PREVLAENJE PREVLAKE

~ Slovenaki poslanik Zmago Jelini u Danu" (3.6.2009) istie: Hrvati

imaju teritorijalne pretenzije prema zapadnom Sremu i Boki kotorskoj, koju
su poeli da zovu Zaljev svetaca"


Zaliv svetaca


Prevlaku zapljuskuje mirno more u kojem se ogleda uzvieni Loven, koji
bdi nad Bokokotorskim zalivom, meutim predviaju se i oekuju estoke i
velike politike, meunarodno-pravne, geografske i druge bure oko ovog
poluostrva. Sve e se talasati!
Drugi dobro obavijeteni uvjereni su da e pitanje Prevlake proi
nezapaeno u javnosti ili e se zamrznuti i odloiti za neka "bolja vremena".
U pozivu koji smo dobili kao uesnici okruglog stola o rjeavanju spornog
graninog pitanja poluostrva Ponta Otra-Prevlaka, koji je odran 17. jula
2008. godine u Herceg Novom stojalo je, pored ostalog, da Hrvatska vrlo
perfidno koristi neregularna stanja za proirivanje teritorije, a na tetu Boke
kotorske, odnosno Crne Gore... Republika Hrvatska eli da po svaku cijenu
zagospodari Bokom kotorskom. Imaju aspiracije nad zalivom Hrvatskih
svetaca, to bi izazvalo egzistencijalno arite sukoba naroda Boke i
Hrvatske. Hrvatska je nepoten partner za sporazumijevanjem i dogovaranje.
Sporazum izmeu Vlade Crne Gore i Vlade Hrvatske jo je vie
zakomplikovao geopolitiku i geostrategijsku opciju u rjeavanju Ponta
otra".
Organizoratori okruglog stola su bili: Savez boraca, Udruenje Bokelja
Beograd i matica Boke.
Tekst je u jednom dijelu javnosti donio nesanicu, ali je u slijedu vremena
preovladalo suvo utanje javnosti!
Poslednjih godina u ovom znaajnom pitanju pisalo je vie intektelualaca:
Ilija Pavlovi, Ivan Kaluerovi, Ljubomir ikanovi, Vladimir Jovievi i
drugi.
Pitanje Prevlake na svoj nain predstavlja Respublica (javna stvar). Istorijski
tokovi nijesu zaobilazili Prevlaku.
Na skuptini Bokelja i Crnogoraca 29.10.1813. godine u Dobroti dolazi do
ujedinjenja Boke i Crne Gore, a 1814. godine Beki kongres je prikljuio
Boku Austrougarskoj, koja pod njom ostaje do 1918. godine, do kraja Prvog
svjetskog rata. Kao gospodara nema Hrvatske, koja se ne spominje od 1102.
godine.
Boka od 1918. godine ulazi u sastav novostvorene Kraljevine SHS, odnosno
pripada oblasti Zete, a od 1929. godine Zetskoj banovini.
U Drugom svjetskom ratu Italija je okupirala Boku i razgraniila se sa
Hrvatskom (NDH). Novo stanje i odnose regulie Sporazum Musolinija i
Pavelia potpisan u maju 1941. godine u Rimu. Strane vlasti su ulazile u
posjed rta Otro-Prevlaka samo dok je trajao rat.
Vojne vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije naslijedile su 1945.
godine vojne vlasti kraljevine Jugoslavije.
Prema Uredbi o osnivanju pomorskih oblasti, koju su 1952. godine. potpisali
maral Tito i ministar pomorstva Maks Bae, sjedite uprave pomorskih
oblasti junog Jadrana bilo je u Kotoru. Do danas nijedan dralac nije sporio
da Prevlaka, rt Otro i Kupica ne pripadaju Boki (Crna Gora).
Crna Gora je prva 1991. godine pokrenula utvrivanje morske i kopnene
granice izmeu Crne Gore i Hrvatske. Rezolucija Savjeta bezbjednosti
br.779. od 6.10.1992. godine potvrena je kasnijom Rezolucijom br. 981. iz
1995. godine. Prevlaka je tada demilitarizovana! Protokol o privremenom
reimu zakljuen 2002. godine izmeu SR Jugoslavije i Hrvatske,
politikom vjetinom i umijeem omoguava Hrvatskoj da kontrolie ulaz u
Bokokotorski zaliv u dubini od nekoliko milja. Time je, smatraju mnogi
analitiari, dobrim dijelom prejudicirano meunarodno rjeenje Prevlake,
odnosno Boke.
Ipak, i na sluaju Prevlake potvren je i osnaen pravni princip - Utti
posidates juris (to si posjedovao i dalje e posjedovati).
Protokol o privremenom reimu zakljuen 2002. godine ne moe ponititi
navedeni citirani pravni princip.
Svi razlozi idu u prilog istini da je Prevlaka neotuivi dio teritorije
crnogorske drave: dravotvorni, istorijski, meunarodno-pravni, etniki,
civilizacijski, geografski, saobraajni, ekonomski, kulturni, ekoloki i drugi.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=271882&datum=2011-03-14

Ne moe rjeenje na tetu Crne Gore


U periodu 19922006 god. Crna Gora je dio suvereniteta prenijela na
zajedniku dravu SR Jugoslaviju koja je sklopila dva meunarodna
sporazuma o Prevlaci i njenom privremenom suverenitetu. Danas nezavisna
drava Crna Gora ima, s razlogom drugaiji pristup pitanju meunarodnog
poloaja Prevlake. Na osnovu l.3 Ustava Crne Gore teritorija Crne Gore je
jedinstvena i neotuiva". Jasno proizlazi da niko nema pravo da mijenja
granice Crne Gore ili da oduzima i prisvaja dio njene teritorije.
Prevlaka je dio te neotuive teritorije crnogorske drave, koju ne moe
prisvajati Hrvatska. Hrvatska nije van civilizacijskih tokova, ima
demokratske kapacitete da potuje nesporne geografske i istorijske injenice
koje se odnose na Prevlaku i Boku Kotorsku. Crna Gora je u oslobodilakim
istorijskim tokovima ouvala Prevlaku kao sastavni dio svoje dravne
teritorije. Boku sa Prevlakom u sastavu Crne Gore ine, shodno
meunarodnom pravu elementi dravnosti: teritorija, stanovnitvo i suverena
vlast. Danas Crna Gora kao nezavisna drava ima civilizacijski interes da
zaokrui ove elemente u jedinstvenu i nedjeljivu teritorijalnu cjelinu. Sa
Hrvatskom treba razvijati ravnopravne i dobrosusjedske odnose, ali pitanje
Prevlake ne moe se rijeiti na tetu Crne Gore.
Nedemokratski je oduzimati crnogorskom parlamentu njegovo ustavno
pravo da raspravlja o tako vitalnom pitanju Prevlake. Nita ne treba raditi iza
lea naroda, jer problem Prevlake se tie pojedinca i cjeline.
Slaven Leki, bivi lan Dravne komisije za razgranienje sa Hrvatskom
ukazuje u Danu" od 15.3.2008. god. Istie : da je neophodno da
parlamenti Crne Gore i Hrvatske odlue da li Meunarodni sud pravde treba
da da konanu rije o razgranienju na Prevlaci". Imenovani istie da Crna
Gora moe biti gubitnik ili dobitnik dijela teritorije, ali zvanina Crna Gora i
narod ne trae da dobiju novu teritoriju niti ele da izgube postojeu.
Gospodin Leki iznosi krunski zakljuak da je Meunarodni sud pravde u
Hagu kao glavni sudski organ Ujedinjenih nacija nesporan, ali da su
nezavisnost i nepristrasnost suda esto dovoene u pitanje". Prijeti nam
opasnost od monih lobija druge strane. Na strani Crne Gore nije nita
sporno i nepoznato. Zmago
Jelini tvrdi da je Hrvatska na diplomatskom planu veoma jaka i ne preza
od podmiivanja diplomata irom Evrope". (Dan od 03.06.2009. god.)
Poznati publicista Ljubomir ikanovi primjeuje da je javnosti 21. oktobra
1992. godine saopten zvanian stav da je Prevlaka i u drugoj Jugoslaviji
predstavljala sastavni dio teritorije Crne Gore. Tanost ove ocjene u
Skuptini Crne Gore gdje je usvojena, jo nije niko osporio". I to govori
kome pripada Prevlaka. Crna Gora, na ijoj su strani jai istorijski,
diplomatski razlozi nastupa oprezno i bojaljivo, a Hrvatska sa slabijim
injenicama je mnogo aktivnija i prodornija u meunarodno-pravnim
odnosima. Crnogorski mediji doticali su pitanje Prevlake manje nego to je
bio zahtjev vremena!
Dobri poznavaoci pitanja i poloaja Prevlake smatraju da nije nemogue da
Crnu Goru i Boku pogodi tehniki princip tzv. srednje linije koji za
posledice donosi promjenu fizikog integriteta Crne Gore, odnosno gubitak
dijela njene teritorije i ogranienja suvereniteta Crne Gore. Primjenom
principa srednje linije sve to bi sud oduzeo dio teritorije Crnoj Gori, dobila
bi Hrvatska. Na tako neto Crna Gora ne smije pristati.
Geopolitiki i princip pravinosti daleko pravednije rjeava problem
teritorijalnog razgranienja. Zaliv, shodno ovom principu, ima status
unutranjih morskih voda i ini nedjeljivu geografsku cjelinu kojoj
pripada.Suverenitet nad zalivom sa Prevlakom nikad nijesu dijelile dvije
drave, jer je iskljuivo pripadao Crnoj Gori.Primjenom geopolitikog i
principa pravinosti bez tekoa bi se rijeio problem teritorijalnog
razgranienja na Prevlaci. Hrvatska posjeduje obalu u duini od 1.889 km, a
sa ostrvima 6.342 km. Crna Gora posjeduje obalu od svega 296 km.
Navedene brojke govore da Hrvatska ima jednu od najduih obala sa
ostrvima u Evropi a Crna Gora jednu od najkraih obala.Ovaj nesrazmjer u
duinama obale Hrvatske i Crne Gore pokazuje da se Hrvatska ponaa
suprotno meunarodno pravnim normama i standardima ali Crna Gora ni po
koju cijenu nee prihvatiti agresivne namjere Hrvatske. Primjenom ovog
principa, Crna Gora ostaje svoja na svome pri istoj duini obale i
teritorijalnog jedinstva Prevlake, Boke i Crne Gore. Crna Gora u istoriji nita
nije dobila na protekciji i ima pun suverenitet na svojoj teritoriji.
Zato Crna Gora jeste bila gora nad gorama!

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=272014&datum=2011-03-15

Niko nije ovlaen da trguje Bokom



Ljubomir ikanovi dobar poznavaoc pitanja Prevlake ukazuje i oslanja se
na Povelju Ujedinjenih nacija o osnivanju Meunarodnog suda pravde. Crna
Gora ima pravo da od Generalne skuptine Ujedinjenih nacija ili od Savjeta
bezbjednosti trai saglasnost da se od Meunarodnog suda pravde u Hagu
trai da na osnovu injenica obije strane taj sud da savjetodavno miljenje o
tome ija je Prevlaka u trajanju Jugoslavije bila". Ovo bi bilo pravino i
cjelishodno rjeenje. Otuda valja saekati sa meunarodnom arbitraom.
Zadnje tri do etiri godine objavljene su dvije ozbiljne studije o
razgranienju na Prevlaci utemeljene na injenicama prvog reda. Rt Otro-
Prevlaka" od uglednog naunika doktora Ilije Pavlovia i niija zemlja" od
poznatog publiciste Ljubomira ikanovia. Ove vrijedne studije obavijestile
su javnost da je Prevlaka mnogo ozbiljno pitanje da bi se odgovorni ljudi u
Crnoj Gori mogli neozbiljno ponaati. Smatramo da ove knjige treba
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore da prevede na nekoliko stranih
jezika i iste poalje na adrese visokih linosti, da ih dostavi uglednim
institucijama u svijetu prije svega OUN, EU, NATO i ostalim. Postoji jedan
izvor koji ne mogu zaobii pravosudne, politike, ekonomske, istorijske,
saobraajne i druge institucije Crne Gore i Hrvatske, te od meunarodnih i
Meunarodni sud pravde u Hagu i druge. Slubeni list FNRJ br. 28 od 25
maja 1952. precizira "teritorijalna nadlenost uprave pomorske oblasti
Junog jadrana - Kotor obuhvata obale i teritorijalnog mora FNRJ, koje se
prostire unutar granice koja ide do uvale Prevlaka, ukljuujui poluostrvo
Prevalaka, morskom obalom i teritorijalnim vodama sve do ua Bojane"...
U pitanju je civilna pomorska oblast. O graninom meunarodnom sporu na
Prevlaci polemie poznati publicista Ljubomir ikanovi u "Politici" od 30.
maja 1992. godine; 13. maja 1992. godine i 22. juna 1992. godine, pruajui
nezaobilazne injenice - da ovo poluostrvo pripada iskljuivo Crnoj Gori.
Skuptina Republike Crne Gore je 21. oktobra 1992. godine saoptila
zvanini stav o Prevlaci. "Skuptina podrava dogovor predsjednika "osia i
Tumana u vezi sa rjeenjem problema Prevlake izraavajui vrsto
uvjerenje svih politikih subjekata Crne Gore da Prevlaka predstavlja
sastavni dio teritorije Crne Gore u geografskom, istorijskom i drugim
nadlenostima". Sve je jasno - Prevlaka je sastavnica crnogorske drave. Ni
jedan od dva meunarodna principa rjeavanja graninih, pomorskih sporova
ne dovodi u pitanje pripadnost Prevlake Crnoj Gori. Ugledni hrvatski
profesor meunarodnog prava uro Degan u studijama i udbenicima istie:
"Najvaniji su akti prijanje zemljine kolonijalne vlasti o razgranienju
izmeu teritorijalnih cjelina, koji su bili na snazi na dan sukcesije, odnosno u
trenutku kada su te cjeline postale neovisne drave. Ako je u prolosti bilo
vie takvih akata, odluujui je poslednji, ukoliko je derogirao prethodni..."
Poznat je ishod da pravni akti FNRJ nijesu derogirani, otuda je Prevlaka
ostala u sastavu Crne Gore.
Istiemo nekoliko znaajnih injenica i izvora bitnih za raspravu i
odluivanje o Prevlaci. Nigdje Hrvatsku teritoriju ne zapljuskuje unutranje
more zaliva Boke. Boka je jedinstvena geografska cjelina koju reljef u
cjelosti odvaja od teritorije Hrvatske. Hrvatska nikada nije imala jurisdikciju
nad Prevlakom i Bokom. Niko nema pravo da potpisuje akta kojima bi se
otuivala teritorija Boke odnosno Crne Gore. Oekuje se s pravom da e
visoke linosti Crne Gore uiniti sve da Prevlaka ostane kome je pripadala -
Boki i Crnoj Gori. Rjeenje koje priprema i namee Hrvatska predstavlja
povredu suvereniteta Crne Gore i svojevrsnu izolaciju i okupaciju kojoj se
ne vidi kraj. To bi vodilo rasparavanju i nestajanju Boke i Crne Gore.
Graanima Crne Gore treba omoguiti da na narodnom referendumu,
shodno l. 91 Ustava Crne Gore, slobodnom voljom odlui o statusu
Prevlake. Niko nije ovlaen da moe trgovati sa Bokom i istu poklanjati.
Neophodno je graane Crne Gore pozvati na graansku neposlunost kao
apel da se u miru mirno sauva ono to se nije gubilo u ratu.Povorka barki
da krene iz Kotora i spolja zatvori zaliv da svijetu pokae da su Prevlaka i
Boka neodvojiva cjelina koja pripada Crnoj Gori.Pobuna savjesti i
dostojanstva. Crna Gora je nae gledanje i disanje! U sluaju da
razgranienje na Prevlaci bude nepovoljno za Crnu Goru-sve bi bilo
drugaije!Nebo ne bi bilo od plave svile", ne bi bilo maestrala ni ljepote u
kontrastu koja je obila svijet:procvale mimoze i Loven pod snijegom.
Loven je vjenan s Bokom nevjestom Jadrana" da ih niko vjetaki i silom
ne razdvaja i odvaja njihovu geografiju, istoriju i ljepotu!

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=272107&datum=2011-03-16


(Kraj)


Feljton u listu Dan, od 14. do 16. marta 2011.