UDK 624.153.001.7 Primljeno 16. 8. 2000.

GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8" 75

Temeljenje gra#evina na
poboljanom tlu
Robert Goti!, Ivan Goti!
Klju"ne rije"i
gra!evina,
temeljenje,
nenosivo tlo,
poboljano tlo,
vezana tla,
nevezana tla
R. Goti", I. Goti" Stru#ni rad
Temeljenje gra#evina na poboljanom tlu
Opisani su postupaci dubinskog vibracijskog zbijanja primijenjeni pri temeljenju gra!evina na
nenosivom tlu. Dane su teorijske osnove, definirane granice primjene te prikazani okviri za
interpretaciju geotehni#kih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Metode kontrole
izvrenog poboljanja temeljnog tla prikazane su na konkretnom primjeru. Uvodi se, pojam plitkog
temeljenja na poboljanom tlu i provodi analiza poboljanja temeljnog tla za vezana i nevezana tla.
Key words
structure,
foundations,
weak soil,
improved soil,
cohesive soil,
cohesionless soil
R. Goti", I. Goti" Professional paper
Foundations for structures on improved soil
Deep vibration-based compaction procedures, as used in building foundations in cohesionless soil, are
described. Theoretical background data are presented, application limits are defined and framework is
set for interpretation of geotechnical parameters after improvement of foundation soil. Methods used
for checking foundation soil after improvement are presented on a concrete example. The notion of
"shallow foundations on improved soil" is introduced and the analysis of foundation soil is performed
for cohesive and cohesionless soils.
Mots cls
construction,
fondation,
sol non portant, sol
amlior,
sols lis,
sols non lis
R. Goti", I. Goti" Ouvrage professionel
Fondations des constructions sur un sol amlior
Larticle dcrit les procds de compactage vibrant en profondeur utiliss pour les fondations des
constructions sur un sol non portant. On fournit les bases thoriques, on dfinit les limites dapplication
et on prsente les cadres de linterprtation des paramtres gotechniques aprs les travaux
damlioration du sol de fondation. Les mthodes de contrle de lamlioration du sol de fondation sont
prsentes sur un exemple concret. On introduit la notion de fondation peu profonde sur un sol
amlior et on procde une analyse de lamlioration du sol de fondation pour des sols lis et non
lis.
Schlsselworte:
Bauwerk,
Grndung,
untragfhiger Boden,
verbesserter Boden,
bindige Bden,
nichtbindige Bden
R. Goti", I. Goti" Fachbericht
Grndung von Bauwerken auf verbessertem Boden
Es werden Verfahren beschrieben fr die tiefe Rttelverdichtung, angewendet bei Grndungen auf
untragfhigem Boden. Dargelegt sind theoretische Grundlagen, definiert die Anwendungsgrenzen und
die Interpretationsrahmen fr die bodentechnischen Parameter nach der ausgefhrten
Bodenverbesserung dargestellt. Der Begriff flache Grndung auf verbessertem Boden wird
eingefhrt und eine Analyse der Verbesserung von bindigen und nichtbindigen Bden durchgefhrt.
Autori: Robert Goti!, dipl. ing. gra#., Keller Grundbau Wien; prof. dr. sc. Ivan Goti!, dipl. ing. gra#.,
Sveu$ilite u Zagrebu Geotehni$ki fakultet Varadin, Hallerova aleja 7
Temeljenje na poboljanom tlu R. Goti!, I. Goti!
76 GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"
$ Uvod
Neposredni prijenos optere%enja od gra#evine na temelj-
no tlo zahtijeva ispunjenje odre#enih pretpostavki o tlu.
Tlo mora zadovoljiti zahtijevanu sigurnost od sloma, a
slijeganja gra#evine moraju biti u doputenim granica-
ma za nesmetano funkcioniranje objekta. Ako ti zahtjevi
nisu ispunjeni, moraju se svojstva temeljnog tla pobolj-
ati ili optere%enja od gra#evine odvoditi u dublje, nosi-
ve slojeve. Razlikujemo ove na$ine temeljenja:
plitko temeljenje
plitko temeljenje na poboljanom tlu
duboko temeljenje
&esto je poboljanje tla uz plitko temeljenje jeftinije
rjeenje i sve se vie primjenjuje u svjetskoj graditeljs-
koj praksi, a posebno s razvitkom tehnologija koje prate
ove metode.
Metodama poboljanja tla treba posti%i:
pove%anje nosivosti temeljnog tla
smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja.
1.1 Pove"anje nosivosti temeljnog tla
Nosivost tla ovisi o posmi$noj $vrsto%i koja se sastoji
od unutranjeg trenja i kohezije (kod koherentnih tla).
Prema Coulombovu zakonu vrijedi jednadba:
= ' tan ' + c' (")
gdje su:
- posmi$na $vrsto%a [kN/m]
' - efektivni normalni napon u kliznoj plohi [kN/m]
' - efektivni kut unutranjeg trenja []
c' - efektivna kohezija [kN/m]
grafi$ki je to prikazano na slici ".
Slika $. Dijagram posmika za nevezana (a) i vezana tla (b)
Orijentacijske vrijednosti za kut unutarnjeg trenja pri-
kazane su u tablici "., a za , koheziju c i koheziju u
nedreniranom stanju c
u
u tablici 2.
Poboljanjem tla radi pove%anja nosivosti postie se po-
ve%anje posmi$ne $vrsto%e, i to:
sprje$avanjem klizanja me#u $esticama tla (metoda-
ma injektiranja)
pove%anjem zbijenosti tla (metodama povrinskog i
dubinskog zbijanja)
dreniranjem tla.
Tablica ". Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutra-
njeg trenja ' u ovisnosti o gusto%i i obliku
zrna za nevezana tla ["]
Vrsta tla Gusto%a Oblik zrna
Kut unutranjeg
trenja ' []
Pijesak
rahli
rahli
srednje gusti
srednje gusti
gusti
gusti
okrugli
iljasti
okrugli
iljasti
okrugli
iljasti
30,0
32,5
32,5
35,0
35,0
37,5
ljunak srednje gusti 37,5
Tablica 2. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutra-
njeg trenja ', kohezije c' i kohezije u nedre-
niranom stanju c
u
u ovisnosti o konzistentnom
stanju za vezana tla ["]
Vrsta tla
Stanje
konzistencije
Kut
unutranjeg
trenja ' []
Kohezija
c' [kN/m]
Nedrenirana
kohezija c
u
[kN/m]
Glina
polu$vrsto
tvrdo
mekan
25
20
"7
25
20
"0
50-"00
20-50
"0-25
Ilova$a
polu$vrsto
mekano
27,5
27,5
"0
-
50-"00
"0-25
Prah 27,5 - "0-50
1.2 Smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja
Zbog optere%enja gra#evine dolazi do elasti$ne i plasti$ne
deformacije temeljnog tla. Elasti$ne deformacije nastaju
uglavnom promjenom volumena $estica tla, a plasti$ne
deformacije nastaju kao posljedica promjene volumena
pora u tlu. U nevezanim tlima dolazi do slijeganja odmah
po optere%enju, a u vezanim tlima kroz odre#eno vremen-
sko razdoblje to ovisi u prvom redu o koeficijentu pro-
pusnosti k. Vezana zasi%ena tla mogu se slijegati samo
otjecanjem porne vode jer su $estice tla i voda prakti$no
nestla$ivi. Stla$ivost odnosno stiljivost temeljnog tla
opisuje se modulom stiljivosti E
s
koji ovisi uglavnom o
naponu u tlu tj. za svaku vrijednost modula stiljivosti
mora se definirati pripadno podru$je naprezanja. Vrijed-
nosti navedene u tablicama 3. i 4. mogu se uzeti samo
kao okvirne veli$ine za pojedine vrste tla.
R. Goti!, I. Goti! Temeljenje na poboljanom tlu
GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8" 77
Tablica 3. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti E
s
za
nevezana tla ["]
Vrsta tla Gusto%a Oblik zrna
Modul
stiljivosti
[MN/m]
Pijesak
rahli
rahli
srednje gusti
srednje gusti
gusti
okrugli
iljasti
okrugli
iljasti
iljasti
20-50
40-80
50-"00
80-"50
"50-250
ljunak srednje gusti "00-200
Poboljanje nevezanih i mjeovitih tala tj. pove%anje mo-
dula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe
se posti%i:
zbijanjem, $ime se smanjuje volumen pora
ispunjavanjem pora injektiranjem
smrzavanjem porne vode.
Tablica 4. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti E
s
za
vezana tla ["]
Vrsta
tla
Stanje konzistencije
Modul stiljivosti
[MN/m]
Glina
polu$vrsto
tvrdo
mekano
5,0-"0,0
2,5-5,0
",0-2,5
Ilova$a
polu$vrsto
mekano
5,0-20,0
4,0-8,0
Prah 3,0-"0,0
Poboljanje vezanih tala tj. pove%anje modula stiljivosti, a
time i smanjenje stiljivosti tla moe se posti%i:
dreniranjem koje se naj$e%e prati predoptere%enjem
dovo#enjem u vie konzistentno stanje npr. iz meka-
nog u tvrdo uz istovremeno smanjenje pora
izvo#enjem kostura od nosivog nekoherentnog ma-
terijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo.
2 Postupci dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ)
Osnovna karakteristika ovih postupaka je prilago#ava-
nje specifi$nim uvjetima temeljnog tla i optimalno isko-
ritavanje postoje%ih fizikalno-mehani$kih svojstava tla.
Zahvaljuju%i tome te razvitku prate%ih tehnologija ove
metode zauzimaju zna$ajno mjesto u niskogradnje [2].
Mitchell naziva uvo#enje PDVZ najzna$ajnijim razvo-
jem struke u posljednjih 50 godina [3].
Bitno je napomenuti da su postupci dubinskog vibracij-
skog zbijanja znatno jeftiniji od konvencionalnih na$ina
temeljenja. Vrijeme izvo#enja je kratko, a postupak izu-
zetno prilagodljiv terenskim uvjetima. Radovi betonira-
nja temeljne plo$e ili trake mogu uslijediti odmah nakon
zavretka poboljanja tla. Ovim postupcima iskoriteni
su postoje%i resursi tla te su i zbog ugradnje isklju$ivo
prirodnih materijala ekoloki vrlo povoljni. Granice pri-
mjene PDVZ prikazane su na slici 2.
Slika 2. Granice primjene PDVZ [4]
Pri izvedbi vibrator se sputa do projektom odre#ene dubi-
ne i u ovisnosti o vrsti postupka tlo se zbija odozdo pre-
ma gore ili se izvodi ljun$ani stup. Na taj na$in pobolj-
a se nenosivo tlo i time se optere%enje prenosi unutar
granica doputenih slijeganja, u dublje nosive slojeve.
Nasuprot tome kod konvencionalnog pilotiranja nenosi-
vo tlo se premo%uje nosivim elementima, a svojstva tla
ostaju nepromijenjena.
Dubinski vibrator je u obliku cilindra, duljine 3 do 5 m
ovisno o tipu te priblino 2 tone teak. U donjem dijelu
cilindri$nog oscilatora, odmah iznad iljka, nalazi se eks-
centri$na masa s okretnim pogonom od jakog elektromo-
tora. Na taj na$in dobije se jaki rotacijski udar velike
energije. Dubinski oscilator se produuje s pomo%u cijevi
do proizvoljne duljine, a vo#enje osigurava posebni ure-
#aj. Tvrtka Keller patentirala je dubinski vibrator "934. g.
Dosad su je postupci dubinskoga vibracijskog zbijanja
primjenjivani s uspjehom na gradilitima diljem svijeta
za temeljenje najrazli$itijih gra#evina: nasutih brana, cesta,
eljeznica, stambenih i industrijskih zgrada, mostova,
hidrotehni$kih i drugih objekata.
U Hrvatskoj je PDVZ prvi put primijenjen "997. godine
za temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusovog u
Karlovcu. Od tada do danas (2000) izvedeno je jo neko-
liko projekata primjenom PDVZ i to: TE Plomin 2 ("998.)
temeljenje zgrade pro$i%iva$a otpadnih voda; Luka Plo$e
terminal 5, ("998.) Slavonski Brod ("999.), temeljenje
zgrade za preradu pitke vode, Nova Gradika ("999.);
temeljenje silosa i prate%ih objekata. Projekt Karlovac
biti %e kasnije detaljnije opisan.
Principijelno se razlikuju dva tipa PDVZ-a i to:
PDVZ u nevezanom tlu
PDVZ s punjenjem odnosno izvo#enjem ljun$anih
stupova u vezanom i mjeovitom tlu
Temeljenje na poboljanom tlu R. Goti!, I. Goti!
78 GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"
2.1 PDVZ u nevezanom tlu (Vibro-Compation)
Prirodna ili nasipna nevezana tla gusto%e manje od mak-
simalne mogu se oscilacijama i vibracijama zbiti u gu-
%e pakiranje kao to je prikazano na slici 3.
Slika 3. Zbijenost tla prije i nakon PDVZ [4]
Odvo#enje optere%enja u tlo ide preko dodirnih mjesta
izme#u zrna tla. to je broj dodirnih mjesta ve%i, utoliko
je ve%a i gusto%a slaganja zrna, a time i nosivost. Oscila-
cije vibratora potpomognute tlakom vode svladavaju
trenje na dodirnim to$kama i zrna padaju u ovisnosti o
tlu, tipu vibratora i postupku zbijanja u nove poloaje
ve%e gusto%e.
Slika 4. Princip izvo#enja PDVZ [4]
Variranjem rastera napadnih to$aka moe se tlo heteroge-
nih karakteristika pretvoriti u temeljno tlo jednolike no-
sivosti po cijeloj povrini. Kao to je ve% u uvodnom
dijelu spomenuto pove%anjem gusto%e (zbijenosti), a
time i kuta unutranjeg trenja ' i modula stiljivosti E
s
pove%ava se nosivost i sigurnost od potresa. Na slici 4.
prikazan je princip izvo#enja PDVZ.
Ovim postupkom mogu se posti%i pritisci na temeljno
tlo i do "000 kN/m kao to je bio slu$aj pri temeljenju
pilona vise%eg mosta preko rijeke Rajne u Dsseldorfu.
Mjeovita tla s udjelom sitne frakcije (d < 0,06 mm) ve-
%im od 20% [5] ne mogu se uglavnom vie vibracijama
efektivno zbijati te se u takva tla ugra#uje kostur od no-
sivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja
na okolno nenosivo tlo. Tada se govori o PDVZ s punje-
njem odnosno izvo#enjem ljun$anih stupova u vezanom i
mjeovitom tlu
2.2 PDVZ s punjenjem odn. izvo!enjem ljun#anih
stupova u vezanom i mjeovitom tlu (Vibro-
Replacement)
Kohezivna tla, osobito kad su zasi%ena vodom, ne mogu
se samim vibriranjem efektivno zbijati. To je razlog to
se u takva tla ugra#uju stupovi od ljunka ili kamena ko-
ji odvodi optere%enje do nosivog tla.
Slika 5. Princip izvo#enja PDVZ s punjenjem [4]
Zajedno s okolnim tlom, ovakav zrnasti materijal ugra-
#en pomo%u vibratora, ima ve%u krutost i prua ve%i ot-
por smicanju. Princip izvo#enja ovog postupka prikazan
je na slici 5., a na slici 6. prikazani su presjeci izvedenih
stupova na razini terena.
Slika 6. ljun"ani stupovi nakon izvo#enja [4]
Ovako izvedeni nosivi elementi pove%avaju nosivost te-
meljnog tla, smanjuju slijeganja i diferencijalna slijega-
nja koja su $esto ograni$avaju%i parametar pri projekti-
R. Goti!, I. Goti! Temeljenje na poboljanom tlu
GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8" 79
ranju temeljenja. Zbog velike vodopropusnosti ljun$a-
nih stupova dolazi do ubrzanja vremena konsolidacije i
pove%anja posmi$ne $vrsto%e temeljnog tla.
3 Dimenzioniranje i kontrola postupaka dubinskog
vibracijskog zbijanja (PDVZ)
Postupak zbijanja odnosno raster napadnih to$aka odre-
#uje se na osnovi podataka o temeljnom tlu, gra#evinskih
ciljeva, oblika temelja i eljenog stupnja poboljanja tla.
Postignuti rezultati zbijanja mogu se jednostavno provjeriti
razli$itim metodama sondiranja kao to su CPT, SPT te
teke udarne sonde (TUS). Prva su dva tipa sondiranja
ustaljena u geotehni$koj praksi u Hrvatskoj dok su se
sondiranja tekom udarnom sondom po$ela pojavljivati
tek posljednjih godina [6]. TUS-om se mjeri broj
udaraca utega od 50 kg koji pada s visine od 0,5 m, po
"0 cm prodiranja iljka sonde u tlo. Biedermann [7] daje
opsene korelacije izme#u geotehni$kih parametara i
rezultata sondiranja te njihove interpretacije. Za procjenu
nedrenirane posmi$ne $vrsto%e vezanih tla vrlo su koris-
ni pokusi krilnom sondom i dilatometrom.
Prvi dijagram za dimenzioniranje PDVZ kod vezanih tla
predstavio je Greenwood "970. godine [9]. Faktor pobolj-
Slika 7. Dijagram za dimenzioniranje
Slika 8. Dijagram odre#ivanja slijeganja ljun"anih stupova za
pojedina"ne temelje
anja prikazan je u ovisnosti o razmaku ljun$anih stu-
pova i nedrenirane posmi$ne $vrsto%e tla. ljun$ani stu-
povi se naj$e%e dimenzioniraju prema Priebeu ["0]. Na
slici 7. prikazan je dijagram za dimenzioniranje ljun$a-
nih stupova, a na slici 8. dijagram odre#ivanja slijeganja
za pojedina$ne temelje.
Dijagrami za dimenzioniranje prema Priebeu daju rezul-
tate koji se poklapaju prili$no dobro s rezultatima prora-
$una prema metodi kona$nih elemenata ["", "2].
4 Primjena postupaka dubinskog vibracijskog
zbijanja u Hrvatskoj
Na primjeru %e se prikazati primjena PDVZ te kontrola
izvrenih radova u nevezanom tj. mjeovitom tlu.
4.1 Temeljenje upne crkve Presvetog srca
Isusova u Karlovcu
Prema postoje%oj dokumentaciji tlo nije pogodno za pre-
uzimanje zadanih optere%enja. Temeljno tlo sastoji se u
gornjoj zoni do dubine od 3,0 m od pjeskovitog, glino-
vitog praha itke do tvrde konzistencije. Ispod ovoga
geotehni$kog horizonta nalazi se pijesak, prainast te
ljunak, pjeskovit, prainast rahle do srednje guste zbije-
nosti. Pokusi tekom udarnom sondom (TUS) pokazali
su broj udaraca od 0 do 8, a ispitivanja SPT-om izme#u
3 do 7 udaraca. Predloeno je temeljenje na armiranobe-
tonskim pilotima.
Slika 9. Tlocrtna skica temelja s rasterom napadnih to"aka
poboljanja tla
Tvrtka Geotechnik d.o.o. izradila je u suradnji s tvrtkom
Keller iz Be$a projekt izvo#enja poboljanja temeljnog
tla PDVZ. Na slici 9. prikazana je tlocrtna skica temelja te
Temeljenje na poboljanom tlu R. Goti!, I. Goti!
80 GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"
raster napadnih to$aka poboljanja tla s dimenzijama
",4m x "," m i prosje$nom dubinom od 8,5 m. Ovaj
na$in temeljenja bio je 30% jeftiniji od prvobitno pred-
loenog rjeenja. Radovi su na veliko zadovoljstvo in-
vestitora zavreni za "7 dana, a odmah nakon zavretka
moglo se zapo$eti s izvo#enjem temelja.
Slika $0. Rezultati dinami"kog sondiranja TUS-om na dvjema
lokacijama prije i nakon poboljanja tla, a) u sredini
temelje samce, b) ispod temeljne trake
Osim interne Kellerove kontrole (kompjutersko pra%enje
i ispis svih relevantnih parametara pri izvo#enju PDVZ)
Geotehni$kog fakulteta iz Varadina obavila je kontrolu
kvalitete izvrenih radova i to:
dinami$kim sondiranjem TUS-om prije i poslije po-
boljanja temeljnog tla
seizmi$kim metodama.
Rezultati dinami$kog sondiranja TUS-om prikazani su
dijagramima na slici "0. Efekt zbijanja vidljiv je odmah
nakon zavretka PDVZ-a na temelju relativno velikog
udjela nekoherentnih $estica u sastavu temeljnog tla.
Iz dijagrama a) i b) vidi se da je prazni hod vibratora
iznosio je ",5 m (sputanje vibratora bez vibracija) dok
se od dubine 2 m moe pratiti sukcesivan porast broja
udaraca TUS-e nakon izvrenog poboljanja, a time i
porast modula stiljivosti E
s
te koeficijenta unutranjeg tre-
nja ' prema tablici 5. Dubina temeljenja objekta iznosila
je ",5m.
Kontrola poboljanja temeljnog tla provedena je i s po-
mo%u plitke refrakcijske seizmike mjerenjem brzina pri-
marnih i sekundarnih valova prije i nakon poboljanja.
Izmjerena brzina P vala prije PDVZ-a na dubini 2,5 m
iznosila je priblino "500 m/s to pokazuje malu rela-
tivnu zbijenost koja se potvrdila rezultatima dinami$kog
sondiranja, i to TUS i SPT. Vrijednost SPT do dubine 6 m
nije prelazila 5 N (broj udaraca za prodor iljka/noa za 30
cm). Brzina S vala prije PDVZ-a iznosila je oko 200 m/s.
Nakon PDVZ-a brzina P vala pove%ala se na 2300 m/s,
a brzina S vala na 800 m/s. Uzrok pove%anja brzina P i
S vala jest u pove%anju relativne zbijenosti temeljnog tla,
to se vidi u rezultatima dinami$kog sondiranja, i to
TUS-om i SPT-om kojem su se vrijednosti N nakon
PDVZ kretale od 25 do 35 na dubini od 2,5 do 6,0 m.
Seizmi$ka mjerenja izvrena su aparaturom vedske
tvrtke ABEM.
Osim brzine P i S valova mjerene su brzine oscilacija
#estica tla koje nastaju zbog dinami$kog utjecaja PDVZ-a.
Ova su potresanja vrlo slaba u odnosu prema potresanji-
ma izazvanim silama potresa, ali zbog trajnosti djelova-
nja izazivaju deformacije i utje$u na ponaanje tla.
Mjerenje je izvedeno s $etiri trokomponentna geofona
koji su bili na 5, "0, "5 i 20 m od izvora pobude. Iz do-
bivenih snimaka ra$una se rezultantna brzina oscilacija
u trenutku najve%eg poreme%aja prema jednadbi:
2 2 2
v p u R
v v v v + + = (2)
gdje su:
v
u
, v
p
, v
v
- komponente brzina oscilacije.
Rezultati mjerenja prikazani su u tablici 5.
R. Goti!, I. Goti! Temeljenje na poboljanom tlu
GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8" 8$
Na temelju provedenih kontrolnih istranih radova moe
se zaklju$iti:
Mjerodavni $imbenici tla, tj. modul stiljivosti, kohe-
zija i kut unutranjeg trenja u funkciji su relativne
gusto%e odnosno zbijenosti tla.
Kod ve%eg broja mjerenja primije%eno je da su pri
ve%im dubinama zbijanja amplitude oscilacija $estice
tla ve%e, a samim tim i rezultantno ubrzanje oscila-
cija i posmi$na deformacija.
Oscilacije izazvane vibratorom imaju priblino istu
frekvenciju.
to je frekvencija oscilacija tla via, ve%e je slablje-
nje s udaljeno%u. Razlog tome je karakteristika pri-
guivanja tla koja je ovisna o frekvenciji cikli$kog
optere%enja.
Rezultantna brzina oscilacije $estica tla brzo pada s
udaljeno%u.
5 Zaklju"ak
Opisan je postupak dubinskog vibracijskog zbijanja
(PDVZ), dane su teorijske osnove za njegovu primjenu,
definirane granice primjene te prikazani okviri za inter-
pretaciju geotehni$kih parametara nakon izvrenog po-
boljanja temeljnog tla. Osim klasi$ne podjele na plitko
i duboko temeljenje uvodi se pojam plitkog temeljenja
na poboljanom tlu i provodi analizu poboljanja veza-
nih i nevezanih temeljnih tala.
Istaknuta je vanost kontrole kvalitete izvrenih radova.
Uvodi se i pojam teka udarna sonda (TUS) to je pos-
tupak za jednostavnu, preglednu i brzu kontrolu kvalite-
te poboljanja nevezanih i mjeovitih tala prema austrij-
skom i njema$kom standardu. U vezanim tlima ovaj pos-
tupak kontrole kvalitete nije preporu$ljiv.
Opisani prakti$an primjer primjene PDVZ-a, te drugi iz-
vedeni objekti pokazali su tehni$ku uspjenost, ekonomsku
opravdanost i ekoloku prihvatljivost primjene ove
metode i u homogenim i u vrlo heterogenim tlima.
Ciljnim dimenzioniranjem rastera napadnih to$aka od-
nosno ljun$anih stupova prema veli$ini prijenosnog
optere%enja i optimalnom mogu%no%u prilagodbe uvje-
tima na terenu ovaj postupak pokazuje odre#ene pred-
nosti u odnosu prema klasi$nim metodama dubokog
temeljenja, a to su:
ekonomi$nost i brzina izvo#enja
metoda je uz modifikacije primjenjiva za gotovo svaku
vrstu tla
radovi betoniranja temelja mogu se izvoditi odmah
nakon zavretka PDVZ-a
nejednake karakteristike tla mogu se neutralizirati, a
time i diferencijalna slijeganja
ugra#uju se samo prirodni (ekoloki) materijali koji
nisu skloni troenju
ovom se metodom moe sprije$iti likvefakcija tla
razina podzemne vode ne utje$e na izvo#enje PDVZ-a.
LITERATURA
["] Schnell, W., Vahland, R.: Verfahrenstechnik der Baugrundverbe-
sserungen, B.G. Teubner Stuttgart, pp 370., "997.
[2] Goti%, I.: Uvod u Geotehniku, Sveu$ilite u Zagrebu, Geotehni$ki
fakultet Varadin, pp 96., "995.
[3] Mitchell, J. K.: Soil Improvement - State of the Art Report, Stockholm
XI ICSMFE, pp 509.-565., "98".
[4] Tvrtka Keller Grundbau: Tehnike temeljenja Poboljanje tla
postupkom dubinskog vibriranja, Geotechnik d.o.o. Varadin, pp
"2., "999.
[5] Goti%, R., Schwab, E., Zinsenhofer, M.: Wirtschaftliche Fundie-
rung durch Bodenverbesserung, Porec - Xl Donau - Europische
Konferenz, pp 892.-897., "998.
[6] Goti%, R.: Izvje"e o izvo!enju poboljanja tla u svrhu temeljenja
upne crkve u Karlovcu, Geotechnik d.o.o Varadin, pp 28., "997.
[7] Biedermann, B.: Dynamische und statische Sonden und ihre
praktische Bedeutung in der Bodenmechanik, Symposium -
Sondierungen und in situ Messungen, OFPZ Arsenal, pp 5.-85.,
"979.
[8] Greenwood, D.A.: Mechanical Improvement of Soils Below Ground
Surface, . London - Proc. Ground Engng. Conf Inst. of Civ. Enge-
neers, pp "".-22., "970.
[9] Priebe, H.: Die Bemessung von Rttelstopfverdichtung Mechanical,
Bautechnik 3, pp "83.-"9"., "995.
["0]Balaam, N.P., Poulos, H.G.: Settlement Analysis of Soft Clays
Reinforced with Granular Piles, The University of Sidney,
School of Engineers, "977.
[""]Kirsch, K.: Erfahrungen mit der Baugrund verbesserung durch
Tiefenrttler, Geotechnik "/79, pp 2".-32., "979.
Tablica 5. Rezultati mjerenja trokomponentnim geofonima
Komponente brzine [cm/s]
Rezultanta
brzina
[cm/s]
Rezuzltantno
ubrzanje
[cm/s]
Posmi$na
deformacija
[x "0
-5
]
Broj
mjerenja
Udaljenost od
izvora pobude
[m]
vertikalna uzduna popre$na v
R
a
R
" 5 0,"97 0,48" 0,350 0,63 "9,7 3"3
2 "0 0,"3" 0,208 0,252 0,35 "",5 "76
3 "5 0,"26 0,"04 0,"34 0,2" 6,62 "05
4 20 0,052 0,049 0,07" 0,"0 3,"6 5