Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Bosanski derviši

Bosanski derviši

Ratings: (0)|Views: 48|Likes:
Published by Shardan199
Bosanski derviši
Bosanski derviši

More info:

Published by: Shardan199 on Jul 26, 2014
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/03/2014

pdf

text

original

 
mama (odnosu prema Bogu i Njegovim stvorenjima) nisu znakovito razlikova-li od vjere Crkve bosanske, koju su Bo-sanci i Hercegovci u najvećem broju još slijedili uprkos brojnim inkvizicijskim i drugim pokušajima pokrštavanja, s vre-menom su prihvatili islam i tesavvuf kao način života - kaže Edin Urjan Kukavica, nakšibendijski i rufaijski šejh tekije na Blagovcu, nadomak Sarajeva. Kako tada, tako i danas, sve je više onih kojima je tesavvuf mnogo prihvatljiviji od nekih drugih oblika i vidova ispoljavanja vjere.
Ljubav prema Bogu
- Osnovna, središnja i jedina poruka tesavvufa je ljubav - ljubav prema Bogu, Uzvišenom s jedne, i ljubav prema svim Njegovim stvorenjima, s druge stra-ne; ljubav nema vjeru napose, a vjera u svom izvornom obliku ništa je drugo doli čista ljubav. Svjetove je Gospodar, Uzvi-šeni, stvorio iz ljubavi, održava ih iz čiste ljubavi i rastvorit će ih iz ljubavi. Poruka tesavvufa je nadvjerska, ponad svih ogra-ničenja i isključivosti. Ako nije ljubav - nije tesavvuf. U tesavvufu ljubav se sabira i množi, a problemi dijele, te je možda i sto-ga tesavvuf prijemčiviji ljudima nego stro-gi okviri vjere napose. S druge strane, u tesavvufu se uči primjerom i konkretnom primjenom naučenog, što je mnogo lakše nego učiti iz knjiga i pokušavati primije-niti naučeno. Uostalom, otkako postoji tesavvuf u organiziranom smislu, napisa-no je mnoštvo knjiga o njemu, pojedinim njegovim učenjima, metodima i praksi, ali ne postoji knjiga koja može zamijeniti ni šejha ni derviša. Ljubav se ne uči iz knjiga - pojašnjava nam šejh Edin Urjan, koji i da-nas, 13. vijekova poslije, njeguje tradiciju sufizma u našoj zemlji. Ipak, današnji derviši ne lutaju svi- jetom obučeni u isposničku ili vunenu odjeću. Ima ih u svim društvenim se-gmentima, od politike do umjetnosti. Ko su danas derviši u BiH i kako izgleda nji-hov svakodnevni život?- Dervišluk je duhovna disciplina, te su stoga derviši ljudi kao i svi ostali, srećete ih u svom svakodnevnom životu i komunikaciji. Moguće ih je prepoznati po nesvakidašnjoj uljudnosti, pristojno-sti, ljubaznosti, općenito po ponašanju. Mnogo je derviša, muhiba i ašika koji žive i rade, djeluju u svome okruženju a da niko iz njihove radne i životne okoline ne zna za ovaj domen njihovog življenja. Žive životom koji se u općem smislu gotovo ni po ničemu ne razlikuje od života ostalih ljudi iz njihovog okruženja. U savreme-nom svijetu i situaciji, rekli bismo, trude se preživjeti, na dopušten način steći svoju nafaku i opskrbu, živjeti u skladu s pravilima i zakonima koji vladaju u ovo-me svijetu, istovremeno radeći na svom obrazovnom, duhovnom i spoznajnom napretku - govori šejh Kukavica. U prošlosti su derviši nerijetko živjeli u manjim ili većim zajednicama, u kojima su zajednički privređivali, izdržavali teki- ju, ali i sve musafire i siromahe koji bi im se obratili za pomoć, bilo u hrani bilo u kakvim drugim potrepštinama. U najma-njem, jedan dio svoga života posvećivali su javnom hizmetu (službi). Potom bi bili upućeni u neki kraj zemlje ili svijeta da djeluju kao misionari ili bi se, pak, posve-ćivali porodičnom životu.
P
rvi derviši u Bosnu i Her-cegovinu stigli su skoro dvije stotine godina pri- je zvaničnog dolaska Turaka. Prema najnovijim istraživa-njima profesora H. T. Norri-sa, derviši, kao trgovci i mi-sionari na ovim područjima, ne samo u Bosni, nego i u teritorijima koji danas slove kao Hrvatska, Dalmacija i da-lje prema Zapadu, prisutni su  još od 7. stoljeća, o čemu svje-doče mezarja i nekoliko turbeta više desetaka godina starijih od sultan Fatihovog vremena. Jedno od njih nalazi se i u Sarajevu - Zinđirli De-deovo turbe na Gorici. - Derviši su na ova područja dolazi-li u malobrojnim grupama, prije svega kao netipični misionari koji islamsku/tesavvufsku poruku nisu širili klasičnim propovijedanjem niti bilo kakvim nasil-nim metodima. Oni su običavali naseliti se uz kraj nekog sela ili naselja u kojemu su već živjeli Bosanci i Hercegovci i svo- jim ponašanjem i življenjem u zajednici s tim ljudima pokazivali kako izgleda i šta zaista jeste islam. Uvidjevši njihov lijep odgoj i ponašanje, njihovu pravičnost u međuljudskim odnosima i relacijama, Bosanci bi se počinjali zanimati za uče-nje koje oni slijede i vjeru koju ispovije-daju. Kako se ta vjera i učenje - islam i tesavvuf - u svojim primijenjenim for-
 
Tespih star 250 godina
Sufizam u našoj zemlji 
Bosanski derviši
Neobična & originalna BiH
Piše: Alma REDŽEPAGIĆ Foto: Samir JORDAMOVIĆ
 
Zabrana pijenja alkohola
- Alkohol je Šerijatom zabra-njen, tako da nijedan ehli-sunnet-ski derviški red kojem derviši u BiH pripadaju, nije i ne može do-zvoliti pijenje alkohola. Ko god to prakticira čini veliki grijeh, a ako to neko dozvoljava ruši vjerske propise i istupa iz islama a time i tarikata - eksplicitan je ef. Halila-gić, odgovarajući na pitanje da je u nekim tarikatima dozvoljeno piti alkohol.
 
Danas je situacija malo drukčija.- Derviši rijetko žive u derviškim za- jednicama, ali se njihov odnos prema okruženju u kojem žive niukoliko nije promijenio. Svaki derviš na izvjestan na-čin dužan je u svome životnom i radnom okruženju djelovati pozitivistički, u smi-slu vlastitog doprinosa općem dobru. U svojim tekijama sastaju se najmanje  jednom, odnosno dvaput sedmično radi zajedničkih ibadeta, razmjene iskusta-va, razgovora i uputa, a sa svojim šej-hovima su i u češćoj, rekao bih, stalnoj fizičkoj i duhovnoj vezi. Okolnosti su promijenjene, ali su derviški zadaci, kako prema samima sebi, tako i prema svojoj okolini, ostali isti - priča šejh Edin Urjan, čiji se derviši u tekiji na Blagov-cu okupljaju jednom sedmično. Dolaze porodično s djecom, koja se tu u tekiji uče lijepom ponašanju i dobrom odgo- ju, mladići i djevojke, studenti, profeso-ri, ljekari, trgovci, umjetnici i političari. U tekiji su kao i pred Bogom svi jednaki i svi imaju šansu da uz pomoć svog du-hovnog učitelja dosegnu stepen potpu-nog čovjeka (inasn-i -kjamila).
Postati čovjek
- Duše na ovaj svijet dolaze sa šan-som da postanu čovjek, i to je jedan od glavnih razloga zašto dolazim u te-kiju - želim iskoristiti šansu i postati čovjek - kaže Abdulkerim Ensad Šunj, rukometaš, kojem je dolazak u tekiju i obavljanje derviških zadataka svakod-nevni posao. - Važno je imati iskrenost u srcu i onda Allah sve lijepo uredi da se može sve stići, kad Allah da bereket u vreme-nu, sve se stigne - govori ovaj simpatični mladić, na prvi pogled potpuno isti kao i njegovi vršnjaci. Iz razgovora s njim može se nazrijeti koliko je u njemu do-brote i lijepog odgoja. Šta je to po čemu su derviši drugačiji od ostalih vjernika muslimana?- Gotovo ni po čemu, a opet po sve-mu. Po meni, najbolji opis derviša je: “izvana s ljudima (sa svijetom), a iznu-tra s Bogom”. Radeći na uljepšavanju i upotpunjavanju svojih dobrih osobina, te na poništavanju i zamjeni svojih loših dobrim osobinama, derviševa nutrina počinje se očitovati na njegovom licu, a lijepe osobine svakako u ponašanju. To su osnovne osobenosti koje derviše razlikuju od ostalih ljudi, ne samo mu-slimana. S druge strane, razlike između derviša i ostalih vjernika muslimana  jesu, kao što bi Šejh Mesud-Baba (r.š.) rekao: Derviši “rade prekovremeno”, od-nosno oni, osim obaveza koje ispunja-vaju svi vjernici, imaju i dodatne koje su dobrovoljno preuzeli. Osim toga, derviši drukčije hijerarhijski klasificiraju šeri- jatske obaveze u smislu namaza, po-sta, sedmičnih okupljanja i zajedničkog ibadeta; derviši ne samo Kur’anske za-povijesti, nego i doslovno svaki sunnet pa čak i preporuku Allahovog Poslanika za činjenje dobra u općem smislu, sma-traju svojom strogom dužnošću i tako im pristupaju. To u povratnoj sprezi ostavlja traga na njihovom odgoju i po-našanju, a lijepim ponašanjem uzvratno uljepšavaju svoju nutrinu. Tako se der-viševo djelovanje na unutarnjem planu odražava u izvanjskim pokazanjima u domenu ponašanja, a svaki gest lijepog i dobrog s izvanjske razine, odražava se i u njegovom trudu i zalaganju u sferi uljepšavanja svoje nutrine. To je, rekli bismo, interaktivan proces - govori šejh Kukavica. Jedno vrijeme tarikati su u BiH bili za-branjeni, da bi im ponovo, sedamdesetih godina, bila vraćena sloboda djelovanja. Koliko danas u našoj zemlji ima tekija i šejhova? - Potpuno tačne podatke ne posje-dujem, jer sva mjesta i pojedince, koji okupljaju svoje muhibbe-simpatizere, „Tarikatski centar”, kao jedina legalna i legitimna krovna organizacija derviš-kih ehli -sunnetskih redova u BiH, kojoj pripadam, ne okuplja, pošto neki od tih pročelnika djeluju izdvojeno i iz Islam-ske zajednice i Tarikatskog centra. Znam da se na više od stotinu mijesta (tekije, zavije, džamije, privatne kuće) obavlja zajednički zikr prema usulu (pravilima) pojedinog tarikata. Posto- ji gotovo trideset tekijskih objekata u BiH. Ne poznajem ni tačan broj šejhova pojedinih tarikata, odnosno tekija, a ima ih desetak koji javno djeluju u BiH - kaže ef. Sead Halilagić, sekretar Tari-katskog centra BiH.Burhan - probadanje tijela - U BiH se ne izvodi idžra, i to nije ni potrebno. Idžra ili burhan je postupak probadanja tijela oštrim sječivom u određenim prilikama, koji je služio kao do-kaz protiv trikova drugih u susretu s dervišima i razvijanje uvjerenja u istini-tost datog tarikata. On se provodi u stanju vedžda – zanesenosti, kada čovjek skoro izgubi svoje postojanje i ne osjeća fizičku bol. U jednoj ilahiji hadži šejh Selim Sami ef. kaže: „ Ašk, to je naš zarf”, odnosno mi treba da smo prožeti ljubavlju koja probada naše srce i naše cjelokupno biće, a ne da težimo idžrau kao vanjskom činu. Ovo je princip koji mi u kaderijskom tarikatu naglašavamo. Najveće nadnaravno djelo (keramet) je za kratko vrijeme stići u Allahovu blizi-nu. U ovom vremenu naša vanjska manifestacija pripadnosti tarikatu treba da bude dosljedno i iskreno pridržavanje svih propisa islama - pojašnjava ef. Sead Halilagić, sekretar Tarikatskog centra BiH.
 Tekija stara 360 godina
Kaderijska Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, u ulici Sagrdžije 77., izgrađena je između 1638. i 1640. godine. Povod za njenu gradnju bio je ulazak osman-skog sultana Murata IV u Bagdad 1638. godine. U njegovoj pratnji bio je silahdar Mustafa-paša, Sa-rajlija, simpatizer hz. Pira Abdul-kadir Gejlanije, osnivača kaderijskog tarikata, istinskog duhovnog prvaka svoga vremena (kutb), čija se džamija, te-kija, medresa i turbe nalaze u Baghdadu. Silahdar Mustafa-paša iskazao je želju i predložio, a sultan prihvatio da se i njegovom rodnom Sarajevu izgradi reprezentativna kaderijska tekija. Za izgradnju se brinuo njegov otac hadži Sinanaga Maldar, koji je i sam učestvovao u finansiranju izgradnje tekije. Radi ovoga je u oficijelnim dokumentima tekija nazvana Silahdar Mustafa-pašina tekija, a među narodom je poznatija kao Hadži Sinanova tekija. Tekija je doživljavala i stradanja, ali se uvijek obnavljala i preživljavala burna dešavanja kojih je bilo u BiH. Najveća stradanja tekija je doživjela 1697. godine upa-dom habsburškog princa Eugena Savojskog u BiH, nakon što su bosanski franjevci javili na dvor u Beč, da u BiH nema sposobnog stanovništva za odbranu, koji je popalio sve kuda je nailazio pa i Sarajevo, a u okviru njega i tekiju. Također je u više požara koji su izbijali u Sarajevu tekija doživljavala oštećenja, ali  je i popravljana. I danas je tekija očuvana u izvornom obliku te  je u cijeloj BiH jedina autentično sačuvana tekija iz osmanskog perioda. Tekija je dala više poznatih pjesnika, književnika, javnih djelatnika i zaslužnih građana BiH. Najpoznatiji među njima su: šejh Kaimi-baba, prvi poznati šejh tekije, čuveni pjesnik i borac za prava siromašnih slojeva, šejh Muhammed ibni Hasan, šejh našeg najpoznatijeg hroničara Mula Mustafe Bašeskije, koji je također bio pripadnik tekije, šejh Mejli Gurani, poznati pjesnik i kaligraf, šejh Fejzullah ef. Hadžibajrić, učenjak, pjesnik i mesnevi-han, koji je preveo i protumačio prva dva sveska “Mesnevije” koja su objavljena na našem bosanskom jeziku. Tekija je u proteklom periodu svoga egzistiranja od 360 godina služila za njegovanje i širenje prosvjete, nauke i kulture protkane pobožnošću po metodi kaderijskog tarikata. Tekija je veoma vrijedno arhitektonsko zdanje, koje sadrži sve što  je potrebno da zadovolji fizičike i duhovne potrebe svojih pripadnika. Na zidovima ulaznog atrija i semahane nalaze se veoma vrijedni kaligrafski ispisani natpisi (levhe) na sva tri orijentalna jezika: arapskom, perzijskom i osmanskom turskom, u više kaligrafskih stilova.Među njima se posebno ističe „Sulejmanov muhur” na južnom dijelu halvet odaje ispisan kufskim pismom, koji je orginalni jedinstveni primjerak ovakve levhe u svijetu. Tekija i danas ima živu aktivnost i služi svojoj svrsi. U njoj se redovno četvrtkom navečer obavlja zajednički zikr, održavaju predavanja, njeguje autentično učenje ilahija i vrši upućivanje ljudi ka Istini. Tako-đer se obilježavaju svi mubarek dani i noći prema islamskom kalendaru. Tekija je otvorena za sve za-interesirane, bez obzira na razlog njihovog dolaska - kaže Sead Halilagić.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->