III POSEBNE DOZVOLE.............................................................. 18
IV OTPOINJANJE POSLOVNE AKTIVNOSTI........................................................ 25
V KRATAK PUTOKAZ ZA OSNIVANJE FIRME - Ko e mi pomoi?..................... 27
VI KORISNE ADRESE................................................................................................... 28
3
UVOD
Postovani korisnici,
U procesu pridruivanja Evropskoj uniji Republika Srbija sprovodi promene zakona i propisa koji e znatno uticati na poslovnu zajednicu. Te promene su nune kako bi srpske firme zadovoljile standarde Evropske unije i bile konkurentne kako na tom tritu, tako i na globalnom.
Ovaj Vodi za osnivanje firme u Srbiji prua buduim domaim i stranim ulagaima informacije, uputstva i podrku kako i pod kojim uslovima da otponu biznis.
Strana pravna i fizika lica mogu, osnivati privredna drutva i druge oblike poslovanja, u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima i zakonom kojim se ureuju strana ulaganja.
Strani ulaga moe da: osnuje sopstveno privredno drutvo (do 100% vlasnitva); kupi akcije postojeeg privrednog drutva; dobije dozvolu (koncesiju) za korienje prirodnog bogatstva, dobra u optoj upotrebi ili obavlja delatnost od opteg interesa, u skladu sa zakonom; dobije odobrenje da izgradi, iskoriava i transferie (B.O.T.- Build operate and transfer) odreeni objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i komunikacija; stie svako drugo imovinsko pravo stranog ulagaa kojim on ostvaruje svoje poslovne interese.
Iskreno se nadamo da ete pronai korisne informacije u ovoj publikaciji.
Privredna komora Srbije, svim domaim i stranim privrednim subjektima, kojima prua poslovne informacije, usluge i kontakte, uvek stoji na raspolaganju.
Privredna komora Srbije
4 I OSNOVNA NAELA
Osnivanje, organizacija i registracija privrednih drutava i ostalih oblika organizovanja ureeni su Zakonom o privrednim drutvima (Slubeni glasnik RS br. 36/2011 i 99/2011), Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre (Slubeni glasnik RS br. 99/2011), Pravilnikom o sadrini registra privrednih subjekata i dokumantaciji potrebnoj za registraciju (Slubeni glasnik RS br. 6/2012) i Odlukom o naknadama za poslove registracije i druge usluge koje prua Agencija za privredne registre (Slubeni glasnik RS br. 5/2012). Odredbe Zakona o privrednim drutvima primenjuju se i na oblike obavljanja privrednih delatnosti koji su osnovani i posluju u skladu sa posebnim zakonima.
Ovi propisi, odnosno njihova reenja, prilagoena su standardima koji vae u Evropskoj Uniji i razvijenim trinim privredama.
PRAVNI SUBJEKTI
Privredno drutvo Preduzetnik Ogranak privrednog drutva Predstavnitvo stranog privrednog drutva Poslovno udruenje Drugi oblici organizovanja
PRIVREDNO DRUTVO
Privredno drutvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti, a svojstvo pravnog lica stie u skladu sa zakonom o registraciji.
PRAVNE FORME PRIVREDNOG DRUTVA
Ortako drutvo, Komanditno drutvo, Drutvo sa ogranienom odgovornou, Akcionarsko drutvo.
OSNIVANJE PRIVREDNOG DRUTVA OD STRANE STRANOG LICA
Strana pravna i fizika lica mogu osnivati privredna drutva, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuju strana ulaganja. Strani ulaga u pogledu svog uloga uiva jednak poloaj, prava i obaveze kao i domaa fizika i pravna lica, ukoliko Zakonom o stranim ulaganjima nije drugaije predvieno.
OBAVLJANJE DELATNOSTI
Privredno drutvo se osniva na neodreeno ili odreeno vreme. Smatra se da je drutvo osnovano na neodreeno vreme ako osnivakim aktom, odnosno statutom, nije drugaije odreeno. 5 Privredno drutvo ima pretenu delatnost, a moe obavljati i druge delatnosti koje nisu zabranjene zakonom, nezavisno od toga da li su odreene osnivakim aktom, odnosno statutom. Posebnim zakonom moe se usloviti registracija ili obavljanje odreene delatnosti izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadlenog organa.
OSNIVAKI AKTI
Osnivaki akt privrednog drutva je konstitutivni akt drutva koji ima formu odluke o osnivanju ako drutvo osniva jedno lice ili ugovora o osnivanju ako drutvo osniva vie lica. Sadrina osnivakog akta drutva utvrena je za svaku formu posebno. Pored osnivakog akta privredno drutvo moe imati i ugovor drutva kojim se reguliu njihovi meusobni odnosi u vezi sa drutvom. Ugovor ne proizvodi dejstvo prema treim licima. Osnivaki akt akcionarskog drutva ne menja se, a akcionarsko drutvo pored osnivakog akta ima statut, kojim se ureuje upravljanje drutvom i druga pitanja u skladu sa zakonom.
REGISTRACIJA
Privredno drutvo stie svojstvo pravnog lica registracijom odnosno unoenjem podataka o tom drutvu u Registar, na nain propisan Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre.
ODGOVORNOST OSNIVAA
lanovi drutva odgovaraju za obaveze drutva u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju pojedine pravne forme drutva, kao i u sluajevima iz lana 18. Zakona o privrednim drutvima (zloupotreba pravila o ogranienoj odgovornosti odnosno probijanje pravne linosti).
SEDITE I POSLOVNO IME
Sedite privrednog drutva je mesto na teritoriji Republike Srbije iz koga se upravlja drutvom, koje je kao takvo odreeno osnivakim aktom ili odlukom skuptine. Privredno drutvo posluje i uestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovalo u skladu sa zakonom o registraciji. Poslovno ime obavezno sadri naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedite drutva. Pravna forma se u poslovnom imenu oznaava na sledei nain: - ortako drutvo, o.d ili od - komanditno drutvo, k.d. ili kd - drutvo s ogranienom odgovornou, d.o.o ili doo - akcionarsko drutvo, a.d. ili ad. Drutvo moe u poslovanju, pored poslovnog, da koristi i skraeno poslovno ime, pod istim uslovima pod kojima koristi poslovno ime. Preduzetnik takoe obavlja delatnost pod poslovnim imenom,koje sadri ime i prezime preduzetnika, opis pretene delatnosti, oznaku preduzetnik ili pr i sedite. 6 ZASTUPNICI I PROKURA
Privredno drutvo preuzima prava i obaveze u pravnom prometu preko zastupnika, koji mogu biti zakonski (statutarni) zastupnici drutva, punomonici po zaposlenju i prokuristi. Zakonski zastupnici su lica koja su zakonom odreena za svaki pojedini oblik drutva. Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice ili drutvo registrovano u Srbiji. Drutvo mora imati najmanje jednog zakonskog zastupnika koji je fiziko lice. Osim njih, zastupnici drutva su i lica koja su aktom ili odlukom nadlenog organa drutva ovlaena da zastupaju drutvo i kao takva registrovana u skladu sa zakonom o registraciji. Lica koja kao zaposleni rade na poslovima ije obavljanje u redovnom poslovanju ukljuuje i zakljuenje odreenih ugovora ili preduzimanje drugih pravnih radnji, ovlaena su da kao punomonici drutva zakljuuju i ispunjavaju te ugovore u granicama poslova na kojima rade betz posebnog punomoja. Prokuristi zastupaju drutvo na osnovu poslovnog punomoja kojim drutvo ovlauje jedno ili vie fizikih lica da u njegovo ime i za njegov raun zakljuuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje. Prokura je neprenosiva i prokurista ne moe dati punomoje za zastupanje drugom licu. Ogranienje (potrebno je posebno ovlaenje) prokure odnosi se na raspolaganje imovinom drutva, odnosno na sticanje, otuenje ili optereenje nepokretnosti, udela i akcija, preuzimanje meninih obaveza i obaveza jemstva, zakljuivanje ugovora o zajmu i kreditu i zastupanje u sudskim postupcima i pred arbitraom.
IMOVINA DRUTVA
Imovinu drutva ine stvari i prava u vlasnitvu drutva, kao i druga prava drutva. Ulozi u drutvo mogu da budu novani i nenovani i izraavaju se u dinarima. Nenovani ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako zakonom za pojedine forme drutava nije drugaije odreeno.
REORGANIZACIJA DRUTVA Reorganizacija drutva podrazumeva: - promenu pravne forme, tj. prelazak iz jedne pravne forme u drugu - statusne promene: pripajanje, spajanje, podela i izdvajanje, u kojima se drutvo reorganizuje tako to na drugo drutvo prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi lanovi u tom drutvu stiu udele ili akcije - statusne promene u likvidaciji.
POVEZIVANJE DRUTAVA
Povezana privredna drutva ine dva ili vie drutava, koja se meusobno povezuju: - putem uea u osnovnom kapitalu, drutva povezana kapitalom; - putem ugovora, drutva povezana ugovorom; - putem uea u kapitalu i putem ugovora, meovito povezana drutva. Povezana drutva organizuju se kao koncern, holding i drutva sa uzajamnim ueem u kapitalu. Zabranjeno je povezivanje drutava suprotno propisima o zatiti konkurencije. 7 II PRAVNE FORME, OSNIVANJE I RAD
ORTAKO DRUTVO
Ortako drutvo je drutvo dva ili vie ortaka, fizikih i/ili pravnih lica, koji su neogranieno solidarno odgovorni svojom celokupnom imovinom za obaveze drutva. Ako ugovor o osnivanju drutva ili drugi ugovor izmeu ortaka sadri odredbu o ogranienju odgovornosti ortaka prema treim licima, ta odredba nema pravno dejstvo.
SADRINA UGOVORA O OSNIVANJU
Ime, jedinstveni matini broj i prebivalite za domae fiziko lice odnosno ime, broj pasoa ili drugi identifikacioni broj i prebivalite za strano fiziko lice; poslovno ime, matini broj i sedite za domae pravno lice odnosno poslovno ime, broj registracije ili drugi identifikacioni broj i sedite za strano pravno lice; Poslovno ime i sedite drutva; Pretena delatnost drutva; Naznaene vrste i vrednosti uloga svakog ortaka. Moe da sadri i druge elemente od znaaja za drutvo i ortake.
UGOVOR ORTAKA DRUTVA
Ortako drutvo, pored osnivakog akta, moe imati ugovor ortaka drutva kojim se odreuje poslovanje drutva i upravljanje. Ugovor ortaka drutva proizvodi dejstvo iskljuivo izmeu lamnova drutva koji su ga zakljuili i ne prilae se uz prijavu za registraciju.
ULOG
Ortak moe u drutvo da uloi novac, stvari, prava, rad ili usluge. Ortaci ulau jednake uloge u drutvo, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
RASPOLAGANJE ULOGOM
Ortak drutva nije duan da povea ulog iznad iznosa odreenog ugovorom o osnivanju, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. Prenos uloga meu ortacima drutva je slobodan, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. U sluaju smrti ortaka, udeo ortaka se ne nasleuje ve se rasporeuje srazmerno na preostale ortake, ako ugovorom o osnivanju nije odreeno da drutvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog ortaka.
ODLUIVANJE
Ortaci odluke donose jednoglasno, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. 8 Ugovorom o osnivanju moe se odrediti da se neke ili sve odluke donose veinom glasova, kao i broj glasova svakog ortaka. Za odluke o pitanjima izvan redovne delatnosti, kao i odluke o prijemu novog ortaka, neophodna je saglasnost svih ortaka.
RASPODELA DOBITI I GUBITKA
Dobit i gubitak drutva rasporeuje se ortacima drutva na jednake delove, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
POSLOVOENJE
Svaki ortak ima ovlaenje za obavljanje radnji u redovnom poslovanju drutva (poslovoenje). Radnje koje ne spadaju u redovno poslovanje drutva nisu obuhvaene ovlaenjem i za njih je potrebna saglasnost svih ortaka, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. Ako je ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka odreeno da su jedan ili vie ortaka ovlaeni za poslovoenje, ostali ortaci nemaju ovlaenje za poslovoenje.
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju:
1. Ugovor o osnivanju sa overenim potpisima lanova drutva; 2. Dokaz o identitetu lanova fotokopija line karte ili pasoa, odnosno izvod iz matinog registra ako je osniva pravno lice koje nije registrovano u Agenciji za privredne registre; 3. Odluka o imenovanju zastupnika, ako nije imenovan ugovorom o osnivanju; 4. Potpis zastupnika overen od strane nadlenog organa overe; 5. Potvrda banke o uplati novanog uloga, odnosno sporazum lanova o proceni vrednosti nenovanog uloga, ili procena vrednosti nenovanog uloga ako se ulog uplauje/unosi u drutvo do osnivanja.
Naknada za registraciju osnivanja iznosi 4.500,00 din, a prilikom podnoenja prijave za osnivanje uplauje se i naknada za registraciju i objavljivanje osnivakog akta u iznosu od 1.000,00 dinara.
KOMANDI TNO DRUTVO
Komanditno drutvo jeste privredno drutvo koje ima najmanje dva lana, od kojih najmanje jedno lice odgovara neogranieno solidarno za obaveze drutva (komplementar), a najmanje jedno lice odgovara ogranieno do visine svog ugovorenog uloga (komanditor). Komplementari imaju status ortaka ortakog drutva.
PRIMENA ODREDBI O ORTAKOM DRUTVU
Na komanditno drutvo primenjuju se odredbe o ortakom drutvu, ako zakonom nije drugaije ureeno. 9 Ugovor o osnivanju komanditnog drutva, pored elemenata propisanih za ortako drutvo, obavezno sadri i oznaku koji je lan drutva komplementar, a koji komanditor. Na uloge i udele komplementara shodno se primenjuju odredbe o ortakom drutvu, a komanditor moe slobodno preneti svoj udeo na drugog komanditora ili na tree lice. lanovi komanditnog drutva uestvuju u deobi dobiti i pokriu gubitaka srazmerno svojim udelima u drutvu, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno. Komplementari vode drutvo i zastupaju ga.
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju
1. Ugovor o osnivanju sa overenim potpisima lanova drutva; 2. Dokaz o identitetu lanova fotokopija line karte ili pasoa, odnosno izvod iz matinog registra ako je osniva pravno lice koje nije registrovano u Agenciji za privredne registre; 3. Odluka o imenovanju zastupnika, ako nije imenovan ugovorom o osnivanju; 4. Potpis zastupnika overen od strane nadlenog organa overe; 5. Potvrda banke o uplati novanog uloga, odnosno sporazum lanova o proceni vrednosti nenovanog uloga, ili procena vrednosti nenovanog uloga ako se ulog uplauje/unosi u drutvo do osnivanja.
Naknada za registraciju osnivanja iznosi 4.500,00 din, a prilikom podnoenja prijave za osnivanje uplauje se i naknada za registraciju i objavljivanje osnivakog akta u iznosu od 1.000,00 dinara.
DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
Drutvo sa ogranienom odgovornou je drutvo u kome jedan ili vie lanova (fizikih i/ili pravnih lica) imaju udele u osnovnom kapitalu. lanovi drutva ne odgovaraju svojom imovinom za obaveze drutva, osim u sluaju zloupotrebe pravila o ogranienoj odgovornosti. lanovi drutva sa ogranienom odgovornou svoje meusobne odnose u drutvu, kao i odnose sa drutvom, ureuju slobodno, ako zakonom nije drugaije ureeno.
SADRINA OSNIVAKOG AKTA
1. Lino ime i prebivalite, odnosno poslovno ime i sedite lana drutva; 2. Poslovno ime i sedite drutva; 3. Pretenu delatnost drutva; 4. Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva; 5. Iznos novanog uloga, odnosno novanu vrednost i opis nenovanog uloga svakog lana drutva; 6. Vreme uplate, odnosno novanu vrednost i opis nenovanog uloga svakog lana drutva; 7. Udeo svakog lana drutva u ukupnom osnovnom kapitalu izraen u procentima; 8. Odreivanje organa drutva i njihovih nadlenosti; ako osnivaki akt ne sadri ove odredbe, organi drutva imaju nadlenosti predviene zakonom.
10 UGOVOR LANOVA DRUTVA
Drutvo sa ogranienom odgovornou, pored osnivakog akta, moe imati ugovor lanova drutva kojim se reguliu njihovi meusobni odnosi u vezi sa drutvom. Ugovor lanova drutva proizvodi dejstvo iskljuivo izmeu lanova drutva koji su ga zakljuili i ne prilae se uz prijavu za registraciju
OSNOVNI KAPITAL I ULOZI
Ulog u drutvo sa ogranienom odgovornou moe biti novani i nenovani, i izraava se u dinarima. Nenovani ulozi mogu biti u stvarima i pravima. Osnovni kapital drutva sa ogranienom odgovornou iznosi najmanje 100 dinara, osim ako je posebnim zakonom predvien vei iznos osnovnog kapitala za drutva koja obavljaju odreene delatnosti. Ulozi u drutvo sa ogranienom odgovornou ne moraju biti jednake vrednosti.
UPLATA I UNOENJE ULOGA
Novani i nenovani ulog prilikom osnivanja drutva mora se uplatiti odnosno uneti u roku odreenom u osnivakom aktu, a taj rok ne moe biti dui od pet godina.
UDELI
Udeli u drutvu nisu hartije od vrednosti. Prenos udela je slobodan, osim ako je zakonom ili osnivakim aktom drugaije ureeno. lanovi drutva imaju pravo pree kupovine udela koji je predmet prenosa treem licu, osim ako je to pravo iskljueno osnivakim aktom ili zakonom.
RASPODELA DOBITI
lanovi drutva imaju pravo na udeo u dobiti utvrenoj godinjim izvetajem o poslovanju, ako osnivakim aktom ili ugovorom nije drugaije utvreno. Dobit se deli meu lanovima drutva srazmerno udelima, ako nije drugaije ureeno osnivakim aktom.
ORGANI DRUTVA
Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno, to se odreuje osnivakim aktom. U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su: - skuptina - jedan ili vie direktora. U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su: - skuptina - nadzorni odbor - jedan ili vie direktora.
11
SASTAV I DELOKRUG SKUPTINE
Skuptinu ine svi lanovi drutva, a u jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini lan drutva. Ako osnivakim aktom nije drugaije ureeno, skuptina: - donosi izmene osnivakog akta; - usvaja finansijske izvetaje i izvetaje revizora; - nadzire rad direktora i usvaja izvetaje direktora, ako je upravljanje drutvom jednodomno; - usvaja izvetaje nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno; - odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala drutva - odluuje o raspodeli dobiti i nainu pokria gubitaka; - imenuje i razreava direktora i utvruje naknadu za njegov rad odnosno naela za utvrivanje te naknade, ako je upravljanje drutvom jednodomno; - bira i razreava lanove nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno; - imenuje revizora i utvruje naknadu za njegov rad; - odluuje o pokretanju postupka likvidacije; - vri i druge poslove, u skladu sa zakonom i osnivakim aktom.
DIREKTORI I NADZORNI ODBOR
Drutvo ima jednog ili vie direktora koji su zakonski zastupnici drutva. Broj direktora odreuje se osnivakim aktom ili odlukom skuptine. Ako broj nije odreen osnivakim aktom ili odlukom skuptine, smatra se da drutvo ima jednog direkotra. Direktora imenuje i razreava skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno. Direktor zastupa drutvo u skladu sa osnivakim aktom, odlukama skuptine drutva i uputstvima nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno. Direktor drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga i tanost finansijskih izvetaja drutva. Direktor je u obavezi da vodi evidenciju o svim donetim odlukama skuptine, u koju svaki lan drutva moe izvriti uvid. Ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutvo ima i nadzorni odbor koji nadzire rad direktora. lan nadzornog odbora mora da ispunjava uslove propisane zakonom za direktora akcionarskog drutva i ne sme biti zaposlen u drutvu. Predsednika i lanove nadzornog odbora bira i razreava skuptina drutva. Nadzorni odbor: - odreuje poslovnu strategiju drutva; - bira i razreava direkotra i utvruje naknadu za njegov rad, odnosno naela za utvrivanje te naknade; - nadzire rad i usvaja izvetaje direktora; - vri unutranji nadzor nad poslovanjem drutva; - vri nadzor nad zakonitou poslovanja drutva; - ustanovljava raunovodstvene politike i politike upravljanja rizicima; - predlae skuptini izbor revizora i nagradu za njegov rad; - vri i druge poslove odreene osnivakim aktom i odlukom skuptine. 12
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju
1. Osnivaki akt drutva sa overenim potpisima lanova drutva; 2. Dokaz o identitetu lanova drutva fotokopija line karte ili pasoa fizikog lica i/ili izvod iz registra u kome je registrovano pravno lice; 3. Odluka o imenovanju zastupnika ako nije odreen osnivakim aktom; 4. Potpis zastupnika overen od strane nadlenog organa overe; 5. Potvrda banke o uplati novanog uloga, odnosno sporazum lanova o proceni vrednosti nenovanog uloga ili procena vrednosti nenovanog uloga, ako se ulog uplauje odnosno unosi u drutvo do osnivanja 6. Odluka o imenovanju predsednika i lanova nadzornog odbora ako je upravljanje dvodomno, a predsednik i lanovi nadzornog odbora nisu imenovani osnivakim aktom.
Naknada za registraciju osnivanja iznosi 4.500,00 din, a prilikom podnoenja prijave za osnivanje uplauje se i naknada za registraciju i objavljivanje osnivakog akta u iznosu od 1.000,00 dinara.
AKCIONARSKO DRUTVO
Akcionarsko drutvo osniva jedno ili vie fizikih/pravnih lica, akcionara, a osnovni kapital drutva podeljen je na akcije. Akcionari ne odgovaraju za obaveze drutva, osim u sluaju zloupotrebe pravila o ogranienoj odgovornosti. Akcionarsko drutvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom. Akcionarsko drutvo moe biti javno (ono koje je emitovalo hartije od vrednosti) i nejavno. Akcionari koji osnivaju drutvo potpisuju osnivaki akt i prvi statut drutva. Osnivaki akt akcionarskog drutva se ne menja. Statutom se ureuje upravljanje drutvom i druga pitanja u skladu sa zakonom. Statut i njegove izmene i dopune donosi skuptina obinom veinom glasova svih akcionara sa pravom glasa, osim ako je vea veina predviena statutom.
SADRINA OSNIVAKOG AKTA
Ime, jedinstveni matini broj i prebivalite akcionara koji je domae fiziko lice, odnosno ime, broj pasoa ili drugi identifikacioni broj i prebivalite akcionara stranog fizikog lica; poslovno ime, matini broj i sedite akcionara koji je domae pravno lice odnosno poslovno ime, broj registracije ili drugi identifikacioni broj i sedite akcionara stranog pravnog lica; Poslovno ime i sedite drutva; Pretena delatnost drutva; Ukupan iznos novanog uloga, odnosno novanu vrednost i opis nenovanog uloga svakog od akcionara koji osnivaju drutvo, i rok uplate odnosno unosa uloga; 13 Podaci o akcijama koje upisuje svaki akcionar koji osniva drutvo i to: broj akcija, njihovu vrstu i klasu, njihovu nominalnu vrednost, odnosno kod akcija bez nominalne vrednosti deo osnovnog kapitala za koji su one izdate; Izjava osnivaa da osnivaju akcionarsko drutvo i preuzimaju obavezu uplate odnosno unosa uloga po osnovu upisanih akcija.
SADRINA STATUTA
Poslovno ime i sedite drutva; Pretena delatnost drutva; Podaci o visini upisanog i uplaenog osnovnog kapitala, kao i podaci o broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti odobrenih akcija, ako postoje Bitni elementi izdatih akcija svake vrste i klase u skladu sa Zakonom o tritu kapitala (Sl. glasnik RS br. 31/2011); kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost i iznos dela osnovnog kapitala za koji su one izdate, odnosno raunovodstvenu vrednost, ukljuujui i eventualne obaveze, ogranienja i privilegije vezane za svaku klasu akcija; Vrste i klase akcija i drugih hartija od vrednosti koje je drutvo ovlaeno da izda; Posebni uslovi za prenos akcija, ako postoje; Postupak sazivanja skuptine; Odreivanje organa drutva i njihovog delokruga, broja njihovih lanova, blie ureivanje naina imenovanja i opoziva tih lanova, kao i nain odluivanja tih organa; Druga pitanja za koja je ovim ili posebnim zakonom odreeno da ih sadri statut akcionarskog drutva.
ULOZI
Ulozi akcionara mogu biti u novcu, stvarima i pravima, izraenim u dinarima. Ulog akcionara ne moe biti u radu ili pruanju usluga akcionarskom drutvu.
OSNOVNI KAPITAL
Minimalni osnovni kapital za osnivanje akcionarskog drutva iznosi 3.000.000,00 dinara, osim ako je posebnim zakonom predvien vei iznos. Nominalna vrednost jedne akcije ne moe biti nia od 100 dinara. Akcije mogu biti obine (daju akcionaru pravo na uee i glasanje na skuptini, isplatu dividende, uee u raspodeli likvidacionog ostatka ili steajne mase, pree sticanje obinih akcija i drugo u skladu sa zakonom i statutom) i preferencijalne (daju akcionaru jedno ili vie povlaenih prava utvrenih statutom i odlukom o izdavanju; daju akcionaru pravo uea u radu skuptine bez prava glasa, osim u sluajevima utvrenim zakonom). Ukupna nominalna vrednost izdatih i odobrenih preferencijalnih akcija ne moe biti vea od 50% osnovnog kapitala. Akcije se mogu slobodno prenositi, osim ako je statutom prenos akcija ogranien pravom pree kupovine ostalih akcionara ili prethodnom saglasnou drutva.
14
UPLATA /UNOS ULOGA
Pre registracije drutva akcionari su duni da uplate odnosno unesu uloge koji predstavljaju najmanje 25% osnovnog kapitala, pri emu uplaeni iznos novanog dela osnovnog kapitala ne moe biti nii od iznosa minimalnog osnovnog kapitala. Upisane akcije koje se u skladu sa osnivakim aktom uplauju u novcu, uplauju se pre registracije osnivanja drutva na privremeni raun otvoren kod poslovne banke u Republici Srbiji. Novani i nenovani ulog prilikom osnivanja drutva ili poveanja kapitala moraju se uplatiti odnosno uneti u roku odreenom u osnivakom aktu odnosno odluci o poveanju kapitala, a taj rok za javno akcionarsko drutvo ne moe biti dui od dve godine.
ODNOS DRUTVA I AKCIONARA
Jednak tretman akcionara svi akcionari se pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak nain.
RASPODELA DOBITI
Akcionar ima pravo na udeo u godinjoj dobiti koju skuptina odredi za deobu (dividenda). Dividenda se moe plaati u novcu ili u akcijama drutva, u skladu sa odlukom o isplati dividende koju donosi skuptina akcionara. Ako statutom nije drugaije odreeno, drutvo moe plaati privremenu dividendu (meudividendu) u bilo koje vreme izmeu redovnih sednica skuptine, pod uslovima utvrenim zakonom.
ORGANI DRUTVA
Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno, to se odreuje statutom. U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su: - skuptina - jedan ili vie direktora, odnosno odbor direktora. U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su: - skuptina - nadzorni odbor - jedan ili vie izvrnih direktora, odnosno izvrni odbor. Skuptinu ine svi akcionari drutva, a u jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini akcionar drutva. Skuptina odluuje o: - izmenama statuta; - poveanju ili smanjenu osnovnog kapitala; - broju odobrenih akcija; - promenama prava ili povlastica bilo koje klase akcija; 15 - statusnim promenama i promenama pravne forme, - sticanju i raspolaganju imovinom velike vrednosti; - raspodeli dobiti i pokriu gubitaka; - usvajanju finansijskih izvetaja; - usvajanju izvetaja odbora direktora/nadzornog odbora; - naknadama direktorima/lanovima nadzornog odbora; - imenovanju i razreenju direktora/lanova nadzornog odbora; - pokretanju postupka likvidacije; - izboru revizora i naknadi za njegov rad; - drugim pitanjima koja su u skladu sa zakonom i statutom. Direktor moe biti svako poslovno sposobno lice, a statutom se mogu odrediti i drugi uslovi koje odreeno lice mora ispuniti da bi bilo direktor. Direktor ne moe biti lice: - koje je direktor ili lan nadzornog odbora u vie od pet drutava; - koje je osueno za krivino delo protiv privrede, tokom perioda od pet godina raunajui od dana pravosnanosti presude, s tim da se u taj period ne rauna vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora - kome je izreena mera bezbednosti zabrana obavljanja delatnosti koja predstavlja pretenu delatnost drutva, za vreme dok traje ta zabrana.
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju
1. Osnivaki akt sa overenim potpisima lanova drutva; 2. Statut drutva potpisan od strane lanova drutva; 3. Potvrda kreditne institucije o uplaenim akcijama u novcu, odnosno procena ovlaenog procenjivaa vrednosti nenovanog uloga ili potvrda nadlenog organa o proceni vrednosti nenovanog uloga u skladu sa zakonom; 4. Odluka o imenovanju direktora, ako nisu odreeni statutom; 5. Odluka o imenovanju lanova nadzornog odbora, ako je upravljanje dvodomno a nisu odreeni statutom; 6. Odluka o imenovanju lanova izvrnog odbora, ako je upravljanje dvodomno; 7. Odluka o imenovanju zastupnika drutva, ako nisu odreeni statutom; 8. Potpis zastupnika overen od strane nadlenog organa overe.
Naknada za registraciju osnivanja iznosi 4.500,00 din, a prilikom podnoenja prijave za osnivanje uplauje se i naknada za registraciju i objavljivanje osnivakog akta u iznosu od 1.000,00 dinara.
PREDUZETNI K
Preduzetnik je poslovno sposobno fiziko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom. Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom, i u tu imovinu ulazi i imovina koja se stie u vezi sa obavljanjem delatnosti. 16 Preduzetnik moe pisanim ovlaenjem poveriti poslovoenje poslovno sposobnom fizikom licu, poslovoi. Poslovoa mora biti u radnom odnosu kod preduzetnika. Preduzetnik moe doneti odluku o nastavku obavljanja delatnosti u formi privrednog drutva. Nakon gubitka svojstva preduzetnika brisanjem iz registra i registracije osnivanja privrednog drutva, to fiziko lice ostaje odgovorno celokupnom svojom imovinom za obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti preduzetnika do trenutka brisanja iz registra preduzetnika.
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju
Uz prijavu osnivanja prilae se dokaz o identitetu preduzetnika za domae fiziko lice fotokopija line karte, za stranca fotokopija pasoa ili fotokopija line karte, ako je izdata strancu.
Naknada za registraciju iznosi 1.200,00 dinara.
OGRANAK
Ogranak privrednog drutva je izdvojeni organizacioni deo preko koga drutvo obavlja delatnost u skladu sa zakonom. Ogranak nema svojstvo pravnog lica i u pravnom prometu istupa u ime i za raun privrednog drutva, koje neogranieno odgovara za obaveze prema treim licima koje nastanu u poslovanju njegovog ogranka. Ogranak moe biti registrovan u skladu sa zakonom o registraciji, a obavezno se registruju ogranak domaeg privrednog drutva ako ima zastupnika razliitog od zastupnika drutva ili je to propisano posebnim zakonom kao uslov za obavljanje delatnosti i ogranak stranog privrednog drutva.
Propisana dokumentacija i naknada za registraciju
Uz prijavu obrazovanja ogranka prilae se:
1. odluka o obrazovanju ogranka; 2. potpis zastupnika ogranka overen od nadlenog organa overe, ako to lice nije registrovani zastupnik.
Strano pravno lice koje obrazuje ogranak dostavlja: 1. odluku o obrazovanju ogranka 2. izvod iz Registra u kome je to drutvo registrovano, sa prevodom overenim od strane stalnog sudskog tumaa; 3. dokaz o brojevima rauna preko kojih drutvo posluje, 4. potpis zastupnika ogranka overen od strane nadlenog organa overe; 5. overenu izjavu kojom privredno drutvo preuzima odgovornost za sve obaveze koje nastanu u vezi poslovanja ogranka, sa prevodom overenim od stalnog sudskog tumaa,
17 Naknada za registraciju ogranka domaeg privrednog drutva iznosi 2.500,00 dinara, a za ogranak stranog privrednog drutva 4.500,00 dinara.
PREDSTAVNITVO STRANOG PRIVREDNOG DRUTVA
Predstavnitvo stranog privrednog drutva je njegov izdvojeni organizacioni deo, koji moe obavljati prethodne i pripremne radnje u cilju zakljuenja pravnog posla tog drutva.
Predstavnitvo nema svojstvo pravnog lica i moe zakljuivati samo pravne poslove u vezi sa svojim tekuim poslovanjem. Strano privredno drutvo odgovara za obaveze prema treim licima koje nastanu u poslovanju njegovog predstavnitva.
Uz prijavu osnivanja predstavnitva strano privredno drutvo lice podnosi: 1. odluku o obrazovanju predstavnitva; 2. izvod iz registra u kome je registrovano strano privredno drutvo, sa prevodom overenim od strane stalnog sudskog tumaa; 3. dokaz o brojevima rauna preko kojih strano privredno drutvo posluje; 4. potpis zastupnika predstavnitva overen od nadlenog organa overe; 5. izjava ovlaenog lica stranog privrednog drutva kojom preuzima odgovornost za sve obaveze koje nastanu u vezi sa poslovanjem predstavnitva overena od nadlenog organa overe, sa prevodom overenim od strane stalnog sudskog tumaa; 6. dokaz o uplati naknade na raun Agencije, u iznosu od 4.500,00 dinara.
POSLOVNO UDRUENJE
Poslovno udruenje je pravno lice koje osnivaju dva ili vie privrednih drutava ili preduzetnika, radi postizanja zajednikih interesa. Poslovno udruenje ne moe obavljati delatnost radi sticanja dobiti. Na poslovno udruenje shodno se primenjuju propisi kojima se ureuje poloaj udruenja. Poslovno udruenje ne moe promeniti pravnu formu u formu privrednog drutva. Naknada za registraciju udruenja iznosi 4.500,00 dinara.
18
III POSEBNE DOZVOLE
Dozvole za rad regulisane su posebnim zakonima za pojedine delatnosti.
Privredni subjekt koji u Registar koji se vodi kod Agencije za privredne registre, upie kao delatnost onu delatnost koja se moe obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja/dozvole ili saglasnosti nadlenog organa, duno je da ovakvo odobrenje dostavi prilikom registracije (npr. proizvodnja i promet naroito opasnih hemikalija, poslovi banaka, poslovi osiguravajuih drutava). Upis je mogu tek po dobijanju odobrenja.
BANKE
Banka je akcionarsko drutvo sa seditem u Republici Srbiji, koje ima dozvolu za rad Narodne banke Srbije. Delatnost je primanje depozita i odobravanje kredita, a moe obavljati i druge poslove u skladu sa zakonom devizne, devizno-valutne i menjake poslove, poslove platnog prometa i izdavanje platnih kartica i dr. Postupak osnivanja banke je dvofazan. U prvoj fazi osnivaima se izdaje preliminarno odobrenje, dok se u drugoj fazi izdaje dozvola za rad. Banke mogu osnovati domaa i strana pravna i fizika lica.
Osnovni kapital
Osnovni kapital banke ne moe biti manji od 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, prema zvaninom srednjem kursu na dan uplate.
Filijala
Filijala je organizacioni deo banke, bez statusa pravnog lica, koja obavlja poslove koje moe obavljati banka u skladu sa zakonom.
Predstavnitvo
Predstavnitvo je organizacioni deo banke u inostranstvu ili strane banke u Republici Srbiji, bez statusa pravnog lica, koji ne obavlja poslove koje moe obavljati banka, ve poslove istraivanja trita i koji predstavlja banku, odnosno stranu banku iji je deo. Banka koja otvara filijalu ili predstavnitvo u inostranstvu (banka osniva), podnosi Narodnoj banci Srbije pismeni zahtev za dobijanje saglasnosti uz podnoenje dokumentacije. Zakon o bankama (Sl. glasnik RS, br. 107/05 , 91/2010)
OSIGURANJE
Drutvo za osiguranje osniva se kao akcionarsko drutvo ili drutvo za uzajamno osiguranje.
Delatnost osiguranja obavlja drutvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadlenog organa za obavljanje te delatnosti, kao i ogranak stranog drutva za osiguranje koje je dobilo dozvolu 19 nadlenog organa za obavljanje te delatnosti. Drutvo za osiguranje moe obavljati samo delatnost osiguranja.
O zahtevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja, Narodna banka Srbije odluuje reenjem u kome se navode vrste osiguranja za koje se izdaje.
Osnovni kapital Novani deo osnovnog kapitala akcionarskog drutva za osiguranje, prilikom osnivanja, ne moe biti manji od dinarske protivvrednosti obraunate po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate, i to za: 1) ivotna osiguranja: iznos u evrima (1) ivotna osiguranja, osim dobrovoljnog penzijskog osiguranja 2.000.000 (2) dobrovoljno penzijsko osiguranje 3.000.000 (3) sve vrste ivotnih osiguranja 4.000.000
2) neivotna osiguranja: (1) osiguranje od nezgode i dobrovoljno zdravstveno osiguranje 1.000.000 (2) osiguranje motornih vozila-kasko, inskih vozila-kasko i obavezno osiguranje od odgovornosti u saobraaju 2.500.000 (3) ostala osiguranja imovine, ostala osiguranja od odgovornosti i druge vrste neivotnih osiguranja 2.000.000 (4) sve vrste neivotnih osiguranja 4.500.000
3) reosiguranje 4.500.000
Akcionarsko drutvo za osiguranje duno je da u svom poslovanju obezbedi da osnovni kapital drutva uvek bude u visini koja nije manja od navedenih iznosa. Zakon o osiguranju (Sl. glasnik RS, br.55/04..107/09 I 99/2011.)
ZASTUPANJE U CARINSKOM POSTUPKU
Za obavljanje poslova ovlaenog zastupnika u postupku podnoenja carinskih deklaracija o carinski dozvoljenom postupanju sa robom, privredna drutva ili pojedinci moraju da ispunjavaju uslove prema Carinskom zakonu i poseduju odobrenje koje izdaje Uprava carine. Carinski zakon (Sl. glasnik RS, br. 18/2010) Uredba o carinski dozvoljenom postupanju sa robom (Sl. glasnik RS, br. 93/2010)
PREVOZ U DRUMSKOM SAOBRAAJU
Odobrenje je potrebno za otpoinjanje delatnosti u: unutranjem drumskom saobraaju za linijski prevoz putnika; u meunarodnom drumskom saobraaju za linijski prevoz putnika; stanine usluge; otpremanje i agencijske usluge u drumskom prevozu. 20
Odobrenja daje nadleno Ministarstvo. Zakon o prevozu u drumskom saobraaju (Sl. glasnik RS, br. 46/95, 66/01, 61/05, 91/05 i 62/06) Zakon o meunarodnom prevozu u drumskom saobraaju (''Sl. list SRJ'', br. 60/98, 5/99, 44/99, 74/99, 4/00; ''Sl. glasnik RS'', br. 101/05)
ISPITIVANJE PROIZVODA
Ocenu usaglaenosti proizvoda, procesa i usluga sa tehnikim propisima i standardima sprovode tela za ocenjivanje usaglaenosti, ija se kompetentnost utvruje akreditacijom i to za obavljanje poslova: ispitivanja; etaloniranja; kontrolisanja; sertifikacije proizvoda; sertifikacije sistema menadmenta; sertifikacije osoba, laboratorija. Akreditacijom se, pored kompetentnosti za obavljanje navedenih poslova, utvruje i kompetentnost za obavljanje drugih poslova ocenjivanja usaglaenosti, u skladu sa posebnim zakonom. Postupak akreditacije, koji se pokree podnoenjem prijave za akreditaciju od strane tela za ocenjivanje usaglaenosti Akreditacionom telu Srbije. Nakon sprovedenog postupka akreditacije u koliko podnosilac prijave ispunjava zahteve odgovarajuih srpskih, odnosno meunarodnih i evropskih standarda, i kada je primenljivo, Akreditaciono telo Srbije donosi odluku o akreditaciji i izdaje sertifikat o akreditaciji. Sertifikat o akreditaciji se izdaje na odreeno vreme u skladu sa pravilima akreditacije Zakon o akreditaciji (Sl. glasnik RS, br. 73/2010)
ENERGETSKE LICENCE I DOZVOLE Licenca/dozvola se izdaje reenjem koje donosi Agencija za energetiku Republike Srbije, po zahtevu energetskog subjekta, i to za sledee delatnosti: 1) proizvodnju elektrine energije ukupne instalisane snage preko 1 MW; 2) proizvodnju elektrine i toplotne energije u elektranama-toplanama (kombinovanim procesima proizvodnje) instalisane snage preko 1 MW; 3) prenos elektrine energije; 4) upravljanje prenosnim sistemom; 5) organizovanje trita elektrine energije; 6) trgovinu elektrinom energijom radi snabdevanja tarifnih kupaca; 7) distribuciju elektrine energije; 8) upravljanje distributivnim sistemom za elektrinu energiju; 9) trgovinu na malo elektrinom energijom za potrebe tarifnih kupaca; 10) trgovinu elektrinom energijom na tritu elektrine energije; 11) proizvodnju derivata nafte; 12) transport nafte naftovodima; 13) transport derivata nafte produktovodima; 14) skladitenje nafte i derivata nafte; 21 15) trgovinu naftom i derivatima nafte; 15a) trgovinu na malo derivatima nafte (stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila.); 16) transport prirodnog gasa; 17) upravljanje transportnim sistemom za prirodni gas; 18) skladitenje prirodnog gasa; 19) upravljanje skladitem prirodnog gasa; 20) distribuciju prirodnog gasa; 21) upravljanje distributivnim sistemom za prirodni gas; 22) trgovinu na malo prirodnim gasom za potrebe tarifnih kupaca; 23) trgovinu prirodnim gasom radi snabdevanja tarifnih kupaca; 24) trgovinu prirodnim gasom na slobodnom tritu.
Za obavljanje delatnosti proizvodnje toplotne energije, distribucije toplotne energije, upravljanja distributivnim sistemom za toplotnu energiju i trgovinu toplotnom energijom za potrebe tarifnih kupaca licenca se izdaje reenjem organa jedinice lokalne samouprave, odreenog propisom jedinice lokalne samouprave. Zakon o energetici (Sl. glasnik RS, br. 57/2011 I 80/2011)
PROIZVODNJA I PROMET LEKOVA I MEDICINSKIH SREDSTAVA
Nosilac dozvole za promet lekova, odnosno medicinskih sredstava na veliko jeste pravno lice koje ima dozvolu za promet na veliko koju je izdalo nadleno ministarstvo;
Delatnost prometa, proizvodnje lekova i medicinskih sredstava, pravna i fizika lica mogu obavljati po ispinjenju posebnih uslova za dobijanje dozvole.
Dozvole izdaje i vri upis lekova i medicinskih sredstava Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima (Sl. glasnik RS, br. 30/2010)
PROIZVODNJA I KORIENJE NAROITO OPASNIH HEMIKALIJA
Distributeri koji obvljju deltnost promet nroito opsnih hemiklij i fiziko lice koje koristi nroito opsne hemiklije, duni su d podnesu zhtev z dobijnje dozvole z obvljnje deltnosti promet ili dozvole z korienje nroito opsnih hemiklij. Dozvolu za obavljanje delatnosti prometa naroito opasnih hemikalija uvozniku, proizvoau, odnosno daljem korisniku izdaje Agencija za hemikalije. Zkon o hemiklijm ("Sl.glasnik RS", br. 36/2009 i 88/2010 i 92/2011),
22 DELATNOST PROIZVODNJE I PROMETA DUVANA
Proizvodnjom i prometom duvana moe se baviti pravno lice. Fiziko lice - proizvoa duvana, pod uslovom da ima zakljuene kooperativne ugovore sa proizvoaima duvana, odnosno sa obraivaem duvana. Radi dobijanja dozvole, privredni subjekt podnosi Upravi za duvan zahtev za dobijanje dozvole za obavljanje proizvodnje duvana sa dokazima o ispunjenosti uslova. Dozvola se izdaje na period od pet godina, a proizvoa duvana upisuje u Registar proizvoaa duvana bez uplate naknade za upis. Zakon o duvanu (Sl. glasnik RS, br. 101/20056/2012)
PROIZVODNJA I PROMET NAORUANJA I VOJNE OPREME
Dozvolu za proizvodnju naoruanja i vojne opreme daje nadleni organ za poslove odbrane.
O preduzeima koja vre promet naoruanja i vojne opreme vodi se evidencija. Platni promet i kreditne poslove sa inostranstvom u oblasti spoljnotrgovinskog prometa naoruanja i vojne opreme obavlja ovlaena banka koju odredi Vlada.
Zakon o proizvodnji i prometu naoruanja i vojne opreme (Sl. list SRJ, br.41/96 i Sl. list SCG, br. 7/2005 dr. zakoni)
DELATNOST GEOLOKOG ISTRAIVANJA I RUDARSTVO Geoloko istraivanje moe izvoditi privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik, koje je upisano u registar privrednih subjekata za obavljanje te delatnosti. Za obavljanje primenjenih geolokih istraivanja neophodno je dobijanje reenja o odobrenju za geoloka istraivanja. Ovo reenje izdaje nadleni organ, odnosno Ministarstvo ili nadleni organ autonomne pokrajine ako se istraivanja vre na njenoj teritoriji. Zakon o rudarstvu i geolokim istraivanjima (Sl. glsnik RS, br. 88/2011)
STRUNI POSLOVI PROSTORNOG UREENJA I URBANIZMA
Strunim poslovima prostornog planiranja smatra se izrada prostornih planova i izrada i aktivnosti za njihovo sprovoenje.
Urbanistiki projekat se izrauje kada je to predvieno urbanistikim planom, prostornim planom jedinice lokalne samouprave, odnosno prostornim planom podruja posebne namene, za potrebe urbanistiko-arhitektonskog oblikovanja povrina javne namene i urbanistiko- arhitektonske razrade lokacija.
23 Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike dokumentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajuom licencom, koju izdaje Inenjerska komora Srbije
Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr. i 64/2010 - odluka US, 24/2011.)
DELATNOSTI ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA Za izgradnju ili postavljanje, odravanje, korienje ili davanje na koruenje javnih telekomunikacionih mrea i pripadajuih sredstava, kao i pruanje javno dostupnih komunikacionih usluga potrebna je pribaviti dozvolu od Republike agencije za elektronske komunikacije. Zakon o telekomunikacijama (("Sl. glasnik RS", br. 44/03, 36/06 , 50/10)
OVLAENI REVIZOR I OVLAENI INTERNI REVIZOR Usluge revizije mogu obavljati privredna drutva koja su dobila dozvolu I koja imaju lica koja su stekla radom iskustvo na poslovima revizije I poloila ispit za sticanje ovog profesionalnog zvanja. Dozvolu, odnosno sertifikat izdaje Komora revizora. Zakona o raunovodstvu i reviziji ("Sl. glasnik RS", br. 46/2006 i 111/2009)
ZATITA IVOTNE SREDINE
Integralnim sistemom zatite ivotne sredine obezbeuje se, pored ostalog, uravnoteen odnos privrednog razvoja i ivotne sredine u Republici Srbiji. Propisima iz ove oblasti definisano je u kojim sluajevima je obavezna procena uticaja projekta na ivotnu sredinu (postrojenja za preradu nafte, gasifikaciju, nuklearna postrojenja, livnice crne metalurgije itd.) i kako se pribavljaju dozvole za upravljanje otpadom.
Zakon o zatiti ivotne sredine (Sl. glasnik RS br. 135/2004 i 36/2009) Zakon o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS br. 135/2004 i 88/2010) Zakon o upravljanju otpadom (Sl. glasnik RS br. 36/2009 i 88/2010) Pravilnik o obrascu zahteva za izdavanje dozvole za skladitenje, tretman i odlaganje otpada (Sl. glasnik RS br. 72/2009)
24 ZAPOLJAVANJE STRANACA Stranac moe da radi u Republici Srbiji na osnovu radne ili poslovne dozvole. Propisano je da strani dravljanin moe zasnovati radni odnos ako ima odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno privremeni boravak, izdato od Ministarstva unutranjih poslova i ako dobije odobrenje za zasnivanje radnog odnosa koje daje Nacionalna sluba za zapoljavanje. Meutim, odobrenje za zasnivanje radnog odnosa nije potrebno kada se radni odnos zasniva za obavljanje strunih poslova utvrenih ugovorom o poslovno-tehnikoj saradnji, o dugoronoj proizvodnoj kooperaciji, o prenosu tehnologije i o stranim ulaganjima. Strani dravljanin moe biti osniva ili lan privrednog drutva u Republici Srbiji i ima pravo da zasnuje radni odnos u svom privrednom drutvu. Na osnovu reenja o registraciji, stranac podnosi zahtev Upravi granine policije Ministarstva unutranjih poslova Republike Srbije, radi izdavanja poslovne dozvole. Potrebno je navesti da se poslovna dozvola izdaje stranom dravljaninu ili licu bez dravljanstva koje ima status preduzetnika ili osnivaa, radi obavljanja poslova upravljanja, ili na osnovu koje moe da obavlja druge poslove. Shodno ovome, stranim dravljanima i licima bez dravljanstva, koji se pojavljuju kao preduzetnici, osnivai i lanovi privrednih drutava, Nacionalna sluba za zapoljavanje ne izdaje radne dozvole, ve oni dobijaju poslovne dozvole u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Srbije. Nacionalna sluba za zapoljavanje izdaje samo odobrenje za zasnivanje radnog odnosa. Zakon o uslovima za zasnivanje radnog odnosa sa stranim dravljanima ("Sl. list SFRJ", br. 11/78 i 64/89, "Sl. list SRJ", br. 42/92, 24/94 i 28/96 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon - dalje: Zakon), Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009) Zakon o strancima ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008).
25
IV OTPOINJANJE POSLOVNE AKTIVNOSTI
Otpoinjanje poslovne aktivnosti privrednog drutva u Srbiji zahteva: registraciju u Agenciji za privredne registre, jedinstvenu prijavu zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje i otvaranje rauna kod poslovne banke.
Poslovni prostor
Privredno drutvo i drugo pravno lice mora imati slubenu adresu u Srbiji kako bi se moglo registrovati. Pravni zastupnik moe privremeno koristiti svoju poslovnu adresu kao adresu drutva u osnivanju.
Overa dokumenata
Svi pravni dokumenti moraju biti overeni kod suda. Visina naknade za overu dokumenta zavisi od visine vrednosti osnovnog kapitala.
Overeni prevod
Ukoliko je neki od dokumenata na stranom jeziku, mora biti preveden od strane stalnog sudskog tumaa na srpski jezik.
Otvaranje rauna kod banke
Osnivaki kapital mora se poloiti na raun kod banke, a potvrda o uplati slui kao dokaz pri registraciji drutva.
Prijava za upis osnivanja drutva
Prijava za upis pravnog subjekta podnosi se na propisanom obrascu Agenciji za privredne registre (jedinstvena registraciona prijava osnivanja pravnih lica i drugih subjekata i upisa u jedinstveni registar poreskih obveznika). Uz popunjenu prijavu prilae se dokumentacija propisana posebno za svaki oblik organizovanja, i dokaz o uplati naknade.
J ednoalterski sistem registracije
Privredni subjekti koji se registruju u Agenciji za privredne registre sa registracijom osnivanja istovremeno dobijaju registarski/matini broj koji izdaje Republiki zavod za statistiku, poreski identifikacioni broj (PIB) koji izdaje Poreska uprava i broj osiguranika zdravstvenog osiguranja koji izdaje Republiki zavod za zdravstveno osiguranje.
Ukoliko nisu ispunjeni uslovi za upis u Jedinstveni registar poreskih obveznika, privredni subjekt e biti registrovan u Agenciji uz obavetenje da se za dodelu PIB obrati Poreskoj upravi.
26 Ukoliko nisu ispunjeni uslovi za registraciju obveznika plaanja zdravstvenog doprinosa, subjekt e biti registrovan u Agenciji i upuen da se obrati Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Iznos takse za dobijanje registarskog/matinog broja kroz reenje Agencije za privredne registre iznosi 2.140,00 dinara.
Jednoalterski sistem prijave zaposlenih na obavezno socijalno osiguranje
Dostavljanjem M obrasca poslodavac prijavljuje zaposlenog istovremeno na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluaj nezaposlenosti. Jedinstvena prijava na M obrascu podnosi se organizacionoj jedinici Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje ili Republikog fonda za zdravstveno osiguranje, prema seditu obveznika privrednog drutva, odnosno njegove organizacione jedinice.
27
V KRATAK PUTOKAZ ZA OSNIVANJE FIRME
Ko e mi pomoi?
Privredne komore Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Agencija za privredne registre Nacionalna agencija za regionalni razvoj - NARR Agencija za strana ulaganja - SIEPA Strukovna i granska udruenja Fond za razvoj Banke Organi lokalne samouprave Nacionalna sluba za zapoljavanje Inspekcijske slube
28 VI KORISNE ADRESE
Agencija za privredne registre Brankova 25 11000 Beograd Tel. 011/202 33 50 Website: www.apr.gov.rs
Narodna banka Srbije Kralja Petra 12 Tel. 011/30 27100 Nemanjina 17 Tel. 011/3338-000 11000 Beograd Website: www.nbs.rs
Uprava carina Bulevar AVNOJA-a 155a 11070 Novi Beograd Tel. 011/2015-800 Website: www.upravacarina.rs
Ministarstvo finansija Kneza Miloa 20 11000 Beograd Tel. 011/361 32 45 Website: www.mfin.gov.rs
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Bulevar kralja Aleksandra 15 11000 Beograd, Tel. 011/285 50 00 Website: www.merr.gov.rs
Ministarstvo rada i socijalne politike Nemanjina 22-24 11000 Beograd Tel. 011/361 62 63 Website: www.minrzs.gov.rs
Republiki zavod za statistiku Milana Rakia 5 11000 Beograd Tel: 011/ 241 29 22 Website: www.stat.gov.rs
Fond za razvoj Republike Srbije Bulevar Nemanjia 14a 18000 Ni Tel. 018/415 01 99 Website: www.fondzarazvoj.gov.rs
Nacionalna agencija za regionalni razvoj (NARR) Nacionalni centar: Zajear, Trg osloboenja bb 19000 Zajear Tel. 019/445 301 Kancelarija Beograd: Trg Nikole Paia 5/VI Tel. 011/206 08 88 Website: narr.gov.rs
Nacionalna sluba za zapoljavanje Direkcija Svetozara Markovia 37, 34000 Kragujevac Tel. 034/50 55 00 Kralja Milutina 8, 11000 Beograd Tel. 011/292 98 00 Pozivni centar za poslodavce 0901/300 301 Website: nsz.gov.rs
Republika inspekcija rada Nemanjina 22-26 11000 Beograd Tel. 011/360 76 00
Republika trina inspekcija Omladinskih brigada 1 11070 Novi Beograd Tel. 011/361 43 34
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Vlajkovieva 3/V 11000 Beograd Tel. 011/339 85 50 Website: siepa.gov.rs
Privredna komora Srbije Resavska 13 - 15 11000 Beograd Tel. 011/ 3300-900 Website: www.pks.rs
29 Predstavnitva PKS u inostranstvu
Ruska Federacija, Moskva KT Biro pri ambasadi Srbije Mosfiljmovska 9, d 42 119281 Moskva 95 Tel. +7499/147 85 05 E-mail: moscow@pks.rs
Belgija, Brisel WTC I / Bvd du Roi Albert II 30/19, Bte 46B 1000 Brussels, Belgium Tel. +322/201-59-60 E-mail: brussels@pks.rs
Nemaka, Frankfurt Boersenplatz 4 D-60313 Frankfurt am Main Tel. +4969/297 29 313 E-mail: frankfurt@pks.rs
Italija, Milano Promos Via Campario 1/II, 20124 Milano Tel. +39 02 85-155-366 E-mail: milan@pks.rs
Austrija, Be Gumpendorfer Strasse 83 A-1050 Wien Tel. +436767725053, +43590900 14 407 E-mail: vienna@pks.rs
Francuska, Pariz Tour de l`Horlage 4, Place Louis Armand 75603 Paris cedex 12 Tel. +33 (0) 1 72 76 81 07 E-mail: paris@pks.rs
Ukrajina, Kijev Biznis centar Platinum 02140 Kiev M. Grika 32 Tel. +38 044 200 01 45 E-mail: kiev@pks.rs
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE Centar za informisanje, marketing i promocije 11000 Beograd, Resavska br.13-15 Tel: 011/ 3300 - 900 Faks: 011/ 3230 848 www.pks.rs
Priredile
Odbor za privredni sistem Mirjana Seovi,, sekretar Odbora e-mail: mira.seovic@pks.rs Irena Milojevi, samostalni savetnik e-mail: irena.milojevic@pks.rs