) Ako propisom, kojim se ureuje odreena upravna oblast, nije odreeno koji je organ uprave Bosne
i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti institucija BiH,
a to se ne moe utvrditi po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave Bosne i
Hercegovine, koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine.
lan 22.
(1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je
rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo, na osnovu izriitog
zakonskog ovlatenja, prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ.
(3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i
stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drugaije odreeno.
lan 23.
(1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju nadlenost.
(2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan
u lanu 58. st. 3. i 4. ovog zakona.
(3) Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena
cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti.
2. Stranke s diplomatskim imunitetom
lan 24.
(1) U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo
imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, imaju u upravnom
postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima, prihvaenim od
strane Bosne i Hercegovine.
5
(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za
vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(3) Slubene radnje, koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta, obavljaju se posredovanjem
organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(4) Slubene radnje, koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju, vre se posredovanjem organa
uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
3. Sukob nadlenosti
lan 25.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu organa
uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, i izmeu institucija BiH koje
imaju javna ovlatenja, rjeava Sud Bosne i Hercegovine.
lan 26.
Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica organa uprave Bosne i
Hercegovine, koje se nalaze van sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa
zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine,
rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacione jedinice.
lan 27.
(1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari,
prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj
nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.
(2) Organ, koji rjeava sukob nadlenosti, istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari
donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean
i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu.
(3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni
voditi upravni spor.
lan 28.
(1) Ako organ u sukobu smatra da je rjeenjem, kojim je odlueno o sukobu nadlenosti, povrijeeno
kakvo pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadleni sud, alba
nije doputena.
(2) Ako organ, nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana, utvrdi da rjeenje o sukobu nije
zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i
organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti proglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja po
odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se
prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju.
6
(3) alba iz stava 1. ovog lana i rjeenje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u
konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem
donesenim o sukobu nadlenosti.
4. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje
lan 29.
(1) U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku
donosi rukovodilac tog organa, na nain na koji je to ureeno propisom o organizaciji tog organa.
(2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u
upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje
postupka, odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja.
(3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti
posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja, za rjeavanje u
upravnim stvarima (da vodi upravni postupak, ili da rjeava upravne stvari ili jedno i drugo).
(4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koje prethodi rjeavanju.
lan 30.
Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi i
priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne i
Hercegovine, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.
lan 31.
Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine,
postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija, ili drugo tijelo koje svojim
aktom odrede ti organi, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.
lan 32.
U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javna ovlatenja, rjeenje donosi rukovodilac
institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Rukovodilac moe ovlastiti
drugu slubenu osobu institucije da preduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja, ili da rjeava u
upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje koje sadri line
podatke slubenih osoba i obim ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima.
5. Pravna pomo
lan 33.
(1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javna
ovlatenja, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba preduzeti.
(2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili
7
izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamolnim putem zatraiti od drugog odgovarajueg organa,
ovlatenog za preduzimanje takve radnje, da izvri pojedinu radnju u postupku.
lan 34.
(1) Organi, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su
jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova pomo trai se posebnom
zamolnicom.
(2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u
granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe.
(3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova, samo u okviru
posebnih propisa. Izuzetno, organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja za rjeavanje u
upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog
postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak.
Sud moe odrediti rok u kojem mu se spisi moraju vratiti.
(4) Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih
ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta,
objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i
Hercegovine.
(5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem
zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja
koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ, ako
takav postupak nije protivan domaem zakonu.
(6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta s inozemnim
organima, domai organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za
vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
6. Izuzee
lan 35.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od
rada u predmetu:
1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok,
vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;
2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji, a u
pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena
zakljuno, pa i onda kad je brak prestao;
3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja,
usvojenika ili hranitelja;
8
4) ako je u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.
lan 36.
Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u
postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 35. ovog zakona, duna je prekinuti
svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu (lan 38).
Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e o
tome isti organ ne prekidajui rad.
lan 37.
(1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, a i
kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora
navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee.
(2) Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenih u lanu 35.
ovog zakona, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u
postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje.
lan 38.
(1) O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javna ovlatenja, odluuje
rukovodilac koji rukovodi tim organom, odnosno institucijom.
(2) O izuzeu slubene osobe organa, koji se nalazi u sastavu organa uprave, odluuje rukovodilac
organa koji se nalazi u sastavu organa uprave.
(3) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vijee ministara, a o izuzeu rukovodioca
organa koji se nalazi u sastavu drugog organa uprave odluuje rukovodilac organa u ijem se sastavu
nalazi taj organ.
(4) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javna ovlatenja odluuje rukovodilac te institucije, a
o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom
institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije
drugaije odreeno.
(5) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih
osoba iz l. 30. i 31. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuje odgovarajua vlada, odnosno dom.
(6) O izuzeu se odluuje zakljukom.
lan 39.
(1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine
radnje u postupku, u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno.
(2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba.
9
lan 40.
(1) Odredbe lana 38. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee
zapisniara.
(2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak.
III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE
1. Stranka
lan 41.
Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi
zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo uestvovati u postupku.
lan 42.
(1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
(2) Stranka u upravnom postupku moe biti poslovna jedinica preduzea (drutva), naselje, grupa osoba
i dr., koji nemaju svojstvo pravne osobe, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u
upravnom postupku.
(3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili
pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna
ovlatenja.
(4) Stranka moe biti i Ombudsmen BiH kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da ima
osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zagarantiranih
Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i
instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
lan 43.
(1) Preduzee (drutvo), ustanova i druga pravna osoba, drutvena organizacija i udruenje graana
registrirano u skladu sa zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i
interese svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na
takva prava i interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.
(2) Pravna osoba, iz stava 1. ovog lana, moe zastupati svog radnika u upravnom postupku na njegov
zahtjev, ako je to predvieno opim aktom te pravne osobe.
lan 44.
(1) Ako su pravobranilac BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku
zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke.
(2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih imaju
10
stranke, ako zakonom nije drugaije odreeno.
2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik
lan 45.
(1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna
sposobnost).
(2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku preduzima njen zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odreuje se na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu
zakona.
(3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika.
Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se njegovim opim aktom, ako nije
odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.
(4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom ovlatenog predstavnika, poslovna jedinica
preduzea (drutva) - preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa
osoba, koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju oni ovlaste, ako posebnim propisima nije
drugaije odreeno.
(5) Kad organ, koji vodi postupak, ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne
pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva.
lan 46.
(1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao
stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno ovlateni
predstavnik.
(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od
prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako se, prema prirodi stvari, postupak ne moe
nastaviti, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba.
3. Privremeni zastupnik
lan 47.
(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima preduzeti
protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ
koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a
postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a
ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj
zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajen nain.
(2) Ako preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika,
predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postavit
e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz pravne osobe, i o tome e, bez
odgaanja, obavijestiti tu pravnu osobu.
11
(3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se
ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika
nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti.
(4) Postavljena osoba duna je primiti se zastupanja, koje moe odbiti samo iz razloga koji su
predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito
postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili
njen punomonik.
(5) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Bosni i
Hercegovini, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika
ili punomonika za primanje pismena, i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave
punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni
zastupnik.
4. Zajedniki predstavnik
lan 48.
(1) Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu
istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki
predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.
(2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u
postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih
predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po
takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak. U tom sluaju zajedniki
predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv
takvog zakljuka, stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka.
(3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava
pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga
pravna sredstva.
5. Punomonik
lan 49.
(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u
postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.
(2) Radnje u postupku, koje punomonik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravno
djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka.
(3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave mogu se od stranke i
neposredno traiti.
(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date
izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama, koje se
tiu injenica, postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi
postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 11. ovog zakona.
12
lan 50.
(1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi
nadripisarstvom.
(2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti
daljnje zastupanje o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku.
(3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa izvrenje
zakljuka.
lan 51.
(1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji
vodi postupak.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie, stavit e na pismenu punomo umjesto
potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dva
svjedoka koji e se potpisati na punomo.
(3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti
da, u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo
(lan porodice i dr), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno, u odreenom roku, podnese
odgovarajuu punomo za tu radnju.
lan 52.
(1) Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti
da se podnese ovjerena punomo.
(2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se
shodno odredbi lana 60. ovog zakona, pri emu slubena osoba, koja vodi postupak, moe dopustiti
punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku.
lan 53.
(1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cijeli
postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.
(2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog
zakonskog zastupnika, ali pravni nasljedenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe
opozvati raniju punomo.
lan 54.
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike,
punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike.
13
lan 55.
(1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja, u vezi s predmetom
postupka, dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba
ne zastupa stranku.
(2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi
nadripisarstvom.
IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA
1. Podnesci
lan 56.
(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu
podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saopenja kojima se pojedinci ili pravne
osobe obraaju organima.
(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno saopavaju na
zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski.
Kratka i hitna saopenja mogu se davati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogue.
lan 57.
Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana u
toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili inae nisu neodgodivi, moe se
odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih
podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.
lan 58.
(1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saopenja, duan je primiti podnesak
koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saopenje.
(2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje
podnosioca dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.
(3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno saopenja na zapisnik, slubena
osoba ovog organa upozorit e na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako
podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak, odnosno saopenje na zapisnik primi,
slubena osoba duna je primiti takav podnesak, odnosno usmeno saopenje. Ako organ nae da nije
nadlean za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog
nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.
(4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ
nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e
obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad po
podnesku, donijet e bez odgaanja zakljuak, kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti, i odmah
14
ga dostaviti stranci.
(5) Protiv zakljuka donesenog iz st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba.
(6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti
Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.
lan 59.
(1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.
Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi
zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, i ime i prezime i mjesto
boravka (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.
(2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca
potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju
stranke sastavio podnesak. Osoba, koja je potpisala podnesak za podnosioca, duna je na podnesku
potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.
(3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba, koja
e potpisati i svoje ime i adresu.
lan 60.
(1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je
podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav
podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu
rok u kome je duan to uiniti. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonom, a i
usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e
sastaviti slubenu zabiljeku u spisu.
(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka
uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe po
podnesku postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak
protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u
pozivu za ispravku podneska.
(3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko saopenje, pa se posumnja da
podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili fax podnesku, odnosno da ne
potie od osobe koja je pri telefonskom saopenju kazala svoje ime, nadleni organ povest e postupak
za utvrivanje ovih injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2.
ovog lana.
lan 61.
Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet e
u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a s ostalim zahtjevima postupit e u smislu lana
58. stava 4. ovog zakona.
15
2. Pozivanje
lan 62.
(1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja
ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi
dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i
na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti.
(2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja ima prebivalite ili boravite van
podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne
prouzrokuje vee trokove ili vei gubitak vremena za pozvanog.
(3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain.
lan 63.
(1) U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se
poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom
svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba
da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna doi lino ili moe poslati
punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu da je u sluaju sprijeenosti da
se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na
posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je
sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.
(2) U pozivu na usmenu raspravu, stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe
se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.
(3) Kad to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska
preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.
lan 64.
(1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba, ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u
vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.
(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo
izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera
koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje.
lan 65.
(1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu.
(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna je,
odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti
nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.
16
(3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 76.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda,
moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50
KM. Ove mjere primijenit e se samo ako je to bilo naznaeno u pozivu. Ako su zbog neopravdanog
izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja
je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova, donosi slubena osoba
koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod
zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom
ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba.
3. Zapisnik
lan 66.
(1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka
ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.
(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari, o
upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao
i okolnostima, koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po
pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje
slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim
usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava, ve
se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan nain.
lan 67.
(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja,
dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih
stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje.
(2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se
te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se
navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove
se isprave prilau zapisniku.
(3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za
donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik se
upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.
(4) Ako se sasluanje obavlja preko tumaa ili prevodioca, oznait e se na kom je jeziku sasluani
govorio i ko je bio tuma ili prevodilac.
(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti,
unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati.
(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti da
je bilo prekida.
(7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte
e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati da su ti akti
17
sastavni dio zapisnika.
(8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili
drugih sredstava evidencije.
lan 68.
(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do
zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja
rukovodi radnjom postupka.
(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom
zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
lan 69.
(1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u
radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a slubena
osoba obavezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu
stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedbi. Te primjedbe
potpisat e osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika tako to e se prvo
potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti
svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
(2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati
ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.
(3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.
(4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju
svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana
na kraju lista.
(5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
(6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe da pie, potpisat e ga jedna
pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom
postupka, niti zapisniar.
(7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u
zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen.
lan 70.
(1) Zapisnik, sastavljen u skladu s odredbama lana 69. ovog zakona, jeste javna isprava. Zapisnik je
dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana
osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.
18
(2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
lan 71.
(1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban
zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i
glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu koja se ovjerava potpisom
slubene osobe, koja predsjedava kolegijalnim organom.
(2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu kolegijalnog organa,
oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako
ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisniar.
(3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi
poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u
zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa.
4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka
lan 72.
(1) Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisati potrebne spise, a organ je
obavezan to omoguuti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odreene slubene osobe.
(2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie pojedine spise ima i svaka druga osoba koja
uini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i drutvena organizacija i udruenje graana, ako za to
postoji opravdan interes.
(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe traiti od osobe iz
stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog pravnog interesa.
(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti
rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka,
ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba.
(5) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i
zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o toku postupka.
(6) Protiv odbijanja zahtjeva doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se
moe izjaviti odmah.
(7) alba se moe izjaviti odmah po saopenju, a najkasnije u roku od 24 sata od saopenja. O albi se
mora odluivati u roku od 48 sati od sata izjavljene albe.
V - DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Nain dostavljanja pismena
lan 73.
19
(1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako
to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.
(2) Dostavljanje se vri preko pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima
pismeno da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda
ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava posebnim propisom predviena.
(3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona, o
dostavljanju pismena.
lan 74.
(1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju.
(2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz posebno vanih razloga odrediti da se
dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika.
(3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana.
lan 75.
(1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se
dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.
(2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se
dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj
osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne.
2. Obavezno lino dostavljanje pismena
lan 76.
(1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje
odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po
zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je
izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.
(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu,
ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti
kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu, kod neke od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona,
ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi
primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti,
dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 79. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje
izvreno.
(3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje
pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci.
3. Posredno dostavljanje pismena
20
lan 77.
(1) Kad se osoba, kojoj se dostavljanje ima izvriti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri
predajom pismena nekom od odraslih lanova njenog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu,
pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane.
(2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne
zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da
primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u
advokatskom uredu.
(3) Dostavljanje u skladu sa stavovima 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom
postupku uestvuje sa suprotnim interesom.
lan 78.
(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu
77. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz
naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.
(2) Ako je prebivalite ili mjesto boravka osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti, i pored istraivanja,
ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika u smislu
lana 47. ovog zakona i njemu e predati pismeno,
lan 79.
(1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 77. ovog zakona, a nije utvreno
da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu
opine na ijem se podruju nalazi mjesto prebivalita, odnosno boravka osobe kojoj se dostavljanje
vri, ili poti u njegovom mjestu prebivalita, odnosno boravka, ako se dostavljanje vri preko pote.
Na vrata stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e staviti pismeno saopenje u kojem
je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti
dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je
naznaeno stavio na vrata, i staviti svoj potpis.
(2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje stavljeno na vrata s tim da oteenje ili unitenje
ovog saopenja, izvreno nakon stavljanja na vrata, nema uticaja na valjanost dostavljanja.
(3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana obavijestit e se organ koji je
naredio dostavljanje.
4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena
a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku
lan 80.
(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan
21
u l. 73. do 79. ovog zakona.
(2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu,
dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima
vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.
b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena
lan 81.
(1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se vriti dostavljanje.
(2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno
odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom
predmetu, a u odreenom roku postavi punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po
ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 47. ovog zakona.
(4) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno
stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.
lan 82.
(1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju
zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog
punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne
prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona
stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na
takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za
punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke
prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od
stranaka svaki od njih zastupati.
(2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o
pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu,
on treba da uva.
(3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se
dostavljanje vri.
c) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim
osobama
lan 83.
(1) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim
osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena, tih
22
organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano.
(2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 42. stav 2.),
dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 45. stav 4.).
(3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju
pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne
u njihovim prostorijama.
d) Dostavljanje pismena ostalim osobama
lan 84.
(1) Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim
organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje
pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako
meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno.
(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje se moe obavljati
neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih
predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu.
(3) Vojnim licima, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i
zranom saobraaju, dostavljanje pismena moe se vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili
pravne osobe u kojima su zaposleni.
(4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena vri se preko uprave ustanove u kojoj se
nalaze.
e) Dostavljanje pismena javnim saopenjem
lan 85.
Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje
pismena izvrit e se javnim saopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je
dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saopenja na oglasnoj tabli, ako
organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe
objaviti saopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi
uobiajeni nain.
f) Odbijanje prijema pismena
lan 86.
(1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog
razloga, odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi
ili drugoj pravnoj osobi ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena
odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili radnom
23
mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena.
(2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e
zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i
time se smatra da je dostavljanje izvreno.
g) Promjena stana
lan 87.
(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni
su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak.
(2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva
daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu organa
koji vodi postupak.
(3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu
organa koji vodi postupak.
(4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje
prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da
punomonik nije ni postavljen.
5. Dostavnica
lan 88.
(1) Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).
(2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime
stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.
(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na
dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema.
(4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo
ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
(5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati
slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
(6) Ako je dostavljanje izvreno kojoj od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, dostavlja e na
dostavnici naznaiti osobu kojoj je pismeno predato (lan porodice, susjed, i dr).
(7) Ako je dostavljanje izvreno u skladu s lanom 79. ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti
datum izvrenog saopenja, kao i datum predaje pismena opinskom, odnosno gradskom organu, ili
poti.
24
6. Greke u dostavljanju pismena
lan 89.
(1) Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na datum dostavljanja, ili
osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi, duan je provesti postupak radi
utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku
utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.
(2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima
to se utvruje u postupku, u skladu s odredbama stava 1. ovog lana.
VI - ROKOVI
lan 90.
(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.
(2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti
sluaja, slubena osoba koja vodi postupak.
(3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je
predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese
prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se
sainjava slubena zabiljeka u spisu.
lan 91.
(1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.
(2) Kad je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada
dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi
naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana,
mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saopenje izvreno,
odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem
mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.
(3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom.
lan 92.
(1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih
praznika.
(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ
kod koga se radnja postupka ima preduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana.
lan 93.
25
(1) Podnesak je podnesen u roku, ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti
predat.
(2) Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom
predaje organu kome je upuen.
(3) Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra se
danom predaje organu kome je upuen.
(4) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna podnijeti,
pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u razmatranje
podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja.
VII - POVRAT U PREANJE STANJE
lan 94.
(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed
tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u
preanje stanje.
(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u
preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravovremeno poslala
obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu.
(3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila
rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi
stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.
lan 95.
(1) Stranka je duna u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila
sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerovatnim (lan 156.).
(2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije
ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.
(3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak,
prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.
lan 96.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je
prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje,
onda od dana kad je to saznala.
(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje.
26
(3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog
proputanja ovog roka.
lan 97.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu
radnju.
(2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.
(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.
(4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate, nadleni organ moe odluiti o
prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke.
lan 98.
(1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je
povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 96. stav 3.).
(2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba,
samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ.
(3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ
nadlean za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari.
(4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje
doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.
lan 99.
(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje
o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o
povratu ne postane konaan.
(2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije
proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem.
VIII - ODRAVANJE REDA
lan 100.
(1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu.
(2) S tim ciljem, slubena osoba ovlatena je da opominje osobe koje ometaju rad organa i da odreuje
mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka.
(3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.
27
lan 101.
(1) Osoba koja, i pored opomene, ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee
da odloi oruje, odnosno orue moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti
udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne
posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti ili noenja oruja ili
opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
(2) Ako, na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako
bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom
postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne
uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila postaviti svog punomonika,
a moe mu i sama postaviti punomonika, ako je to potrebno. Ovakav punomonik moe zastupati
samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.
(3) O udaljenju iz stava 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka kojim se udaljava
stranka koja nema punomonika ili punomonik iji vlastodavac nije prisutan moe se izjaviti posebna
alba.
lan 102.
(1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini nepristojnost, moe se, osim udaljenja, kazniti
novanom kaznom do 50 KM.
(2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu ili disciplinsku odgovornost.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi
obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak.
lan 103.
(1) Novane kazne, zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 1. ovog zakona, izrie slubena osoba
koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 3. - organ koji vodi
postupak.
(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni
zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.
IX - TROKOVI POSTUPKA
1. Trokovi organa i stranaka
lan 104.
(1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba,
izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po
nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio.
(2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih
28
radnji u postupku, duna je snositi te trokove.
(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove
postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.
lan 105.
(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su trokovi
dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.
(2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala
postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane
trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od stranaka
djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove
srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka, koja je obijeu prouzrokovala protivnoj
stranci trokove u postupku, duna je toj stranci te trokove nadoknaditi.
(3) Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo
nuno i opravdano.
(4) Zahtjev za nadoknadu trokova, prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije
donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe o
njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na nadoknadu trokova. Slubena osoba
koja vodi postupak duna je na ovo blagovremeno upozoriti stranku.
(5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije
drugaije odreeno.
(6) Trokovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj
dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim
ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.
lan 106.
Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrilac. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti,
snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno.
lan 107.
Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati
izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi
postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova.
Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili
obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.
lan 108.
(1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove
29
postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.
(2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj ko snosi trokove biti duan nadoknaditi trokove
drugoj stranci (lan 105. st. 2. i 3.).
(3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove,
odnosno u odgovarajuoj razmjeri.
(4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban
zakljuak.
lan 109.
(1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevodioci) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova
putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama
pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa
u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Osim
nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu.
(2) Zahtjev za nadoknadu, odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri sasluanju,
tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to pravo.
Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo upozoriti svjedoka, vjetaka ili tumaa
(prevodioca).
(3) Iznos nadoknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je duan
da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja
osnov za izvrenje.
lan 110.
(1) Nadoknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno
posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih nadoknada i nagrada, kao i
oslobaenje od plaanja trokova, reguliraju se propisom Vijea ministara.
(2) U pogledu nadoknade slubenim osobama, vae propisi o nadoknadama za slubene osobe koje
utvrde organi iz stava 1. ovog lana.
2. Oslobaanje od plaanja trokova
lan 111.
(1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako
nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno svoje i izdravanje porodice. Organ donosi
zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju.
(2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksi, izdataka organa koji vodi
postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj,
oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove.
30
(3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uslovom reciprociteta. U sluaju
sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i
Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 34. stav 4. ovog zakona.
lan 112.
Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova,
ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.
lan 113.
Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv
zakljuka iz lana 112. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.
DRUGI DIO - PRVOSTEPENI POSTUPAK
X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA
1. Pokretanje postupka
lan 114.
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.
lan 115.
(1) Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu
zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite
javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.
(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne
predstavke graana i pravnih osoba i upozorenje organa.
lan 116.
(1) Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka.
(2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema
uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao
preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.
lan 117.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka
potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav
zahtjev.
2. Spajanje stvari u jedan postupak
lan 118.
31
(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom
pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se
pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka.
(2) Pod istim uslovima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih
zahtjeva.
(3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak,
protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.
lan 119.
Nadleni organ moe javnim saopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje
organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije
o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.
lan 120.
(1) Kad se u smislu lana 122. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim
saopenjem u smislu lana 119. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno.
(2) U zakljucima kojima se u takvom postupku preduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se
odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije o strankama koje u postupku
zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije drugaije propisano.
3. Izmjena zahtjeva
lan 121.
Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stepenu proiriti stavljeni
zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev
zasniva na istom pravnom osnovu, pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom
stanju.
4. Odustajanje od zahtjeva
lan 122.
(1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.
(2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ
koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena
protivna stranka, ako je ima.
(3) Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka,
nadleni organ produit e voenje postupka.
(4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak
u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to
zahtijeva.
32
(5) Protiv zakljuka, kojim se obustavlja postupak, doputena je posebna alba.
lan 123.
(1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak
ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i
ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od zahtjeva.
(2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustajanjem od zahtjeva samo kad
je to zakonom odreeno.
(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka
roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje, ako je njime zahtjev
stranke bio pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije
izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o
obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u
cijelosti bilo djelimino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva.
lan 124.
Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja
postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
5. Poravnanje
lan 125.
(1) Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi
postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim
spornim takama.
(2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala
ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj
dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog
interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee prihvatiti da se zakljui poravnanje i o tome e
donijeti poseban zakljuak.
(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije proitanog zapisnika
o poravnanju potpiu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae.
(4) Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.
(5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak
obustaviti u cijelosti ili djelimino.
(6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zakljuenim
poravnanjem, protiv zakljuka je doputena posebna alba.
XI - POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA
33
A. OPA NAELA
1. Zajednike odredbe
lan 126.
(1) Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i
strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese o emu se stara slubena osoba
koja vodi postupak.
(2) Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.
lan 127.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i
izvoditi dokaze i o onim injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit e po slubenoj dunosti izvoenje svakog dokaza ako
nae da je to potrebno radi razjanjenja stvari.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o
injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje. Na isti nain postupit e
slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno preduzee
(drutvo), ustanova ili druga pravna osoba.
lan 128.
(1) injenino stanje, na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je duna iznijeti tano, istinito i odreeno.
(2) Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze
i, po mogunosti, podnijeti ih. Ako sama stranka tako ne postupi, slubena osoba koja vodi postupak
pozvat e je da to uini. Od stranke se nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe
pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati u
skladu sa lanom 163. ovog zakona.
(3) Ako stranka nije u naknadno odreenom roku podnijela dokaze, organ ne moe zbog toga odbaciti
zahtjev kao da nije podnesen (lan 62. stav 2.), nego je duan nastaviti postupak i, u skladu s pravilima
postupka i prema materijalnom propisu, rijeiti upravnu stvar.
lan 129.
(1) Stranka u toku postupka daje izjavu, po pravilu, usmeno, a moe je dati i pismeno.
(2) Kad je rije o sloenoj stvari ili kad su potrebna opirnija struna objanjenja, slubena osoba koja
vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu, odreujui joj dovoljan rok za to. U
takvom sluaju i stranka ima pravo traiti da joj se dopusti davanje pismene izjave.
(3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti
pravo da svoju izjavu da usmeno.
34
lan 130.
Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije uestvovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva
da uestvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat e njeno pravo da bude
stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je
posebna alba.
lan 131.
Slubena osoba koja vodi postupak duna je, po potrebi, upozoriti stranku na njena prava u postupku i
ukazati joj na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u postupku.
2. Skraeni postupak
lan 132.
(1) Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno:
1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe
utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica ili injenica
koje su organu poznate;
2) ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ raspolae, a nije
potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava, odnosno pravnih interesa;
3) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje
nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene
vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;
4) kad je rije o preduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na
kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim.
(2) Rjeenja iz ta. 1. i 2. stav 1. ovog lana mogu se izraivati raunarima.
3. Poseban ispitni postupak
lan 133.
(1) Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su
znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i
pravne interese.
(2) Tok ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi
postupak, pridravajui se odredbi ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije.
(3) U ovim granicama slubena osoba koja vodi postupak naroito: odreuje koje se radnje u postupku
imaju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje; odreuje red kojim e se pojedine radnje vriti i
rokove u kojima e se izvriti, ako oni nisu propisani zakonom; odreuje usmene rasprave i sasluanja,
kao i sve to je potrebno za njihovo odravanje; odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim
sredstivma, i odluuje o svim prijedlozima i izjavama.
35
(4) Slubena osoba koja vodi postupak odluuje da li e se raspravljanje i dokazivanje vriti odvojeno o
pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet.
lan 134.
(1) Stranka ima pravo uestvovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, dati potrebne
podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese, a slubena osoba obavezna je to omoguiti.
(2) Stranka moe iznositi injenice koje mogu uticati na rjeenje stvari i pobijati tanost navoda koji se
ne slau s njenim navodima. Ona ima pravo sve do donoenja rjeenja dopunjavati i objanjavati svoje
tvrdnje, a ako to ini poslije odrane usmene rasprave, duna je opravdati zbog ega to nije uinila na
raspravi.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak duna je pruiti mogunost stranci: da se izjasni o svim
okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim
dokazima, da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i
vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se
upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni. Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje
prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se
zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni.
4. Prethodno pitanje
lan 135.
(1) Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti sama stvar, a to
pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno
pitanje), on moe, pod uslovima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok
nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak, protiv kog je doputena
posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.
(2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u
stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.
(3) U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi postupak
vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni proglaen krivim.
lan 136.
(1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje
krivinog djela, na postojanje braka, utvrivanje oinstva, ili kad je to zakonom odreeno.
(2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivino djelo, a nema mogunosti za krivino gonjenje, organ
koji vodi postupak raspravit e i to pitanje.
lan 137.
U sluaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po lanu 136. stav 2. ovog
zakona, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao
36
sastavni dio stvari, i na toj osnovi rijeiti samu stvar.
lan 138.
(1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu lana 137. ovog
zakona, a postupak za rjeenje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunosti jo
nije pokrenut kod nadlenog organa, on e traiti da nadleni organ pokrene postupak o tom pitanju.
(2) U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree povodom zahtjeva stranke,
organ koji vodi upravni postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da radi rjeenja
prethodnog pitanja trai od nadlenog organa pokretanje postupka, odreujui joj rok u kom je duna to
uiniti, i da mu o podnesenom traenju podnese dokaz. Pritom e organ koji vodi upravni postupak
upozoriti stranku na posljedice proputanja. Rok za traenje pokretanja postupka za rjeenje
prethodnog pitanja poinje tei od dana konanosti zakljuka.
(3) Ako stranka ne podnese u odreenom roku dokaz da je od nadlenog organa traila pokretanje
postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega,
a organ koji vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako to nije uinila protivna stranka, organ e
nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje.
(4) Protiv zakljuka donesenog po stavu 2. ovog lana doputena je posebna alba.
lan 139.
(1) Postupak, prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa, nastavit e se poto
rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano.
(2) Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i u sluaju kad se ocijeni da vie nema razloga da
se eka na konano rjeenje prethodnog pitanja kod nadlenog organa, osim u sluaju iz stava 1. lana
136. ovog zakona.
5. Usmena rasprava
lan 140.
Slubena osoba koja vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu
raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti:
1) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima, ili
2) kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.
lan 141.
(1) Usmena rasprava je javna.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za
jedan njen dio:
37
1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,
2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,
3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici,
4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu,
naunu ili umjetniku tajnu.
(3) Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirana osoba.
(4) O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen.
(5) Pri saopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti.
lan 142.
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost iskljuena
prisustvuju pojedine slubene osobe, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu,
odnosno nauni rad. Slubena osoba koja vodi postupak upozorit e ove osobe da su dune uvati kao
tajnu ono to budu na raspravi saznale.
lan 143.
(1) Organ koji vodi postupak duan je preduzimati sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez
odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja.
(2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za
raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim osobama ostavit e se, po
pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave.
lan 144.
Kad je za raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno izvriti uvid u odreene planove, spise ili druge
predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno s odreivanjem rasprave,
a u pozivu za raspravu naznaiti vrijeme i mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati.
lan 145.
(1) Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odreivanje usmene rasprave: kad postoji
opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatnoa da ima
zainteresiranih osoba koje se jo nisu pojavile kao stranke, ili kad to nalau drugi slini razlozi.
(2) Javna objava usmene rasprave treba da sadri sve podatke koji moraju biti navedeni u
pojedinanom pozivu, kao i poziv da na raspravu doe svako ko smatra da se stvar tie njegovih pravno
zatienih interesa. Ova se objava saopava na nain propisan u lanu 85. ovog zakona.
38
lan 146.
Usmena rasprava odrat e se, po pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uviaj
u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava moe se odrati na mjestu uviaja. Organ koji vodi
postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja
trokova i zbog temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.
lan 147.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak duna je na poetku usmene rasprave utvrditi koje su od
pozvanih osoba prisutne, a za odsutne, provjeriti da li su im pozivi uredno dostavljeni.
(2) Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da joj je poziv
pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak odgodit e raspravu, osim u sluaju kad je
usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.
(3) Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno
pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slubena
osoba koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba.
Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom
interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubena osoba e, prema okolnostima sluaja, provesti
raspravu bez te osobe ili e je odgoditi.
(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana,
slubena osoba koja vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen troak i odgoditi
usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.
lan 148.
(1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi u toku same rasprave primjedbu na
rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu
na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari cijenit e tu primjedbu, ako ona moe imati
uticaj na rjeavanje stvari, i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovlaio postupak.
(2) Ako stranka koja je pozvana javnim saopenjem poziva nije dola na raspravu, a primjedbe na rad
obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove primjedbe uzet e se u obzir pod uslovom iz stava 1.
ovog lana.
lan 149.
(1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka.
(2) Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi, slubena osoba koja vodi postupak prekinut e
raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubena osoba preduzet e sve mjere koje
su propisane za odreivanje usmene rasprave, a prisutnim osobama moe ih usmeno saopiti, kao i
vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slubena osoba koja vodi postupak
iznijet e u glavnim crtama tok dotadanje rasprave.
39
(3) Za izvoenje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odreivati usmena
rasprava, ali e se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima izjasni.
B. DOKAZIVANJE
1. Ope odredbe
lan 150.
(1) injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima.
(2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara
pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije,
svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj i drugo.
lan 151.
(1) Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi postupak, zavisno od
toga da li ta injenica moe imati uticaja na rjeavanje stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode poto se
utvrdi ta je u injeninom pogledu sporno ili ta treba dokazivati.
(2) Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.
(3) Isto tako, ne treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno
dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drugaije odreeno.
lan 152.
Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili povezano s nesrazmjernim
trokovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred
zamoljenim organom.
lan 153.
Kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu
potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju (injenice i okolnosti koje su uinjene
vjerovatnim), ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi utvrivanja tih injenica predvieni odredbama
ovog zakona o izvoenju dokaza.
lan 154.
(1) Ako organu koji rjeava nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi, moe se obavijestiti o tome
kod organa uprave Bosne i Hercegovine nadlenog za inozemne poslove.
(2) Organ koji rjeava o stvari moe od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu koju je izdao
nadleni inozemni organ kojom se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi. Doputeno je
dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi, ako meunarodnim ugovorom nije
drugaije predvieno.
40
2. Isprave
lan 155.
(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a koja moe biti
prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja
ima javna ovlatenja (javna isprava), dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje.
(2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije, izjednaava
se s ispravom iz stava 1. ovog lana, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije
izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja.
(3) Doputeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili
reprodukciji te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska
kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena.
(4) Doputeno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna
originalu.
lan 156.
Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano, ili inae izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje
kakvi drugi vanjski nedostaci, slubena osoba koja vodi postupak ocijenit e prema svim okolnostima
da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila
dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak.
lanak 157.
(1) Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi postupak.
Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u
ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom prijepisu. Kad stranka
podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, slubena osoba koja vodi postupak moe traiti da stranka
pokae originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prijepisu, slubena osoba utvrdit e da li je
prost prijepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na
propisan nain izdao organ u granicama svoje nadlenosti ili institucija koja ima javna ovlatenja, ima
za rjeavanje stvari o kojoj se vodi upravni postupak dokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu
lana 155. stav 1. ovog zakona.
(2) Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su posvjedoene u
javnoj ispravi (kao lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzet e ove
injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatnoa da
su se te injenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno
dokazati, slubena osoba trait e da stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima,
ili e ih organ sam pribaviti.
lan 158.
(1) Slubena osoba koja vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je
podnese, ako njom raspolae ili ako je moe pribaviti.
41
(2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je podnese ili pokae,
slubena osoba koja vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi
se druge stranke mogle o njoj izjasniti.
(3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po pozivu, slubena
osoba koja vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od kakvog je to uticaja za
rjeavanje stvari.
lan 159.
Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima
javna ovlatenja, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi
postupak pribavit e ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi i institucije duni su postupiti po
traenju nadlenog organa.
lan 160.
(1) Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi
postupak pozvat e zakljukom tu osobu da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj
izjasniti.
(2) Trea osoba moe uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok svjedoenje.
(3) Protiv tree osobe koja, bez opravdanog razloga, odbije pokazati ispravu postupit e se kao protiv
onoga koji odbije da svjedoi.
(4) Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje isprave, kao i protiv zakljuka o kazni zbog
nepokazivanja isprave, trea osoba ima pravo albe, koja odgaa izvrenje zakljuka.
(5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tree osobe duna je nadoknaditi trokove koje
je ta osoba imala u vezi s pokazivanjem isprave.
lan 161.
(1) U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku iz lana
18. ovog zakona.
(2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu, ako je to potrebno.
(3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u dravi u kojoj su izdate vae kao javne isprave, imaju
pod uslovom reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave, ako su propisno ovjerene.
3. Uvjerenja
lan 162.
(1) Organi uprave Bosne i Hercegovne duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (cetifikate,
potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju.
42
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana, institucije koje imaju javna ovlatenja, izdaju uvjerenja,
odnosno druge isprave o injenicama u vezi s poslovima koje, u skladu sa zakonom, obavljaju.
(3) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju se izdavati u
skladu s podacima slubene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju znaaj javne
isprave.
(4) Pod slubenom evidencijom podrazumijeva se evidencija ustanovljena zakonom ili drugim
propisom, ili opim aktom institucije koja ima javna ovlatenja.
(5) Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na
usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatraila izdavanje uvjerenja, odnosno druge
isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4. ovog lana, kojim je ustanovljena
slubena evidencija, nije drugaije odreeno.
(6) Ako organi, odnosno institucije iz st. 1. i 2. ovog lana odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja,
odnosno druge isprave duni su o tome donijeti posebno rjeenje. Ako u roku od pet dana od dana
podnoenja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rjeenje o
odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen.
(7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspolae, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava
nije izdata u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati izmjenu uvjerenja, odnosno
druge isprave. Organ, odnosno institucija duna je donijeti posebno rjeenje, ako odbije zahtjev stranke
da joj izmijeni, odnosno izda novo uvjerenje ili druga ispravu. I u tom sluaju vai rok od pet dana od
dana podnoenja zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, a ako to ne bude
uinjeno u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen.
lan 163.
(1) Organi i institucije koje imaju javna ovlatenja duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave i
o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odreeno. U tom sluaju
injenice se utvruju voenjem postupka propisanog odredbama ovog zakona.
(2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na nain predvien u stavu 1. ovog lana, ne vezuje organ
kome je podnesena kao dokaz i koji treba da rjeava o stvari. Ako organ ne prihvati to uvjerenje,
odnosno drugu ispravu kao dokaz, on e sam pristupiti utvrivanju injenica navedenih u uvjerenju.
(3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva donosi i
stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se
da je zahtjev stranke odbijen.
4. Svjedoci
lan 164.
(1) Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj ima da
svjedoi i koja je u stanju to svoje opaanje saopiti.
(2) Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok.
43
lan 165.
Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je da se odazove pozivu, a i da svjedoi, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
lan 166.
Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene,
dravne ili vojne tajne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
lan 167.
(1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom
gonjenju, njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena
zakljuno, njegovog branog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stepena zakljuno i onda kad je
brak prestao, kao i njegovog staratelja ili starinika, usvojitelja ili usvojenika;
2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obavezu da uva poslovnu,
profesionalnu, umjetniku ili naunu tajnu;
3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;
4) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku, kao vjerskom ispovjedniku.
(2) Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama kad iznese
vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge uiniti vjerovatnim.
(3) Svjedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedoenje o pravnim
poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa
spornim pitanjem preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj onoj
radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu.
lan 168.
(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije sasluati.
(2) Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubene osobe koja vodi postupak.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a svjedoke iji
se iskazi ne slau moe suoiti.
lan 169.
(1) Svjedok e se prethodno upozoriti da je duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i da moe
na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice davanja lanog iskaza.
44
(2) Od svjedoka e se zatim uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, mjesto
boravka, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti ispitan i o
okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kom je rije, a lino o
njegovim srodnikim odnosima prema strankama.
(3) Slubena osoba koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje.
(4) Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat e se da iznese ta mu je
o tome poznato.
(5) Nije doputeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti.
(6) Svjedok e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedoi.
lan 170.
(1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat e se preko tumaa (prevodioca).
(2) Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pismeno
odgovora. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se sa
svjedokom moe sporazumjeti.
lan 171.
(1) Poto saslua svjedoka, slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok poloi
zakletvu na svoj iskaz. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne moe dovoljno da shvati
znaaj zakletve.
(2) Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o emu sam
ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutao.
(3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se na taj nain to potpisuju tekst zakletve, a gluhi
svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju itati ni pisati, zaklet e se
preko tumaa.
lan 172.
(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili
opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti
da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano do 50 KM.
(2) Ako svjedok doe, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedoi i ako je upozoren na posljedice
odbijanja, moe se kazniti novano do 50 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe se jo
jedanput kazniti do 50 KM. Zakljuak o izricanju novane kazne donosi slubena osoba koja vodi
postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa
- u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u
slinim stvarima.
45
(3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubena osoba koja vodi postupak ponitit e
zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedoi, slubena osoba moe
ponititi zakljuak o kazni.
(4) Slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok nadoknadi trokove koje je
prouzrokovala svojim izostankom ili odbijanjem da svjedoi.
(5) Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni, donesenog na osnovu st. 1., 2. i 4. ovog lana,
doputena je posebna alba.
5. Izjava stranke
lan 173.
(1) Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se ona ne moe utvrditi na
osnovu drugih dokaznih sredstava, za utvrivanje te injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i
usmeno data izjava stranke. Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog
znaaja ako bi se odreena injenica imala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu
udaljenom od sjedita organa, ili bi inae, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje
prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik.
(2) Zakonom se moe propisati da se i u sluajevima, osim onih iz stava 1. ovog lana, odreene
injenice mogu dokazivati izjavom stranke.
(3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po naelu propisanom u lanu 10. ovog zakona.
(4) Prije uzimanja izjave stranke, slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na
krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave.
6. Vjetaci
lan 174.
Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim
ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz vjetaenjem.
lan 175.
(1) Ako bi dokazivanje vjetaenjem bilo nesrazmjerno skupo prema znaaju ili vrijednosti predmeta,
stvar e se rijeiti na osnovu drugih dokaznih sredstava.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, vjetaenje e se izvriti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi
trokove.
lan 176.
(1) Radi izvoenja dokaza vjetaenjem, slubena osoba koja vodi postupak odreuje, po slubenoj
dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti
dva ili vie vjetaka.
46
(2) Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovlatenje
za davanje strunog miljenja o pitanjima iz odgovorajue struke, ako je takvo ovlatenje predvieno
propisima.
(3) Stranka e se, po pravilu, prethodno sasluati o linosti vjetaka.
(4) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok.
lan 177.
(1) Svako ko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga slubena
osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao to su preoptereenost
vjetaenjima, drugim poslovima i slino.
(2) Oslobaanje od dunosti vjetaenja moe traiti i rukovodilac organa ili pravne osobe gdje je
vjetak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi.
lan 178.
(1) Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedoenje.
(2) Osobe zaposlene u organu bit e osloboene dunosti vjetaenja kad je posebnim propisom
predvieno njihovo oslobaanje od te dunosti.
lan 179.
(1) U pogledu izuzea vjetaka, na odgovarajui nain primjenjivat e se odredbe ovog zakona, o
izuzeu slubenih osoba.
(2) Stranka moe traiti izuzee vjetaka i ako uini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje
njegovo struno znanje.
(3) O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubena osoba koja vodi postupak.
lan 180.
(1) Prije poetka vjetaenja, vjetaka treba upozoriti da je duan da predmet vjetaenja briljivo
razmotri i u svom pismenom nalazu tano navede to zapazi i nae, kao i da svoje obrazloeno struno
miljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima znanosti i vjetine.
(2) Slubena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vjetaku predmet koji ovaj ima da razmotri.
(3) Kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba koja vodi postupak, kao i stranke, mogu
mu postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja. Nalaz i miljenje daju se
pismeno.
(4) U pogledu sasluavanja vjetaka na odgovarajui nain primjenjivat e se odredbe lana 169. ovog
zakona.
47
(5) Vjetak ne polae zakletvu.
lan 181.
(1) Vjetaku se moe naloiti da izvri vjetaenje i izvan usmene rasprave. U tom sluaju moe se
traiti da vjetak na usmenoj raspravi obrazloi svoj pismeni nalaz i miljenje.
(2) Ako je postavljeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau,
svaki e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje.
lan 182.
(1) Ako nalaz i miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i miljenje vjetaka bitno
razlikuju, ili ako miljenje nije dovoljno obrazloeno, ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog
miljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluavanjem vjetaka, obnovit e se
vjetaenje s istim ili drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje neke naune ili strune
ustanove.
(2) Miljenje naune ili strune ustanove moe se traiti onda kad se zbog sloenosti sluaja ili zbog
potrebe vrenja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain doi do tanijeg miljenja.
lan 183.
(1) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili doe ali odbije da vjetai, ili
kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i miljenje, moe se kazniti novano do 50 KM.
Ako su usljed neopravdanog izostanka vjetaka, njegovog odbijanja da vjetai, ili proputanja da
podnose pismeni nalaz i miljenje, nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi
vjetak.
(2) Zakljuak o novanoj kazni ili o plaanju trokova donosi slubena osoba koja vodi postupak u
saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u
saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u
slinim stvarima.
(3) Ako vjetak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda to svoj pismeni nalaz i
miljenje nije podnio na vrijeme, slubena osoba koja vodi postupak, ponitit e zakljuak o novanoj
kazni ili o trokovima, a ako vjetak naknadno pristane da vjetai, slubena osoba moe ponititi
zakljuak o novanoj kazni.
(4) Protiv zakljuka o trokovima ili o novanoj kazni donosenog na osnovu st. 1. ili 2. ovog lana,
doputena je posebna alba.
7. Tumai i prevodioci
lan 184.
(1) Tuma je osoba koja se odreuje radi sporazumijevanja s uesnikom u postupku koji je gluh ili
nijem, a ije se sasluanje ne moe izvriti pismenim putem.
48
(2) Ako u postupku uestvuje osoba koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj osobi
odreuje se prevodilac koji poznaje jezik te osobe.
(3) U pogledu obaveze odreivanja tumaa, odnosno prevodioca, oslobaanja od te dunosti, prava
uskraivanja tumaenja, odnosno prevoenja, izuzea i druga pitanja na odgovarajui nain primjenjuju
se odredbe ovog zakona koje se odnose na vjetaka.
8. Uviaj
lan 185.
Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno
neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak.
lan 186.
(1) Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koje e osobe osim stranaka prisustvovati uviaju
odreuje slubena osoba koja vodi postupak.
(2) Uviaj se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka.
lan 187.
Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi, izvrit e se na tom
mjestu, a inae uviaj se vri na mjestu gdje se stvar nalazi.
lan 188.
(1) Vlasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemljita koji se imaju razgledati, ili u kojima, odnosno na
kojima se nalaze stvari uviaja, ili preko kojih je potrebno prei, duan je dopustiti da se uviaj izvri.
(2) Ako vlasnik ili dralac stvari ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain e se primijeniti
odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja.
(3) Prema vlasniku ili draocu stvari koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviaj izvri, mogu
se primijeniti iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije da svjedoi (lan 172. st. 2., 3.
i 4.).
(4) teta koja je nanesena prilikom obavljanja uviaja spada u trokove postupka (lan 104. stav 1.) i
nadoknadit e se vlasniku ili draocu stvari. O tome donosi zakljuak slubena osoba koja vodi
postupak. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.
lan 189.
Slubena osoba koja rukovodi uviajem pazit e da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude
povrijeena niija poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna.
9. Osiguranje dokaza
lan 190.
49
(1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo
izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stadiju postupka, pa i prije nego to
je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti.
(2) Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima
pravni interes.
lan 191.
Za osiguranje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak.
lan 192.
(1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak.
(2) Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza doputena je posebna alba, koja ne
prekida tok postupka.
XII - RJEENJE
1. Organ koji donosi rjeenje
lan 193.
(1) Na osnovu injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari
koja je predmet postupka.
(2) Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih
lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije
odreena naroita veina.
(3) U pogledu rjeavanja upravne stvari od strane Vijea ministara primjenjuju se odredbe ovog
zakona, ako posebnim propisima, koji ureuju ta pitanja o kojima rjeenje donosi Vijee ministara, nije
drugaije odreeno.
lan 194.
Kad je zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva
ili vie organa, svaki od njih duan je da rijei o toj stvari. Ovi organi sporazumjet e se koji e od njih
izdati rjeenje, i u tom rjeenju mora biti naveden akt drugog organa.
lan 195.
(1) Kad je u zakonu ili na zakonu zasnovanom na propisu odreeno da rjeenje donosi jedan organ u
saglasnosti s drugim organom, organ koji donosi rjeenje sastavlja rjeenje i dostavlja ga sa spisima
predmeta na saglasnost drugom organu, koji moe dati saglasnost potvrdom na samom rjeenju ili
posebnim aktom. U tom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi organ dao saglasnost, a smatra se
aktom organa koji je donio rjeenje.
50
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, organ koji donosi rjeenje sastavlja i dostavlja ga sa spisima
predmeta na saglasnost drugom organu, koji moe dati saglasnost potvrdom na samom rjeenju ili
posebnima aktom. U tom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi organ dao saglasnost, a smatra se
aktom organa koji je donio rjeenje.
(3) Odredba stava 2. ovog lana vai i za sluaj kad je u zakonu propisano da rjeenje donosi jedan
organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa.
(4) Kad je zakonom ili drugim propisom odreeno da je nadleni organ duan prije donoenja rjeenja
pribaviti miljenje drugog organa, rjeenje se moe donijeti samo poslije pribavljenog miljenja.
(5) Organ ija je saglasnost ili miljenje, odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za donoenje rjeenja,
duan je saglasnost ili miljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana od dana kada
mu je zatraeno, ako posebnim propisima nije odreen drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj
akt i ne dostavi ga organu koji donosi rjeenje, kojim daje ili odbija saglasnost, potvrdu ili odobrenje,
odnosno miljenje, smatra se da je dao saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno miljenje, a ako ne da
nikakvo izjanjenje, nadleni organ moe donijeti rjeenje i bez pribavljene saglasnosti ili miljenja,
odnosno potvrde ili odobrenja, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
lan 196.
Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovlatena da donosi rjeenje, duna je podnijeti nacrt
rjeenja organu koji donosi rjeenje. Ova slubena osoba potpisuje nacrt rjeenja.
2. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja
lan 197.
(1) Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to nuno, posebnim propisima moe se
predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv.
(2) Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe
donijeti i usmeno.
(3) Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje,
uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa. U sluajevima predvienim
zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih
dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski, umjesto potpisa, moe sadrati faksimil ovlatene
slubene osobe.
(4) I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, u skladu s ovim zakonom.
(5) Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu.
lan 198.
(1) Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime
stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko oznaenje predmeta
postupka.
51
(2) Ako su rjeenje donijela dva ili vie organa, ili je doneseno uz saglasnost, potvrdu, odobrenje ili po
pribavljenom miljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvar rijeio kolegijalni
organ, u uvodu se oznaava dan sjednice kolegijalnog organa na kojoj je stvar rijeena. Ako se rjeenje
donosi po slubenoj dunosti, to se navodi u uvodu rjeenja.
lan 199.
(1) Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u
toku postupka nije posebno rijeeno.
(2) Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie taaka.
(3) Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, ko ih
je duan platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navest e se da e se
o njima donijeti poseban zakljuak.
(4) Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kome se ta
radnja ima izvriti.
(5) Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu.
lan 200.
(1) U jednostavnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u
kojima u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a
zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe sadravati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i
pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe
izdati i na propisanom obrascu.
(2) U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka, izvedene
dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni dokaza, razloge zbog
kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje
upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je rijeena
upravna stvar. Ako alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis koji to
predvia. U obrazloenju rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena
posebna alba.
(3) Kad je nadleni organ zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu ovlaten da rijei stvar
po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju, pored podataka iz stava 2. ovog lana, navesti propis u
kojem je predvieno rjeavanje po slobodnoj ocjeni i izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja
rukovodio. Ovi razlozi ne moraju se navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom
izriito predvieno.
(4) Ako je zakonom ili drugim propisom predvieno da se u rjeenju donesenom po slobodnoj ocjeni
ne navode razlozi kojima se organ pri donoenju rjeenja rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se
podaci iz stava 2. ovog lana, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis
kojim je ovlaten da ne navodi razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio.
lan 201.
52
(1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili
pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
(2) Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se alba
izjavljuje, naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim da se navede i da
se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rjeenje.
(3) Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi da se tuba podnosi Sudu
Bosne i Hercegovine, rok za podizanje tube i iznos takse.
(4) Kad je u rjeenju dato pogreno uputstvo, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po
uputstvu. Stranka koja postupi po pogrenom uputstvu, ne moe zbog toga imati tetnih posljedica.
(5) Kad u rjeenju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka moe postupiti po
vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rjeenje donio da dopuni
rjeenje. U takvom sluaju rok za albu, odnosno tubu tee od dana dostavljanja dopunjenog rjeenja.
(6) Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja
nema mjesta albi ili da se protiv njega ne moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana
dostavljanja rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga
podnijela albu nadlenom organu.
(7) Kad protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog
rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj
rok joj tee od dana dostavljanja rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga
pokrenula upravni spor.
(8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije obrazloenja.
lan 202.
(1) Rjeenje potpisuje slubena osoba koja je ovlatena da donosi rjeenje (lan 29).
(2) Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom ili posebnim
propisom nije drugaije odreeno.
(3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis rjeenja, a kad
je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu s tim zakljukom, i ovjeren prijepis takvog
rjeenja izdaje se strankama.
lan 203.
(1) Kada se u istom postupku odluuje o stvari koja se odnosi na vei broj osoba, moe se za sve te
osobe donijeti jedno rjeenje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja
moraju biti izloeni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti svakoj
od tih osoba, osim u sluaju predvienom u lanu 80. ovog zakona.
(2) Ako je rije o stvari koja se tie veeg broja osoba koje organu nisu poznate, moe se za sve njih
53
donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe lako utvrditi na koje se
osobe rjeenje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u odreenoj ulici ili stanari jedne zgrade i sl.).
lan 204.
(1) U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti
interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku slubene zabiljeke u spisu,
ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije propisano.
(2) Takvo se rjeenje, po pravilu, saopava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to
trai.
(3) Takvo rjeenje, po pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno.
Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.
3. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje
lan 205.
(1) Kad se o jednoj stvari rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje, i kad se
pokae svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti
rjeenje samo o tim takama (djelimino rjeenje).
(2) Djelimino rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem.
lan 206.
(1) Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on
moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve
donesenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje). Ako prijedlog stranke za donoenje
dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba.
(2) Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog
provoenja ispitnog postupka.
(3) Dopunsko rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem.
lan 207.
(1) Ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti rjeenje kojim se
privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje se donosi na osnovu podataka koji postoje u
vrijeme njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno.
(2) Donoenje privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe uslovljavati davanjem
osiguranja za tetu koja bi mogla usljed izvrenja tog rjeenja nastati za protivnu stranku u sluaju da
osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen.
(3) Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje
donijeto u toku postupka.
54
(4) Privremeno rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem.
4. Rok za izdavanje rjeenja
lan 208.
(1) Kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u
interesu stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti
postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez odgode (rjeavanje prethodnog pitanja
i dr.), nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 30
dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj
dunosti, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.
(2) U ostalim sluajevima kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj
dunosti ako je to u interesu stranke, nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci
najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.
(3) Ako nadleni organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga
stranci u roku iz st. 1. i 2. ovog lana, stranka ima pravo izjaviti albu nadlenom organu, kao da je
njen zahtjev odbijen.
(4) Kad se radi o postupku u sluajevima iz lana 132. ovog zakona, nadleni organ duan je rjeenje
po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
5. Ispravljanje greaka u rjeenju
lan 209.
(1) Organ koji je donio rjeenje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rjeenje, moe u
svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i druge oigledne
netanosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka greke proizvodi pravni uinak od
dana od koga proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja.
(2) O ispravci se donosi poseban zakljuak koji se prilae izvorniku rjeenja i ini njegov sastavi dio.
Ovjeren prijepis zakljuka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rjeenje. Zakljuak potpisuje
slubena osoba koja je potpisala rjeenje. Zakljuak obavezno sadri broj i datum rjeenja koje se
ispravlja.
(3) Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za
ispravljanje, doputena je alba.
XIII - ZAKLJUAK
lan 210.
(1) Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka.
(2) Zakljukom se odluuje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvieno da se donosi
zakljuak, kao i drugim pitanjima u vezi s provoenjem postupka, o kojima se ne odluuje rjeenjem.
55
lan 211.
(1) Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje
je predmet zakljuka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije drugaije odreeno.
(2) Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kome se ta radnja ima izvriti.
(3) Zakljuak se sainjava u vidu slubene zabiljeke u spisu i saopava zainteresiranim osobama
usmeno, a pismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kad se moe
odmah traiti izvrenje zakljuka.
(4) Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku.
lan 212.
(1) Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to zakonom predvieno.
(2) alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu, kao i alba protiv rjeenja.
(3) Zakljuke protiv kojih nije doputena posebna alba mogu zainteresirane osobe pobijati albom
protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom iskljuena.
(4) alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je zakonom ili samim zakljukom drugaije
odreeno.
TREI DIO - PRAVNI LIJEKOVI
A. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
XIV - A L B A
1. Pravo albe
lan 213.
(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo albe.
(2) Tuilac, pravobranilac i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja
kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na tetu javnog interesa.
(3) albu protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe izjaviti i Ombudsmen BiH, kad u vrenju
poslova iz svoje nadlenosti nae da su rjeenjem povrijeena prava i slobode graanina zagarantirana
Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i
instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
lan 214.
(1) Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija koje imaju
javna ovlatenja, ureuje se zakonom Bosne i Hercegovine iz odgovarajue upravne oblasti iz
nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.
56
(2) Pri odluivanju o pravu na albu protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana treba voditi rauna da se, po
pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time osigura princip dvostepenog
rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe iskljuiti samo iz naroito opravdanih razloga.
(3) Zakonima iz st. 1. ovog lana odreuje se i organ koji e rjeavati po albi.
(4) Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i rjeenja Vijea ministara
Bosne i Hercegovine donesenog u prvom stepenu ne moe se izjaviti alba.
(5) Ako protiv prvostepenih rjeenja iz ovog lana alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti
upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine.
(6) alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni
spor.
2. Nadlenost organa za rjeavanje o albi
lan 215.
(1) O albi protiv prvostepenih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine odluuje albeno vijee pri
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine.
(2) O albi protiv prvostepenih rjeenja organizacionih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine i
institucija Bosne i Hercegovine, koje imaju javna ovlatenja, koje su osnovane van sjedita organa
uprave i institucija sa zadatkom, da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave i
institucija rjeava organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, u ijem sastavu se ta
organizaciona jedinica nalazi, ako posebnim zakonom nije odreen drugi organ.
(3) O albi protiv prvostepenih rjeenja institucija, koja imaju javna ovlatenja, rjeava organ uprave
BiH u iju nadlenost spada ta upravna oblast, ako posebnim zakonom nije odreen drugi organ.
lan 216.
(1) O albi protiv prvostepenog rjeenja donesenog na osnovu lana 194. ili 195. ovog zakona, rjeava
organ koji je nadlean za rjeavanje po albi protiv rjeenja organa koji je izdao (lan 194), odnosno
donio (lan 195.) pobijano rjeenje, ako posebnim propisom nije odreeno da o albi rjeava drugi
organ. U ovim sluajevima drugostepeni organ moe samo ponititi pobijano rjeenje, a ne moe ga
izmijeniti.
(2) Ako je organ, koji je prema stavu 1. ovog lana imao da rjeava o albi, dao saglasnost, odobrenje
ili potvrdu na prvostepeno rjeenje, o albi rjeava organ odreen zakonom, a ako takav organ nije
odreen, protiv ovakvog rjenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
lan 217.
(1) O albi protiv prvostepenog rjeenja institucije, koja ima javna ovlatenja, rjeava organ odreen
statutom te institucije, ako zakonom kojim je dato javno ovlatenje nije propisano da o albi rjeava
organ uprave, odnosno drugi organ.
57
(2) Ako za rjeavanje o albi nije odreen organ u smislu odredbi st. 1. i 2. ovog lana, o albi rjeava
organ uprave nadlean za odgovarajuu upravnu oblast.
3. Rok za albu
lan 218.
(1) alba protiv rjeenja podnosi se u roku od 15 dana, ako zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana
dostavljanja rjeenja.
lan 219.
(1) U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne
moe izvriti sve dok se rjeenje, koje je doneseno po albi, ne dostavi stranci.
(2) Izuzetno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, kao i poto je alba izjavljena, ako je to
zakonom predvieno ili ako bi usljed odgaanja izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja se ne bi
mogla popraviti. U ovom sluaju moe se traiti odgovarajue osiguranje od stranke u ijem se interesu
provodi izvrenje i ovim osiguranjem usloviti izvrenje.
4. Sadraj albe
lan 220.
(1) U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaavajui naziv organa koji ga je donio, i broj i
datum rjeenja. Dovoljno je da alilac izloi u albi u kom je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu
ne mora posebno obrazloiti.
(2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan obrazloiti zbog ega ih
nije iznio u prvostepenom postupku.
(3) Ako su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka
sa suprotnim interesima, albi se prilae jo i onoliko prijepisa albi koliko ima takvih stranaka. U tom
sluaju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prijepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama
i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od osam, ni dui od 15 dana.
5. Predavanje albe
lan 221.
(1) alba se neposredno predaje ili alje potom prvostepenom organu.
(2) Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, on je odmah alje organu prvog
stepena.
(3) alba, predata ili poslata neposredno drugostepenom organu u pogledu roka, smatra se kao da je
predata prvostepenom organu.
6. Rad prvostepenog organa po albi
58
lan 222.
(1) Prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe.
(2) Nedoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu prvostepeni organ odbacit
e svojim rjeenjem.
(3) Pravovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, prvostepeni
organ cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostepenom organu.
(4) Protiv rjeenja kojim je alba odbaena na osnovu stava 2. ovog lana, stranka ima pravo albe.
Ako organ koji rjeava o albi nae da je alba opravdana, rijeit e ujedno i o albi koja je bila
odbaena.
lan 223.
(1) Ako organ prvog stepena koji je donio rjeenje nae da je alba opravdana, a nije potrebno
provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje
se albom pobija.
(2) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
lan 224.
(1) Ako organ koji je donio rjeenje nae povodom albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da
je to moglo uticati na rjeavanje stvari, on je duan postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog
zakona.
(2) Organ koji je donio rjeenje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve injenice i
dokaze koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje stvari, ako je aliocu morala biti data mogunost da
sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja, a ta mu mogunost nije bila data, ili mu je
bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to proputanje.
(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe u granicama zahtjeva
stranke stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija.
(4) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
lan 225.
Kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obavezan,
ili kad je doneseno u skladu s lanom 132. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona, ali stranci nije bila data
mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, a
stranka u albi trai da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o
takvim injenicama i okolnostima, prvostepeni organ duan je provesti taj postupak. Nakon provoenja
postupka, prvostepeni organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje.
lan 226.
59
(1) Kad organ koji je donio rjeenje nae da je podnesena alba doputena, pravovremena i izjavljena
od ovlatene osobe, a nije u skladu s odredbama l. 223. do 225. ovog zakona novim rjeenjem
zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je, bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od
dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rjeavanje o albi.
(2) Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet.
7. Rjeavanje drugostepenog organa o albi
lan 227.
(1) Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe, a prvostepeni organ
je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ koji je nadlean za rjeavanje o albi.
(2) Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje.
(3) Drugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi rjeenje u cijelosti ili djelimino, ili ga izmijeniti.
lan 228.
(1) Drugostepeni organ odbit e albu kad utvrdi da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno
proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana.
(2) Drugostepeni organ odbit e albu i kad nae da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali
da su oni takvi da nisu mogli uticati na rjeenje stvari.
(3) Kad drugostepeni organ nae da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih
razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu
odbiti.
lan 229.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku uinjena nepravilnost koja ini
rjeenje nitavnim (lan 256.), proglasit e takvo rjeenje nitavnim, kao i onaj dio postupka koji je
obavljen poslije te nepravilnosti.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ, ponitit e to
rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeavanje.
lan 230.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku injenice nepotpuno ili pogreno
utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rjeenje
stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem, on e
upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke bilo sam, bilo preko prvostepenog organa ili kog
drugog zamoljenog organa, a ti organi duni su postupiti po traenju drugostepenog organa. Ako
drugostepeni organ nae da se na osnovu injenica utvrenih u upotpunjenom postupku stvar mora
rijeiti drugaije nego to je rijeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi
prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar.
60
(2) Ako drugostepeni organ nae da e nedostatke prvostepenog postupka bre i ekonominije otkloniti
prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i vratiti predmet
prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom sluaju, drugostepeni organ duan je svojim
rjeenjem ukazati prvostepenom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ
duan je u svemu postupiti po drugostepenom rjeenju i bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana
od dana prijema predmeta, donijeti novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
lan 231.
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz
utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno
primijenjen pravni propis na osnovu kojeg se rjeava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve jednom
poniteno prvostepeno rjeenje, a posebno ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po
drugostepenom rjeenju ili ako nae da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije
rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu
primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima
povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostepeno rjeenje u tom smislu.
lan 232.
(1) Radi pravilnog rjeenja stvari drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno
rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u
prvostepenom postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe.
(2) S istim ciljem drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno rjeenje na tetu
alioca, ali samo iz nekog od razloga predvienih u l. 252., 255. i 256. ovog zakona.
lan 233.
(1) Odredbe ovog zakona, koje se odnose na rjeenje, primjenjuju se i na rjeenja koja se donose po
albi.
(2) U obrazloenju drugostepenog rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je prvostepeni
organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, drugostepeni organ
moe se u svom rjeenju samo pozvati na razloge iznesene u prvostepenom rjeenju.
8. alba kad prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom roku
lan 234.
(1) Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu prvostepeni organ nije donio rjeenje u zakonskom
roku (lan 208. st. 1. i 2), drugostepeni organ duan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana od
prijema albe, traiti da mu prvostepeni organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese
razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Prvostepeni organ obavezan je postupiti po tom
traenju u roku koji odredi drugostepeni organ s tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako
drugostepeni organ nae da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga ili zbog krivice
stranke, odredit e prvostepenom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i
vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje.
61
(2) Ako drugostepeni organ nae da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, on
e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne
moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar.
Izuzetno, ako drugostepeni organ nae da e postupak bre i ekonominije provesti prvostepeni organ,
naloit e tom organu da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji ne moe
biti dui od osam dana, a prvostepeni organ obavezan je postupiti po tom traenju. Nakon to
prvostepeni organ dostavi traene podatke i dokaze, drugostepeni organ odmah e rijeiti stvar.
Rjeenje drugostepenog organa doneseno po ovoj odredbi je konano.
9. Rok za donoenje rjeenja po albi
lan 235.
(1) Rjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana
raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.
(2) Ako stranka odustane od albe, postupak po albi obustavlja se zakljukom.
10. Posebni sluajevi odluivanja o albi
lan 236.
Protiv rjeenja koje je u prvom stepenu, u skladu s propisom kojim se ureuje ta upravna oblast, donio
organ uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odluuje organ uprave Bosne i
Hercegovine, odreen propisom kojim se ureuje ta upravna oblast.
11. Dostavljanje drugostepenog rjeenja
lan 237.
Organ koji je rijeio stvar u drugom stepenu alje, po pravilu, svoje rjeenje sa spisima predmeta
prvostepenom organu, koji je duan rjeenje dostaviti strankama u roku od pet dana od dana prijema
spisa.
B. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
XV - OBNOVA POSTUPKA
1. Pokretanje obnove postupka
lan 238.
Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom
postupku (konano u upravnom postupku) obnovit e se:
1) ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi,
sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, da su
te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku;
2) ako je rjeenje doneseno na osnovu lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je
dolo kao posljedica kakvog djela kanjivog po krivinom zakonu;
62
3) ako se rjeenje zasniva na presudi donesenoj u krivinom postupku ili u postupku o privrednom
prestupu, a ta presuda je pravomono ukinuta;
4) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ
koji je vodio postupak bio doveden u zabludu;
5) ako se rjeenje organa koji je vodio postupak zasniva na nekom prethodnom pitanju, a nadleni
organ je to pitanje kasnije rijeio bitno drugaije;
6) ako je u donoenju rjeenja uestvovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta;
7) ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog organa koja nije bila ovlatena za njegovo
donoenje;
8) ako kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom vaeim propisima
ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina;
9) ako osobi koja je trebalo da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogunost sudjelovanja u
postupku;
10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa;
11) ako osoba koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogunost da se pod uslovima iz lana 16.
ovog zakona slui svojim jezikom.
lan 239.
(1) Obnovu upravnog postupka moe traiti stranka, a organ koji je donio rjeenje, kojim je postupak
okonan, moe pokrenuti obnovu postupka po slubenoj dunosti.
(2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 238. ta. 1., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona, stranka moe traiti
obnovu postupka samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju u ranijem postupku iznijeti okolnosti
zbog kojih trai obnovu.
(3) Iz razloga navedenih u lanu 238. ta. 6. do 11. ovog zakona, stranka ne moe traiti obnovu
postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.
(4) Tuilac moe traiti obnovu postupka pod istim uslovima kao i stranka.
(5) Obnovu postupka moe traiti i Ombudsmen BiH, kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae
da je konanim rjeenjem povrijeeno pravo i slobode graana zagarantirani Ustavom Bosne i
Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima
navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
lan 240.
Ako je rjeenje po kome se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se
moe dozvoliti samo zbog onih injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i
63
zbog injenica koje je utvrdio sud u svom postupku.
lan 241.
(1) Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to:
1) u sluaju iz lana 238. taka 1. - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove injenice, odnosno
upotrijebiti nove dokaze;
2) u sluaju iz lana 238. ta. 2. i 3. - od dana kad je stranka saznala za pravomonu presudu u
krivinom postupku, ili u postupku o privrednom prijestupu, a ako se postupak ne moe provesti, od
dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe
pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogunosti za krivino gonjenje, odnosno za
gonjenje za privredni prijestup;
3) u sluaju iz lana 238. taka 5. - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu,
rjeenje);
4) u sluaju iz lana 238. ta. 4, 6, 7. i 8. - od dana kad je stranka saznala za razlog obnove;
5) u sluaju iz lana 238. ta. 9, 10. i 11. - od dana kad je rjeenje dostavljeno stranci.
(2) Ako bi rok, odreen u stavu 1. ovog lana, poeo tei prije nego to je rjeenje postalo konano u
upravnom postupku, taj rok raunat e se od dana kad rjeenje postane konano, odnosno od
dostavljanja konanog rjeenja nadlenog organa.
(3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci obnova se ne moe
traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti.
(4) Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se moe traiti, odnosno pokrenuti samo iz razloga
navedenih u lanu 238. ta. 2, 3. i 5. ovog zakona.
lan 242.
(1) Upravni postupak moe se obnoviti iz razloga navedenih u lanu 238. taka 2. ovog zakona i ako se
krivini postupak ne moe provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe
pokrenuti.
(2) Prije donoenja zakljuka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u lanu 238. taka 2.
ovog zakona, slubena osoba e od organa nadlenog za krivino gonjenje zatraiti obavjetenje o tome
da li je krivini postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe
pokrenuti. Slubena osoba ne mora zatraiti takvo obavjetenje ako je nastupila zastarjelost krivinog
gonjenja ili ako je nastupila smrt lica na iju se krivinu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu
upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti sama slubena
osoba moe sa sigurnou utvrditi.
lan 243.
64
Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka uiniti vjerovatnim okolnosti na kojima zasniva
prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku.
2. Rjeavanje o obnovi postupka
lan 244.
(1) Prijedlog za obnovu postupka stranka podnosi organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stepenu
ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan.
(2) O prijedlogu za obnovu postupka rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim je postupak
okonan.
(3) Kad se obnova trai po rjeenju koje je doneseno u drugom stepenu, prvostepeni organ koji primi
prijedlog za obnovu prikljuit e spise predmeta prijedlogu i poslat e organu koji je rjeavao u drugom
stepenu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga.
lan 245.
(1) Kad organ koji je nadlean za rjeavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, duan je ispitati da
li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlatene osobe i da li je okolnost, na kojoj je prijedlog
zasnovan, uinjena vjerovatnom.
(2) Ako uslovi iz stava 1. ovog lana nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom odbaciti
prijedlog.
(3) Ako su uslovi iz stava 1. ovog lana ispunjeni, nadleni organ ispitat e da li su okolnosti, odnosno
dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, pa ako
utvrdi da nisu, odbit e prijedlog svojim rjeenjem.
lan 246.
(1) Ako nadleni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na osnovu lana 245. ovog zakona,
donijet e zakljuak da se obnova postupka dozvoljava i odredit e u kome e se opsegu postupak
obnoviti. Ako se obnova postupka pokree po slubenoj dunosti, nadleni organ donijet e zakljuak
kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za nju ispunjeni zakonski uslovi. Ranije radnje
u postupku na koje ne utiu razlozi obnove, nee se ponavljati.
(2) Kad je to prema okolnostima sluaja mogue, a u interesu je ubrzanja postupka, nadleni organ
moe, im utvrdi postojanje uslova za obnovu, prei na one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne
donosei poseban zakljuak kojim se obnova dozvoljava.
(3) Kad o prijedlogu za obnovu odluuje drugostepeni organ, on e sam izvriti potrebne radnje u
obnovljenom postupku, a iznimno, ako nae da e te radnje bre i ekonominije izvriti prvostepeni
organ, naloit e mu da to uini i da mu materijal o tome dostavi u odreenom roku koji ne moe biti
dui od osam dana. Prvostepeni organ obavezan je postupiti po nalogu drugostepenog organa.
lan 247.
65
Na osnovu podataka pribavljenih u prijanjem i u obnovljenom upravnom postupku, nadleni organ
donosi rjeenje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime moe prijanje rjeenje, koje je
bilo predmet obnove, ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. U ovom drugom sluaju, a s obzirom na
sve okolnosti pojedinog sluaja, organ moe prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti.
lan 248.
(1) Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenog u
obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno rjeenje donio
prvostepeni organ.
(2) Ako je zakljuak ili rjeenje u obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog zakljuka,
odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine.
lan 249.
(1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kome se obnova trai, ali
organ koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako smatra da e prijedlog za
obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke rijeiti da se odgodi izvrenje
dok se ne odlui o pitanju obnove postupka.
(2) Zakljuak, kojim se doputa obnova postupka, odgaa izvrenje rjeenja protiv koga je obnova
dozvoljena.
XVI - POSEBNI SLUAJEVI PONITAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJEENJA
1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom
lan 250.
(1) Organ, protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor, moe do okonanja spora, ako
uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao
ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe.
(2) Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja u skladu s odredbom stava 1. ovog lana, organ donosi
po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube, koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli
spis, utvrdi da je tuba osnovana.
(3) Rjeenje, doneseno u smislu stava 2. ovog lana, dostavlja se stranci i Sudu Bosne i Hercegovine.
Rjeenje se donosi u roku koji je Sud Bosne i Hercegovine odredio za davanje odgovora na tubu,
odnosno prije nego to se okona upravni spor.
2. Zahtjev za zatitu zakonitosti
lan 251.
(1) Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska
zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, Pravobranilac BiH ima pravo podii zahtjev za zatitu
zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon.
66
(2) Zahtjev za zatitu zakonitosti po odredbi stava 1. ovog lana moe se podii u roku od 30 dana od
dana kad je rjeenje dostavljeno Pravobraniocu Bosne i Hercegovine, a ako mu nije dostavljeno - u
roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci.
(3) O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja, koje je u upravnom postupku donio organ uprave
BiH i institucija koja ima javna ovlatenja, rjeava organ uprave BiH koji je nadlean za rjeavanje o
albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema - Vijee ministara.
(4) Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti, nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti
zahtjev. Protiv rjeenja donesenog po zahtjevu za zatitu zakonitosti, alba nije doputena.
(5) Inicijativu nadlenom Pravobraniocu BiH za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti, moe
podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba.
3. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora
lan 252.
(1) Rjeenje, koje je konano u upravnom postupku, nadleni organ ponitit e po pravu nadzora:
1) ako je rjeenje donio stvarno nenadlean organ, a nije rije o sluaju predvienom u lanu 256. taka
1. ovog zakona;
2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije
rijeena;
3) ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a
ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu;
4) ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje.
(2) Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora, ako je njime
oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa
suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka.
lan 253.
(1) Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostepeni organ. Ako nema drugostepenog
organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vijee ministara.
(2) Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju ili ukidanju rjeenja, po slubenoj dunosti ili na
zahtjev stranke, Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH.
(3) Rjeenje o ponitenju, na osnovu ta. 1. i 2. stava 1. lana 252. ovog zakona, moe se donijeti u
roku od pet godina, a na osnovu take 4. stava 1. tog lana - u roku od jedne godine od dana kad je
rjeenje postalo konano u upravnom postupku.
(4) Rjeenje o ponitenju rjeenja, na osnovu lana 252. stav 1. taka 5. ovog zakona, moe se donijeti
bez obzira na rokove utvrene u stavu 3. ovog lana.
67
(5) Rjeenje o ukidanju na osnovu stava 2. lana 252. ovog zakona moe se donijeti u roku od jedne
godine, od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku.
(6) Protiv rjeenja donesenog na osnovu lana 252. ovog zakona, nije doputena alba, ve se protiv
njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
4. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke
lan 254.
(1) Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rjeenje smatra
da je u njemu nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti ili izmijeniti radi
njegovog usklaivanja sa zakonom samo ako stranka, koja je na osnovu tog rjeenja stekla pravo na to,
pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na tetu
stranke pravomonog rjeenja kojim je stranci odreena obaveza.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i
pravomono rjeenje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ nae da nema potrebe da se rjeenje
ukine ili izmijeni, duan je o tome obavijestiti stranku.
(3) Izmjena rjeenja na osnovu ovog lana djeluje samo ubudue.
(4) Rjeenje, na osnovu st. 1. i 2. ovog lana, donosi prvostepeni organ koji je donio rjeenje, a
drugostepeni organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao
biti nadlean u stvari o kakvoj je rije, rjeenje donosi organ koji je za tu stvar nadlean u vrijeme
njegovog donoenja.
(5) alba protiv novog rjeenja, donesenog na osnovu ovog lana, doputena je samo ako je to rjeenje
donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje
prvostepenog organa konano, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.
5. Vanredno ukidanje rjeenja
lan 255.
(1) Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti po
ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poremeaja
u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u
steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u opsegu koliko je neophodno da se
opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi.
(2) Ako je rjeenje donio prvostepeni organ, to rjeenje moe, u smislu stava 1. ovog lana, ukinuti
drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema - odgovarajui organ iz stava 1. lana 253. ovog
zakona.
(3) Protiv rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida, doputena je alba samo kad je to rjeenje donio
prvostepeni organ. U protivnom, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod
Suda Bosne i Hercegovine.
(4) Stranka, koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu, ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za
rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je Sud Bosne i Hercegovine.
68
6. Oglaavanje rjeenja nitavnim
lan 256.
Nitavnim se oglaava rjeenje:
1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne
moe rjeavati u upravnom postupku;
2) koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu;
3) ije izvrenje uope nije mogue;
4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (lan 120.), a na koje stranka nije naknadno
izriito ili preutno pristala;
5) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog
nitavnosti.
lan 257.
(1) Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavnim po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke ili
Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH.
(2) Rjeenje se moe oglasiti nitavnim u cijelosti ili djelimino.
(3) Rjeenje oglaava nitavnim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako drugostepenog
organa nema - odgovarajui organ iz stava 1. lana 253. ovog zakona.
(4) Protiv rjeenja, kojim se neko rjeenje oglaava nitavnim ili se odbija prijedlog stranke ili tuioca
ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavnim, doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o
albi, protiv takvog rjeenja, moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
7. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja
lan 258.
(1) Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavnim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je
takvo rjeenje proizvelo.
(2) Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana
ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.
(3) Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu
postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja o tome
obavijestiti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja.
ETVRTI DIO
XVII - IZVRENJE RJEENJA I ZAKLJUAKA
69
1. Ope odredbe
lan 259.
(1) Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih
potraivanja ili nenovanih obaveza.
(2) Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se poto postane izvrno.
(3) Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:
1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;
2) dostavom stranci, ako alba nije doputena;
3) dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje;
4) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
(4) Drugostepeno rjeenje, kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje, postaje izvrno kad se dostavi
stranci.
(5) Ako je u rjeenju odreeno da se radnja, koja je predmet izvrenja, moe izvriti u ostavljenom
roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje,
rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Rjeenjem ostavljeni rok za
izvrenje rjeenja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvrenje poinje tei od dana kad rjeenje, u
smislu st. 3. i 4. ovog lana, postane izvrno.
(6) Izvrenje se moe provesti i na osnovu zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je
uestvovala u zakljuivanju poravnanja.
(7) Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima,
alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost rjeenja.
(8) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ne moe se traiti njegovo
izvrenje.
lan 260.
(1) Zakljuak, donesen u upravnom postupku, izvrava se kada postane izvran.
(2) Zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba, kao i onaj protiv kojeg se moe izjaviti
posebna alba koja ne odgaa njegovo izvrenje, postaje izvran saopenjem, odnosno dostavom
stranci.
(3) Kad je zakonom ili samim zakljukom odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka, zakljuak
postaje izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena - dostavljanjem
stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
70
(4) U ostalim sluajevima zakljuak postaje izvran pod uslovima propisanim za izvrnost rjeenja u
lanu 259. st. 4, 5. i 7. ovog zakona.
(5) Odredbe ovog zakona o izvrenju rjeenja vae i za izvrenje zakljuka.
lan 261.
(1) Kad postoji mugunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih sredstava,
izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je po
izvrenika najblae.
(2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i nou, radnje izvrenja mogu se provoditi samo
iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne tete i ako je organ koji provodi izvrenje izdao za
to pismeni nalog.
lan 262.
(1) Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obavezna ispuniti obavezu (izvrenik), odnosno njegovih
nasljednika ili pravnih sljedbenika.
(2) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.
(3) Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kad to nalae javni interes. Izvrenje koje je u interesu
stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvrenja).
lan 263.
(1) Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima
predvienim ovim zakonom - sudskim putem (sudsko izvrenje).
(2) Amdinistrativno izvrenje provode organi uprave po odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a
sudsko izvrenje - Sud Bosne i Hercegovine po propisima koji vae za sudsko izvrenje.
lan 264.
(1) Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim putem.
(2) Izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvrenje radi
ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa moe se provesti
administrativnim putem po pristanku izvrenika.
lan 265.
(1) Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, ako
posebnim propisom nije za to odreen drugi organ.
(2) Organi unutarnjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja, na njegov zahtjev,
pruiti pomo u provoenju izvrenja.
71
lan 266.
(1) Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za provoenje
administrativnog izvrenja donese, po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja, zakljuak o
dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje
nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostepenom organu.
(2) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja, koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti,
organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja duan je donijeti bez odgaanja kad je takvo
rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ako
posebnim propisima nije drugaije odreeno, s tim da se taj rok moe produiti jo do 30 dana.
(3) Kad administrativno izvrenje ne provodi organ koji je rjeavao u prvom stepenu, ve drugi organ
odreen posebnim propisom, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje tom organu ili instituciji
koja ima javna ovlatenja, ako je ta institucija donijela rjeenje koje se ima izvriti. Ako je rjeenje
postalo izvrno, ovaj organ, odnosno institucija stavlja na rjeenje potvrdu da je postalo izvrno
(potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja organu nadlenom za izvrenje s tim to obavezno
istovremeno mora predloiti i nain izvrenja.
(4) Kad se po slubenoj dunosti ima provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno institucije koje imaju
javne ovlasti, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se radi izvrenja, obraaju organu
nadlenom za izvrenje na nain propisan u stavu 3. ovog lana.
lan 267.
(1) Administrativno izvrenje koje provodi organ, koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, provodi se
na osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
(2) Administrativno izvrenje, koje provodi koji drugi organ, provodi se na osnovu rjeenja na kom je
stavljena potvrda izvrnosti i donesen zakljuak o dozvoli izvrenja.
lan 268.
(1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a
njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava.
(2) alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu. alba ne odgaa zapoeto izvrenje. U
pogledu roka za albu i organa nadlenog za rjeavanje o albi, primjenjuju se odredbe l. 215. do 219.
ovog zakona.
lan 269.
(1) Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto
izvrenje i provedene radnje ponititi, ako se utvrdi da je obaveza izvrena, da izvrenje nije bilo uope
doputeno, da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obavezi, ili ako trailac izvrenja odustane od
svog zahtjeva, odnosno ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto.
(2) Administrativno izvrenje odgodit e se ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen
72
poek, ili je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se
razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o
dozvoli izvrenja.
lan 270.
(1) Novane kazne, izreene po ovom zakonu, izvravaju organi nadleni za izvrenje novanih kazni
izreenih za prekraje.
(2) Novana kazna naplauje se u korist Budeta Bosne i Hercegovine.
lan 271.
(1) Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se
rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti (lan 266. stav 3.) i dostavlja ga, radi
izvrenja, Sudu Bosne i Hercegovine.
(2) Rjeenje doneseno u upravnom postupku, koje sadri potvrdu izvrnosti, jeste osnov za sudsko
izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje.
(3) Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu stavio i to rjeenje odmah
dostaviti sudu nadlenom za izvrenje.
2. Izvrenje nenovanih obaveza
lan 272.
Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom.
a) Izvrenje preko drugih osoba
lan 273.
(1) Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a izvrenik
je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko druge osobe, na troak
izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno opomenut.
(2) U tom sluaju, organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da unaprijed
poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun naknadno izvri.
Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran.
b) Izvrenje prisilom
lan 274.
(1) Ako je izvrenik duan neto dopustiti ili trpiti, pa postupa protivno toj obavezi, ili ako je predmet
izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti druga osoba, organ koji provodi
izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjavanje obaveze izricanjem novanih kazni.
73
(2) Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog sredstva ako
svoju obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik u toku tog roka preduzme koju radnju
protivno svojoj obavezi, ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protekne, zaprijeeno prisilno sredstvo e se
odmah izvriti, a ujedno e se odrediti novi rok za izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroijom
prisilnom mjerom.
(3) Prisilna novana kazna koja se na osnovu stava 2. ovog lana izrie prvi put ne moe biti vea od
50 KM. Svaka kasnija prisilna novana kazna moe biti ponovo izreena u istom iznosu.
(4) Naplaena novana kazna se ne vraa.
lan 275.
Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne moe pravovremeno provesti primjenom
sredstava predvienih u l. 273. i 274. ovog zakona, izvrenje se, prema prirodi obaveze, moe provesti
i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije drugaije odreeno.
lan 276.
(1) Kad je na osnovu rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili izmijeni, izvrenik
ima pravo traiti da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizilazi iz
novog rjeenja.
(2) O traenju izvrenika, iz stava 1. ovog lana, rjeava organ koji je donio zakljuak o dozvoli
izvrenja.
3. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak
a) Izvrenje radi osiguranja
lan 277.
(1) Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono
postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje.
(2) Ako je rije o obavezama koje se prisilno izvravaju samo na prijedlog stranke, predlaga mora
opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerovatnim, a organ moe izvrenje iz stava
1. ovog lana usloviti davanjem osiguranja prema lanu 207. stavu 2. ovog zakona.
(3) Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja, kao i protiv zakljuka
donesenog po slubenoj dunosti, doputena je posebna alba. alba protiv zakljuka, kojim je
odreeno izvrenje radi osiguranja, ne odgaa provoenje izvrenja.
lan 278.
(1) Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
(2) Kad se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji vae za
74
sudsko izvrenje.
lan 279.
Izvrenje privremenog rjeenja (lan 207.) moe se provoditi samo u onom obimu i u onim sluajevima
ukoliko je doputeno izvrenje radi osiguranja (l. 277. i 278.).
b) Privremeni zakljuak o osiguranju
lan 280.
(1) Ako postoji ili je uinjena vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e obavezana stranka
raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain osujetiti ili znatno oteati
izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obavezi stranke moe prije donoenja
rjeenja o toj obavezi donijeti privremeni zakljuak radi osiguranja izvrenja obaveze. Pri donoenju
privremenog zakljuka nadleni organ duan je voditi rauna o odredbi lana 261. ovog zakona i
obrazloiti zakljuak.
(2) Donoenje privremenog zakljuka moe se uslovljavati davanjem osiguranja predvienog u lanu
207. stavu 2. ovog zakona.
(3) U pogledu privremenog zakljuka donesenog na osnovu stava 1. ovog lana, primjenjivat e se
odredbe lana 277. stava 3. i lana 278. ovog zakona.
lan 281.
(1) Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije je osiguranje
bio donesen privremeni zakljuak, ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje
privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni zakljuak donesen
nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zakljukom.
(2) O nadoknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak.
(3) Ako je u sluaju iz stava 1. ovog lana oito da je privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti,
predlaga e se kazniti novanom kaznom do 50 KM. Protiv zakljuka o kazni doputena je posebna
alba koja odgaa izvrenje zakljuka.
PETI DIO - PROVOENJE ZAKONA I PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
XVIII - MJERE ZA PROVOENJE ZAKONA
lan 282.
(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja ne mogu u upravnom postupku, koje one
vode same, primjenjivati prisilne mjere privoenja ili dovoenja predviene u lanu 65. st. 3., lanu
160. stava 3. i lanu 172. st. 1. i 2. ovog zakona.
(2) Ako se u toku postupka koji vodi organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja utvrdi
75
da se postupak ne moe provesti uope ili se ne moe pravilno provesti bez primjene prisilnih mjera,
predvienih u odredbama stava 1. ovog lana, taj organ, odnosno institucija obratit e se organu uprave
odreenom posebnim zakonom, radi primjene te prinudne mjere, ako zakonom BiH nije odreen drugi
organ. Na traenje institucije koja ima javna ovlatenja, taj organ ovlaten je da primijeni predvienu
prisilnu mjeru privoenja, odnosno dovoenja, ako se utvrdi da je to neophodno radi provoenja
postupka.
lan 283.
U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javna ovlatenja, ako zakonom nije drugaije
odreeno, ovlatenje za preduzimanje radnji u upravnom postupku i ovlatenje za rjeavanje u
upravnim stvarima (lan 29.) moe se dati samo osobi koja ima zakonom propisanu odgovarajuu
strunu spremu, radno iskustvo i poloen struni ispit.
lan 284.
(1) Rukovodioci organa uprave, odnosno institucija koje imaju javna ovlatenja, odgovorni su za
pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naroito su odgovorni da se upravne stvari rjeavaju u
zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog rjeavanja stvari u upravnom postupku, te
odgovorne osobe obavezne su preduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodi struno
usavravanje slubenika i drugih osoba koje rade na rjeavanju upravnih stvari.
(2) Slubena osoba koja je ovlatena za preduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno koja je
ovlatena za rjeavanje u upravnim stvarima, duna je, u roku od tri dana od dana isteka roka za
rjeavanje iz l. 208. i 235. ovog zakona, obavijestiti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rjeenje,
odnosno zakljuak nije donesen i o tome koje e radnje preduzeti radi donoenja rjeenja, odnosno
zakljuka i pouiti stranku koja pravna sredstva moe koristiti. To obavjetenje istovremeno se mora
dostaviti i odgovornim osobama iz stava 1. ovog lana radi preduzimanja mjera da se rjeenje, odnosno
zakljuak donese bez odgaanja.
(3) Slubena osoba iz stava 2. ovog lana koja je ovlatena da vodi upravni postupak, odnosno da
rjeava upravne stvari ini teu povredu radne dunosti, ako je njenom krivicom dolo do neizvrenja
odreenih procesnih radnji u upravnom postupku, radi kojih se rjeenje, odnosno zakljuak nije mogao
donijeti u zakonskom roku.
(4) Nadlena upravna inspekcija ima pravo zahtijevati pokretanje postupka odgovornosti kod
nadlenog organa protiv rukovodioca organa uprave, odnosno rukovodioca institucije koja ima javna
ovlatenja, koji propusti vrenje dunosti iz stava 1. ovog lana, kao i onog koji, protivno lanu 283.
ovog zakona, ovlasti slubenu osobu za preduzimanje radnji u postupku ili za rjeavanje u upravnim
stvarima koja ne ispunjava propisane uslove, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stava 3. ovog
lana.
lan 285.
(1) Organi uprave i upravne ustanove obavezni su godinji izvjetaj o rjeavanju upravnih stvari u
upravnom postupku iz svoje nadlenosti podnijeti Vijeu ministara Bosne i Hercegovine.
(2) Organi uprave obavezni su primjerak izvjetaja iz stava 3. ovog lana dostaviti organu uprave,
odreenom posebnim zakonom.
76
(3) Izvjetaj iz stava 2. ovog lana koristi za preduzimanje odgovarajuih mjera putem upravne
inspekcije i drugih mjera za koje su zakonom ovlateni radi pravilne i dosljedne primjene odredbi ovog
zakona.
(4) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana sadri naroito slijedee podatke: broj podnesenih zahtjeva od
stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slubenoj dunosti, nain i rokove rjeavanja upravnih
stvari u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, broj ponitenih, odnosno ukinutih
upravnih akata, broj odbaenih zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste
primijenjenih prisilnih mjera, odnosno izreenih novanih kazni i broj nerijeenih upravnih predmeta.
lan 286.
(1) Nain iskazivanja podataka u izvjetajima iz stava 1. lana 285. ovog zakona propisuje organ
uprave odreen posebnim zakonom.
(2) Organ uprave iz stava 1. ovog lana propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice, nareenja
za privoenje, odnosno dovoenje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rjeenja iz lana 200. stava 1. i
lana 204. i uvjerenja iz lana 111. stava 1. ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za
potrebe organa uprave BiH i institucija koje imaju javna ovlatenja.
lan 287.
(1) Na traenje graana, organa uprave, institucija koje imaju javna ovlatenja, kao i drugih organa i
institucija, Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija duno je davati objanjenja o primjeni odredbi
ovog zakona.
(2) Objanjenja o primjeni odredbi ovog zakona Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija moe
davati i po slubenoj dunosti, radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona.
IX - NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA
lan 288.
(1) Nadzor nad provoenjem ovog zakona u organima uprave BiH, ustanovama BiH i drugim organima
BiH, u institucijama BiH koje imaju javna ovlatenja u pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije
u upravnom postupku rjeavaju o upravnim stvarima na osnovu zakona BiH ili drugog propisa BiH,
vri organ uprave odreen posebnim zakonom.
(2) Nadzor nad provoenjem ovog zakona ostvaruje se putem upravne inspekcije, kao i na drugi
zakonom dozvoljen nain.
(3) Organi i institucije koje imaju javna ovlatenja dune su omoguiti ostvarivanje uvida u upravno
rjeavanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vri nadzor i, na traenje te inspekcije,
dostavljati potrebne podatke, spise i obavjetenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se
rjeavaju u upravnom postupku.
XX - KAZNENE ODREDBE
77
lan 289.
(1) Novanom kaznom od 2.000 KM do 8.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna
ovlatenja:
1) ako za rjeavanje u upravnim stvarima, odnosno za preduzimanje radnji u postupku odredi osobu
koja ne ispunjava propisane uslove (lan 29. stav 2., u vezi sa lanom 283.),
2) ako odbije da primi pismeni zahtjev stranke ili usmeno saopenje u zapisnik, odnosno ne izda
potvrdu o prijemu podneska (lan 62. st. 1., 2. i 3.),
3) ako izvri pozivanje nou suprotno odredbi lana 64. stava 2. ovog zakona,
4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nije bila naznaena primjena te mjere (lan 65.
stav 3),
5) ako se po slubenoj dunosti ne pribavljaju podaci o injenicama o kojima se vodi slubena
evidencija ili ako se od stranke trai da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ
koji vodi postupak ili ako trai da stranka podnese uvjerenja koja organi nisu duni izdavati (lan 127.
stav 3. i lan 128. stav 2.),
6) ako nije data mogunost stranci da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima se zasniva
rjeenje, odnosno da uestvuje u izvoenju dokaza ili je doneseno rjeenje prije nego to se stranci
prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima (lan 134. stav 3.),
7) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje ili drugu ispravu o injenicama o kojima vodi slubenu
evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili ne donese rjeenje o
odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (lan 162. st. 1., 2., 5. i 6.),
8) ako ne postupi po zahtjevu nadlenog organa u vezi s davanjem isprave (lan 159.),
9) ako po zahtjevu stranke ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku (lan 208.),
10) ako albu sa spisima ne dostavi drugostepenom organu u propisanom roku (lan 226.),
11) ako ne postupa po traenju drugostepenog organa ili ako u svemu ne postupi po drugostepenom
rjeenju ili ako rjeenje ne donese u propisanom roku (lan 230.),
12) ako na zahtjev drugostepenog organa ne dostavi u roku traeno obavjetenje ili ako po nalogu
drugostepenog organa ne donese rjeenje u propisanom roku ili ako na zahtjev drugostepenog organa
ne prikupi traene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku (lan 234.),
13) ako ne donese rjeenje po albi u propisanom roku (lan 235.),
14) ako ne postupi po nalogu drugostepenog organa ili traeni materijal ne dostavi u roku (lan 246.
stav 3.),
15) ako onemoguava uvid u upravno rjeavanje ili ako ne postupi po nalozima nadlenog organa,
78
odnosno upravne inspekcije koja vri nadzor ili nee da dostavi potrebne podatke, spise i obavjetenja
na zahtjev organa, odnosno upravne inspekcije (lan 288. stav 3.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom od 300 KM do 1.200 KM i
odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u instituciji koja ima javna ovlatenja.
lan 290.
(1) Novanom kaznom od 1.500 KM do 6.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna
ovlatenja:
1) ako ne prui zatraenu pravnu pomo ili ako ne postupi po molbi za pomo u odreenom roku (lan
33. st. 1. i 2.),
2) ako sasluanim osobama ne proita zapisnik ili ako onemogui da sasluane osobe pregledaju
zapisnik (lan 69. stav 1.),
3) ako stranci ili drugoj osobi onemogui razgledanje spisa ili da prepiu potrebne spise (lan 72. st. 1. i
2.),
4) ako se ne provodi obavezno lino dostavljanje u sluajevima predvienim u odredbi lana 76. stav 1.
ovog zakona,
5) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje, odnosno ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva u
propisanom roku (lan 163. st. 1. i 3.),
6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne
ili vojne tajne (lan 166.),
7) ako izvri prisilno privoenje ili dovoenje suprotno lanu 282. stava 1. ovog zakona, odnosno ako u
roku ne donese zakljuak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlui o prigovoru,
8) ako ne preduzima mjere za kontinuirano struno osposobljavanje i usavravanje slubenih osoba
koje su ovlatene za rjeavanje u upravnim stvarima, odnosno za preduzimanje radnji u postupku ili
ako ne osigurava rjeavanje upravnih stvari u propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne
obavijesti stranku o razlozima zbog kojih rjeenje, odnosno zakljuak nije donesen (lan 284. st. 1. i
2.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 200 KM do 800 KM i
odgovorna osoba u instituciji koja ima javna ovlatenja, kao i odgovorna osoba u organu uprave,
odnosno u slubi za upravu.
lan 291.
(1) Novanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna
ovlatenja:
1) ako ne izuzme slubenu osobu kada su ispunjeni uslovi za izuzee (l. 35. i 36.),
79
2) ako ne dozvoli stranci da se koristi strunim pomagaem (lan 59. stav 1.),
3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vri suprotno odredbi lana 73. stava 2. ovog zakona,
4) ako se pismeno ne dostavlja punomoniku za primanje pismena (lan 81. stav 1.),
5) ako ne poui svjedoka na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje, odnosno o kojim pitanjima vjetak
moe uskratiti vjetaenje (lan 169. stav 3. i lan 178. stav 1.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 150 KM do 600 KM
i odgovorna osoba u instituciji koja ima javna ovlatenja, kao i odgovorna osoba u organu uprave,
odnosno u slubi za upravu.
lan 292.
(1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u dravnoj slubi, u smislu odredbe lana 289.
stava 2., lana 290. stava 2. i lana 291. stava 2. ovog zakona, smatra se rukovodilac organa uprave kao
i dravni slubenik u tim organima i slubama koji je ovlaten za rjeavanje u upravnim stvarima ili
ovlaten za preduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno drugi slubenik koji je zaduen da
neposredno izvri odreeni posao, a nije izvrio taj posao ili je izvrio radnju protivno datoj obavezi.
(2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javna ovlatenja u smislu odredbi lana 289. stava 2.,
lana 290. stava 2. i lana 291. stava 2. ovog zakona, smatra se rukovodilac institucije i druge osobe
odreene statutom te institucije.
XXI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 293.
Upravni predmeti koji ne budu rijeeni do dana stupanja na snagu ovog zakona rijeit e se po
odredbama ovog zakona.
lan 294.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da se primjenjuje Zakon o opem upravnom postupku
u Republici Bosni i Hercegovini (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94).
lan 295.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a objavit
e se i u slubenim glasilima entiteta i Slubenom glasniku Brko Distrikta BiH.

PS BiH broj 69/02
25. juna 2002. godine
Sarajevo

Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH
80
Mariofil Ljubi, s. r. Parlamentarne skuptine BiH
dr.Nikola piri, s. r.
Predsjedavajui Doma naroda

81