Ljudi su najee taoci drutvenog sustava u kojem im je bilo sueno doi na svijet. Ali, zar su obini ljudi krivi to su se rodili, na primjer, za vrijeme Dingis-Kana ili Hitlera? A upravo oni postaju prve rtve udovinih sustava. Zapoinjui nepristran razgovor o Americi, ja, naravno, ne elim povrijediti obine Amerikance koji su i inae duevno nesretni i uskraeni (nita manje nego ljudi koji su ivjeli pod Hitlerom ili Dingis Kanom). Stvar je u tome to bezvjerni, neljudski i u velikoj mjeri totalitarni sustav, kakav je ameriki, uope nema pravo na postojanje, kao ni svaki drugi imperij zla. Sustav amerikanizma, to jest parazitskog postojanja na raun tuih resursa, sustav nasilja, obmane, eksploatacije i pljake drugih drava, mora biti svladan zajednikim naporima ovjeanstva. U protivnom, ovjeanstvo nee opstati. Amerika nije ni drava ni nacija. To je jednostavno veliki teritorij na kojem ive useljenici iz raznih zemalja. Ovdje je sutinski to to je Amerika liena osnovnog temelja stabilne dravnosti - nacionalne jezgre, tj. dravotvornog naroda. To to se naziva amerikim narodom, nije kvalitativno organsko niti samosvojno odreenje, nego umjetni konglomerat osoba tuih jedni drugima, koje su povezane zajednikom strau za potronjom i zaradom i instinktivnim strahom zbog odgovornosti za zajedniki zloin protiv ovjeanstva. Takav konglomerat moe stabilno opstati samo u relativno kratkom odsjeku vremena i, kao to to povijest pokazuje, raspada se u suoenju s prvim ozbiljnim tekoama, a s njima se Amerika jo nije istinski susrela iako ve stoji na njihovom pragu. Mnogo sam godina prouavao ameriku povijest i ekonomiju. Na tu temu sam branio magistarski rad i doktorsku disertaciju. I to sam se vie bavio prouavanjem Amerike, postajao sam svjesniji goleme opasnosti koju ona predstavlja za cijeli svijet. Ono to je za mene u poetku bilo znanstvena hipoteza, potvrdilo se za vrijeme moja etiri istraivaka putovanja u tu zemlju, od 1995.-1997. Za sedam mjeseci, koliko sam ukupno proveo u SAD-u, proputovao sam veliki dio njenog teritorija, bio sam u 12 drava na Istonoj i Zapadnoj obali, na jugu, sjeveru i u centralnom dijelu ove zemlje. Imao sam stotine susreta i sklopljenih poznanstava s najrazliitijim ljudima u desecima gradova i mjesta. Poljoprivrednici, radnici, sveenici, pravnici, umjetnici, novinari, glazbenici, skitnice, policajci, slubenici, lanovi amerikih patriotskih organizacija, stranaki elnici i drutveni djelatnici, rabini, masoni, prostitutke, sotonisti, homoseksualci - to je najkrai spisak osoba s kojima sam se imao priliku susresti za vrijeme mog boravka u SAD-u. Svaki od ovih susreta - na benzinskoj crpki, u restoranu, kazalitu, 4 biblioteci, kockarnici, masonskoj loi, policijskom punktu ili indijanskom rezervatu - bila su zrnca Amerike iz kojih je postupno izranjalo njeno lice.
NASTANAK SAD-a KAO IMPERIJA ZLA
Sjedinjene Amerike Drave su nastale kao epicentar judejsko- masonske civilizacije. Ova drava je stvorena uglavnom pod utjecajem idovskih elemenata i pokazala se, po Sombartovim rijeima, kao emanacija idovskog duha 1 . Sve sile zla, surovosti, razvrata i raspadanja, koje su svojstvene judejsko-masonskoj civilizaciji, utjelovile su se najpotpunije i najdosljednije u povijesti SAD-a. Godine 1905. predsjednik SAD-a Theodore Roosevelt obratio se idovima pozdravnim pismom povodom 250-godinjice naseljavanja idova u SAD. Opisujui zasluge idova za Sjedinjene Drave, on je direktno izjavio: idovi su pomogli da se formira drava. A bivi predsjednik SAD-a Grover Cleveland istim je povodom rekao: Samo neke, ili ak niti jedna od nacija koje ine ameriki narod, nije izvrila vei, direktniji ili indirektniji utjecaj na razvoj suvremenog amerikanizma nego to je to ostvarila idovska nacija. 2
Sjedinjene Amerike Drave su kao drava bile izgraene na robovlasnitvu i estokoj eksploataciji crnaca. Amerika nacija se formirala na krvi, kostima, zemlji i posjedima vie od 100 milijuna ubijenih i muenih Indijanaca, pravih vlasnika ove zemlje. Judejsko-masonski tisak sve do naih dana namee predodbu tome da je Amerika bila stvorena rukama bijelih kolonista. A zapravo, je vei dio zemlje, jo prije dolaska bijelaca, bio kultiviran od strane samih Indijanaca. Bijelci su nastupili kao okupatori, pljakai i razbojnici, koji su izgradili svoje blagostanje na smrti i patnjama desetina milijuna Indijanaca i robova. Trgovinu robljem je u Americi zapoeo sam Kristofor Kolumbo. Pet njegovih idovski suboraca (Marana), na elu sa Sanchezom, predloili su mu da zarobi 500 Indijanaca te ih proda kao robove u Sevilly. Zamisao je bila ostvarena, no sam Kolumbo iz ovog pothvata nije izvukao korist, ve su to uinili Marani koji su na taj nain zapoeli eru trgovine robljem u Novom Svijetu. 3 Prvi idovi koji su poeli trgovati s Indijancima bili su H. Levi i N. Lo koji su podigli u Newportu tvornicu alkohola navikavajui na pie lokalno indijansko stanovnitvo. 4 Ve poslije kratkog vremena u oblasti Newportu bile su podignute jo 22
1 Sombart, W., . The Jews and Economic Life ( u c 4.1. 1912., str. 39.) 2 The 250 anniversary of the settlement of the Jews in U.S. (1905.), P. 12.18. 3 Cowley M. Adventures of an African slaver, N.Y., 1928., p. 11. 4 Who brought the Slaves to America, Sons of Liberty, Metairie, 1958. p.6. 5 tvornice za proizvodnju alkohola. Sve su pripadale idovima. 5 Pomou vatrene vode i direktnih ubojstava (unitavanja cijelih naselja) u radijusu veem od 100 km oko Newporta domorodako stanovnitvo Amerike, Indijanci, bilo je likvidirano. idovska trgovina vatrenom vodom nastavila se iriti. Krajem XVII. i tijekom XVIII. stoljea znatan dio idova, monih proizvoaa alkohola, bavio se trgovinom robljem. Nije sluajno to je upravo Newport postao centar trgovine robljem. Suvremenici su ga upravo tako i nazivali -idovski Newport - meunarodni centar trgovine robljem. 6 U Newportu je idovima pripadalo 300 brodova za prijevoz robova. 7 Prema arhivskim dokumentima instituta Carnegie u Washongtonu su tri etvrtine trgovaca robljem bili idovi koji su ivjeli uglavnom u Newportu. 8 Najpoznatiji idovski trgovac robljem, koji se ovim kriminalnim obrtom bavio gotovo pola vijeka, bio je Aaron Lopez koji je osobno kontrolirao polovinu trgovine robljem. Newport je u vrijeme A. Lopeza bio mjesto u kojem je nikla jedna od prvih masonskih loa na teritoriju SAD-a, u 90 posto sluajeva sastavljena od idova, a nakon 20 godina konstituirana je jo jedna - Car David - koju su u potpunosti inili idovi. Drugi centar idovske trgovine robljem u SAD-u bio je Charleston u Junoj Karolini. Ovdje su idovski poduzetnici takoer podignuli veliki broj tvornica alkohola iji su proizvodi transportirani u Afriku u zamjenu za roblje. Meutim, robovi iz ove razmjene nisu ili samo u SAD, ve i na idovske robovlasnike plantae u Zapadnoj Indiji. Tu su dva idovska meetara Ayerger i Zeiller, koji su tijesno bili povezani s Rotshschildima, osnovali robovlasniku agenciju Assiento. 9
Za idove poput Aarona Lopeza Afrikanci su bili isto to i divlje ivotinje ili stoka. Sustav idovske trgovine robovima-crncima u XVIII. stoljeu bio je uspostavljen na sljedei nain:
1. Na teritoriju Afrike su formirane podrunice trgovaca robljem koji su na sve naine (nasiljem, opijanjem, obmanom) hvatali crnce i okivali ih u lance. 2. Iz SAD-a su dolazili brodovi puni pia na kojima su nesretnike, poslije oputanja vatrenom vodom, zatvarali u tamnice i ibali. Hranu i vodu su im dodavali kroz uzak otvor kroz koji se ovjek nije mogao niti provui. Prije polaska broda u Ameriku kapetani-robovlasnici, bi se razraunavali s trgovcima-robovlasnicima. Za svakog crnca su davali ili
5 Isto., str. 6. 6 Isto., str. 6. 7 Isto., str. 6., 13. 8 Isto., str. 14; Newport je kasnije uao u teritorij New Yorka. 9 Isto. 6 400 litara razblaenog alkohola (najee u vidu ruma), ili 40 kilograma baruta ili ak 18-20 dolara u novcu. 3. Robovlasniki brodovi su stizali u SAD i tu su se, kroz ve razraenu mreu raznovrsne burze, crnci prodavali po cijeloj zemlji. Vrijednost jednog roba dostizala je 2000 dolara. Ve sredinom XVIII. stoljea svaki esti stanovnik istonih drava SAD-a bio je rob-crnac. idovski trgovci robljem su, za to vrijeme visoku, cijenu crnaca objanjavali estom smrtnou na putu iz Afrike u SAD. Zapravo, na temelju povijesnih podataka, od deset crnaca obino je samo jedan dospijevao do obala SAD-a. Samo izmeu 1661.-1774. godine iz Afrike je u SAD bilo dovedeno oko milijun ivih robova, a vie od devet milijuna ih je umrlo na putu. 10 Prihod idovskih trgovaca robljem od ovog pothvata je iznosio najmanje dvije milijarde dolara, prema cijenama iz sredine XVIII. stoljea, to je bila astronomska svota za to vrijeme. Ovaj prihod je posluio da se uvrsti mo idovskog financijskog kapitala.
U XVII. stoljeu, kada su europski kolonisti poeli preplavljivati Sjevernu Ameriku, njen teritorij je bio naseljen mnogobrojnim indijanskim plemenima. Osvajai uope nisu uzimali u obzir domorodaka prava i plemenske interese Indijanaca i doslovno su im od samog poetka objavili rat do istrjebljenja. Naravno, naoruani lukom i strijelom, Indijanci se nisu mogli na odgovarajui nain suprotstaviti osvajaima. U oruanim sukobima na jednog ubijenog osvajaa, ginule su desetine Indijanaca. Zavrivi na takav nain s mukarcima, kolonisti su napadali na indijanska naselja, gdje su ostajale samo ene, djeca i starci i bezduno ih ubijali. Ona indijanska plemena koja osvajai nisu mogli unititi silom oruja, istrebljivali su podlou i lukavstvima. Najrasprostranjenija metoda bila je prodaja Indijancima pokrivaa zaraenih velikim boginjama 11 ili drugim opasnim bolestima, a takoer i prodaja otrovnih pia. Osvojivi zemlju koja je pripadala Indijancima, kolonisti su njih, domorodako stanovnitvo, proglasili strancima. Prema zakonima SAD-a (koji su vrijedili sve do 1924. godine!) Indijanci nisu bili graani te zemlje i nisu u njoj imali nikakva prava. Navest u nekoliko karakteristinih primjera. Jedno od mnogobrojnih indijanskih plemena - Cherokee, do XVII. stoljea ivjelo je na teritoriju dananje Virginije, obiju Carolina, Alabame i Georgije, zauzimajui iroki pojas teritorija izmeu planina i mora.
10 Isto., str. 8., 13. 11 Ovdje i dalje (osim posebno oznaenih sluajeva) prilikom izlaganja injenica genocidu nad Indijancima u SAD-u, navode se podaci iz knjige poznatog znanstvenika M. Stingla: Indijanci bez tomahavka. M., 1984. 7 Poslije 1721. godine bijeli osvajai su poeli postupno potiskivati ovaj narod i zauzimajui njegovu zemlju ostavljajui mu samo mali prostor. Godine 1791. vlada SAD-a nametnula je tom narodu razbojniki ugovor liavajui Cherokee velikog dijela njihovog povijesnog teritorija. Ostale zemlje ovog plemena proglaene su toboe neprikosnovenima. Meutim, poslije 35 godina okupacijska politika se radikalizira. Pri vojnom ministarstvu SAD-a formira se Uprava za indijanska pitanja. Podinjenost Indijanaca vojnom ministarstvu svjedoi o tome da federalne vlasti nisu skrivale svoje planove o produenju rata s Indijancima. Vlada SAD-a realizira nasilno preseljavanje indijanskih plemena u tada puste oblasti Divljeg Zapada. Prinudnom preseljavanju je podvrgnuto pet velikih plemena koja su ivjela na jugoistoku SAD-a, a meu njima su bili i Cherokee. Preseljavanje je izvedeno kao vojna operacija oruanih snaga SAD-a i bilo je praeno nevjerojatnim nasiljem, masovnim ubojstvima i bezakonjem. Vojni strvinari su pljakali indijansku svojinu i oduzimali im stoku. Demokratska vlada SAD-a, pod prijetnjom smrti, okuplja predstavnike indijanskih plemena, kako bi s njima zakljuila dobrovoljni ugovor prodaji zemlje. Okupivi tako, silom, 400 od 17000 Indijanaca iz plemena Cherokee na plemenski skup, okupatori su prisilili narodnu skuptinu da odobri ugovor koji je uskoro bio ratificiran u Kongresu SAD-a. Tako je plemenu Cherokee bilo oduzeto 7 milijuna jutara 12 dobro obraene zemlje. Okupivi sve Cherokeeije, vojska ih je protjerala na novoodreeni indijanski teritorij preko Mississippija. Od 17000 Cherokeea za vrijeme selidbe je umrlo 4000 ljudi. Kasnije je i ova zemlja bila oduzeta Cherokeejima. Okupatori su im ukupno oduzeli 81,2 milijuna jutara zemlje. Preko Mississippija su bili prognani i Chiikasaawi, Choctawi, Creeki i Seminole koji su ivjeli na jugoistoku SAD-a. Ameriki general Jackson, koji se proslavio nevienom surovou u pohodima protiv Indijanaca, 1818. godine je u Floridi istrijebio najmanje treinu Seminola. Govorei kako se provodila kolonizacija ovih zemalja, Sombart pie: Grupa izdrljivih mukaraca i ena - otprilike po dvadesetak obitelji - upuivala se u nenaseljenu pustaru kako bi zapoeli novi ivot. Od ovih dvadeset obitelji devetnaest je bilo opskrbljeno plugom i srpom; oni su ili s namjerom kriti umu, paliti stepu i da svojim vlastitim radom zarauju sebi hranu. Dvadeseta obitelji je otvarala radnju i pomou trgovine - moda ak pokretne trgovine - opskrbljivala je svoju subrau prijeko potrebnim dobrima koje zemlja nije pruala. Ova dvadeseta obitelji uskoro uzima na sebe i skupljanje poljoprivrednih proizvoda koje je proizvodilo ostalih devetnaest obitelji. Ona prije ostalih dolazi do
12 Mjera za povrinu u nekim zemljama, koja iznosi 4047 m 2
8 vlastitog novca i zato, u sluaju potrebe, moe pozajmljivati drugima. esto je u 'trgovini' koju su oni drali, postojalo neto kao zemljoradnika kreditna banka, a esto vjerojatno i agencija za prodaju zemlje i slina poduzea. Na taj nain, zahvaljujui djelatnosti ove dvadesete obitelji, zemljoradnik Sjeverne Amerike od samog poetka dolazi u dodir s novanim i kreditnim poslovanjem Staroga svijeta. Svi proizvodni odnosi se od samog poetka odvijaju na suvremenim temeljima. Duh grada se pobjedonosno probijao u najudaljenija sela. Moe se rei da se od prvih dana kolonizacije narodna privreda Amerike poinje proimati kapitalistikim duhom i elementima kapitalistike organizacije. Jer, ove prve jezgre se uskoro razgranavaju u velike organizacije. Ali, tko je stavio na ovaj Novi svijet kapitalistiki peat, tko zapravo, ako se kao odluujui faktor uzme isto osobni element, a ne povijesna konjunktura? Dvadeseta obitelj i u svakom selu! Dovoljno je rei da je ova dvadeseta obitelji svaki put bila idovska obitelji koja se pridruivala grupi doseljenika ili je dolazila nakon to bi oni osnovali koloniju. 13 idovske trgovake ispostave, gdje su za alkohol ili oruje trgovci (najee idovski) otkupljivali od Indijanaca krzno i gledali na njih kao na objekt eksploatacije, nisu doputale predstavnicima drugih ispostava da eksploatiraju njihove Indijance. Na koji nain su bijeli trgovci kanjavali nepokorne Indijance, svjedoi sljedea pripovijest: Jednom su se na Missouriju pojavili trgovci, predstavnici druge ispostave, i poeli otkupljivati krzno po povoljnijoj cijeni. Tada su trgovci stare ispostave rijeili kazniti Indijance koji su prodavali krzno konkurentima. Godine 1837. je bio poslan u ispostavu Fort-Union ovjek koji je bolovao od boginja, a upravitelj ispostave, koji je bio upozoren, pozvao je u Fort-Union 500 najboljih lovaca od onih koji su prodavali krzno konkurentima. U ispostavi su ih zarazili krvlju jednog bolesnika, a zatim se upravitelj oprostio s njima. Nije prolo ni mjesec dana, a sva plemena su oboljela od boginja. Sauvano je svjedoenje upravitelja ispostave Fort-McKenzi koji je posjetio jedno od zaraenih sela da bi vidio kako djeluje infekcija. Vidio je da su izmeu wigwama leale stotine trupala, a samo su dvije ive Indijanke pjevale pogrebne pjesme. Trgovci-zlikovci nisu na taj nain samo ubijali Indijance, ve su i zaraivali na njihovoj smrti jer su sa pokojnika skidali odjeu saivenu od odabranih bizonskih koa i slali je u svoje trgovine po gradovima. Oruane snage SAD-a su se razvijale i jaale zahvaljujui operacijama masovnog ubijanja Indijanaca. U svakoj zgodnoj prilici bijeli bi osvajai napadali Indijance i zvjerski ih ubijali. Preutno geslo ovog genocida bilo je: Potpuno oistiti Ameriku od Indijanaca.
13 Sombart, W. Cit. djelo, str. 45. 9 Godine 1864. odred majora Chiwingtona je na prepad napao naselje Cheyenna i pobio sve koji su se tamo zatekli. Ameriki vojnici su skalpirali ak i ene i djecu. Nakon nekoliko godina na rijeci Washita, kao rezultat novog podmuklog napada koji je izveo general Custer, istrebljenje Cheyenna bilo je dovreno. Vlada SAD-a 1862. godine donosi Zakon naseljavanju Zapada, tj. indijanskih teritorija. Kako bi stimulirala bijelce za borbu protiv Indijanaca, svakom kolonistu je obeala besplatnih 160 jutara dobre zemlje u trajno vlasnitvo. Indijanci - vlasnici ove zemlje - stavljaju se izvan zakona. Do kraja ezdesetih godina po cijeloj zemlji provode se masovni progoni i ubojstva Indijanaca. Sauvano je pismo jednog od prvih kolonista Kalifornije: ... esto sam se sporio sa Goodom Indijancima. Good smatra da je potrebno ubijati svakog mukarca i enu, ali Indijanke treba ostavljati ive. A meni je bilo jasno da mi trebamo ubijati i indijanske ene. Vlasti mnogih drava u SAD-u su plaale velike svote novca za svaki skalp ubijenog Indijanca. Na taj nain ameriki vojnici su se iskupljivali pred nadreenima. I danas se u amerikim muzejima uva golema koliina ovih skalpova. Kongres SAD-a 1871. godine ratificira Zakon indijanskim rezervatima. Nakaznije od zloina drevnih egipatskih faraona, koji su preseljavali narode, ovaj Zakon je legalizirao totalnu pljaku Indijanaca, preobrazivi prave vlasnike zemlje u obespravljene robove ostavljene na milost i nemilost sitnim federalnim slubenicima. Godinu dana poslije donoenja ovog Zakona federalni opunomoenik za indijansko pitanje je ovako okarakterizirao dravnu politiku SAD-a prema Indijancima: Potrebno je jasno shvatiti da se odnosu civilizirane drave prema divljacima ne moe postaviti pitanje asti nacije. S divljim ljudima je potrebno postupati isto kao i s divljim ivotinjama. To znai postupati s njima onako kako je u danoj situaciji najjednostavnije: ratovati, nanijeti im poraz ili se spaavati od njih bijegom. Indijanac se treba u rezervatu osjeati onoliko dobro, a izvan njega onoliko loe koliko je to potrebno vladi. Oni koji se pokau poslunima, dobit e hranu i dravnu zatitu. A one koji se budu loe ponaali, potrebno je odmah kanjavati ili unitavati.... Sasvim je oigledno kako dravna politika SAD-a prema domicilnom narodu Amerike oponaa idovsko-talmudski model odnosa idova prema gojima (akumi, nohri itd.). Taj isti odnos prema drugim ljudima kao prema stoci, ta ista zaprepaujua surovost i osjeaj da im je sve doputeno, susree se kod fanatinih idova. Odnos prema zemlji i imovini Indijanaca kao niijoj, slobodnoj, takoer ponavlja jednu od temeljnih normi Talmuda koji vlasnitvo neidova smatra slobodnim jezerom. Rukovodei se ovim principom, 10 idovsko-masonska vlada SAD-a je 1899. godine obznanila poetak novog grabea indijanske zemlje koja im je tek nedavno bila zapisana zauvijek - amerika vlada, slino idovskim boljevicima u Rusiji, odluila je jo jednom konfiscirati indijansku zemlju. Organizirana je ope amerika kampanja imenovana Trkom. U pozivu vlade SAD-a je pisalo: Svaki bijeli graanin Sjedinjenih Drava koji eli dobiti besplatnu zemlju treba se 22. travnja 1899. godine javiti na ranije odreen poloaj. Toga dana, u osam ujutro, bit e dan signal za start. Svaki uesnik 'trke' dobit e besplatno onaj dio zemlje koji osvoji prije drugih. Najbri dobivaju vie od ostalih! Ove trke su okupljale tisue bijelaca koji su se eljeli okoristiti na raun Indijanaca. Svaki sudionik je drao u ruci komad bijelog platna. Prvi koji bi uspio postaviti svoju bijelu zastavicu na jo nezauzeti indijanski teritorij, postojao bi njegov vlasnik. Tako je na amerikoj zemlji trijumfirao talmudski duh. Prvobitna akumulacija kapitala, koja je dala mogunost SAD-u da uspjeno razvije svoju ekonomiju, bila je ostvarena na raun trgovine robljem, eksploatacije robova, pljake indijanske imovine i njihovog teritorija. Mit amerikim kolonistima koji svojim radom osvajaju zemlju je ista takva izmiljotina kao i mit amerikoj demokraciji. Golemi dio zemlje kultivirali su Indijanci, a ne bijelci. Zemlja na kojoj su bijeli okupatori poinjali od nule, bila je osvojena i kultivirana rukama robova. Bijeli osvajai su razruili civilizaciju i kulturu Indijanaca koja je po svojim duhovno-moralnim vrijednostima bila na mnogo veem nivou od judejsko-talmudske i pribliavala se kranskim shvaanjima. Patoloka surovost i gramzivost, koje su karakterizirale bijele okupatore Sjeverne Amerike, bile su apsolutno tue Indijancima. Opravdano su te bijele pridolice smatrali ljudima koji nisu sasvim normalni, koji su oteeni i koji jedino zasluuju saaljenje. Na taj nain bijele osvajae Amerike promatrali su ruski pravoslavni sveenici na Aljasci i u Kaliforniji, hrabro razobliavajui njihove razbojnike podvige. Istinsko kranstvo je uvijek titilo Indijance od surove samovolje i pljake njihove imovine. Na amerikim teritorijima, koji su sve do XIX. stoljea pripadali Rusiji, Indijanci su u potpunosti opstali. tovie, mnogi od njih koji su primili kranstvo uspjeli su i ouvati svoju kulturu.
SAD KRISTALIZACIJA JUDEJSKO-MASONSKOG DUHA
Avangarda i epicentar nastanka idovsko-masonske civilizacije bile su Sjedinjene Amerike Drave. U temelju njihove politike organizacije postavljen je princip drevne Judeje. Poslije povratka idova iz Egipta u 11 Palestinu, njen teritorij je podijeljen na dvanaest dijelova i drijebom na dvanaest plemena Izraelovih. Svakim dijelom se upravljalo prema vlastitim zakonima i tradiciji, ali su svi bili podinjeni zajednikom Sanhedrinu. To isto naelo su primijenili i oevi-osnivai SAD-a (gotovo svi su bili lanovi masonskih loa u kojima su veinu inili idovi). Objedinjeno je trinaest drava, od kojih je svaka imala svoje lokalne zakone i tradiciju, ali su sve bile podinjene federalnom centru koji je od poetka postojanja SAD-a bio formiran i potpuno kontroliran od masona. Gotovo u svim masonskim loama Sjedinjenih Drava vise portreti oeva-osnivaa, odjevenih u masonsku odoru, medu kojima se naroito istie lik prvog predsjednika SAD-a, Georga Washingtona sa svim masonskim insignijama najvieg stupnja. 14 Prvi projekt SAD kao drave bio je razraen 1748. godine od strane utemeljitelja i glave amerikog masonstva Benjamina Franklina. 15
Ovaj mason visokog stupnja cijeli je svoj ivot bio povezan s idovskim krugovima, a sam sebe je smatrao ekonomom idovskog kapitala. Njegova krilatica novac je iskovana sloboda postala je svojevrsni simbol amerikog, tj. idovsko-masonskog, shvaanja slobode kao posjedovanja novca pod bilo koju cijenu. Deklarativno klanjanje Mamonu Benjamina Franklina i drugih oeva-osnivaa SAD-a direktan je dokaz da su, od samog poetka, u temelje ove drave bili poloeni idovsko- talmudski, a ne kranski principi. Deklaraciju nezavisnosti, koja je oznaila poetak stvaranja SAD- a, potpisao je veliki broj masona, a meu njima i, ve spomenuti, prvi ameriki slobodni zidar Benjamin Franklin. 16
Dijete idovsko-masonske ideologije je i ustav SAD-a - najdvoliniji pravni dokument u povijesti ovjeanstva. Proklamirajui slobodu i demokraciju, taj ustav je dopustio Amerikancima da lie prava graanstva autohtono stanovnitvo ove zemlje - Indijance (oni su to pravo dobili tek u XX. stoljeu), gotovo sto godina omoguavao je robovlasnitvo i trgovinu robljem liavajui izvornog prava veinu stanovnitva zemlje (crnce i Indijance) i doputao neshvatljivu proizvoljnost i bezakonje bogatih u odnosu prema siromanima. Godine 1857. Vrhovni sud SAD-a je donio ovakvo rjeenje ustavnosti trgovine robljem: U dananje vrijeme pravo vlasnitva nad robovima jasno je i nedvosmisleno utvreno Ustavom. Pravo trgovine robovima, kao obinom robom ili imovinom, garantirano je graanima u svakoj dravi.
14 Osobno sam vidio takve slike i portrete u masonskim loama SAD u kojima sam imao prilike da boravim. 15 Moramarko M., nav. djelo, str. 105-106; u Z. M. u u u. ., 1973. s. 257. 16 Clausen Henry (330) Masons who helped shape our nation, Supreme Council, 1976., p. 9. 12 Jedino ovlatenje koje je bilo dano Kongresu povezano je s obavezom zatite prava vlasnika. 17 Tek 1870. godine u Ustav je bila unesena ispravka koja je zabranjivala da se crnci liavaju izbornog prava. Svi elnici, i oko treina uesnika Konventa, koji su se sastali i donijeli ovakav ustav, bili su masoni. 18 U formiranju temeljnih dravnih dokumenata i ideologije SAD-a odluujuu ulogu je igrao fanatini masonski red iluminata, koji je, po poetnim slovima grkih rijei Filozofija neka bude vodi i princip ivota u Americi dobio ime Phi-Beta-Kaapa. Ovaj red se pojavio na amerikom tlu 1776. godine. Njegovo osnivanje u Americi vezuje se uz Thomasa Jeffersona, kasnijeg predsjednika SAD-a. 19 Kao to je zapazio istraiva drutva Phi-Beta-Kaapa, koji je ivio u XIX. stoljeu: ova tajna sotonistika organizacija predstavlja veliku opasnost za drutvo, njegove graanske i religiozne institucije. 20 Ideologijom iluminata bio je proet i pogled na svijet prvog amerikog predsjednika Georga Washingtona koji je u pismu svom prijatelju, pastoru F. B. Schenaideru, priznao: Uope nisam bio sumnjiav prema irenju doktrine iluminata i jakobinskih principa u SAD. Upravo suprotno, nitko ne moe biti zadovoljniji ovom injenicom, od mene (Pisma G. Washingtona, izdanje 1941. godine). Kao to primjeuje povjesniar masonstva: I danas se ameriko masonstvo ponosi svojim 'oevima-osnivaima', a mnogi slobodni zidari podvlae masonski sadraj osnivakih principa Deklaracije 1776. 21 Kao to je govorio ameriki mason visokog stupnja (33) H. Clausen, masoni su formirali ameriku naciju. U tome je bezuvjetno bio u pravu. Cijeli politiki i socijalni sustav SAD-a je nikao na osnovama idovsko-talmudske ideologije masonskih loa koja ga je proela duhom surovosti, pohlepe, licemjerja, dvolinosti, vjere u vlastitu predodreenost, izabranost i osjeajem nadmonosti i prezira prema ljudima koji ne priznaju ovaj surovi sustav. Poevi izgradnju dravnog ustroja SAD-a, glavni ameriki masoni G. Washington i B. Franklin uvukli su u nj svoju brau po loama i idovske pekulante (a to je najee bilo sjedinjeno u istoj osobi). Prvi ministar vanjskih poslova SAD-a je postao Robert Livingstone, veliki majstor masonske loe drave New York. 22
17 Z. M., nav. djelo, str. 264. 18 Kleinknecht C.F. Anchor f liberty The supreme council, 330... Washington, 1987., p. VII. 19 A ritual and illustrations of freemasonry... and the key to the Phi Beta Kappa. London, 1880. p. 249. 20 Isto. 21 Moramarko M., nav. djelo, str. 166. 22 Clausen H., nav. djelo, str. 14. 13 On je poloio vrste masonske temelje vanjskopolitikom resoru SAD-a, formiravi njegov rukovodei kadar iskljuivo od slobodnih zidara. Dva druga istaknuta masona, Robert Morris i Alexsander Hamilton, formirali su na istim temeljima dravni sustav financija i poreza preobrazivi ga u sredstvo za osobno bogaenje. Morris, koga je u masonsku lou primio osobno George Washington, bio je postavljen od strane predsjednika za prvog ministra financija SAD-a. Na inicijativu G. Washingtona i Morrisa 1782. godine formira se prva dravna banka SAD-a, u kojoj su glavni dioniari bili vodei masoni Franklin, Jefferson. Hamilton, Monroe i Yay. 23 Prvi vrhovni sudac SAD-a je bio brat John Marshal, a ostao je na ovoj dunosti sve do smrti 1835. godine. Tijekom vie desetljea na ovom poloaju Marshal je postavio temelje masonskog pravosua SAD- a, preobrazivi ga u objekt ismijavanja pravednosti i zdravog razuma. Prihvaanjem, na njegovu inicijativu, amerikih zakona, deklariranjem za slobodu i demokraciju, jedan dio stanovnitva Amerike pravno je preobraen u stvar (crnci), a drugi dio u strance (Indijanci). Masonska femida potpuno je ignorirala albe Indijanaca i crnaca zbog genocida i pravnog izrugivanja. Za vrijeme slube brata Marshala istrijebljeno je nekoliko milijuna Indijanaca, a njihov teritorij i imetak zaposjeli su bijeli osvajai. Federalni grad, kasnije glavni grad SAD-a, Washington, prema masonskim izvorima, gradili su masonski arhitekti koje je predvodio James Hoban (prvi majstor masonske loe 1), koga je 1792. godine za glavnog arhitektu postavio osobno George Washington. 24 Budui da je grad podizan na praktiki pustom mjestu, pred masonskim arhitektima su bile velike mogunosti. Prilikom izrade projekta koristili su figure i simbole masonskih rituala. Glavne arhitektonske dominante budue prijestolnice idovsko- masonske civilizacije postali su predsjedniki dvorac (kasnije nazvan Bijela kua, a njega je gradio sam brat Hoban), masonski hram (prvobitno je bio planiran kao novi Solomonov hram) i masonski Memorijal (kasnije Memorijal masonu Thomasu Jeffersonu). Ako se pogleda urbanistiki plan Washingtona, jasno se zapaaju figure masonske simbolike. 25 Od Bijele kue i Memorijala idu linije koje se sijeku u masonskom hramu, oblikujui sliku estara. Iz ptije perspektive na tlocrtu grada dobro se uoavaju kljuni simboli slobodnih zidara -
23 Isto., str. 16. 24 Isto., str. 19. 25 Blevins Gary. 666 The Final warning. Beauty of the Beast - ancient Mystery code revealed, Votdministries. 1990., p. 106.-109. 14 kutomjeri, estari, ravnala, pentagrami. Na gornjem dijelu Bijele kue Hoban je postavio pet pentagrama koji predstavljaju simbol masonske vlasti. Ameriki masoni su mnogo vie od njihove zapadnoevropske brae pridavali naroiti znaaj simbolici podrijetlom iz idovske Kabale, nalazei u njoj zalog svoje snage. Ovo se u znatnoj mjeri moe objasniti time to je u SAD-u u masonskim loama bilo mnogo vie idova nego u Europi, a neke su se u potpunosti sastojale od njih. 26 Masonska simbolika je prisutna u mnogim dravnim dokumentima SAD-a, a prije svega na novanicama. 27 Pogledajmo, primjerice, novanicu od jednog dolara. U njenom lijevom dijelu nalazi se zarubljena piramida na ijem vrhu dominira trokut s okom Velikog Arhitekta svemira, to je obino simbol na dokumentima masonskih loa. Kod slobodnih zidara Veliki Arhitekt Svemira je okultni objekt idolopoklonstva, tako da natpis U Boga vjerujemo, koji stoji paralelno s piramidom, djeluje kao uasno bogohuljenje, jer se istiniti Bog ovdje svetogrdno zamjenjuje objektom masonskog oboavanja. Piramida ima trinaest slojeva u kojima svaka opeka simbolizira mjesto svakog naroda i ovjeka u odnosu prema vrhu. Simbol vladajueg vrha - trokut s okom Velikog Arhitekta Svemira - ovjenan je latinskim natpisom od trinaest slova i kao da potvruje pravo izabranog naroda na svjetsko gospodstvo. Broj 13, koji u okultnim ritualima predstavlja jedan od simbola sotone, prisutan je u mnogim crteima novanica od jednog dolara. Slubeno se smatra da oznaava broj prvobitno ujedinjenih drava. Zapravo - kako mi je otvoreno rekao jedan rozenkrojcer iz Los Angelesa - broj trinaest, osim opeg okultnog znaenja, simbolizira i idovski narod koji se sastoji od 13 dijelova - 12 plemena Izraelovih i trinaestog plemena koje je prilo Izraelu primivi judaizam, a to su Hazari koji danas ine veinu idova 28 , kao i duhovni idovi - masoni. Pod simbolikom piramidom svjetskog gospodstva izabranog naroda ispisane su rijei koja odraavaju glavni cilj idovsko-masonske civilizacije - Novi poredak zauvijek. U desnom dijelu novanice naslikan je orao koji nosi tit s trinaest traka, drei u desnoj pandi granicu akacije s trinaest listova i trinaest pupoljaka. Akacija je u masonskoj simbolici Sveto drvo mudrosti i
26 Who brought the Slaves to America..., p. 7. 27 Kalai D., simbolici dolara, Literaturnaia Rossiia, 8. 1. 1993. 28 Nije uzalud A. Koestler nazvao svoju knjigu Hazarima: Trinaesto pleme (vidi: Koestler A.: The Thirteenth Tribe, 1976.). 15 znanja. 29 Ovdje granica akacije simbolizira masonsku prosvjeenost nad svijetom. Za one koji ne prihvaaju masonsku prosvjeenost. orao u lijevoj pandi nosi trinaest strijela koje prijete svakom od trinaest slojeva porobljenog ovjeanstva. I da ne bi bilo sumnje u emu se sastoji glavni smisao Novog poretka zauvijek, orao u kljunu dri lentu s latinskim natpisom - geslom koja se sastoji od trinaest slova - Iz mnotva jedno, tj. iz mnotva naroda stvoriti jedinstveno kozmopolitsko stado kojim e upravljati izabrani narod u koji i masoni sebe ubrajaju. Kao lako prepoznatljiv simbol izabranog naroda, nad orlom lebdi Davidova zvijezda (znak judaizma i Izraela), koja je sastavljena od trinaest masonskih petokrakih zvijezda. U danom sluaju ona tono odraava trinaest Izraelovih plemena. Razvoj masonstva u SAD-u je imao naroito fanatian karakter. Osim irenja prijestupnike sekte iluminata Phi-Beta-Kappa, meu amerikim slobodnim zidarima odrava se tradicija direktnog klanjanja sotoni u liku Bafometa. U kabalistikoj knjizi Zamke Velike Tore Bafomet se prikazuje u vidu rogatog jarca s enskim grudima koji prekrienih kopita sijedi na kugli zemaljskoj. Bafometu je na elu pentagram. Figura Bafometa je bila postavljena u takozvanom Vrhovnom vijeu svijeta, koji je 31. svibnja 1801. godine osnovao idov Isaaca Longa u gradu Charlestonu (drava Juna Carolina). Vijee je koordiniralo rad niza masonskih loa prireujui crne mise u koje su uvoeni ak i masoni niih stupnjeva inicijacije. Vijee je pretendiralo na vodstvo nad sotonistikim drutvima i organizacijama. Ova grana amerikog masonstva irila se u mnogim zemljama, izmeu ostalih u Poljskoj i predrevolucionamoj Rusiji gdje je njen opunomoeni predstavnik bio eslav inski koji se nije ustruavao sebe otvoreno nazivati sotonistom. Vrhovno vijee svijeta uvijek je biralo crne antipape meu kojima se naroito isticao Albert Pike koji je redovito sluio crne mise. Godine 1871. Pike je objavio knjigu Morali i dogma koja je meu slobodnim zidarima dobila naziv masonske biblije. Vrhovno vijee svijeta je bio neposredno povezan s njemu srodnom sotonistikom organizacijom - taborom vitezova-templara (formiran 1805.) koji je nastavio bogohulnu tradiciju izrugivanja Kristu i rituala klanjanja antikristu. Godine 1850. pojavio se masonski red Zvijezda Istoka (1870.) u ijim su sotonistikim orgijama sudjelovale i ene. Blizak im je bio Stari arapski red tajnog hrama koji je obnovio tradiciju tajnih ubojica - assasina.
29 U mnogim zemljama, primjerice u Francuskoj, izlazi masonski asopis Akacija, koji se distribuira samo medu slobodnim zidarima. 16 Godine 1832. nastalo je jo jedno tajno drutvo perfidnog fanatinog karaktera - Lubanja i kosti. Njegova alma mater je bilo sveuilite Yale, a osniva - mladi okultista koji je iniciran u masonstvo u Njemakoj, oito kod iluminata - William Russell. Od 1856. godine do danas lanovi ovog drutva koje je postalo svojevrsna elitistika sekta kojoj su pripadali mnogi uglednici SAD-a, izmeu ostalih i predsjednici, okupljaju se svake nedjelje u zdanju nazvanom Mauzolej na teritoriji univerzitetskog grada New-Haven, odravajui svoje sotonistike rituale, poput lijeganja u grob s lubanjom i kostima (lanovi ove sekte su, na primjer, bivi predsjednik SAD-a, Bill Clinton i njegov prethodnik Georege Bush). Pokuaji pojedinih lanova masonskih loa, a koji su u njih dospjeli poradi nesporazuma, da se razotkrije prijestupniki, mranjaki karakter masonstva, zavravali su se tragino. Tako su 1862. godine masoni progonili i ubili jednog svog biveg lana - Williamma Morgana koji je prijetio da e ih razotkriti. U poetku su ga pokuavali zaplaiti, publicirajui lanke s prijetnjama, a kada su shvatili da u tome nee uspjeti, unajmili su ubojice. Surovi obraun s Morganom mnogim Amerikancima otvorio je oi u vezi masonerije. Cijelu zemlju je zahvatio val uznemirenosti. U mnogim mjestima masone su izbacivali s posla, nisu ih putali u kole i religiozne opine. Ovakav odnos prema masonstvu trajao je dvanaest godina (1826.-1838.), meutim masoni su uspjeli neke svoje protivnike potkupiti, a s nekima se tajno obraunati. Ve etrdesetih godina slobodni zidari vraaju izgubljene pozicije i pojaavaju podrivaku djelatnost protiv kranstva. Od samog nastanka amerikog drutva u njegovim njedrima isprepleu se idovi, masoni i poduzetnici a ovo troje se esto objedinjuje u jednoj osobi. Masonski hramovi (templovi) grade se kao dvorci s raskonim interijerima. Mnogi financijski i privredni poslovi prije negoli bi dobili konaan oblik, prvobitno se razmatraju s braom. idovski duh stjecanja, zarade i klanjanja Mamonu kultivirao se u masonskim hramovima kao uobiajeni stil ivota. Masonski hramovi, kao i njima bliske masonske organizacije, poput, Rotary ili Lions klubova, odgajali su poseban tip ovjeka, koji je daleko od kranskih ideala i koji ivi prema talmudskim principima. Kao to je u knjizi Ljudi i narodi Amerike pisao pukovnik T. Hamilton: Mamon je njihov idol, oni ga ne potuju samo na rijeima, ve i svom snagom svoga tijela i due. U njihovim oima cijela zemlja nije nita drugo nego burza i oni su uvjereni da nemaju drugog zadatka na zemlji nego postati bogatiji od svojih susjeda. Pohlepa je ovladala svim njihovim mislima, a zamjena jednih predmeta trgovine drugima, njihov je jedini odmor. 17 Nije potrebno rei da su znatan broj amerikih poduzetnika inili idovi, koji su diktirali ton i duh cjelokupnoj financijsko-privrednoj djelatnosti Amerike. Kranstvo je u SAD-u od samog poetka bilo prigueno idovskim duhom gramzivosti i pohlepe. Kao to je pisao rabinski unuk K. Marks: Praktina prevlast idovstva nad kranskim svijetom dostigla je u Sjevernoj Americi svoj nedvosmisleni i dovreni izraz u tome to se i propovijed Evanelja, san kranskog propovjednika, preobraa u robu, to kupac koji je bankrotirao, poinje misliti Evanelju, a obogaeni propovjednik Evanelja poinje se baviti trgovakim pekulacijama. ak i oni poduzetnici koji su se smatrali kranima, bili su, u pravilu, daleko od zapovijedi Novog zavjeta preobrazivi Kristov lik u simbol vlastitog materijalnog blagostanja. Istinska religija Amerike - pisao je A. Zigfrid, - jeste mistika (novanog - O.P.) uspjeha. ak je i predodba Kristu morala biti prilagoena ovoj shemi. Ameriki Krist - to je efikasan proizvoa, moglo bi se rei uspjean djelatnik, jer istinska vlast u Americi jest biznis. 30 Amerike crkve koje su se nazivale kranskim, u veini sluajeva to nisu bile jer su od samog poetka odbacile ono najvanije u Kristovim zapovijedima: odsutnost pohlepe i ljubav prema blinjem. Amerike crkve su postale golema komercijalna poduzea kojima su, u veini sluajeva, upravljali pokrteni idovi koji su zadrali duh idovstva i koji su se prema crkvi odnosili kao prema uspjenom biznisu. U crkvenim vijeima veinu su inili bankari, trgovci i drugi poslovni ljudi. 31 idovski duh gramzivosti dobio je u takvim crkvama moralno opravdanje. Veina kranskih crkava SAD-a su tako postale neprikrivene sluge idovskog kapitala. Usporedo s protestantskim i katolikim crkvama, podizani su i masonski dvorci koji su imali jedne te iste posjetitelje. Duh gramzivosti i prakticizma uvjerljivo je istisnuo ostatke kranske civilizacije zamjenjujui je poronom i izopaenom psihologijom pekulacije. Kao to je pisao ameriki povjesniar J. Adams: Preobraajui klasu pekulanata u vladajuu i jedinstvenu klasu Amerike, ova zemlja provodi eksperiment - ona zasniva svoju civilizaciju na idejama pekulanata. Druge klase koje se nalaze pod vladavinom klase pekulanata, brzo prilagouju ovim idejama svoju ivotnu filozofiju. Je li mogue izgraditi i ouvati veliku civilizaciju na temelju filozofije mjenjanice i jedne osnovne ideje - profita? 32
30 Cit. po: Davis D., Capitalism and its Culture ( ), ., 1949., str. 378. 31 Isto, str. 382.-383. 32 Adams J.: Our business civilization, N. Y., 1929., P- 31. 18 Stekavi svoj kapital na robovima, trgovini robljem, zelenatvu i lopovskoj trgovini s Indijancima, idovski pekulanti su diktirali ton gospodarskom razvoju Amerike. Kao to je ispravno primijetio Sombart: Sjedinjene Drave trebaju zahvaliti idovima zbog svog postojanja... Samo zahvaljujui prisustvu idovskog elementa, one su takve kakvima ih znamo - tj. upravo amerike. Jer ono to nazivamo amerikanizmom nije nita drugo u svojim glavnim crtama do kristaliziran idovski duh . 33 Do kraja XIX. stoljea idovi su uspjeli da uspostave kontrolu ili jednostavno da zavladaju kljunim granama amerikog gospodarstva - industrijom elika (Guggenhem), duhanskom industrijom, telefonijom, niskogradnjom (putevi). U idovskim rukama se naao itav niz najkrupnijih banaka pod ijom je kontrolom bio znaajan dio amerike privrede. Tako je, na primjer, Harrimanov sustav, iji je cilj bio objedinjavanje svih amerikih eljeznikih mrea, podravan i stimuliran uglavnom od strane newyorke bankarske kue Kuhn, Loeb & Co. Naroito je mnogo idova zauzelo vladajue poloaje na zapadu, prije svega u Kaliforniji. Prilikom osnivanja ove drave idovi su nametnuti kao suci, zastupnici, guverneri, gradonaelnici itd., a takoer prevladavaju u industriji: braa Seligman, William, Henry, Hessy i Hames - u San Francicku; Louis Sloss. Lewis Berstel - u Sacramentu; Helman i Newmark - u Los Angelesu. Najkrupnije financijske poslove tog vremena obavljali su idovski pekulanti kao to su bili Benjamin Davidson (uposlenik kod Rotschilda), Albert Priest iz Rhode Islanda, Albert Dyer iz Baltimorea, tri brata Lazar (osnovali su meunarodnu bankarsku kuu Lazar Freres u Parizu, Londonu i San Francisku), Zeligmani, Glaise Wormseri; Moritz Friedlender je bio jedan od monijih kraljeva penice; Adolf Sutro se bavio eksploatacijom Comstockskih kanala. 34 Poetkom XX. stoljea u SAD-u se formira moan idovski Financijski krug koji ine vodei idovski poduzetnici Kuhn, Loeb, Belmont, Lazard, Solomon, Ladenburg, Thalamann, Speyer, J. Schiff, Seligman i Guggenheim. 35
Godine 1912. ovi idovski bankari, sluei se podmiivanjem i ucjenom, dobivaju ozakonjeno pravo da vladaju financijama SAD. U zamjenu za novanu podrku u vrijeme izborne kampanje predsjednik- mason Woodrow Wilson potpisuje zakon sustavu federalnih rezervi, prema kojem raspolaganje financijskim resursima zemlje i emisija nacionalne valute prelazi u ruke meunarodnih idovski bankara. Zakon je bio formiran uz aktivno uee Paula Worburga i F. Vanderlipa (vodei djelatnici financijske grupe Kuna-Loeba), a takoer G. Davidsona, C.
33 Sombart W., nav. djelo, str. 44.-45. 34 Isto, str. 41. 35 Svi su pripadali masonskim loama. 19 Nortona i B. Stronga, predstavnika financijskog imperije J. P. Morgana koji je bio u tijesnoj vezi s Rothschildima. Kao to je primijetio lan Kongresa SAD-a, Lindberg, zakon sustavu federalnih rezervi je uspostavio najvei trust na svijetu. Kada predsjednik potpie ovaj zakon, nevidljiva vlast novca... e biti ozakonjena,. A kasnije je drugi kongresmen, L. MacFaden, dao jo dublju analizu ovog instrumenta idovske financijske vlasti: Kada je bio prihvaen zakon sustavu federalnih rezervi, na narod nije shvatio da se u SAD-u uspostavlja svjetski bankarski sustav. Postoji naddrava kojom upravljaju meunarodni bankari i industrijalci koji djeluju slono da bi svijet podinili svojoj volji. Sustav federalnih rezervi upinje se iz krajnjih napora prikriti svoje mogunosti, ali istina je sljedea - sustav federalnih rezervi je podinio vladu. On upravlja svime to se dogaa u naoj zemlji, i kontrolira sve nae meunarodne veze. On proizvoljno formira i rasformira vlade. 36 Amerika drava i drutvo su se preobrazili u idealan idovski zabran u kojem je duh pohlepe i gramzivosti sjedinjen sa sotonizmom idovsko-masonske ideologije izabranog naroda kojemu je sve doputeno. Mit nacionalnoj izabranosti Amerike bio je modificirani oblik idovskog uenja izabranom narodu. U odnosu s drugim dravama i narodima SAD ve tada obznanjuju idovski princip izabranosti i doputenosti svega. Godine 1823. dva visoko pozicionirana amerika masona - predsjednik SAD-a J. Monroe i dravni tajnik J. Adams - pripremili su dokument, koji je kasnije nazvan Monroevom doktrinom, ili Amerika Amerikancima, kojim se proklamiraju pretenzije SAD-a na dominaciju nad cijelom zapadnom hemisferom. Dokument je bio odobren i na sve naine propagiran od strane masonskih loa, koje su ga smatrale prvim korakom prema ujedinjenju svih zemalja Sjeverne i June Amerike sa Sjedinjenim Amerikim Dravama. Istrijebivi Indijance i zaposjevi njihove teritorije, ova masonska drava nastavlja svoju surovu agresiju dalje, zapljusnuvi svijet potocima krvi. Od panjolske je bila oteta Florida, od Meksika - ogromni teritorij Teksasa. Potom su SAD izvrile novu agresiju na Meksiko oduzimajui mu teritorije Novog Meksika i Sjeverne Kalifornije. Perfidnim napadom Amerikanci su iznudili od Engleske da im preda pravo na Oregon. Poslije 1848. godine SAD su izale na Tihi ocean cijelom obalom od Kanade do Meksika. Povrina SAD-a se od 1776. godine do danas poveala osam puta.
36 Cit. po: Ralph Epperson - Nevidljiva ruka ( . , , 1996., str. 241.) 20
SAD - OLIENJE ZLA JUDEJSKO-MASONSKE CIVILIZACIJE
Ruski narod je herojskom borbom protiv faizma uspio zaustaviti prodor judejsko-masonske civilizacije na teritorij Rusije, ali nije mogao zaustaviti prodor sve eeg prodiranja i iskoritavanja ove civilizacije u SAD-u i zapadnoj Europi. Cijelo razdoblje poslije Dugog svjetskog rata bilo je u znaku zloudnog razvoja antikranskog djelovanja. Zloudni tumor judaizma i masonstva je unitio sve ivotno vane centre nekadanjeg kranskog svijeta. Olienje svjetskog zla koji je donijela na svijet judejsko-masonska civilizacija jesu Sjedinjene Amerike Drave. Poslije gotovo dvije tisue godina trijumfa kranstva i duhovnih vrijednosti Novog zavjeta, ova zemlja postala je otvorena rana na tijelu kranskog svijeta simbolizirajui sve poroke i prijestupe koje je Isus Krist osudio kao smrtne grijehe - klanjanje Mamonu i bogatstvu, razvrat i homoseksualnost kao norme spolnih odnosa, kult moi i novca kojima se sve postie. Formirano je jednodimenzionalno drutvo u kojem faktiki ne postoji mogunost slobodnog duhovnog izbora. Svakom Amerikancu je doputeno birati samo u okvirima vrijednosti idovsko-masonske civilizacije. Korak nadesno i korak nalijevo znae za njega gubitak drutvenog poloaja, novca, karijere, socijalni ostrakizam. Formiran je sustav perfidnog ropstva u kojem ivi velika veina stanovnitva SAD-a. Drutveno-politiki sustav SAD-a predstavlja krajnju formu totalitarizma, apsolutnijeg i opasnijeg nego to je to bio, na primjer, totalitarizam nacistike Njemake. Tijekom dvjesta godina Amerikanci biraju svoje predsjednike izmeu dva kandidata koja su im ve ranije pripremili idovsko-masonski zakulisni krugovi. Zbog opeg duha gramzivosti, tijekom cijele povijesti Amerike nije bilo ni jednog asnog predsjednika koji, na ovaj ili onaj nain, nije zavukao svoju ruku u dravnu riznicu. U SAD-u je to pravilo i birai se odnose prema slabostima svojih predsjednika s razumijevanjem i suosjeanjem. Sjedinjenim Dravama upravljaju nemoralne linosti. Danas cijela Amerika zna da je predsjednik Clinton razvratnik, prostak i meetar, ali ga ipak podravaju. Svakodnevno se objelodanjuju skandali povezani s financijskim makinacijama, korupcijom i drugim kriminalnim radnjama koje provode moni i bogati, i svi se oni, po pravilu, zatakavaju pomou skupih odvjetnika. Pravosue se u Americi, kao i sve drugo, prodaje i kupuje. Sjeam se da sam 1995. godine bio svjedok ope amerike farse u vezi sa suenjem sportau-milijunau zbog zvjerskog ubojstva dvoje 21 ljudi. Gotovo tri mjeseca se od jutra do veeri preko televizije sva Amerika naslaivala detaljima ovog stranog zloina. Svim Amerikancima je bilo savreno jasno da je on poinitelj. Ubojica je, da bi izbjegao kaznu, potroio milijune dolara i sud ga je oslobodio. Nitko se od Amerikanaca nije zaprepastio - prialo se, pa se zaboravilo. Svaki narod ima svoju ideju i svoje heroje kojima se klanja. U povijesnoj Rusiji heroji su bili ljudi koji su sabirali Duh Sveti - pravoslavni sveci i asketi, vojnici i asnici koji su se borili za rodnu zemlju, a ideja je bila - vjera u mo i procvat Rodine i drave, u nepokolebljivost Ruske crkve. Osobni interesi su za ruskog ovjeka znaili mnogo manje, nego interesi Crkve, Domovine i Drave. To je bio model ivota izgraen na duhovnim vrijednostima Novog zavjeta. Sasvim drukije se izgraivao ivot u SAD-u. U temelje psihologije stanovnika ove zemlje su poloeni talmudski principi gramzivosti i prava da se pljakaju i ubijaju tuinci da bi se zavladalo njihovom zemljom i imovinom. Za veinu Amerikanaca heroji su postali pirati, banditi i drugi uspjeni kriminalci. Obilazei, u cilju istraivanja, jedan od glavnih gradova Sodome i Gomore u SAD-u, Las Vegas - svjetski centar kockanja, homoseksualnosti i prostitucije - vidio sam svojim oima da su na zidovima nekih kockarnica, u zlatnim okvirima, visjeli portreti pirata i bandita (poput Al Caponea). Da bi privukli klijente, pored jedne od kockarnica na jezeru je prireivana pomorska bitka izmeu piratskih i britanskih ratnih brodova. Praeni poklicima odobravanja od strane Amerikanaca, uvijek su pobjeivali, naravno, pirati. Las Vegas, kao i drugi slian kriminogeni centar u Americi, Atlantic City, svakodnevno posjeuju desetine tisua Amerikanaca. Na glavnoj ulici, koja se protee kilometrima, s obje strane su kasina izmeu visokih hotela koji stoje na usluzi tisuama prostitutki i homoseksualaca. Upravo se u ovim kockarnicama moe shvatiti glavna strast i udnja Amerikanaca - elja da se stekne novac, da se postane bogat pod bilo koju cijenu. Kada se vide tisue osoba izoblienih od kockarske strasti i pohlepe, kada se vide oi zaarene od uzbuenja, moe se shvatiti kriminalna priroda Amerike koja je opasna za cijeli svijet. Najvaniji u amerikoj drutvenoj svijesti su novac, stvar i roba. ivot je podinjen beskonanoj trci za sve novijim i novijim robama i uslugama. Potroaka utrka i preobraaj ovjeka u stroj za stvaranje novca zakon su amerikog drutva. U Americi su se okupljali ljudi lieni nacionalne svijesti, ili ak oni koji su se stidjeli svoje bive domovine. Dolazei tamo oni su se osjeali poput kopaa zlata u Kaliforniji. 22 Amerikanizam uvlai u potroaku utrku pod svaku cijenu desetine milijuna ljudi inei ih robovima poronog i nitavnog svjetskog poretka koji proturjei ovjekovoj duhovnoj prirodi i pretvara ga u primitivno i besadrajno bie. Degradacija i izraivanje linosti postaju paradigma razvoja amerikog drutva. Novac i stvari popunjavaju mnogim Amerikancima prazninu u njihovoj dui, nitavnost i prijestupniki karakter njihovih misli i elja. Amerikanci ive u stalnoj trci za stjecanjem stvari. S manijakalnom dosljednou oni odbacuju ili prodaju u bescjenje dobre stvari da bi kupili nove. Takozvani garage sale (rasprodaja osobnih stvari po garaama) tipina je nedjeljna slika u bilo kom gradu ili mjestacu u SAD. Glavni nacionalni vid odmora i zabave jeste shopping (kupovina stvari), tako da esto i itave porodice Amerikanaca idu po prodavaonicama da bi kupovale uglavnom nepotrebne stvari, a zatim dugo priaju kupovini sa susjedima i poznanicima. Ameriki gulag, tj. desetine milijuna ubijenih i muenih Indijanaca i crnaca, postao je fundament kulture amerikanizma, koja je u devedeset posto svojih modela orijentirana na kult bogatstva i gramzivosti, oduevljavanjem, nepostojanja granica za mone i bogate, to se prikriva licemjernim razmiljanjima demokraciji i pravednosti. Amerikanci su veinom krajnje jednodimenzionalan narod. Sve njihove ivotne vrijednosti su fokusirane na zaradu novca i potroaku trku. Oko ezdeset posto Amerikanaca uope ne ita knjige, a ako i itaju, to su prije svega detektivski romani i pornografska literatura. Veina ih sve slobodno vrijeme provodi kraj televizora, gledajui krimie i zabavne emisije koje su, po pravilu, proste i besadrajne. U kulturnom smislu to je, na alost, najmanje zanimljiv narod na svijetu. Kultura za njih nije duhovna sredina, nije unutranja potreba, ve neka vrsta raskoi koju mogu, kako im se ini, dobiti za novac. Sve znaajno to je nastalo na teritoriji SAD-a u oblasti kulture stvoreno je usprkos amerikanizmu, kao akt suprotstavljanja. Od Edgara Alana Poa, Marka Twaina, Walta Whitmana, preko Jacka Londona, Theodora Driesera, O'Henryja, Sinclaira Lewisa, pa do Ernesta Hemingwaya, Jeroma Salingera, Wilijema Faulknera - sva prava knjievnost je protest protiv amerikanizma, estok spor sa masovnim vrijednostima Amerike. Jo u prvoj polovini XIX. stoljea ameriki pisci i mislioci Ralph Waldo Emerson, Thorean, Nathaniel Hawthorne otro su razobliavali amerikanizam koji preobraava ovjeka u stroj za pravljenje novca. Zamjena za pravu kulturu u amerikom drutvu postali su filmski i televizijski biznis, iji su simbol linosti poput Scwarzeneggera ili Stallonea, koji utjelovljuju svo sivilo, banalnost i primitivnost amerikog filma. Odsustvo ivih ljudskih osjeaja, duhovna ubogost i nitavnost 23 amerikih filmova, naravno, ne moe se kompenzirati izraajnim trikovima i bojama, dinaminim scenarijem, uzbudljivim scenama nasilja i seksa. Filmovi za koje se danas u Americi dodjeljuju najvie nagrade predstavljaju regresiju u kulturi ovjeanstva jer preobraavaju ovjeka u uproeno bie koje operira primitivnim pojmovima, abloniziranim govorom, osmjesima i frazama. U pojmovima svjetske kranske kulture amerika filmska industrija pod nazivom Hollywood predstavljaju negativnu vrijednost, oduzimanje iz riznice ljudske duhovnosti. Od samog poetka Hollywood je bio zamiljen od strane idovski pekulanata kako bi se podrivala kranska kultura, da se kranski narodi preobraze u tegleu stoku kojom je lako upravljati. ablonizirani i primitivni likovi i heroji koje je Hollywood stvorio, u svjetlu dvijetisugodinje kulture izgledaju kao uvreda nanijeta visokim duhovnim vrijednostima Novog zavjeta. Novac, razvrat, uboge predstave bogatstvu i ljepoti ivota, osakatile su svijet mnogih pokoljenja na Planetu. Uvijek se nalazei pod neposrednim upravljanjem vlastodraca judejskog svijeta, Hollywood stvara lane ivotne orijentire i uzore, navodei slabe due da se klanjaju zlatnom teletu, da jure za bogatstvom i vanjskim uspjehom. Hollywoodski glumci i takozvane zvijezde su, po pravilu, duhovno i moralno osakaeni ljudi ija vanjska ljepota skriva unutranje nitavilo i prazninu. Praktino, sve takozvane hollywoodske zvijezde su linosti koje su nesposobne ne samo prenositi gledaocima ispravna osjeanja i uzore, ve se ne mogu snai ni u vlastitom ivotu. Veina od njih su homoseksualci, narkomani, apsolutno nemoralni i rasputeni ljudi. Ruganje nad osjeanjima desetina milijuna krana predstavlja stvaralatvo idovske pjevaice Madonne. Pomou novca idovskih bankara stvoren je ogroman napuhani balon kojem zapadni idovi - showmani, sa oiglednim ritualnim izrugivanjem, daju sveto kransko ime Madonna (Bogorodica, Sveta Djevica Marija). Otvorena razvratnica u ivotu, bludnica (govorei jezikom krana) koja je prakticirala i lezbijstvo, izrugivala se nad svetim likom kria, pjevajui svoje nedarovite, banalne pjesme, razgoliujui se i manipulirajui kriem meu svojim nogama. Ritualno izrugivanje nad kranskom kulturom ogleda se u svemu, a prije svega u modi koju idovski kreatori nameu drutvu. Svijet takozvane visoke mode, koji obino financiraju idovski bankari, zaista je antikranski ispad, otvoreni izazov vrijednostima Novoga zavjeta, i u pravilu ga stvaraju izopaene linosti - homoseksualci, narkomani, 24 prostitutke. 37 Zapadni kreatori ne tee da uzdignu ovjeka, ve najee nepristojno izrabljuju njegovu niu bioloku prirodu. Obnaenost tijela preko granica kranske pristojnosti vie ne zadovoljava zapadne kreatore. Devedesetih godina zapadna moda je postala arena bogohulnog ruganja kranskim svetinjama. Poznata amerika idovka, koja se slino Madonni predstavlja kranskim imenom, Donna Karan, stvorila je novi pravac u amerikoj modi u kojem se koriste tradicionalna kranska odjea i obris kria. Manekenke koje su hodale po pisti, bile su odjevene u odjeu slinu redovnikoj, pri emu kri nije visio na grudima, ve ispod pojasa, meu nogama. 38 Osobiti element amerike antikranske mas-kulture postala je rock-glazba. Njen zaetnik je bio otvoreno antikranski nastrojeni idovski pjeva Elvis Presly. Ovaj narkoman, koji je svoj skandalozni ivot zavrio zbog prevelike doze narkotika, postao je lani idol zapadne antikranske mladei. Poslije smrti, ovom otvorenom sotonisti je bilo postavljeno mnotvo spomenika u SAD i Izraelu. Jedan od njih, podignut 1996. godine u Tel Avivu, postao je mjesto masovnog hodoaa idovske mladei. Svjedoci navode da vodii govore hodoasnicima da je Presley stalno isticao da on nije samo pjeva, ve prije svega idovski pjeva. Jedan od rabina, koji je razgovarao sa idovskom mladei naroito je naglasio da je Presley uradio na podrivanju reakcionarne kranske svijesti vie, od cijele vojske propovjednika. Formiranje antikranske kulture u SAD-a poinje od djetinjstva, ulijevanjem ideologije Wolta Disneya u svijet maliana. Ovaj poznati ameriki mason 39 razradio je specijalnu metodu deformacije djeje svijesti, prenosei akcent njihove pozornost s tradicionalnih kranskih vrijednosti i predodba na beznaajne ivotne detalje i propagandu homoseksualnosti, pornografije, izrugivanja nad vjerom itd. 40 Putem
37 Kao to je priznao u uskom krugu poznati kreator - homoseksualac Gianni Versace, koga je nedavno ubio jedan od njegovih ljubavnika: Veina manekenki i fotomodela uglavnom zarauju novac kao obine prostitutke za bogate ljude. (Sex and Model, N.3, N.Y.) 38 New York Times, Tjedni pregled (na ruskom), rujan 28. studeni 11. 1993. 39 Denslow W. R., 10.000 famous freemasons 1958.-1959. Vol. 1. 40 ovome je ve odavno govorio pravoslavni monah Serafini (Royz). Za njega je diznijevtina bila olienje primitivnosti i lai, svega onog to zatvara put ovjeku prema Istini. Amerika asocijacija za zatitu obitelji je 1996. godine pozvala krane SAD-a da bojkotiraju kompaniju Walt Disney. Spisak njenih dostignua koja je navela asocijacija: propaganda homoseksualizma 12 puta; ismijavanje vjere - 4 puta, pornografija - 3 puta i ostala dostignua - narkomanija, pedofilija, izgovaranje bestidnih rijei - po jedan put. Predsjedniku kompanije, masonu Eisner, bile su poslane stotine tisua 25 doivljaja svijeta kroz igru i umjetne bezbrinosti djeca se liavaju temelja za ukorijenjene kranske vrijednosti u svijet - dobrote, savjesnosti, nesebinosti. ivot se pred djetetom pojavljuje kao igra ili zabava u kojoj su glavni elementi novac i borba za vlast. Mnogobrojne serije svemirskim ratovima i super junacima rue kod djece uroeni osjeaj dobrote. Animirani filmovi i kompjutorske igre usauju u njihovu svijest nasilje i tenju da se podravaju super junaci koji se lako obraunavaju sa svojim neprijateljima na najrazliitije naine - ubijajui ih, diui u zrak, komadajui na dijelove, spaljujui u vatri, guei u vodi i sl. Ukljuujui se u nestvarni svijet nasilja i ubojstava, ameriko dijete se odrastanjem privikava na nasilje kao na narkotik, stjeui potrebu da vidi i doivi sve vie i vie scena nasilja i ubojstava. U mladikom uzrastu takvo dijete vie nije u stanju gledati normalne filmove niti itati dobre knjige. Oni mu se ine dosadnima. Postavi odraslo, ono daje prednost akcijskim filmovima, filmovima strave i uasa i raznim trilerima. Daljnje moralno obrazovanje mladi Amerikanac dobiva iz promidbenih spotova koje upija zajedno s majinim mlijekom. Iza naizgled bezopasne reklame skriva se presija koja klonira ljudske due nesvjesno da ih i neprimjetno navode na iste osmijehe, iste geste i grimase. Dijete svijet doivljava, prije svega, kao proces potronje roba i stvari. Dijete koje je odgajano na ideologiji Wolta Dsneya i reklamnih spotova nije vie sposobno akceptirati normalnu kransku kulturu, ve postaje privrenik takozvane masovne ili subkulture. Uostalom, s pravom kulturom ovaj antikranski fenomen nema nikakve veze. Istinska kultura uzdie linost, ini je duhovno bogatijom, dok subkultura sputa ovjeka na nivo ivotinje, preobraavajui ga u roba poroka i niskih strasti. Ljudska dua je kastrirana i on postaje nesposoban za normalne ljudske osjeaje i doivljaje. Amerikanci odgajaju svoju djecu, prije svega, kao bezvjernike i egoiste koji ne vole naroito rad i vie vole zabavu. Godine 1997. ameriki asopis Parents (Roditelji) 41 proveo je anketu meu 7700 roditelja iz SAD-a i Kanade ivotnim vrijednostima amerike porodice. Prema rezultatima ove ankete bila je sastavljena tabela osnovnih ivotnih i obiteljskih vrijednosti, prema redoslijedu njihove vanosti u oima Amerikanaca. Najvaniji zadatak (vrijednost) obitelji, prema miljenju Amerikanaca, jest da naui svoju djecu to je za njih dobro, a to loe.
dopisnica sa objavom bojkota (Alpha and Omega Information services, 24. june 1996.) 41 Parents (Roditelji), 1997. N (1.-3.) 26 Da ih uine pragmatiarima koji uvijek znaju prepoznati korist za sebe. Ova sposobnost zauzima prvo mjesto na skali ivotnih vrijednosti amerike obitelji. Na drugom mjestu je shvaanje vanosti obrazovanja za daljnji ivotni uspjeh i karijeru. Tradicionalne predodbe odnosima meu spolovima su za amerike roditelje na gotovo istoj razini kao i tolerantnost prema seksualnim manjinama i zauzimaju tree i etvrto mjesto u hijerarhiji vrijednosti. Poslije tolerantnosti prema homoseksualcima ameriki roditelji cijene brak i obitelji (peto mjesto). Na sljedeim mjestima (5-8) su vrijednosti prijateljstva (u pragmatinom shvaanju), uljudnost i sposobnost da se ovjek pokae. A tek na devetom (!) mjestu u hijerarhiji vrijednosti amerike obitelji stoji vjera u Boga, a na desetom (!) - vrijednost i sposobnost da ovjek bude zadovoljan zaraenim. Na najniem stupnju u hijerarhiji vrijednosti amerike obitelji stoje patriotizam i sposobnost da se shvate literarna i umjetnika djela. Veoma je karakteristino da je ovo isto ispitivanje pokazalo da amerike roditelje vie brine da im dijete ne e zavriti srednju kolu, nego njegov ateizam, homoseksualni odnosi, izvanbrano dijete, neregistrirani (probni) brak, rastava. Nije sluajno to ameriki sustav odgajanja i obrazovanja proizvodi duhovno skromne ljude. Ni u jednoj drugoj zemlji ne moe se vidjeti toliko tupih, besmislenih lica kao u SAD-u. ovjek koji je ouvao u ovakvim uvjetima osjeaj dobrote i savjesnosti, u najboljem sluaju je infantilan i nije sposoban, ako ustreba, zatiti svoje ispravne osjeaje. Amerikanci su najneinteresantniji i najdosadniji sugovornici, njihovi interesi se uvijek vrte oko etiri stvari: novac, kupovina, automobili i seks. Oko polovine Amerikanaca koji su zavrili srednju kolu, funkcionalno je nepismeno, tj. ne mogu normalno itati i pisati. Anketa meu veom grupom studenata zavrnih godina na sveuilitima pokazala je da svaki etvrti nije u stanju navest vrijeme otkria Amerike s tonou do pola stoljea; jedan od etvorice nije u stanju razlikovati djela Karla Marks od ustava SAD-a, etrdeset posto ih ne zna godinu poetka rata izmeu Sjevera i Juga. 42 ezdesetih godina je, zahvaljujui ovakvom obrazovanju u SAD-u i Zapadnoj Europi nastao antikranski omladinski hipi pokret na ijem elu su bili idovski lideri Herbert Marcuse i Jerry Rubin, obojica masoni (Rubin je ak demonstrativno nosio masonske znake na grudima). 43
42 Again, March, 1996, p.2. 43 idov J. Rubin je kasnije preao ivjeti u Izrael i tamo je postao veoma uvaavan i potovan ovjek. 27 Jery Rubin je u knjizi Uini to! izjavio: Mi smo pomijeali mladost, glazbu, seks, narkotike i buntovniki duh s izdajnitvom, a takav spoj je teko pobijediti. 44
Proklamirajui odbacivanje zastarjelog buroaskog morala, Marcuse, Rubin i njihovi suuesnici su teili razruiti posljednje ostatke kranskog pogleda na svijet u suvremenom zapadnom drutvu. Buntovniki, bogoboraki, antikranski duh hipi pokreta je konano zamijenio kranske predodbe dobru i zlu manihejskim pogledom istovjetnosti dobra i zla, svjetlosti i tame. Milijuni mladih ljudi u Zapadnoj Europi, SAD-u, a kasnije i u Rusiji, proeti ovakvim nemoralnim duhom odbacili su zastarjele norme morala, drave, kranske Crkve i napustili su svoje domove. Posvuda su niknule tisue omladinskih komuna protivnih kranskoj civilizaciji gdje se provodilo vrijeme u drogiranju narkoticima i animalnom seksu. Upravo je s hipi pokretom povezana seksualna revolucija koja je odbacila norme Novoga zavjeta i pribliila spolnu ljubav idealu ae vode. Spolni odnosi meu hipijima su imali esto animalni ili grupni karakter, mogli su se obavljati bilo gdje, davali su punu slobodu homoseksualnosti i prostituciji. Bavei se ovakvim seksom i homoseksualnou, hipici su sebe proglasili sljedbenicima religije ljubavi. Filmski simbol hipi pokreta postao je holivudski film Miloa Formana Kosa, u kojem kulminacijsko mjesto ima scena sabata u kranskoj crkvi. 45
U dananjoj Americi malo tko ima hrabrosti suprotstaviti se kriminalnom, sotonskom karakteru judejsko-masonske dimenzije ove civilizacije. Samo pojedinci doputaju sebi da se suprotstave nemoralnom svijetu gramzivosti i homoseksualnosti u amerikom drutvu. I zato je rije istine, koju je izrekao kranski sveenik J. Wright na zakonodavnom zasjedanju drave Kansas, potresla i prenerazila cijelu Ameriku izazivajui ogorene komentare judejskih i masonskih organizacija. Sveenik je bio pozvan na zakonodavno zasjedanje da bi izgovorio molitvu koja se obino ita po ustaljenom redu. Meutim, umjesto formalne, uobiajene molitve sveenik se s bolom u srcu obratio Bogu: Boe, pomiluj nas! Mi se klanjamo lanim bogovima, i to nazivamo multikulturalizmom. Mi smo ozakonili homoseksualnost, i to nazivamo tolerancijom. Mi ubijamo djecu u utrobi majke, i to nazivamo pravom na abortus. Mi odgajamo mlade u rasputenosti i razvratu, i to nazivamo progresivnim odgojem. Mi smo ogrezli u pornografiji i bogohulnosti, i to nazivamo slobodom izraza. Mi se izrugujemo
44 Cit. po: . (Orthodox Russia) 1997, N (20., str. 6.) 45 ; I , M, 1997, str. 47. 28 duhovnom naslijeu naih predaka, i to nazivamo prosvjeenou. Boe, koji si nas udostojio, oisti nas od ove prljavtine! Molitva asnog sveenika je u zakonodavnoj skuptini proizvela efekt razorne bombe. Sasluavi je, zakonodavci, uglavnom masoni i idovi, gnjevno su smjesta napustili salu: Jesu li oni potom uli u krdo svinja i sjurili se u more, novine ne priopavaju. 46
APOGEUM 47 EKONOMSKOG PARAZITIRANJA
Sjedinjene Amerike Drave danas su najoitiji primjer ekonomskog parazitizma u svjetskoj povijesti. inei svega 5 posto stanovnitva Zemlje, one koriste 40 posto svih svjetskih resursa. Uzimajui od ovjeanstva veliki dio resursa, ova zemlja gotovo nita ne daje u zamjenu za to, tovie ostavlja mrtvu prirodu, zatrovane rijeke i zrak. Za treinu cjelokupnog svjetskog zagaenja ivotne sredine krive su SAD. Prema globalnim ekonomskim pokazateljima, proizvod koji je stvoren u SAD-a ne pripada samo Americi, ve cijelom ovjeanstvu koje ona eksploatira. Svaki Amerikanac danas troi koliko osam itelja Zemlje, a u usporedbi s dravama koje ne pripadaju judejsko-masonskoj civilizaciji ak koliko dvanaest ljudi. Zar itko moe povjerovati da se ovakav enormni nivo potronje ostvaruje samo na raun osobne nasrtljivost ili visoke produktivnosti? Rairena je apsolutno netona predodba da su Amerikanci najmarljiviji narod, a da je njihovo bogatstvo rezultat produktivnosti rada. To je tono za relativno manji dio stanovnitva koji zaista radi veoma intenzivno i efikasno. Meutim, oni ine manje od treine radno sposobnog stanovnitva. Po zvaninim statistikim podacima, oko 40 posto stanovnitva uzrasta od preko 16 godina ne radi. Na posao ne ide 30 posto Amerikanaca i 50 posto Amerikanki. Vie od 10 postotaka stanovnitva u radnom uzrastu radi skraeno radno vrijeme. Tako nam statistika pokazuje da u polovini stanovnitva SAD-a postoji viemilijunski sloj ljudi (oko 5 posto radno sposobnog stanovnitva) koje je mogue nazvati militantnim parazitima. Ti ljudi nigdje ne rade, preziru svaki rad i ive na raun razliite pomoi i bonova za prehranu koje dobivaju od drave. Meu znatnim dijelom bijelog stanovnitva Amerike postoji nepopravljiva predrasuda protiv fizikog rada. Prema miljenju mnogih
46 Southern Partisan, 1996., N. 1 47 Apogeum - astroloki izraz, fig. vrhunac, najvei procvat (prim, prev.) 29 Amerikanaca on je poniavajui. Obavljena sociologijska istraivanja su pokazala da najvei dio Amerikanaca vie voli uope ne raditi nego obavljati posao koji ne odgovara njegovom socijalnom statusu. Devedeset posto svih tekih, prljavih i neatraktivnih poslova obavljaju crnci, Indijanci i razliiti emigranti, prvenstveno, Portorikanci i Meksikanci. Prosjean radni vijek zaposlenih Amerikanaca ne prelazi 33 godine. Realni prihodi Amerikanaca u osamdesetim godinama i prvoj polovici devedesetih godina rasli su dva puta bre od produktivnosti rada. To znai da se rast ivotnog standarda amerikog stanovnitva nije ostvarivao samo na raun produktivnosti rada, ve je imao i druge neradne izvore. Potrebno je jasno shvatiti da nikakva, ni najsuvremenija tehnika ni tehnologija ne mogu poveati koliinu prirodnih resursa, ve samo ubrzavaju njihovu preradu i prenoenje. A to znai da Amerika, iskoritavajui 40 posto zajednikih sirovina i koristei naroite financijsko-ekonomske mehanizme, prisvaja sirovine koje pripadaju cijelom ovjeanstvu. Bit ovih mehanizama je sljedea: proizvode se fiktivne vrijednosti i obavlja se neravnopravna razmjena roba i usluga s drugim zemljama. Prvi instrument za preraspodjelu sirovina koje pripadaju drugim zemljama, u korist SAD-a jeste golema koliina nepokrivenih dolara koje je ameriki sustav pustio na svjetsko trite. Ovih dolara SAD tiskaju deset puta vie nego to je potrebno za unutranji obrt roba. Nemajui robno pokrie, dolar nema pokrie ni u zlatu. Cjelokupne zlatne rezerve SAD-a u Fort Knoxu ne pokrivaju ni peti dio papirnatih dolara koje su tiskali ameriki bankari. A da ih nitko od naivnih vlasnika dolara ne bi pokuao zamijeniti za zlato iz Fort Knoxa, predsjednik SAD-a Lyndon Johnson je u oujku 1968. godine ukinuo praksu zamjene papirnih dolara po ranije fiksiranoj cijeni. Na taj nain vrijednost dolara se odrava samo mitom velikoj Americi. Cjelokupni ameriki financijski sistem je dosada neviena farsa koja e, prije ili kasnije, razoriti financijsko- ekonomsku stabilnost zapadnog drutva u cjelini. Realna vrijednost dolara, koja je pokrivena ekonomskim i financijskim potencijalom zemlje, znatno je manja nego to je to njegova proklamirana kupovna mo. To prua Americi mogunost da za novac koji nema realno pokrie, prelijeva sebi goleme resurse koji pripadaju drugim zemljama. Glavna amerika roba na kojoj ona najvie zarauje na svjetskom tritu, nisu ni tehnika ni strojevi, ve papirnati dolari s umjetno podignutim kursom kupovne moi. Kao to ispravno primjeuje poznati srpski publicista Drago Kalaji: Dolari su samo komadii papira koji nose na sebi znake praznih platenih obeanja. Meutim, proizvoai ovih papira i trgovci dugovima se i danas besplatno koriste 30 bogatstvima, uslugama i radom ovjeanstva koje je prinueno da se povinuje velikom blefu. 48
Ameriki financijski sistem je tako postavljen da stalno balansira na rubu dunike provalije. Svi ive na dug, poevi od velikog dijela asnih Amerikanaca, zakljuno s amerikom dravom. Osamdeset posto Amerikanaca kupuje kue, automobile, strojeve i druge robe na kredit za trajnu uporabu. Poetkom devedesetih godina iznos potroakih kredita, tj. osobne zaduenosti Amerikanaca, iznosio je oko jedan trilijun dolara. Jo je vea, gotovo enormna, unutranja zaduenost amerike drave - ona prelazi tri trilijuna dolara. 49 Veliki dio socijalnih programa i vojnih rashoda financira se na raun unutranjih zajmova. Opa zaduenost drave i fizikih osoba u Americi iznosila je poetkom devedesetih godina etiri trilijuna dolara, ili 80 posto nacionalnog brutoproizvoda zemlje. Postojao je i vanjski dug od 559 milijardi dolara. Na osnovu ega se uzima tako golemi zajam? Oito ne na raun unutranjih mogunosti Amerike ve na raun vjetog manipuliranja i umjetnog odravanja visokog kursa dolara. Jer, za svoje papirnate dolare Amerikanci dobivaju sasvim realne sirovinske i robne resurse. Ovakvo stanje je podnoljivo sve do prve panike na burzi kada e se golema masa vlasnika dolara pobrinuti da ih se brzo oslobodi shvaajui njihovu realno niu pokrivenost, to e izazvati lananu reakciju u cijelom svijetu. Mnogi zapadnoeuropski financijeri svjesni su ovog problema, premda se boje to otvoreno priznati da ne bi izazvali upravo takvu paniku koja bi razruila zapadni financijski sustav utemeljen na dolaru. Financijski sustav SAD-a i zapadnih zemalja stalno se nalazi na rubu propasti. U specijalnom priopenju Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) govori se da su samo od 1980. do 1996. godine 133 drave, ili tri etvrtine svih lanica MMF. preivjele, u krajnjoj liniji, jednu ozbiljnu krizu bankarskog sustava koja se sastojala, prije svega, od pada teaja dolara i bijega od dolara. U dokumentu je naveden popis od 36 drava u kojima se, prema miljenju autora, bankarski sustav nalazio u tekoj krizi: Argentina (tri krize), Benin, Bugarska, Kamerun (dvije krize), Centralnoafrika Republika, ad, ile, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Estonija, Finska, Gvineja, Jordan, Kuvajt, Letonija, Libanon, Liberija, Litva, Makedonija, Malezija, Meksiko (dvije krize), Nigerija. Norveka, Panama, Filipini, Sao- Tome i Principe, Senegal, Somalija, Juna Afrika, panjolska, vedska, Tanzanija, Tajland, Turska (dvije krize), Urugvaj, Venezuela.
48 Literaturnaia Rossiia, 8. 1. 1993. 49 Trilijun - tisuu milijardi (1.000.000.000.000) 31 U izvijeu se spominju i SAD koje su se 1980. godine suoile s ozbiljnim tekoama u bankarskom sustavu i stoga morale zatvoriti 2537 bankarsko-financijskih ustanova. Nakon poznate meksike krize iz prosinca 1994. godine postavilo se i ozbiljno pitanje stabilnosti i otvorenosti nacionalnih bankarskih sustava. MMF je specijalno razradio takozvani sustav ranog predvianja moguih velikih kriza. Za spaavanje dolara MMF je formirao posebni fond od 50 milijardi dolara za zemlje gdje se pojavi prijetnja bijegstva od ove valute. 50 Ka ouvanju vrijednosti dolara, tj. sustava svjetskog parazitizma judejsko-masonske civilizacije, stoje idovski bankari. Kao to sam ve rekao, temelje sustava je poloio idovski bankar Rotild. Ovaj financijski meetar je ovako objasnio sutinu svoje prijevare: Novac je za mene regulator materijalnih resursa. Kontrolirajui tokove i meusobne odnose vrijednosti valuta siromanih zemalja, mogue je osigurati prebacivanje resursa jedne zemlje u korist drage, pritom ne ulaui nikakav poseban napor. Zbog toga je potrebno stajati na raskriju gdje se slijevaju potoci zlata i initi da njegov vei dio potee na tvoju stranu. Od druge polovine XIX. stoljea Rotildi su neslubeno poeli kontrolirati cijene zlata, a od 1919. godine ova kontrola je zadobila slubeni status. Sve do danas, dva puta dnevno, predstavnici pet vodeih idovskih kompanija za trgovinu dragocjenim kovinama okupljaju se u zdanju banke Rotildovih u Londonu, kako bi odredili cijenu zlata. Oni se rasporeuju po kutovima jedne prostorije i, pod kontrolom predsjedavajueg trgovake kue Rotild, odreuju srednju vrijednost izmeu prodajne i kupovne cijene - to je takozvani londonski fiksni teaj. Na svakom stolu stoji minijaturna britanska zastava Union Jack. Konana cijena zlata odreuje se tek onda kada se svih pet zastavica nau u horizontalnom poloaju, na taj nain sudionici skupa tradicionalno izraavaju svoju suglasnost. Najvee svjetske banke i tvrtke za proizvodnju zlata ve mnogo godina primjenjuju londonski fiksni teaj kao polaznu toku za odreivanje vlastite cijene zlata. 51
Kontrola idovskog kapitala nad svjetskim financijskim sustavom poela se realizirati stvaranjem burze Rotildovih; poetkom XX. stoljea bila je ojaana stvaranjem Sustava federalnih rezervi koji omoguuje idovskim bankarima da, usporedo s lopovlukom sa zlatom, ponu i lopovluk s internacionalizacijom dolara i umjetnim podizanjem njegove vrijednosti. Kao to je poznato, prvi takav pokuaj idovskih bankara zavrio se uasnim krahom - Velikom svjetskom krizom koja je upropastila milijune ljudi i unitila cijele grane gospodarstva. Industrijska
50 (PROCEEDINGS), 14. 4. 1993. 51 Isto. 32 proizvodnja u SAD-u i drugim zapadnim zemljama smanjila se dva do tri puta, osuujui tako na bijedu i glad milijune ljudi. Meutim, nitko od organizatora ove afere nije propao. Rotildi, Varburzi, Kun, Leb i drugi idovski bankari samo su poveali svoj imetak i u bescjenje dobili mnoga poduzea koja su bankrotirala. Kao to je priznao jedan od idovskih bankara, nevolja, bijeda - to je ivotna sredina za stvaranje idovskog materijalnog stanja: Nae zlatno tele se ne hrani stvaranjem bogatstva niti njegovim koritenjem, ve, prije svega, njegovom mobilizacijom koja je dua pekulacije. to vie bogatstvo prelazi iz ruke u ruku, tim vie od njega ostaje kod nas. Mi smo posrednici koji primaju narudbe za sve novane operacije ili, ako hoete, mi smo carinici koji kontroliraju svaki djeli zemaljske kugle i uzimaju carinu od svakog premjetanja anonimnog kapitala koji se seli, bilo da je rije prijenosu novca iz jedne zemlje u drugu, ili promjenjivosti teaja. Spokojnom, dosadnom, jednoobraznom napjevu procvata mi pretpostavljamo strasne i uzbuene glasove rasta i opadanja teaja. Da bi se probudili ovi glasovi, nita ne moe da se usporedi s revolucijom ili ratom, to je jedno te isto. Drugo, revolucija slabi narode i ini da se manje suprotstavljaju stranim poduzeima. 52
Posljednji in, koji je konano predao meunarodni financijski sustav u ruke idovski bankara, jest stvaranje Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. idovski bankari su na taj nain osigurali primat kao glavni regulatori svjetskih cijena, a takoer su postali najmoniji zelenai (trgovci novca) na razini cijelih drava. Koristei se ovim prednostima, SAD i druge zapadne zemlje stvorile su specijalni instrument za preraspodjelu resursa drugih drava u svoju korist namjerno znatno smanjujui cijene sirovina i goriva koje dolaze iz treeg svijeta. Eksperti OUN-a su vie puta upozoravali da su realni trokovi zemalja u razvoju za dobivanje sirovina i goriva, ukljuujui i pratee ekoloke aspekte, znatno vii od svjetskih cijena koje su za njih odreene. Sniavanje cijena ostvaruje se na raun mizernog plaanja radnika koji ostvaruju dohodak (plaaju se esto i po nekoliko puta manje), kao i na raun ignoriranja gubitka koji se nanosi prirodi zemlje izvoznice sirovina. Prema podacima meunarodnih organizacija, poduzea zemalja u razvoju koja izvoze svoje proizvode izvoze u zapadne zemlje, morala bi potroiti samo na mjere za zatitu ivotne okoline desetine milijuna dolara vie ukoliko bi se morala pridravati ekolokih normi propisanih u SAD-u.
52 Cit. po: . M., , Buenos Aires, 1957, str. 40. 33 Jo jedan od instrumenata za obaranje cijena su unutranje subvencije poljoprivredi SAD-a, posebno za proizvodnju, koja je skupa kako sa ekoloke tako i s ekonomske toke gledita. Danas SAD ostvaruje veliki viak proizvedenih itarica to ima depresivan utjecaj na svjetsko trite prehrambenih proizvoda uope. Sniavanje cijena sirovina i goriva ostvaruje se proporcionalno jaanju ekonomskog poloaja zapadnog svijeta prema mjeri rasta ekonomskog razvoja. Sniavanje cijena ne samo da ne ostaje na jednom nivou, ve se stalno poveava. Cijene sirovina, s iznimkom nafte, smanjile su se poetkom devedesetih godina u apsolutnom iznosu. Sredinom devedesetih godina indeks cijena sirovina UNKTAD-a je bio za 30 posto nii od srednjeg nivoa 1980. godine. Ova tendencija se zadrala do danas, to je pojaalo siromatvo i bijedu zemalja u razvoju ijih vie od milijardu graana danas gladuje. Na taj nain, kao to je primijeeno u izvjetaju Meunarodne komisije za ivotnu sredinu i razvoj, siromane zemlje u razvoju prinuene su subvencionirati bogatije uvoznike njihovih proizvoda, a prije svega SAD. Fenomen sniavanja cijena sirovina i goriva iz zemalja u razvoju ima mnogo zajednikog s fenomenom snienog kursa rublja u odnosu prema dolaru, to je rezultat vjete manipulacije zakulisnih pekulanata koji brane interese parazitskih mondijalistikih struktura Zapada. Nepodnoljiv paradoks parazitizma SAD-a i cijelog zapadnog svijeta sastoji se i u tome to, ne plaajui im dovoljno za sirovine i gorivo, oni zemlje u razvoju dodatno optereuju i ropskim dugovima koji su devedesetih godina iznosili 1,3 trilijuna dolara. U mnogim zemljama godinje plaanje kamata i samog duga prelazi opu svotu nove pomoi i novih zajmova dobivenih za to vrijeme. Otplate dugova ine gotovo 25 posto izvoza ovih zemalja. Sjedinjene Amerike Drave i druge zapadne zemlje kroz svoje financijsko-kreditne organizacije ostvaruju totalnu kontrolu nad cijenama, zakulisno stimuliraju konkurenciju i razdor meu zemljama-dunicima primoravajui ih da sniavaju nadnice za rad kako bi smanjile trokove proizvodnje. Prema podatcima koje navodi dobitnik Nobelove nagrade za mir B. Lajn, uvoenje nove ekonomske strukture, koja se odnosi na vie od 70 zemalja, snizilo je realno plae u usporedbi s prijanjima za 30-90 posto. Pljaka zemalja u razvoju od strane SAD i njenih zapadnih suboraca zbog toga vodi tome da u zemljama u razvoju samo od gladi i bolesti umiru desetine milijuna ljudi. Prema slubenom izvjeu UNICEF- a, svake godine, kao posljedica dunike krize, umire pola milijuna djece. Jedno od glavnih sredstava za prelijevanje resursa iz drugih zemalja u Ameriku jesu transnacionalne korporacije koje su po financijskoj moi i razmjerima djelatnosti prave imperije. Transnacionalne korporacije su gotovo identine pojmu najkrupnijih korporacija SAD-a 34 koje imaju filijale u desetinama zemalja svijeta. Njihov ekonomski potencijal je ogroman. One ostvaruju vie od polovine nacionalnog proizvoda zemlje, a njihovi vlastiti financijski resursi su tri do pet puta vei nego kod centralnih banaka i meunarodnih financijskih organizacija zapadnog svijeta. Prelijevanje resursa drugih zemalja u korist Amerike transnacionalne korporacije ostvaruju kako putem kontrole nad ivotno vanim resursima zemalja u kojima razmjetaju svoje filijale, tako i putem prelijevanja kapitala i roba u Ameriku prema takozvanim transfernim cijenama, a zapravo jednostavnom prijevarom. Razina transfernih cijena po kojima se vre obrauni izmeu rukovodstva korporacija koje se nalaze u SAD-u, i njihovih filijala u drugim zemljama, odreuju se potpuno proizvoljno, a zavisi samo od interesa Amerike. Pomou podizanja transfernih cijena odvija se skriveno prelijevanje profita u amerike banke iz filijala kompanija u drugim zemljama u kojima sudjeluje lokalni nacionalni kapital zemlje. Ova veoma rairena makinacija doputa da se znatno smanji dio profita koji se dijeli po dividendama i koji po pravdi pripada zemlji u kojoj transnacionalna korporacija obavlja svoju djelatnost. Svjesno podignute cijene koje plaa filijala za dostavljene robe i usluge drugim ograncima transnacionalne korporacije, omoguuje da se zaobiu valutna ogranienja, prepreke za repatrijaciju profita, koje se primjenjuju u zemljama u cilju reguliranja platenih bilanca. Primjenjujui transferne (pekulantske) cijene, tj. prilikom obrauna sa svojim filijalama, podiui cijenu roba i usluga, amerike transnacionalne korporacije ostvaruju dopunski profit mjeren stotinama milijardi dolara. Jo jedan izvor preraspodjele dohotka u korist SAD-a jest smanjenje trokova na tetu radne snage u drugim zemljama. Cijene radne snage u zemljama kao to su Meksiko, Brazil, Tajvan i Juna Koreja su 9-10 puta nie nego u SAD-u, to omoguava SAD da preliju u svoju korist znatan dio proizvoda koji pripada radnicima drugih zemalja. Golemi izvor ekonomskog izrabljivanja parazitiranja SAD-a i drugih zapadnih zemalja jeste narkobiznis. Svake godine se u zemljama koje pripadaju idovsko-masonskoj civilizaciji pere 300 milijardi dolara dobivenih od prodaje droge, a 90 posto od ovog novca se investira u industriju ovih zemalja. 53 Obine banke nisu u stanju manipulirati tako golemim svotama i, u pravilu, to realiziraju krupni idovski bankari, najblii suradnici MMF-a i Svjetske banke. Neefikasnost borbe protiv droge u zapadnim zemljama objanjava se osobnom zainteresiranou ove elite za tu trgovinu. Kao to je primijetio direktor Meunarodnog geopolitikog centra za narkotike, Alen Labrus: Svaki put kada borba s
53 Investir, 5. 1. 1994. 35 drogom dolazi u konflikt s ekonomskim i geostratekim interesima zapadnih zemalja, bespotedni rat koji su objavile njihove vlade trgovcima 'bijelom smru', pada u drugi plan. 54
idovski bankari financiraju operacije narkobiznisa u Latinskoj Americi i Aziji, a prije svega u Kolumbiji i Burmi. U vrijeme graanskog rata u Nikaragvi amerika vlada je organizirala u toj zemlji proizvodnju i prodaju narkotika. CIA i poznati prijatelj Amerike pukovnik North ne samo da su u cilju pruanja pomoi nikaragvanskim kontraima pokrivali trgovinu drogom, ve su i sami organizirali njihove poiljke iz Kolumbije u SAD. Za vrijeme rata u Afganistanu CIA je iskoristila pakistanske specijalne slube za slanje oruja afganistanskim pobunjenicima. U obrnutom smjeru suradnici CIA-e su ve odvozili opijum koji su pretvarali u heroin u 200 tajnih laboratorija u Pakistanu. Na taj nain, uz pomo amerike vlade proizvodnja opijuma u Afganistanu je porasla izmeu 1980.-1994. godine s 200 na 3000 tona, tj. 15 puta. 55
VAMPIR NA TIJELU OVJEANSTVA
Amerika mo raste na raun iskoritavanja drugih zemalja. Po njegovoj poraznosti za sudbinu stotina milijuna ljudi u drugim zemljama procvat SAD-a se moe usporediti sa ekonomskim ratom faistike Njemake koja je na raun mobilizacije resursa okupiranih zemalja Europe uspjela akumulirati golemi kapital i postii nevjerojatne rezultate. Ameriki ekonomski sustav je poput vampira na tijelu ovjeanstva - to je loije ovjeanstvu, to je njemu bolje. Sjedinjene Drave uzrokuju priblino treinu svjetskog zagaenja atmosfere ugljinim-dioksidom, a ako se urauna i djelatnost amerikih transnacionalnih kompanija u inozemstvu, onda opa teta koju ova zemlja nanosi prirodi na planetu, nee biti manja od 40 posto ukupnog zagaenja, tj. priblino jednaka udjelu amerike potronje u svjetskom dohotku. Godine 1990. Europski parlament je donio rezoluciju kojom osuuje SAD zbog toga to Amerikanci u praumama Hondurasa i Gvatemale kupuju brojnu djecu ije organe koriste za presaivanje. Naravno, u ovome nema nieg udnog. Zooloki egoizam i
54 Isto; djelovanje zapadnih vlada i idovskih bankara u trgovini narkoticima podrobno je opisano u knjizi: Dope, inc. Britain Opium war against the U.S., N.Y., 1978. 55 Isto. 36 individualizam koji ispovijedaju mnogi Amerikanci, sasvim doputa bilo koji kriminalni akt ukoliko donosi osobnu korist. Da bi uspostavili i odrali svoje pravo na eksploataciju drugih naroda, Amerikanci regularno pribjegavaju ekstremnim formama nasilja, a prvenstveno vojnog. Za svega nekoliko desetljea od Drugog svjetskog rata, SAD su uinile toliko ratnih zloina protiv ovjeanstva da samo zbog njih ameriki sustav zasluuje Nurnberki proces, a njena administracija - sudbinu hitlerovskih zloinaca: 1948.-1953. godine: vojne akcije na Filipinima. Uee u kaznenim ekspedicijama protiv filipinskog naroda. Ubojstvo vie tisua Filipinaca. 1950.-1953. godine: intervencija u Koreji u kojoj je bilo angairano oko milijun amerikih vojnika. Poginule stotine tisua Korejanaca. 1964.-1973. godine: 50 tisua amerikih vojnika u kaznenim operacijama protiv Republike Laos. Ponovo tisue rtava. 1964. godine: krvavo uguenje panamskih nacionalnih snaga koje su zahtijevale vraanje Panami prava u zoni Panamskog kanala. 1965.-1973. godine: agresija protiv Vijetnama. Ubijeno vie od pola milijuna Vijetnamaca. Po Hitlerovom uzoru potpuno su unitavana mirna sela, napalmom su spaljivani cijeli teritoriji zajedno s cjelokupnim stanovnitvom. Masovna ubojstva ena i djece. 1970. godine agresija protiv Kambode. Od strane SAD-a angairano je 32 tisue vojnika. Mnogobrojne rtve medu civilnim stanovnitvom. 1982.-1983. godine: akcija 800 amerikih marinaca protiv Libanona. Ponovo masovne rtve. 1983. godine: vojna intervencija na Granadi, sudjelovalo oko 2 tisue marinaca. Pobijene stotine ljudi. 1986. godine: podmukli napad na Libiju. Bombardirani Tripoli i Bengazi. Mnogobrojne rtve. 1989. godine: oruana intervencija na Panamu. Izginule tisue Panamaca. 1991. godine: golema vojna akcija protiv Iraka, sudjelovalo je 450 tisua vojnika i tisue postrojbi s suvremenom tehnikom. Ubijeno je najmanje 150 tisua stanovnika. Namjerno bombardiranje civilnih objekata s ciljem da se zaplai irako stanovnitvo. 1992.-1993. godine: okupacija Somalije. Oruano nasilje nad stanovnitvom, ubojstva civila. Ali, ovo su samo otvorene agresije. A koliko desetina godina su SAD vodile neobjavljeni rat protiv Salvadora, Gvatemale, Kube, Nikaragve, Afganistana i Irana ulaui golema sredstva za podrku marionetskim proamerikim reimima ili pobunjenicima koje je Amerika pripremala, a koji su ustali protiv vlada koje nisu priznavale ameriku 37 dominaciju u toj regiji. Honduras su SAD preobrazile u vojni placdarm * za borbu protiv Salvadora i Nikaragve. Cjelokupni broj rtava amerikih ratova i terorizma od 1948. do 1996. godine iznosi vie od milijun ljudi, ne raunajui ranjene i unesreene. Poslije raspada SSSR-a Americi ne stoje na putu nikakva ozbiljna ogranienja za njene agresivne tenje: odvija se zaokret prema stvaranju snanih teroristikih struktura koje su poput raka zahvatile cijeli svijet, a to na svojoj koi osjeaju mnogi narodi u svijetu, a prije svega Irak i Balkan. U orue svoje meunarodne teroristike djelatnosti SAD preobraavaju i Organizaciju ujedinjenih naroda. Ne postoji na zemaljskoj kugli ni jedno drutvo poput amerikog koje bi bilo tako nesamostalno u iskazivanju svog pogleda na svijet i njegovog obznanjivanja. Amerikom vladaju idoli koji se umjetno stvaraju zakulisnim radnjama. Prema podatcima sociologijskih istraivanja, 80 posto Amerikanaca nema vlastito miljenje, nego ponavlja gledita zakulisnih krugova. Danas je Amerika najtotalitarnije drutvo na Zemlji i golema veina Amerikanaca se pridrava jednog jedinstvenog pogleda na svijet u svezi s mnogim drutveno vanim problemima, ne iz straha, ve po savjesti. Gdje se moe nai takva zemlja u kojoj stanovnitvo sve vrijeme glasa samo za jednu od dviju stranaka? Izbori bez izbora, da bi na najviu dunost bio doveden obian kauboj ili playboy s vanjtinom i manirama manekena koji Amerikancima obeava jo vie novca i roba na tui raun. Ameriki predsjednici su plejada manekena ija je karakterna osobina odsutnost svake osobnosti, svakog duhovnog naela. Svi su stereotipi osmijeha, gesta, rijei, grimasa. Svijet marioneta - automata, kojima upravlja nevidljiva zakulisna elita, aloban je i neobdaren ako se promatra sa stajalita kranske kulture. Treba proitati memoare amerikih predsjednika, na primjer Niksona ili Regana. Osim banalnosti i plitkog samozadovoljstva tu se nita ne moe nai (ak se i Brenjevljevi pseudomemoari poslije ovakvih pisanja mogu uiniti kao remek-djela). Reportae s amerikih stranakih konvencija, odmah nekako asociraju na scene s nacistikih skupova - uzbuena gomila koja skandira i lupa nogama stopljena samo marionetskim osjeajem prema marionetskom fureru ili predsjedniku - apsolutnoj ili po ljudskim potencijalima. Postoje dva naina da se ovjek sasvim lii slobode, da se uini vijkom u totalitarnom sustavu: Prvi - postaviti ga u stroj, primorati da marira i skandira potrebne rijei. Ovaj put je izabrao Hitler.
* Placdarm, franc.-mostobran; teritorij koji neka drava koristi kao bazu za pripremanje napada na drugu dravu. 38 Drugi - od djetinjstva preobraziti ovjeka u jednodimenzionalno bie, posluni automat. Potrebno ga je od mladosti liiti volje za izborom uvrivanjem u svijet ope stereotipne predstave ivotu i ivotnim ciljevima. U tom sluaju nije ga potrebno svrstati u stroj - on e sam poi tamo gdje ga usmjere idoli koji su utisnuti u svijest. Drugi put je izabrala Amerika. Pogledajte amerike mladie. Sjeam se jedne televizijske reportae: na ekranu su ameriki piloti koji tek to su se vratili s bombardiranja civilnih ciljeva u Iraku ubivi tisue ljudi. U dobrom su raspoloenju i veseli, radosno tapu jedan drugog po ramenu kao da su odigrali partiju bejzbola. Takvo stanje duha je zapravo pravi faizam. S onima koji nemaju volje za ljudskim izborom, nemogue je govoriti demokraciji i slobodi, kao to je s ovjekom koji ne zna itati nemogue razgovarat knjigama. Demokracija pretpostavlja izbor, ali: moe li birati ovjek koji je od djetinjstva odgojen na jednoj toki gledita? Duhovni, politiki i drutveni izbor zamjenjuje se izborom roba i usluga na raun pljakanja drugih naroda.
VELIKA MASONSKA SUPERSILA
Sredinom XX. stoljea broj lanova masonskih loa i organizacija iznosio je samo u SAD-u oko 50 milijuna ljudi. 56 Masonske loe i klubovi poput Rotary, Laions, Kiwanis, Elk i mnogi drugi postoje u svakom gradu i zaseoku SAD-a. ak i u najmanjim naseljenim mjestima postoje elementarne jezgre masonske organizacije. Posjetivi 1996. godine s ekskurzijom Veliki kanjon, koji se nalazi u slabo naseljenim dijelovima drave Arizona, prilikom ulaska u selo s iznenaenjem sam zapazio plou s natpisom radu masonske organizacije. Sline ploe se susreu na prilazu u svaki ameriki grad ili selo. U nekim mjestima, naroito u manjim gradovima, uvari masonskih loa i templova (masonskih hramova) ponekad su me putali unutra i ak doputali fotografiranje. U masonskim loama i hramovima nema prozora, mnoga vijeanja se obavljaju u polutami. Prolazei sobama i salama za zasjedanje, osjeao sam jezu - kabalistiki znaci na zidovima i vratima, masonske zastavice i barjaci sa znakom sotone i Davidovom zvijezdom. A u salama u kojim zasjedaju masoni najvieg stupnja - raskoan namjetaj, slike u pozlaenim okvirima, skupi tepisi. U svakom hramu postoji garderoba u kojoj se masoni oblae u svoje odore prema rangu koji imaju; prije rituala mnogi od njih se posebno friziraju i minkaju,
56 Ferguson Charles, Fifty milion brothers. A panorama of American lodges and clubs, Greenwood Press, Westport, 1979. 39 poradi ega i postoje frizerski saloni i saloni za minkanje. U svakoj masonskoj loi nalazi se posebna odaja za agapu (zajedniku masonsku trpezu). Masoni i lanovi organizacija koje su im bliske, nezaobilazan su i prevladavajui dio svih struktura vlasti: od okrunih i municipalnih, do dravnih i federalnih, a takoer su neizbjeni element vertikalne vlasti u biznisu, financijama, vojsci, kulturi, obrazovanju, umjetnosti, literaturi i, podrazumijeva se u novinarstvu. Svako tko eli napraviti karijeru u Americi, obavezno pristupa u masonsku lou ili klub. U Kaliforniji sam se upoznao s jednim visoko rangiranim bankarskim slubenikom, Amerikancem ruskog podrijetla, koji mi je, uz bocu whiskeya, pred kraj naeg susreta priznao da je mason i, kao da se i preda mnom pravdao za ovaj prijestup, rekao mi je: Da nisam stupio u lou, sav ivot bih prosjedio meu sitnim slubenicima. Meutim, nisu se svi masoni koje sam upoznao u Americi, nelagodno osjeali zbog svoje pripadnosti ovoj kriminalnoj organizaciji - mnogi od njih su se osjeali iznimnim ljudima, onima koji su posveeni u velike tajne, pridajui sebi osobiti znaaj. Jedan mason iz Los Angelesa ponosio se svojom pripadnou rozenkrojcerima i bez ikakvog ustruavanja propagirao je okultnu literaturu. Uostalom, upravo su rozenkrojceri najdjelotvorniji pri novaenju u svoje redove novih lanova. U mnogim amerikim gradovima djeluju loe i drutva rozenkrojcera, a u gradu San Joze (Kalifornija) postoji njihov meunarodni centar, takozvani Park rozenkrojcera, na ijem se teritoriju nalazi groblje na kojem su pokopani elnici (imperatori) reda, zatim hrama, masonsko sveuilite, administrativno zdanje, biblioteka, muzej i opservatoriji. Bio sam na ovom mjestu dva puta. Na terenu na kojem su park, muzej i opservatoriji sve je slobodno. Park je u izvanrednom stanju, na nekim mjestima su postavljene statue egipatskih bogova i boginja. Postavka muzeja zasniva se na potovanju kulta egipatske drevne duhovnosti i mudrosti vraeva. U svemu se osjea tenja utemeljitelja rozenkrojcerskog muzeja da se predstave kao nasljednici i uvari drevnih mudrosti i okultnog znanja. Postavka je dobro pripremljena, postoje interesantni originali i sve ovo bez sumnje ostavlja dojam. Prilikom izlaska iz muzeja svatko tko eli, moe uzeti obrazac (oni su postavljeni pokraj vrata) i upisati se u Drutvo ljubitelja muzeja rozenkrojcera. Poslije nekoliko posjeta zasjedanjima ovog drutva nekima predlau da se blie upoznaju s radom samog reda. Tako se postupno u kriminalna udruenja uvlae novi lanovi. U opservatoriju rozenkrojcera posjetitelj se upoznaju s osnovnim znanjima iz astrologije i okultizma ime se navode na pomisao da rozenkrojceri posjeduju mo i udesna znanja pomou kojih mogu 40 upravljati prirodom i ljudima. U biblioteci rozenkrojcera vise portreti razoblienih arlatana i prevaranata Cagliostra i Saint-Germain. Rozenkrojceri ih i dalje potuju. U biblioteci je sakupljena praktino sva okultna, kabalistika i ostala sotonistiko-mistika literatura, od drevnih vremena i srednjeg vijeka do naih dana. Danas imperij rozenkrojcera u SAD-u broji oko 100 loa i 60 tisua lanova. Osim toga, postoj i 26 podrunica u inozemstvu. Samo na promidbu i potanske usluge rozenkrojceri su godinje troili oko milijun dolara (podatci za poetak osamdesetih godina). Prvi ameriki imperator rozenkrojcera, koji su 1929. godine osnovani na tlu SAD-a bio je Spancer Lewis. Poslije njegove smrti, vlast u redu prela je u ruke njegovog sina Ralpha Lewisa, koji je uzeo titulu Vrhovni autonomni biskup, Imperator Sjeverne, Centralne i June Amerike, Britanske Zajednice i Imperije, Francuske, vicarske, vedske i Afrike. Godine 1987., poslije Ralfove smrti, novi imperator rozenkrojcera je postao Gary Stewart. Masoni se ponose Sjedinjenim Dravama i smatraju ih svojom dravom - masonskom dravom, velikom masonskom supersilom. Masonstvo, - pisao je mason Henry Ford, - to je najbolja toka oslonca (mehanizam za balansiranje) Sjedinjenih Drava, masoni znaju emu ue svoju djecu. 57 Za takav ponos oni imaju razloga: samo u Waingtonu ivi 500 tisua lanova masonskih loa i organizacija koje su im bliske. U Washingtonu su smjeteni glavni stoeri mnogih masonskih i sotonistikih organizacija, na primjer Reda vitezova - templara.
57 Denslow W. R., 10.000 famous freemason, Vol. 2. p. 62 (ameriki industrijalac Henry Ford je bio poznati borac protiv idovske prevlasti, napisao je knjigu Meunarodno idovstvo, ali poslije nekoliko nasrtaja na njegov ivot i prijetnje smru napustio je svoja uvjerenja i postao aktivni mason). 41 lanstvo masonskih loa, i organizacija koje su im bliske, za 1960. godinu (u tisuama ljudi) 58
Ukupno u SAD-u u Washingtonu Masonske loe 3800 50 Rotary klubovi 489 7,1 B'nai-B'rith 400 57 Kiwanis 258 5 Laions 605 88 Elks 1250 35 Knights of Columbins 1127 50 Moose 1020 10 Eagles 850 3 Odd Fellows 609 22 Knights of Pythia 250 80
idovi su prisutni u svim masonskim loama i organizacijama. Istovremeno oni raspolau cijelim nizom idovskih masonskih bratstava u koje ne putaju neidove, a zasjedanja se odravaju u naroitoj tajnosti. Samo u SAD-u, ve tridesetih godina, ovakvih bratstava je bilo 15 i ona su imala 2451 lou ili filijalu s 574163 povezana lana. Osim lanova ovih bratstava, bilo je jo i 160 tisua hodoasnika cionizma - idovske nacionalne organizacije koje je, takoer, bliska masonstvu. 59
Naravno, jezgra idovskog masonstva jeste red B'nai - B'rith - um, ast i savjest idovskog naroda ezdesetih godina obuhvaao je 400 tisua amerikih idova od kojih je 57 tisua radilo u Washingtonu, zauzimajui odgovorne poloaje u vladi i biznisu. Pet stotina tisua masona glavnog grada Amerike, pod rukovodstvom idova, odreuje cjelokupnu politiku Sjedinjenih Drava. Koliko je apsolutna vlast judejsko-masonske elite, svjedoi injenica da se svaki Amerikanac koji se odluio baviti politikom, prvo ulanjuje u
58 New York Post, 20. 2. 1961. 59 Ferguson , p. 247. 42 masonsku lou, pri emu je istovremeno lan i u nekoliko masonskih loa i organizacija. to se u svojoj karijeri politiar vie uspinje, to dobiva vie masonskih stupnjeva u loama razliitih masonskih rituala. Radei u masonskim bibliotekama i arhivima SAD-a i Rusije, uspio sam sakupiti mnogo materijala politikoj karijeri znamenitih masona. Meutim, najjai dojam na mene ostavilo je upoznavanje s masonskom karijerom predsjednika SAD-a, Harryja Trumana (1884.-1972.), jednog od najuasnijih zloinaca u svjetskoj povijesti, koji je izdao naredbu bombardiranju dvaju japanskih gradova, Hiroime i Nagasakija, to je imalo za posljedicu pogibiju 200 tisua mirnih graana. Trumanova masonska karijera je poela 1909. godine stupanjem u Belton lou 450 (drava Missouri). Godine 1917. Truman je majstor loe, a u momentu stupanja na dunost predsjednika SAD-a, dobiva najvii (33) stupanj. 60 Evo popisa Trumanovog slubovanja u nekoliko loa razliitih rituala:
Velika loa Missourija: 1925.-1930. - Regionalni zamjenik Velikog majstora, Regionalni lektor 1940.-1941. - Veliki majstor
Uena loa Misosurija: 1941 - Poasni majstor (istovremeno sa stupnjem Velikog majstora Velike loe Missourija)
York Rite Loa Orient Chapter 102:
60 Allin Robert. Brother Truman. Anchor communications, 1985, p. 6-7 (knjiga namijenjena internom masonskom koritenju, ne tiska se javno; ja sam se s njom upoznao u biblioteci masonske loe grada Tuscon (Arizona). 43 Studeni 1919. - Mason kraljevskog svoda
Palestine Commandeoy loa N 17: Srpanj 1923 - Vitez hrama
Scotish Rite Loa Istok doline Kansas City (Missouri) Loa savrenstva (sijeanj 1912.) Rozenkrojcer (27. oujka 1917.) lan Vijea vitezova Kadosch (29. oujka 1917.) lan Consistory (32. stupanj) (31. oujka 1917.) Supreme Conncil (33. stupanj) (19. rujna 1945.) Istovremeno je Truman bio u redu Shrinersa blagorodni (1917.), Orator (1932.), Maral (1933.), Drugi majstor ceremonijalmajstor (1934.), a takoer je bio poasni lan mnogih drugih amerikih masonskih redova. 61 Hary Truman je bio smatran jednim od boljih masonskih predavaa. U veljai 1941. Nastupao je na radiju s temom George Washington: ovjek i mason. Glavna misao predavanja je bila - Wash- ington je bio veliki mason koji je gradio SAD na masonskim principima. Barbarsko bombardiranje Japana i nametanje hladnog rata Rusiji, Truman je naloio poslije zasjedanja u masonskom vijeu 33. stupnja. Ovi kriminalni, neljudski inovi imali su za Trumana kao masona ritualno-sotonistiki karakter. Priprema i poetak njihovog provoenja bili su praeni posebnim masonskim obredom i okultno-magijskim radnjama. Poslije zasjedanja u Velikoj loi u sijenju 1946. godine Veliki majstor (a takoer templar, rozenkrojcer i vitez Kado) i predsjednik SAD-a, Truman, dolazi 22. veljae na poklonjenje masonskim svetinjama u Nacionalni masonski memorijal George Washington, gdje izgovara sveanu zakletvu da e upravljati SAD-om i provoditi unutranju i vanjsku politiku zasnovanu na masonskim principima. U oujku u Trumanov rodni grad Hilton (drava Missouri), na njegov poziv, dolazi drugi visoki mason Winston Churchill. Poslije zajednikog dogovaranja i ritualne ceremonije u Velikoj loi Missourija, obojica posjeuju lokalno sveuilite gdje Churchill izgovara svoj povijesni govor u kojem poziva judejsko-masonske krugove Zapada u kriarski pohod protiv Rusije. 62
61 Isto, str. 241.-242. 62 Isto, str. 136.-147. 44 Nakon dvije godine, sumirajui prve rezultate hladnog rata protiv Rusije, Truman je nastupio na zasjedanju loe Beech Grove 694. Svoju dravnu djelatnost, ponovo je naglasio mason-predsjednik, gradim na principima masonstva. Smatram da se ovi principi upravljanja trebaju proiriti na cijeli svijet, na njima se treba graditi cjelokupna civilizacija. Na istom zasjedanju Truman je izjavio da, premda je dostignuo do najviih graanskih poasti, za njega najvei znaaj ima rang Velikog majstora. Ja ga cijenim vie od svega, zato to biti Veliki majstor masona, znai mnogo vie nego prosto biti dobar dravnik - jer Majstor koji se oslanja na plemenite principe, donosi masonsko prosvjeenje cijelom svijetu. 63 Oevidci su navodili da se poslije masonskog prosvjeenja Japana - atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki - veliki majstor Truman nalazio u radosnom, ivahnom raspoloenju zabavljajui se sa suradnicima. Truman je kao predsjednik SAD-a esto nastupao pred masonima smatrajui njihovu organizaciju glavnim osloncem svoje vlasti. Na primjer, sudjelujui u radu Imperijske sesije Shrinera u Chicagu, u lipnju 1949. godine, sudjelovao je na njihovoj paradi, a u kolovozu je doputovao na Sveameriko zasjedanje majstora masonskih loa (dvije tisue sudionika), gdje je takoer odrao govor. Vlada koju je formirao Truman sastojala se iskljuivo od masona i idova, to se najee preklapalo u istoj osobi. Glavna politika figura, u stalnoj predsjednikovoj pratnji, bio je idov Bernard Baruch koji je, kao i Truman, imao 33. stupanj. Baruch je bio svojevrsni opunomoenik svjetskih zakulisnih krugova za vrijeme Trumanovog predsjednikog mandata. Ni jedna od vanih politikih odluka nije se donosila bez njegovog sudjelovanja. ak i politiari tako visokog ranga, kao to su bili dravni sekretar G. Marshall i general Omar Bradley, smatrali su Barucha svojim efom. Tradicija da se ameriki dravni poslovi rjeavaju u masonskim loama ouvala se i poslije Trumana. Izuzimajui Eisenhowera, Kenedija i Nixona, svi predsjednici SAD bili su masoni. Naroito aktivni meu njima su bili Johnson, Ford, Reagan i Bush. U amerikom tisku se esto iznosila pretpostavka da je Kenedijevo ubojstvo bilo organizirano od strane masonskih loa, da bi se oslobodilo mjesto u vlasti bratu Johnsonu. Povjerenstvo, koju je formirao predsjednik Johnson za istraivanje Kenedyjevog ubojstva, u svom sastavu imala je samo masone. Njome su rukovodili Veliki majstor Velike loe Kalifornije Earl Warren, senator Richard Russell (Winder loa 33), lan predstavnikog doma, budui predsjednik SAD-a, Gerald Ford
63 Isto, str. 146.-147. 45 (Loa Malta 465). Kao to je poznato, ovo povjerenstvo je uinilo sve da se prikrije istina ubojstvu predsjednika Kenedyja. Veoma je simptomatino da je na elu povjerenstva za istraivanje afere Watergate - svrgavanje s vlasti nemasonskog predsjednika Nixona - bio mason, senator Samuel Ervin (Loa Catawba 17) i da se, takoer, preteno sastojalo od lanova masonskih loa. Rezultat njegove aktivnosti je da je novi predsjednik SAD-a postao aktivni mason Gerald Ford. Ameriki masoni tee da uspostave svoju vlast ne samo u SAD-u i na Zemlji, ve i u svemiru. Znaajan dio amerikih astronauta lanovi su masonskih loa. U zdanju hramu Velike loe Texsasa, u gradu Dallasu, vidio sam slike koje prikazuju amerike astronaute koji obavljaju masonske rituale na Mjesecu. Ameriki astronaut, mason, Edwin Aldrin ostavio je na Mjesecu znak - zastavicu sotonistikog Reda vitezova-templara. Osim toga, na povrinu Mjeseca je poloio dva zlatna prstena iji smisao nije elio objasniti. Kasnije, su novinari uspjeli saznati da su sotonisti smatrali ove prstenove nainom da se s duhovima (demonima) Mjeseca uspostavi okultna veza. Izvoenje masonskih rituala je blagoslovio C. F. Kleinknecht, direktor Nacionalne uprave za astronautiku SAD-a (NASA), koji istovremeno zauzima visoki poloaj u masonskoj hijerarhiji kao Federalni tajnik Reda kotskog rituala. 64 Usporedo sa idovima, ameriki masoni su bili glavni inicijatori borbe protiv kranstva. Slobodni zidari su bili predvodnici borbe protiv kranske tradicije u dravnim tijelima i kolama SAD-a. Kranima je u Americi zabranjeno podizati kri i Spasiteljevo raspelo na dravnoj zemlji. Nekada postavljeni krievi svuda su sustavno uklanjani. Kristov lik u predavaonicama dravnih kola i sveuilita nigdje nije doputen. Na zahtjev idova i masona 1994. godine bio je uklonjen kri s male sveuiline crkve u gradu Phoenixu (Arizona). Bio sam svjedok koliko su ovim bezvjernim aktom bili zbunjeni lokalni krani i koliko su bili nemoni da ita uine. Povijest se ponovila i u San Franciscu (Kalifornija) 1997. godine - rezultat je bio isti. Ameriki masoni su se prvi latili preraivanja Svetog pisma. Bogohulnici iz masonskih loa su skratili Bibliju uklonivi iz nje mjesta koja su neprijatna idovima, i koja su protiv sotone. Nova Biblija, s crteom masonskog estara i Davidove zvijezde na koricama, danas se prodaje po masonskim knjiarama. Malobrojne opine krana, u suvremenoj Americi ive poput krana u poganskom Rimu, progonjeni su i ikanirani. Oni ne mogu
64 Hoffman II. m., Secrets of masonic mind control..., p. 40. 46 protestirati protiv opeg razvrata, sotonizma, Sodome i Gomore, koji su zapljusnuli cijeli SAD. Judejsko-masonski zakoni Amerike tite prava sotonista i homoseksualaca. ovjek koji protiv njih protestira, prema amerikom zakonu, naruava njihova prava i zbog toga moe zavriti u zatvoru. Pravovjerni ameriki krani odavno su stavili kri na budunost Amerike i mirno ekaju kraj svijeta, koji povezuju s pojmom novog svjetskog poretka i takvim apokaliptikim linostima kao to je Mihail Obijeeni (M. S. Gorbaov). Na koricama amerikog asopisa Kranstvo danas bila je objavljena slika koja prikazuje predsjednika SSSR-a Gorbaova i predsjednika SAD-a Busha u paradnim masonskim odorama kako na nakovnju kuju zemaljsku kuglu s natpisom novi svjetski poredak. 65
PROTIV NOVOG ZAVJETA
Kristalizirani idovski duh Amerike (W. Sombart) u nae vrijeme se pretvorio u gigantski ledeni brijeg oko kojeg se organiziraju ostale forme ivota ove zemlje. Ledena santa judaizma zamrznula je sve pojave kranske civilizacije i duhovne kulture. Sami idovi smatraju Ameriku svojom zemljom. Poevi od Trumana, idovi zauzimaju 50 do 60 posto svih najvanijih politikih poloaja u vladi SAD-a, potpuno kontroliraju biznis, financije, sredstva masovnih komunikacija, znanost i kulturu. Kao to primjeuje rabin washingtonske sinagoge Adat Israel: Danas se u SAD-u mi ne osjeamo kao u dijaspori, ve kao u domovini. SAD nemaju danas vladu goja, ve vladu u kojoj su idovi punopravni partneri u donoenju odluka na svim razinama vlasti. Osobiti znaaj je imao, prema miljenju ovog rabina, predsjedniki mandat Billa Clintona, proveden niz izmjena koje su znatno proirile vlast idova. 66 Svaki ameriki predsjednik i politiar visokog ranga smatra svojom obavezom ritualno pognuti glavu pred veliinom Izraela u Washingtonskoj sinagogi Adat Israel, na ijem ulazu stalno vise dvije zastave - Izraela i SAD-a. Ritualni karakter imaju i posjeti amerikih predsjednika Izraelu s obaveznim klanjanjem i kleanjem pred idovskim svetinjama, izmeu ostalog i pred grobovima glavnih cionista poput Theodora Herzla i Vladimira abotinskog. Ne znam ni za jedan sluaj u poslijeratnoj Americi da se neki ameriki predsjednik osmjelio izbjei ovaj ritual. Ali, ni to nije dovoljno. Praktiki, svaki ameriki predsjednik novijeg doba je, u cilju potvrde svoje pune lojalnosti judaizmu, bar povremeno
65 Christianity Today - 18. 6. 1990. 66 The Truth at last, 1994., N 380. 47 obavljao funkciju abes-gojima kod ortodoksnog idova. Kao to je poznato, subotom je idovima, prema njihovoj religiji, zabranjeno raditi, pa ak i gasiti svijee na obrednom svijenjaku. To moe uiniti samo idov, abez-gojim. I zato se ponekad, subotom, sveana povorka predsjednika SAD-a zaustavlja ispred kue nekog od njegovih suradnika - idova, i voa supersile ulazi u kuu da bi uzeo uea u idovskom obredu - gaenju ritualnih svijea. Ve sam vie puta naglasio da se financijsko-kreditni sustav SAD-a potpuno nalazi u rukama meunarodnih idovski bankara. Glavni dioniari (dionica klase A) Sustava federalnih rezervi SAD- a su: 67 Rothschildi (London, Berlin) Lazard Freres (Pariz) Israel Schiff (Italija) Kuhn-Loeb Company (Njemaka) Warburzi (Njemaka, Nizozemska) Lehman Brothers (New York) Goldman i Sachs (New York) Rockefeller (New York).
Samo od operacija Sustava federalnih rezervi meunarodni idovski bankari dobivaju stotine milijuna dolara. Manipulacije sustava federalnih rezervi ne mogu kontrolirati ni predsjednik, ni vlada ni ministar financija SAD-a. Naprotiv, svi su oni potpuno zavisni od gore nabrojanih dioniara. idovski lideri ne samo da su uzeli punu kontrolu nad ukupnim bogatstvom ove zemlje, ve su i cjelokupnom stanovnitvu nametnuli odreeni idovski porez koji na neki nain plaa svaki Amerikanac. To je takozvani koer porez. Rije koer oznaava da je hrana pripravljena prema odreenim judaistikim normama, odnosno da nad njom posebni rabini obavljaju obredne radnje i tek poslije toga ta hrana se moe jesti. Ali, za svoj obredni rad rabini trae novac koji im plaaju proizvoai prehrambenih proizvoda. Naravno, novac koji tvrtke daju rabinima, ukljuuje se u cijenu proizvoda koju plaaju svi potroai (meu kojima idovi ine tek nekoliko postotaka). Prvi put su ovi nameti rabina kranima poeli 1919. godine u New Yorku. Nekoliko idovskih prehrambenih tvrtki dosjetilo se pozvati rabine da bi, poslije njihovih obrednih radnji, na upakirane proizvode stavili znak (slovo K u kruiu). Kasnije se broj tih poduzea poveao i pojavila se jo jedna oznaka (slovo U u kruiu). ezdesetih godina broj
67 Isto. 48 prehrambenih tvrtki koje su pozivale rabine poveao se do 225, 1966. na 475, a 1975. na 800. Sredinom devedesetih koer porez se uzimao na 16 tisua prehrambenih proizvoda, ukljuujui aj, kavu, coca-colu i druge proizvode. U srpnju 1988. godine bio je zakljuen chicaki idovski sporazum po kojem kroz ovaj idovski koer obred prolaze prehrambeni proizvodi u vrijednosti od 30 milijardi dolara, a planirano je da se ova svota za deset godina uvea priblino tri puta. Ameriki rabini su formirali itav niz monih organizacija koje se bave uzimanjem poreza od potroaa prehrambenih proizvoda. Najvea organizacija za ovakvo obredno otimanje je postao Savez ortodoksne idovske kongregacije koji je obredni koer uslugama obuhvatio 1200 tvrtki, ili 80 posto cjelokupnog koer trita. Koer obred ovdje je, u znoju lica svoga, obavljalo 600 rabina. 68 Prosjeni iznos godinjih nameta idovskih organizacija i rabina za koer obred koji se silom namee veini tvrtki koje proizvode prehrambene proizvode, prelazi 100 milijardi dolara. Ova sredstva su ila za potrebe judaizma, za izgradnju i obnovu sinagoga, talmudsko obrazovanje itd. idovske organizacije su oporezovale dravni proraun SAD-a svojevrsnim porezom za izdravanje idova emigranata iz drugih zemalja, a naroito iz Rusije. Bivim sovjetskim idovima se pruaju posebni uvjeti i pogodnosti. Svaki idov koji stupi na ameriko tlo, dobiva 7 tisua dolara i besplatno stanovanje, ili stanovanje po snienoj cijeni. Pretpostavljalo se da e idovi potom poeti raditi. Meutim, oko 40 postotaka njih ne eli raditi i insistiraju da im se isplauje posebna pomo, takozvani welfer, kao i besplatna medicinska zatita. Prema podacima kojima raspolaem, samo do 1994. godine u SAD je dolo oko 200 tisua sovjetskih idova, za ije su izdravanje ameriki porezni obveznici platili najmanje milijardu dolara. 69 Veliki dio nekadanjih sovjetskih idova - emigranata u SAD - dobiva od njemake vlade takozvanu kompenzaciju za rtve nacistikog progona. Prema zakonu koji je nametnut ovoj zemlji od strane meunarodnih idovski krugova, svaki idov (ali ne i Rus, niti Poljak ili eh) koji se rodio prije svretka rata i koji se nalazio izvjesno vrijeme na teritoriju pod njemakom okupacijom, ili je pak bjeao (evakuirao se) s teritorija koji je potom bilo okupiran od strane Nijemaca, dobiva pravo na kompenzaciju, u iznosu od 5 tisua maraka (1989). 70 Vie od 90 posto idova koji su dobili ovu kompenzaciju nisu bili prave rtve nacizma. Novac koji su oni dobili, po pravdi bi trebalo pripasti milijunima ruskih
68 Secret Kosher Tax. The Truth at last. 1994. p. 1.-2. 69 The Truth at last., 1993, N 368; 70 Novoe russkoe slovo (New York), 20. 4. 1989. 49 ljudi (ukljuujui Maloruse 71 i Bjeloruse) koji su zaista stradali od faistike okupacije. Poslije Drugog svjetskog rata judaizam je pojaao svoj pohod protiv kranstva. Ovo se izraava, prije svega, u stvaranju otvoreno bogohulnih, sotonistikih i homoseksualnih organizacija. Voe ovih pokreta su, u pravilu, bili idovi i masoni. Amerike idovske i masonske organizacije inicijatori su veine homoseksualnih pokreta. Na njihovu inicijativu su gotovo u svim zemljama bili doneseni zakoni koji su legalizirali homoseksualnost, a izopenici su dobili poseban status i zatitu od predrasuda. Sveameriko zasjedanje rabina odobrilo je 1995. godine homoseksualnost naglaavajui da ona ne proturjei judaizmu. Godine 1996. niz judejskih i masonskih aktivista osnovali su opeameriku organizaciju Progresivni savez za ameriku obitelj. Savez je predvodio idov i mason M. Lerner. U programu saveza na prvo mjesto bila je stavljena borba za legalizaciju abortusa i prava homoseksualaca. 72 Judejske organizacije, poput, primjerice, masonske loe B'naj-B'rit paljivo prate svaki pokuaj krana da se suprotstave idovskom bogohuljenju, nepravdi i talmudskom parazitizmu odreenih slojeva idovstva. Svaki pokuaj uspostavljanja pravednosti obino se prokazuje kao antisemitizam, a emu je krivo kranstvo. U knjizi Antisemitizam u Americi, koja je izala 1979. godine pod egidom 'nai-B'rith, lanovi ove idovsko-masonske loe otvoreno za irenje antisemitizma okrivljuju kranstvo, budui da ono propovijeda jedan jedini put spasenja kroz Krista, a sve koji ne vjeruju u Njega, podvrgava prokletstvu. 73 Ista ova idovsko-masonska loa stajala je iza anketa provedenih meu Amerikancima, 1964. i 1981. godine, s ciljem da se sazna njihov odnos prema idovima. Otkrivena je slika koja je okirala idove - u zemlji kristaliziranog idovskog duha znatan dio stanovnitva ne voli idove i ne vjeruje im. U narednoj tabeli navode se osnovni rezultati ankete. 74
71 Stari naziv za Ukrajince (Prim, prev.) 72 National and international religion report, 13., svibanj, 1996. 73 Glock Ch., Quinley H. Antisemitism in America, N.Y, 1979., p. 6. 74 Ovdje i dalje navode se rezultati koji su objavljeni u knjizi Perlmutter N., Perlmutter R., The real antisemitizam in America, N.Y, 1982., str. 71.-100. 50 Odnos stanovnitva SAD-a prema idovima (postotak Amerikanaca koji ne vole idove i koji se prema njima odnose s nepovjerenjem)
Uzrok netrpeljivosti i nepovjerenja prema idovima:
1964.g:
1981.g:
Zato to su idovi uzeli u svoje ruke film i televiziju.
70
46
Zato to idovska poduzea zapoljavaju samo svoje sunarodnjake
60 57 Zato to idovi ele biti glavni u svakom smislu.
63 52 Zato to se idovi dre izolirano, za sebe.
58 53 Zato to su meunarodne banke nalaze uglavnom u vlasnitvu idova.
55 43 Zato to idovi suvie istiu ono to se s njima dogodilo u nacistikoj Njemakoj.
51 40 Zato to idovi vie od drugih koriste neasne (sumnjive, nezakonite) metode za ostvarenje svojih ciljeva.
48 33 Zato to idovi imaju mnogo nedostataka koji izazivaju netrpeljivost.
40 29 Zato to idovski biznismeni koriste za svoje ciljeve neasne metode ne doputajui asnim poduzetnicima lojalnu konkurenciju. 40 27 Zato to su idovi lojalniji Izraelu nego Americi.
39 48 Zato to idovski biznismeni nisu asni poput drugih biznismena
34 22 Zato to idovi ne razmiljaju to e se desiti s drugim ljudima, ve misle samo sebi.
30 22 51 Zato to idovi imaju suvie veliki utjecaj u svjetskom biznisu. 33 37 Zato to se idovi tee nametnuti tamo gdje su nepoeljni
21 19 Zato to idovi imaju suvie veliku vlast u Americi
13 23 Zato to idovi unose dosta nemira meu druge ljude svojim (sumnjivim) idejama 13 14
Od 1964. do 1981. godine negativan odnos Amerikanaca prema idovima je donekle oslabio. Ipak, 52-57 postotaka Amerikanaca je nastavilo prebacivati idovima njihovu izoliranost, izdvojenost, tenju da zapoljavaju samo svoje sunarodnjake i da budu lideri u svakom poslu. idove je osuivalo 43-46 postotaka Amerikanaca zbog toga to se u njihovom vlasnitvu nalaze meunarodne banke, a takoer film i televizija. Oko treine smatra da idovi imaju mnogo loih osobina, a naroito se istiu te to za postizavanje svojih ciljeva koriste sumnjive metode i to nisu sasvim asni u biznisu. Osamdesetih godina mnogi Amerikanci su poeli bolje shvaati da idovi imaju suvie veliku vlast u vladi i biznisu (23-37%). Gotovo polovina Amerikanaca je smatrala da su idovi koji su graani SAD-a, lojalniji Izraelu nego Sjedinjenim Dravama (ezdesetih godina to je smatralo 39% Amerikanaca). ezdesetih godina je 45 posto Amerikanaca smatralo nedopustivim oroditi se sa idovima, a osamdesetih godina je tako mislilo njih 34 posto. Na pitanje imaju li idovi vie novca nego drugi ameriki narodi, potvrdno je odgovorilo 56 posto Amerikanaca. Oko 45 posto stanovnitva SAD-a smatralo je da su idovi ambiciozniji i da misle samo sebi. Svodei ukupne rezultate svoje ankete i izvodei ope zakljuke, idovski sociolozi iz B'nai-B'ritha su utvrdili da oko 34 posto od svih Amerikanaca treba smatrati antisemitima. U apsolutnim brojkama to znai da u SAD-u ivi 70 milijuna antisemita, odnosno ljudi koji ne prihvaaju poroni drutveni sustav koji je formiran na temelju judaizma. Antisemitizam je u suvremenoj Americi oblik protesta protiv izopaene i neovjene judeo-masonske civilizacije. ak prosto nabrajanje uzroka zbog kojih Amerikanci ne vole idove, svjedoi tome da duhovne vrijednosti Novog zavjeta i dalje ive u duama jednog dijela 52 Amerikanaca, makar i u zamrznutom, potisnutom obliku. Udio antisemita u amerikom drutvu gotovo da se poklapa s brojem ljudi koji ne prihvaaju tradicionalne amerike (to jest judejske) vrijednosti (od 30 do 40%).
SLUBENA PODRKA SOTONIZMU
Sotonizam je, poput hasidizma, izrastao iz judaizma, njegovih tajnih, okrutnih i kabalistikih sekti. 75 Do XVIII. stoljea razvijao se kao tajna judejska sekta, a zatim, odvojivi se od judaizma, postao je jedan od utjecajnih pravaca masonerije. Sotonistiki rituali kao idejna jezgra masonerije, gotovo su otvoreno priznati od najpoznatijih voa slobodnih zidara Amerike i Europe - Alberta Pikea (kult Baphomet), Helene Blavatsky (luciferijanstvo) i Aliestera Crowleya (poklonjenje Antikristu, Zvijeri). U XIX. stoljeu francuski idov Eliphas Levi osnovao je sotonistiku sektu. Primjeujui da je magija izvor moi, on je naroitu pozornost posvetio seksu i narkoticima. 76 etrdesetih godina XIX. stoljea pojavila se jo jedna sotonistika sekta iz koje se potom, pod rukovodstvom biveg sveenika i bive redovnice, osnovala crkva Carmilla. 77
Jezgra rituala sotonistikih sekti, kao i njihovih prethodnika tajnih okrutnih judejskih sekti, bili su krvavi obredi. Sotonisti su, kao i njihovi prethodnici, smatrali da krv nevinih rtava slui kao glavni zalog uspjenosti rituala kojim se klanjaju Sotoni. Prema uenju kabalistikih sekti, iz kojih su proizili sotonisti, krv nije samo simbol ivota, ve i sam ivot: u njoj poiva energija koja se u asu smrti oslobaa i koju je mogue iskoristiti za vrabine i magiju. Kao to je primijetio mason-sotonista Aleister Crowley, da bi se postiglo maksimalno duhovno djelovanje, prijeko je potrebno izabrati rtvu koja ima najveu i najiu snagu. Djeca mukog spola, koja su apsolutno nevina, idealne su rtve. Gotovo u svim sluajevima ljudska rtva je najbolje sredstvo da se postigne magijska sila. 78 Ritualna ubojstva i magijsko djelovanje pomou krvi rtava, s ciljem poklonjenja sotoni, dobila su kod sotonista naziv crnih misa. Prvi
75 Prema Novom zavjetu, judaizam je u svojim korijenima bio glavni izvor svakog ispoljavanja sotonizma, klanjanja avolu. Nije sluajno to sva sotonistika drutva i sekte koriste judejsku Kabalu u svojim ritualima. 76 Steffon Jeffrey. Satanism ( . um u u . 1997, str. 81.) 77 Isto. 78 Crowley Aleister, Magic in theory and practice, N. Y, 1929, p. 168.-169. 53 podatci koji su doli do nas crnim misama izvoenim po ugledu na katoliku slubu, odnose se na drugu polovinu XVII. i poetak XVIII. stoljea. Za njihovo obavljanje sotonisti su privukli nekadanje katolike sveenike koji su bili otpadnici od Crkve. Jedan od takvih bivih sveenika, sotonista Gvidburg, opisao je kako su se odravale ovakve mise: naga ena bi lijegala na krevet spustivi s njega glavu i noge. Na enine grudi bi postavili runik s kriem, a na trbuh bi stavili au. Gvidburg bi zasjekao noem grlo djeteta i postavio au da se napuni krvlju. Djetetovo tijelo bi sauvali da bi potom od njega spravljali magini prah. 79
Danas crne mise imaju profesionalniji karakter. Razraeni su svi detalji sotonistikog kulta. Umjesto prijanjeg kreveta koristi se sotonistiki oltar - stol dug oko dva metra i irok oko jednog metra. Na oltar se stavlja obnaena ena, uglavnom prostitutka. Na njenom trbuhu se ucrtava pentagram ijih pet iljaka simboliziraju zemlju, zrak, vatru, vodu i duh. Na oltar se postavljaju svijee crne boje; njih prave od masnoe nekrtene djece. aa koju koriste sotonisti moe biti napravljena od bilo kog metala (ali samo ne od zlata). U ai se mijeaju vino i mokraa prostitutke. Za vrijeme obreda u svojstvu simbola sile ili orua za prinoenje ljudske rtve moe se koristiti ma. Iza oltara je postavljen obrnuti kri. Netko od sotonista se upuuje u crkvu da bi tamo dobio presvete darove. Za vrijeme crne mise se vri njihovo oskvrnue. Ako ne uspiju u crkvi doi do svetih darova, sotonisti prinose ovjeka za rtvu, dodaju njegovu krv u au, i svi prisutni se njome prieuju. Poslije priea uesnici zavravaju svoj ritual orgijom. 80 Kao to zakljuuje G. Simpson, djeji lijenik iz Los Angelesa: Treba priznati da su sotonistiki akti nasilja prema maloj djeci strana realnost. To je urgentan problem na koji lijenici moraju skrenuti pozornost javnosti. 81 Poetkom devedesetih godina na amerikom radiju i televiziji emitirana je reportaa u kojoj je reeno da u SAD-u godinje nestaje do 40 tisua djece, a da se svake godine u ovoj zemlji pronae 5 tisua mrtvih tijela nepoznate djece. Meu amerikim prostitutkama postoji naroiti biznis - neke od njih slue kao naroiti inkubatori beba koje se prodaju sotonistima za crne mise (krajem osamdesetih godina sotonisti su plaali za takvu djecu 3-5 tisua dolara).
Meutim, nisu samo mala djeca rtve ritualnih ubojstava sotonista. Ameriki poklonici vraga su esto za vrijeme svojih obreda ubijali i
79 Steffon J., nav. djelo, str. 80.-81. 80 Isto, str. 98-99. 81 Larson . Satanism, The Seduction of America's Youth. Nashvills. 1989, p. 122. 54 odrasle ljude. Godine 1986. cijelu Ameriku je potresao sluaj ritualnog ubojstva A. Perry. To se dogodilo u memorijalnoj crkvi sveuilita Stanford (Kalifornija). Prema izjavama crkvenih slubenika - to je bio sotonistiki ritual. 82 Ubojstvo je izvreno u prostoru oltara. Oko tijela sotonisti su postavili svijee, a nad tijelom je obavljeno oskvrnue. Policija je uspjela otkriti samo jednog sotonistu-ubojicu - Davida Berkowitza. Bio sam u toj crkvi: prilino je prostrana, slabo osvijetljena, ima debele zidove - idealno mjesto za odravanje crnih misa i drugih sotonistikih rituala. Kako se ova crkva nalazi nedaleko od Hooverovog instituta u ijem arhivu sam radio 1996. i 1997. godine, uspio sam pratiti neke dogaaje koji su se u njoj odvijali. Na crkvu su bacili oko homoseksualci: tu su protestantski sveenici regularno odravali obrede vjenavanja mukih homoseksualaca i lezbijki. Ovakav prizor je prilino slikovit. Govori se da se na neka od ovih vjenanja skupljaju stotine homoseksualaca i lezbijki iz raznih gradova SAD-a. Obavljajui vjenanje, sveenik stoji na istom mjestu na kojem se odigralo ritualno ubojstvo i oskvrnue. Danas je ova crkva, bez sumnje, postala jedno od najpopularnijih mjesta koje posjeuju sotonisti i homoseksualci. Oito, nisu sluajno organizatori Organizacije ujedinjenih religija izabrali upravo ovo mjesto da odre svoju konferenciju. Detaljnije u tome govoriti u posljednjem poglavlju. Najpoznatiji sotonista u XX. stoljeu i osniva Crkve sotonine bio je maarski idov Anton Szandor LaVey (roen 1930.), duhovni uenik A. Crowleya. Kao i njegov uitelj, LaVey je svojom glavnom misijom smatrao unitenje kranstva. Oslanjajui se na Crowleyeve spise, LaVey je sastavio dvije temeljne knjige za praksu svakom suvremenom sotonisti - Sotonistiku bibliju i Sotonistiki ritual, a 1996. godine proglasio je sebe osnivaem Sotonine crkve. U sijenju 1967. obavio je prvo sotonistiko vjenanje, u lipnju - sotonistiko krtenje, a u studenomu - pogreb. Sve ovo je objavljeno javno. Najvee amerike novine podrobno su prikazale sotonistiku djelatnost. Vjenanje je obavio vrhovni sotonin vra A. LaVey, u prvoj sotonistikoj crkvi San Franciska. U ceremoniji je, osim LaVeya, uestvovalo jo 30 knezova tame. 83 S isto tako golemim publicitetom proao je i pogreb izvjesnog E. Olsena, mornara, koji je zavijetao da ga pokopaju po sotonistikom
82 Terry Maury. The Ultimate evil. An investigation of America's most dangerous satanic cult. N.Y. 1987, p. 10. 83 New York Post, 1.2.1967.; Daily News., 2. 2. 1967. 55 ritualu. Sotonistiko opijelo je obavljeno u istoj toj prvoj sotonistikoj crkvi San Franciska, a zatim je s mornarikim poastima tijelo predano zemlji. 84 U oujku 1970. godine Sotonina crkva je bila primljena u Nacionalno vijee crkava SAD-a. U Pentagonu je, usporedo s drugim konfesijama, bio predstavljen glavni kapelan Sotonine crkve pod ijim je upravljanjem sluilo oko stotinu kapelana-sotonista koji su podmirivali potrebe oruanih snaga SAD-a. Za svoje sljedbenike LaVey je formulirao 9 glavnih Sotoninih principa:
1) Sotona predlae poputanje bludnim eljama umjesto ogranienja! 2) Sotona predlae punokrvan ivot umjesto produhovljenih matanja! 3) Sotona predlae savrenu mudrost umjesto licemjerne samoobmane! 4) Sotona predlae dobrotu prema dostojnima umjesto besmislene ljubavi prema nezahvalnima! 5) Sotona predlae pravo osvete umjesto principa opratanja! 6) Sotona predlae odgovornost prema odgovornim ljudima umjesto brige psihikim vampirima! 7) Sotona shvaa ovjeka kao obinu vrstu ivotinje, ije je ponaanje ponekad bolje, ali je, redovito, gore od ponaanja obinih ivotinja koje idu na etiri noge. Poradi svog boanskog, duhovnog i intelektualnog razvoja on je postao najsurovija od svih ivotinja! 8) Sotona doputa sve takozvane grijehe jer pruaju fiziko, osjetilno i emocionalno zadovoljstvo! 9) Sotona je uvijek bio najbolji prijatelj Crkve jer se, zahvaljujui njemu, ona tokom mnogih godina imala ime baviti!
Ameriki sveenik Jeffrey Steffon, koji je specijalno izuavao sotonizam, smatra da postoji sedam razina pribliavanja sotoni. Na prvoj se nalaze oni koji se bave gatanjem i obinim formama tradicionalne magije. Ovoj grupi pripadaju i oni koji se s vremena na vrijeme bave spiritizmom. Na drugoj razini Steffon smjeta one koje privlae spiritistike seanse, alkohol, narkotici i glazba u stilu hard rock. Dio predstavnika ove grupe itaju knjige poput Sotonistike biblije i Sotonistikih rituala, a ponekad ak pokuavaju provesti neki od ovih rituala.
84 New York Post, 12. 12. 1967. 56 Na treoj se nalaze samozvane sotonistike grupe iji su lideri ljudi poput Crowleya i LaVeya. Mnogi ljudi ostvaruju vezu s ovom vrstom grupa zbog uporabe narkotika i uea u orgijama. Adolescente na ovakve vrste skupova pozivaju odrasli sotonisti. Za svaku grupu se formira vlastiti sustav vjerovanja i obreda koji, u pravilu, odgovara interesima dane grupe. etvrta razina ukljuuje sotoniste koji su lanovi Sotonine crkve, The Temple of Set i drugih slinih organizacija. Sotonina crkva veoma detaljno prouava one koji joj se ele prikljuiti. Glavni religiozni obred kod sotonista je crna misa. Sotonisti koji se nalaze na etvrtoj razini su odgovorni za irenje literature okultizmu namijenjene mladim ljudima. Petu razinu ine sotonisti hard-core (vrstog jezgra). Oni prakticiraju sotonistike rituale koji ukljuuju i prinoenje rtava (izmeu ostalog i ljudskih). Danas hard-core sotonisti djeluju tajno, zbog ega je veoma teko dokazati njihovo postojanje. Istoj razini sotonizma pripadaju tajne grupe koje ukljuuju predstavnike razliitih generacija. lanovi ovih grupa vre opskurne rituale, akte nasilja prema djeci, podaju svoju djecu u zamjenu za narko- tike, prinose ivotinjske i ljudske rtve. Sotonisti este razine nazivaju se adeptima. Oni su sposobni vidjeti vraga i opiti s njim, a takoer imaju vlast nad manjim zlim dusima. Sotonisti najvie razine nazivaju se iluminati, isti potovaoci sotone. Oni potpuno predaju svoju volju i osobnost sotoni. 85
Glavni hram Sotonine crkve u SAD-u sedamdesetih i osamdesetih godina nalazio se u ulici Kalifornija u San Franciscu. Izvana gledano, to je nevelika crna kua s otro uzdignutim krovom, ograena visokom ianom ogradom. U njoj je i sluio vrhovni vra sotonizma A. LaVey. 86
Bio sam pored sotonistikog hrama sredinom devedesetih godina. Pokuaji da prikupim neka svjedoanstva njemu kod okolnih itelja pokazali su se bezuspjenim. Svi su, kao jedan, odbijali govoriti toj temi. Poseban uas su moja pitanja izazvala kod radnika u malom frizerskom salonu koji se nalazio tik uz ogradu sotonistikog hrama. Jednom sam kraj vrata ovog poganskog hrama uspio razgovarati s ovjekom koji je svojim izgledom podsjeao na pravog sotonistu. On mi je preko volje odgovorio da sotonistiki hram toboe ne radi. Kasnije sam uspio saznati da je zaista glavni sotonistiki hram premjeten u Los Angeles, ali da i stari nastavlja sa svojom slubom sotoni. Prema
85 Steffon J, nav. djelo, str. 86.-90. 86 Krajem sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina LaVey je preao u San Francisco, a zatim je otiao u Izrael gdje je, oito, i danas. U SAD-u i dalje ivi LaVeyeva ki Carla, koja je jedna od glavnih vraara sotonizma. 57 priama oevidaca koji su ranije bili sotonisti, u zgradi u Kalifornijskoj ulici postoji dubok i irok podrum sa stubama i sotonskim oltarom. Upravo u ovom podrumu, otprilike jedanput mjeseno, a takoer i za vrijeme sotonistikih praznika, odravaju se crne mise. 87
Njihovi sudionici dolaze pojedinano, ostavljajui svoje automobile dva tri kvarta dalje od ovog mjesta. Uostalom, danas je mogue saznati broj telefona sotonistikog hrama u svakoj telefonskoj kabini San Francisca, New Yorka, Los Angelesa. Sam sam se u to uvjerio otvorivi telefonski imenik San Francisca. Prema podacima istraivaa sotonizma J. Brennana, u SAD-u je postojalo oko 8 tisua sotonistikih skupova koji okupljaju oko 100 tisua sotonista. 88 Ameriki sotonisti imaju mnotvo filijala svojih organizacija u veini zemalja Zapadne Europe, Latinske Amerike, a takoer u Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Osim amerike grane sotonizma postoje i druge. Evo nekih od njih: Meunarodna asocijacija luciferijanaca (sotonista keltsko-istonog obreda) objedinjuje u svom uenju sotonistike kultove drevnih keltskih sotonista - Druida i rituale judejske Kabale. Ova organizacija ima razgranatu mreu tajnih organizacija u Engleskoj, Francuskoj, SAD-u, Irskoj i nekoliko drugih zemalja i broji nekoliko tisua sljedbenika sotonizma. Jo masovnija sotonistika organizacija, koja broji oko 5 milijuna ljudi, jeste Meunarodno drutvo Druida keltskog obreda s centrom u Engleskoj. Ono je ustrojeno prema masonskom principu i njime upravlja velika loa. Meunarodnom drutvu Druida blizak je takozvani Zeleni red u Francuskoj. Njegovi lanovi se nazivaju luciferijancima keltske tradicije i koriste kao simbol crte rogatog jarca s krunom i maljem. Posebnu panju sotonisti usmjeravaju na mlade. Sotonistike voe dugo prate nekog kandidata, a zatim se s njim upoznaju ne govorei svojoj pripadnosti sekti sotonista. Kao svojevremeno rozenkrojceri, i sotonisti obeavaju omladini neobinu mo, seksualne naslade, bogatstvo i slavu.
87 Dani praznika mogu se razlikovati kod razliitih grupa sotonista, ali gotovo svaka ima neku prazninu ceremoniju izmeu 29. rujna i 2. listopada. Joseph Brennan u svojoj knjizi Carstvo tame nabraja sotonistike praznike. Najznaajniji su - dani svetih Valpurgija, Vinebalda, Ejhatarda, veselja zlih duhova i sotonistika, proljetna i jesenja ravnodnevnica, ljetna i zimska suneva prekretnica, a takoer glavni praznik koji se odrava 26. travnja svake godine (Brennan Joseph, The Kingdom of Darkness. Lafayette, 1989. p. 29). 88 Brennan J., nav. djelo, str. 29. 88 Brennan J., nav. djelo, str. 29. 58 Uspostavivi kontakt s adolescentom, sotonisti ga, nakon nekog vremena, pozivaju na sastanak na kojem mu obeavaju besplatnu drogu i seksualne zabave. Zatim ga fotografiraju u kompromitirajuoj situaciji (npr. u drogiranom stanju) i koriste ovu fotografiju da bi ga ucjenjivali. Sotonistiki 'tulumi' se odravaju uz 'heavy metal' glazbu. U stanju narkotine opijenosti ova glazba prodire neposredno u podsvijest tako da se ovjek identificira s rijeima i ritmom pjesama i duboko ih usvaja. 89
J. Brennan priopava povijest osamnaestogodinje djevojke, po imenu Suzana, koja je postala sotonist: Tijekom dvije godine ona je bila prostitutka u sotonistikoj grupi. Suzana je govorila da je imala intimne odnose s mukarcima iz te grupe - ponekad s nekoliko njih za kratko vrijeme - to je predstavljalo dio rituala u slavu sotone. Kada sam je upitao to ju je navelo da sudjeluje u tom kultu, Suzana je odgovorila da je imala mnogo problema i nesuglasica u obitelji. esto se svaala s ocem. U njihovoj kui nije bilo ni spokojnog ivota, a jo manje ljubavi. Upravo suprotno, svi su bili spremni gristi jedni druge. Djevojka se nala u dubokoj duevnoj krizi, osjeala se nevoljenom i suvinom. U tom trenutku se pojavio mladi ovjek koji se poeo skrbiti njoj. Djevojka se u njega zaljubila, za nju je on postao miran otok gdje se mogla sakriti za vrijeme bure. Suzana je bila spremna na sve kako bi ga zadrala kraj sebe. Zato je, kada je saznala da se mladi bavi sotonizmom, bez protivljenja krenula za njim. inilo joj se da na taj nain moe dokazati svoju ljubav i uvrstiti njihovu vezu. Sotonistiki kult je djevojci zamijenio obitelj. Druei se s drugim lanovima sotonistike grupe, osjetila je da joj se poklanja panja - upravo ono to joj je bilo potrebno. Ali, s druge strane, lanovi grupe su zahtijevali od nje ono to je njima bilo potrebno: njeno tijelo. Rezultat je bio taj da je djevojka postala prostitutka. 90
Sotonizam je duboko prodro u ivot amerike omladine. Pred amerikim sudovima se stalno odvijaju procesi za djela povezana sa sotonizmom i ritualnim ubojstvima u kojima su glavni optueni mladi sotonisti. Evo nekoliko sluajeva koji su se dogodili osamdesetih godina: Grupa mladih amerikih sotonista organizira ritualno ubojstvo 15 ljudi prinosei ih na rtvu sotoni. Prema svjedoenju oevidaca, proces ekshumacije je bio neto uasno. Mnogim policajcima je pozlilo kada su vidjeli to su sotonisti uinili svojim rtvama. 91 Dvoje adolescenata iz Los Angelesa, sedamnaestogodinji Ricky Kasso i osamnaestogodinji Jimmy Troiano izvrili su ritualno ubojstvo
89 Steffon J. nav, djelo, str.95. 90 Brennan J., nav. djelo, str. 37-38. 91 Cooper John., The Black Mask, Old Tappan, 1990., p. 33. 59 sedamnaestogodinjeg Garyja Louwersa. Ve u sedmom razredu Ricky je sudjelovao u otvaranju grobova i sastavljanju pisama Gospodaru Hada. Glavna stvar u njegovom ivotu postala je droga. Veina Rickyjevih i Jimmyjevih drugova interesirala se za obrede koji su bili u vezi s prizivanjem vraga. 92 Na Floridi je devetnaestogodinji Jonathan Cantero bio osuen na doivotnu robiju zbog ubojstva svoje majke, Patrcie Ann. Izgovarajui nad njenim tijelom molitve u ast sotone, Jonathan joj je prerezao grlo i gotovo potpuno odrezao lijevu ruku. Jonathan se okultizmu obavjetavao iz knjiga. Njegova molitva za vrijeme ubojstva bila je pozajmljena iz jedne takve knjige: Moj gospode, sotono, ti zna da sam unitio ovu enu, bie koje me je rodilo. Okonao sam s njenom vlau nad mojom svijeu. Ona je izgubila vezu sa mnom i postala obina zmija, koja se nalazi na niem nivou bivstvovanja. 93
U rujnu 1986. godine sud u Oklahomi je osudio 17-godinjeg Seana Sellersa za tri ubojstva: svoje majke, ouha i prodavaa u trgovini. U kolskom ormaru Sellers je drao Sotonistiku bibliju. U dnevniku koji je Sellers nazvao Knjiga tame, napisao je: U ime sotone, gospodara zemlje i cara svemira, prizivam snage mraka da izliju na mene svoju hadsku silu. Podaci dobiveni za vrijeme ispitivanja su ukazivali na razliite atribute sotonistikog uenja, kao to su Knjiga tame, Krvlju zapeaen dogovor sa avlom, Kod utanja, crte prevrnutog pentagrama, hard rock, a takoer i filmovi strave. 94 Za veinu mladih svojevrstan uvod u sotonizam predstavlja praznik Halloween, koji je zapravo poganski obred klanjanja vladaru smrti sotoni. Za vrijeme ovog praznika gotovo cjelokupno stanovnitvo SAD-a sudjeluje u obrednim imitacijama mrtvih, odijevajui se u mrtvace i prosei za njih milostinju. Za vrijeme obreda Trick or treat (Pakost ili dar) Amerikanci prinose darove duama mrtvih koje su povezane sa Sotonom. Nije uzalud amerika Sotonistika crkva otvoreno proglasila ovaj dan svojim praznikom koji, prema njihovoj zamisli, treba svjedoiti sotoni. 95
U veini sotonistikih sekti rock-glazba (naroito hard rock) svojevrstan je preludij ritualu klanjanja sotoni, koketiranja sa sotonom, prizivanja sotone. Postavi jedna od glavnih komponenti mas-kulture Zapada, ona je, vodena judejskim vodama, postala mono sredstvo za razbijanje kranske svijesti. 96 Ve sam govorio da se zaetnik rocka
92 Isto, str. 11. 93 Isto. 94 Isto, str. 14. 95 Pravoslavna Rusija, 1992., . 18. str. 14. 96 Vie ovome vidi kod Hart Lowell, Satan's Music Exposed. Salem Kirban, 1981.: Godwin Jeff, Dancing with demons. The music's real master, Chick 60 Elvis Presley ponosio svojom pripadnou judaizmu i radovao se svojoj osobitoj misiji na ruenju kranstva. Narkoman i homoseksualac Presley je, prema miljenju krana koji su vidjeli njegove koncerte, predstavljao izraziti tip sotoniste. Kao to je primijetio istraiva sotonizma John Todd: Sve ploe (rock-glazbe) posveene avlu napravljene su po istom principu. Koristi se ritam koji odgovara kretnjama prilikom seksualnog ina. ovjeka odjednom obuzima osjeaj razdraenosti koji esto dovodi do histerije... Ako se mladi ljudi jedno vrijeme podvrgavaju ovim zvukovima, kod njih se razvija depresija, razdraenost, agresija. Onaj tko ima strpljenja presluati tekstove pjesama brzo e doi do zakljuka da su oni, redovito, jednoobrazni: suprotstavljanje roditeljima, drutvu, svemu ivom. Oslobaanje svih seksualnih potencija u ovjeku jest nuan uvjet da se proizvede anarhija koja, sa svoje strane, doprinosi uspostavljanju svjetske dominacije sotonizma. 97
Rock-pjevai u nekim svojim pjesmama otvoreno veliaju sotonu. Tako se John Lennon obraa Antikristu rijeima: Oslobodi ljude odmah, uini to, uini to odmah, mi smo uhvaeni rukama u zraku... elimo ti vritati molitvu: oslobodi ljudski rod... 666 je tvoje ime. 98 Sotonistiko-mistika literatura u dananjem svijetu nije vie ograniena djelima koja sam ve naveo, kao to su djela Crowleya ili LaVeya. Osim ovih, postoji veliki broj profinjenih knjiga koje su namijenjene prvenstveno intelektualcima. Meu autorima ovih knjiga je iroka lepeza imena: od Carlosa Castanede, Gustava Mayrinka, Umberta Eca i Christophera Fowlera do Stephena Kinga i Arthura Clarka, pa ak i ruskog pisca Danila Andrejeva. Sedamdesetih godina svjetski sotonizam dopunjen je radovima uenika indijanskog vraa don Juana. Pomou knjiga Carlosa Castanede, Florinde Donner, Taishe Abelar, koristei halucinogene biljke i magijske rituale, sljedbenici don Juana stupili su u vezu sa svijetom duhova. Najee su to bile narkotike seanse kojima su vraevi- arlatani pridavali religiozno znaenje. Iz svijeta duhova nisu se mogli vratiti mnogi poznati zapadni glazbenici, umjetnici, pjesnici. Zaneseni mistikim transom, oni su umrli od narkotika. Tisue ljudi kojima nikad neemo saznati, izvrili su samoubojstvo pod utjecajem onostranih sila, kojima ih je odveo Carlos Castaneda. 99
Publications, 1988.; Godwin Jeff, The devil's disciples. The Truth about Rock, Chick Publications, 1985. 97 Told Don, cauuahbl. , 1993. 9.-10. str. 60. 98 Cit. po: Told D.., nav. djelo, str. 60. 99 Iskuenie, , M., 1997, str. 67. 61 Samo u SAD-u radovi ovih sotonista su bili tiskani u milijunskim nakladama, izmeu ostalog i u depnom izdanju. Sotonistiki pokret je gotovo uvijek imao preutnu podrku od strane amerikih predsjednika-masona. Ali, poevi od predsjednika Reagana, ova podrka je poprimila otvoreni karakter. Reagan je tako 1987. godine javno priznao vanu ulogu sotonizma u suvremenom amerikom ivotu 100 i zaloio se da se uzimaju u obzir interesi ovog dijela biraa. Reaganova administracija je donijela niz odluka koje su proirile prava sotonista: - ne dopustiti naruavanje prava sotonista prilikom prijema u dravnu slubu, izmeu ostalog i na poloaje u vladi; - pozivati na savjetovanje kod predsjednika i organa vlade vodee amerike proroke, okultiste i nekromante; - ne unositi u dravne dokumente i materijale rijei i izraze koji vrijeaju osjeanja sotonista. 101 Ameriki tisak je ocijenio novu Reaganovu politiku prema sotonistima kao pragmatian korak u irenju njegovog utjecaja na drutvo. Za neke lanove njegovog kabineta Reaganove nove odluke su bile pravi praznik. Kao to se govorilo, za vrijeme Halloweena etvoro meu njima se od radosti napilo i, skinuvi se do gola, plesalo na stolu. 102
Svi ameriki predsjednici poslije Reagana poeli su slubeno pozivat na dravno vijeanje okultiste razliitih specijalnosti. Najnovije sotonistike tendencije nisu dotaknule samo ameriku Vladu, nego i najvee korporacije. Tako su 1. oujka 1990. godine na jednom od show-programa amerikog voditelja Phila Donahuea nastupili vodei ljudi korporacije Procter and Gamble, priopivi gledateljima da su sljedbenici sotonistike crkve i da joj kao potporu daju dio svog profita. Na pitanje Donahuea, ne boje li se kako e ovim priznanjem natetiti svom biznisu, sotonisti su odgovorili: U Sjedinjenim Dravama nema toliko krana da bi nam natetili (doslovno - da bi promijenili situaciju). Oito je da su vodei ljudi Procter and Gamble bili vrsto uvjereni da veliki dio stanovnitva SAD-a na neki nain simpatizira sotonizam. Poslije ovog istupa u SAD-u su poeli protesti i prikupljanje potpisa za bojkot robe sotonistike korporacije. Meutim, amerika vlada je
100 Human Events, 1987, kolovoz 5., p. 8. 101 Isto. 102 Isto. 62 odmah stala na stranu sotonista, objasnivi potpisnicima kako oni naruavaju zakon SAD-a pravima religioznih manjina. 103
RAZARANJE KRANSKE ETIKE LJUBAVI
U knjigama uvenih sotonista Crowleya i LaVeya stalno je prisutna sljedea misao: odvojiti ovjeka od Boga i moralno ga unititi. Da bi se ovo provelo, potrebno je liiti ga uzvienog osjeaja ljubavi. Ta tenja je uvijek bila glavni pravac nemoralne djelatnosti lidera judeo-masonske civilizacije u borbi protiv kranstva. Tijekom gotovo dvije tisue godina kranstvo je gradilo uzvienu kulturu odnosa izmeu mukaraca i ena. Kranin je odgajan u duhu svjesnog vladanja biolokim i niim porivima. Ljubav izmeu mukarca i ene je prema kranskoj etici shvaena kao uzvieni osjeaj koji se kruni crkvenim brakom. Neporonost i stidljivost smatrani su drutvenom normom, a spolna rasputenost i razvrat strogo su osuivani i kanjavani. Homoseksualnost je smatrana smrtnim grijehom, prijestupom protiv ovjekove Boanske prirode - za njegovo upranjavanje bila je predviena smrtna kazna. Kako se razvijala i uvrivala judejsko-masonska civilizacija, potiskivana je uzviena kranska etika ljubavi, a njeno mjesto je zauzimala predodba seksualnoj slobodi i pravu svakog ovjeka da povlauje svojim niim eljama. Meutim, upravo na ovom terenu idovi i masoni u borbi protiv kranstva dugo su bili neuspjeni. Na temelju instinkta samoodranja narodi Zapadne Europe i Amerike nisu eljeli prihvatiti progresivne ideje seksualnoj slobodi videi u njima ozbiljnu prijetnju produenju ljudskog roda. Izgubivi pravu religioznost jo krajem XIX. stoljea, mnogi Amerikanci i Europljani su sve do pedesetih godina XX. stoljea ostali krani u smislu shvaanja uzviene sutine ljubavi. Jo krajem XIX. stoljea judeo-masonski lideri su poeli govoriti nunosti razbijanja kranske etike ljubavi i uvoenju seksualne revolucije. idov Magnus Hirshfeld (1868.-1935.) je godine 1896. proglasio pravo ljudi na seksualnu slobodu i izbor seksualne orijentacije. Tada je njegov poziv naiao na odziv samo grupice njemu slinih seksualnih manijaka i marginalaca. Ipak, razvrat i spolna rasputenost izlaze iz ilegalnosti i poinju poprimati organizirane oblike. U Americi i Europi (ukljuujui i Rusiju)
103 Bowen Larry, Together, we can make a difference, March, 1990. 63 pojavljuju se desetine tisua javnih kua, sastajalita, kabarea s hotelskim sobama, striptiz barova i sl. U mnogim zemljama nie itava mrea trgovaca djevojkama za prodaju u javnim kuama. Istraivai primjeuju da je znatan dio poslodavaca u ovoj vrsti biznisa bio sastavljen od osoba idovske nacionalnosti koje nisu bile optereene predrasudama kranske etike. Pioniri spolnog razvrata u Rusiji takoer su bili uglavnom idovi. Upravo oni tiskaju i ire po cijeloj zemlji jeftine pornografske tiskovine i pornografske fotografije koje se izlau po izlozima trgovina, a scene bliske pornografiji se pojavljuju i u prvim filmovima koje su snimali idovski kinematografi. idovske novine Stolinar molva u dva broja za 1910. godinu tiskaju gnusne prijedloge izvjesnog doktora S. S. Goloueva nunosti prostitucije i legalizacije abortusa. 104
Od 1884. do 1935. godine u (nekadanjim) austrijskim i ruskim dijelovima Poljske bila su pokrenuta 163 kaznena procesa pod optubom za trgovinu djevojkama s ukupno 997 optuenih. Od tih 997 optuenih 988 su bili idovi. U istom periodu donesena je 123641 prijava za svodnitvo, a meu privedenima je bilo 121689 idova. Od 57 zakonom zabranjenih pornografskih izdanja (od 1922. do 1937. godine) 48 je pripadalo idovima, a od 411 osoba pritvorenih zbog irenja pornografije. 369 su bili idovi. 105 Poetak masovne seksualne revolucije u SAD-a i u Zapadnoj Europi odnosi se na pedesete i ezdesete godine. Prva lasta ove revolucije bio je izlazak u svijet pornografskog (kasnije nazvanog erotskim) asopisa Playboy. Njegov nakladnik Hugh Hafner (idov po majci) nije se u poetku nadao uspjehu izdanja u puritanskoj Americi pedesetih godina. Kao to je sam kasnije priznao: U prvom broju koji sam pripremio u svom chicakom stanu, nisam ak naveo ni adresu asopisa. Nisam vjerovao da u uspjeti tiskati drugi broj. Meutim, uspjeh se pokazao zapanjujuim. 106 Autor prvog tiranog pornografskog asopisa za kratko vrijeme je postao jedan od najbogatijih ljudi Amerike, a njegovo ime je dospjelo na spisak najutjecajnijih ljudi naeg stoljea. Ubrzo je sva Amerika bila preplavljena milijunima asopisa i novina tipa Playboy, ak i mnogo perverznijim. Seksualnu revoluciju podrala su gotovo sva najutjecajnija sredstva masovne informacije u Americi i Europi. Amerikancima i Europljanima sugerirano je da je seksualna sloboda najvanija stvar u ivotu suvremenog ovjeka, a da su svi koji
104 Stolinar molva (C , Moskva), 1910., 120.-121. 105 . M., nav. djelo, str. 70. 106 (Proceedings), 15. 1. 1994. 64 ive po principima kranske etike, jednostavno retrogradne osobe koje ne razumiju ivotne radosti. Porno i seks-biznis postali su mone grane zapadne ekonomije. Osim javnih kua i organizacija za svodnitvo, pojavile su se tisue sex- shopova, pornografskih prodavaonica, sex-kina i sex-videoklubova. Sredinom osamdesetih godina vrijednost samo porno produkcije u SAD-a je iznosila 7 milijardi dolara. 107 Poseban oblik pornografije postala je djeja pornografija u kojoj su objekti seksualne zloupotrebe bila djeca. U djeji porno-biznis u SAD-u se svake godine uvlai 600 tisua djece u uzrastu od 3 do 18 godina, a cjelokupni prihod od ove vrste porno- biznisa iznosi 2-3 milijarde dolara godinje. 108 Najveim porno-izdavaima i filmskim studijima upravljaju idovi: Cadens Industry i Curtis Company (upravitelj S. Feinberg) - pornografski urnali i izdanja: Penthouse, Penthouse Letters, Girls of Penthouse, Forum, Genesis, Swank, Velvet, Variatins i dr.; Amper Corporation (upravitelj G. Friedman) - pornografski asopis i izdanja: Club, International Club, Fox Magazine, Letters, Life i dr.; Warner Communications (upravitelj S. Ross) - pornografski asopisi i izdanja: Playboy, Playgirl, Playboy Special, Chery, Ouch. 109 Biznismeni porno-industrije su stvorili stotine pornografskih televizijskih kanala iji su slubeni pretplatnici vie od dva milijuna Amerikanaca. Pornografija je najunosniji biznis i u Engleskoj. Britanski nakladnik pornografskog magazina P. Raymond je sredinom devedesetih godina smatran najbogatijim ovjekom u Engleskoj. Kao to priopava asopis Business Age, bogatstvo ovog kralja pornografije procjenjuje se na 2,3 milijarde dolara. 110 Seksualna revolucija na Zapadu proizvela je i takvu vrstu biznisa kao to su seks-ture iji klijenti kupuju avionske karte za Tajland, ri Lanku, Filipine, Brazil, Kolumbiju, Benin i neke druge zemlje, istovremeno plaajui i posjete javnoj kui u dotinoj zemlji. U veini sluajeva zapadni seksturisti su potroai i djeje prostitucije. Evo nekih brojki iz izvjetaja UNESCO-a Trgovina seksom i ljudska prava (1993.): U Tajlandu je od dva milijuna osoba koje trguju svojim tijelom, 800 tisua djece i adolescenata. U ri Lanki ovim zanatom zarauje sebi za
107 Wildmon D. The Case against Pornography, Victor Books, 1986., p. 11. 108 Isto, str. 13. 109 Isto, str. 31 110 Business Age, 15. 2. 1995. 65 ivot vie od 10 tisua djeaka u dobi od 6-14 godina koji uglavnom opsluuju seksturiste iz SAD-a i Europe. U mnogim zemljama Treeg svijeta svodnici tragaju za djecom, dobivaju ih od roditelja, a zatim smjetaju u javne kue, koriste za snimanje porno filmova i sudjelovanje u erotskim show-programima. U Bangkoku siromane obitelji posebno odgajaju djevojke za prodaju u zapadnim javnim kuama. U zapadnim javnim kuama znatno je porastao broj adolescenata od 13 do 14 godina. 111 Seksualna revolucija je oslobodila Zapadni svijet od kranskih predrasuda osiguravi punu slobodu razvratu i homoseksualnosti. Poslije dvije tisue godina kranske etike, suvremeno stanovnitvo SAD-a i Zapadne Europe se u odnosima izmeu mukarca i ene vratilo u poganizam, ak u predpogansku fazu s ranim spolnim ivotom i masovnim silovanjem. Kao u prvobitnoj hordi, spolni ivot na suvremenom Zapadu poinje s 10-12 godina. 112 Pri tome, prema podacima FBI-a, etvrtina svih djevojica do 12 godina biva podvrgnuta silovanju. 113 Prema podatcima amerike organizacije ene protiv pornografije, u seksualni ivot protiv svoje volje stupa 38 posto djevojica u uzrastu od 13 godina, a 70 posto svih amerikih djevojica bile su rtve pokuaja silovanja. 114
Silovanje meu omladinom postala je masovna pojava. Od 500 tisua ena koje svake godine budu silovane u SAD-a, 75 posto su djevojice i djevojke do 21 godine. Od poetka seksualne revolucije do osamdesetih godina statistiki koeficijent silovanja (broj silovanja na tisua ena) u SAD-u je porastao 7 puta. Za mlade Amerikance spolno odgajanje poinje gledanjem porno- filmova u kojima igraju drogirani i specijalno dopingirani porno glumci. Poslije gledanja oni pokuavaju ponoviti ono to su vidjeli na ekranu. U dobi od 15-16 godina mnogi djeaci i djevojice ve imaju pozamanu praksu u seksu tako da ih vie ne zadovoljavaju tradicionalne forme (djedovske, kao to govore), ve tee razliitim izopaenjima, kolektivnim orgijama, oralnom seksu, homoseksualnosti i sl. U dobi od 20 godina mnogi mijenjaju seksualnu orijentaciju, tj. postaju homoseksualci (na primjer u SAD-u do 20-25% od svih mukaraca su biseksualci spremni na spolne odnose sa oba spola), a neki kirurkim operacijama mijenjaju svoj spol. Milijuni djevojaka, da bi se predale seksu bez problema, podvrgavaju se sterilizaciji i ne mogu imati djece.
111 (Proceedings), 14. 4. 1993. 112 Ovdje, i dalje u ovom poglavlju, osim posebno spomenutih sluajeva, koriste se podatci tiskani u radu grupe amerikih znanstvenika-krana A Psycho- logist's view of sex, San Francisco, 1989. 113 Wildmon D., nav. djelo str. 11-12. 114 Isto, str. 13. 66 U ivotnoj dobi od 25 do 30 godina gotovo polovina mukaraca postaje impotentna i izopaena, a znatan broj ena su masturbantice koje doivljavaju spolno zadovoljstvo pomou umjetnih sredstava kupljenih u sex-shopu. Veliki broj mukaraca i ena ne eli imati djecu, mnoge djevojke se odluuju odgajati jedno dijete izvan braka. Potpuna sloboda abortusa i rairena upotreba kontraceptivnih sredstava ne stimuliraju suprunike na produenje ljudskog roda. Mi, Amerikanci, priznao je jedan mladi ovjek iz SAD-a, nismo opsjednuti seksom zbog potrebe, ve zbog kompleksa i pohlepe. Mi se odnosimo prema seksu kao prema automobilu u kui, elei ga imati 'kao Johnsonovi', a moda jo bolje. Ali, Johnsonovi, koje uzimamo kao primjer, nisu realni ljudi, ve filmske i sportske zvijezde. Poto ne moemo dosegnuti njihov status, mi onaniramo simulirajui da smo oni. 115 Zapadni psihijatri razmatraju zanimljivu pojavu koju nazivaju sindromom prostitutke. Njegova sutina je u tome to se znatan dio ena u zapadnim zemljama od djetinjstva odgaja da je dopustivo imati mnogo spolnih partnera, stalno mijenjati mukarce (premda, naravno, to ne ine sve ene). S brojem promijenjenih partnera dolazi do otupljenja spolnog nagona i takve ene, poput narkomana, da bi se zadovoljile, svaki put trae sve eu varijantu spolnog kontakta. Na mukarce gledaju kao profesionalne prostitutke. Normalan obiteljski ivot ih ne zanima. Interesi obitelji, djece, mua, potiskuju se u drugi plan, a u prvi plan izbija koncentriranost na vlastite seksualne doivljaje. Neuspjehe u potrazi za idealnim partnerom one kompenziraju onanijom. Oitovanje spolnog nagona u suvremenom zapadnom svijetu se u svom ljudskom kontekstu nalazi, prema miljenju psihologa, izmeu masturbacije i prostitucije. Dar Boji - spolna ljubav, koju je ovjeanstvo teko osvojilo i koja je dostigla savrenstvo i neusporedive obrasce ljudske uzvienosti i samoodricanja - svodi se na primitivni seks, ivotinjski (esto sa sluajnim partnerima), ili na onaniju. Video-kultura Zapada proizvela je stotine milijuna masturbanata koji svojom pojavom skrnave Boansku i ljudsku prirodu. Prostitucija u Americi se postojano razvija, ali ne samo po horizontali drutva, ve i u dubini due. Djevojice od 13 do 15 godina radi slobode seksualnog ivota, svoenja spolnog nagona na spolni akt, gube sposobnost za realno uivanje u dubokim i bogatim odnosima izmeu mukarca i ene. Za njih ljubav gotovo da ne postoji, ve se svodi na standardne stereotipe izvan kojih vladaju cinizam i razoaranje. Lieni sposobnosti da vole. njihov ivot postaje bijedan, siv i bezlian.
115 , 12. 11. 1994. 67 Logika razvoja judejsko-masonske civilizacije degradirala je uzvieno osjeanje ljubavi na razini primitivnog mehanizma zadovoljenja spolnog nagona. U dananjem zapadnom svijetu ena i ensko tijelo se gledaju kao objekt potronje i kao roba. Da bismo se u ovo uvjerili dovoljno je pogledati dvadesetak najpopularnijih hollywoodskih filmova ili reklamnih spotova. Kao to priznaju zapadni istraivai, na opoj skali potroakih vrijednosti amerikog mukarca, posjedovanje lijepog enskog tijela se nalazi na jednom od prestinih mjesta, usporedo s posjedovanjem automobila, stana ili vikendice. Preobraaj uzvienog osjeanja ljubavi u primitivan i ujedno fiktivan (po formi) seks, odrazio je zakonomjeran prijelaz od kranske civilizacije na judeo-masonsku. Kao to je ispravno primijetio poznati djelatnik iz svijeta pornografskog biznisa, osniva asopisa Pleyboy, H. Hafner poetkom ezdesetih godina moj asopis je prestao biti samo tiskovina, ve je postao nain ivota kojim su se oduevljavali u cijelom svijetu. 116 Zapravo, banalnost, povlaivanje niim instinktima, ogranien ukus i, kao rezultat svega toga, izroivanje ljudske prirode koja nam je dana od Boga, postali su norma i obrazac ivota u suvremenom zapadnom drutvu.
SODOMIJA 117 - PRIJESTUP PRED BOGOM I LJUDSKOM PRIRODOM
Jedan od uasnih rezultata seksualne revolucije jest najira rasprostranjenost sodomije - najteeg prijestupa pred Bogom i ljudskom prirodom. Prema podatcima iz izvjetaja doktora Alfreda Kinseya, 1948. godine, 10 posto mukaraca i ena u uzrastu od 16 do 55 godina bili su homoseksualci ili lezbijke, a 37 posto mukaraca je bilo sklono homoseksualnosti. 118 Poslije seksualne revolucije i iroke propagande homoseksualnosti broj homoseksualaca i lezbijki je porastao 2,5 do 3 puta, tj. dosegnuo je postotak od 25-30 posto odraslog stanovnitva. Ako se doda broj Amerikanaca koji su bar jednom prakticirali homoseksualni in. onda se postotak amerikih homoseksualaca penje na najmanje 40 posto stanovnitva. U SAD-u, Engleskoj, Njemakoj i drugim zapadnim zemljama sodomija nije samo legalizirana, ve ima i olakice. Prema
116 (Proceedings), 15. 1. 1994. 117 Termin sodomija (od biblijskog Sodoma i Gomora) autor upotrebljava da oznai homoseksualizam i druga izopaenja seksualnog nagona. (Prim, prev.) 118 Kinsey report, N. Y., 1948. 68 zakonima ovih zemalja homoseksualci imaju pravo sklapati brakove, usvajati djecu, predavati u djejim ustanovama i kolama. Gotovo u svim ovim zemljama homoseksualci su lanovi vlada (1997. godine u vladi SAD-a su bila dva homoseksualca, a u Engleskoj tri). Sodomija je nerazdvojni dio judeo-talmudske kulture i uvijek je imala militantni antikranski karakter. U Bibliji (Knjiga Postanka, gl. 19) govori se gradovima Sodomi i Gomori iji su itelji prakticirali homoseksualnost i pedofiliju. Sva teina prijestupnikog ponaanja sodomista sastojala se u nenormalnosti i izopaenosti njihovog spolnog ponaanja to je rezultiralo protu prirodnim porocima obeaivanja djece i openja s mukarcima, kasnije nazvanim sodomitskim grijehom 119 prema nazivu toga grada. rasprostranjenosti ovih udovinih prijestupa meu drevnim idovima, a naroito meu razvratnim sodomistima, svjedoi itav niz biblijskih izvora (Post. XIII., 13; XIX., 19; Lev. XVIII., 24-30; XX., 23-24; Is. III., 9; Jer. VI., 15; Prem. X., 8; Mt. X., 15; XI, 23.-24; 2 Petar II., 6-8; Jud. 7 i dr.). Sodomija se u kranskoj etici smatra stranim, smrtnim, grijehom, prijestupom protiv Boga i ljudske prirode. Razoblieni sodomisti kanjavani su stranom smru. U Njemakoj su tijekom XV-XVI. stoljea, na primjer, homoseksualce i lezbijke bacali zvijerima ili spaljivali na lomai. 120 Sve do XX. stoljea zakonodavstvo kranskih drava pred- vialo je kanjavanje homoseksualizma. Sodomijski pokret je uvijek iao ruku pod ruku s idovskom emancipacijom i bio je predvoen zajednikim voama. Sami sodomisti smjetaju poetak svoje borbe na kraj XIX. stoljea. Godine 1997. u San Franciscu, svojevrsnoj svjetskoj prijestolnici sodomista, proslavljena je stogodinjica borbe za seksualno osloboenje. Povodom ovog praznika bilo je objavljeno mnotvo svakojake literature i tiskovina posveenih povijesti sodomije. Iz nje proizlazi da su na izvoru sodomitskog pokreta stajala dva poznata djelatnika judeo-talmudske kulture - Sigmud Freud i Magnus Hirshfold. Sigmund Freud, idol svjetskog idovstva, bio je pravovjerni idov, naroiti tovatelj Kabale i, takoer, lan masonske loe B'nai-B'rith kao i cionistike organizacije. 121 Freudovi znanstveni pogledi predstavljaju razvoj ideja iz Kabale u oblasti psihologije. Po kabalistikom uenju, zadovoljstvo nije samo temeljna kategorija ivota, ve i njegov cilj. Energija zadovoljstva je utjelovljenje cjelokupnog bitka. Ovakve bogohulne ideje, s kranske toke gledita, Freud je primijenio u svojoj
119 Intelligent Bible ( , . . , , 1987., . 1, str. 121.) 120 100 Jahre Schwubnenbewegung, 1997, str. 18, 20. 121 CDL report, October, 1985., p. 8. 69 teoriji psihoanalize: ovjek ivi prema principu zadovoljstva - tei zadovoljiti svoje elje, prije svega seksualne; cjelokupna ljudska kultura predstavlja sublimaciju nezadovoljenih seksualnih elja, ta energija odlazi u oblast nesvjesnog i poinje ga iznutra traumatizirati. Izbaviti se od ove traume mogue je jedino pomou psihoanalize. I dalje Freud izvlai vaan zakljuak za sodomiste, to upravo predstavlja razvoj ideja Kabale: ovjek je izvorno biseksualan i bilo koji njegovi prohtjevi u seksualnoj sferi potpuno su prirodni. Sve zabrane u ovoj oblasti potiu od religioznih (itajte kranskih) predrasuda. Ono to je Freud postavio na planu teorije, Hirshfeld je poeo realizirati u ivotu. Godine 1896. Hirshfeld je tiskao lanak pod nazivom Sapfo i Sokrat, u kojem je tvrdio da je sodomija potpuno normalna pojava i da je drutvo ne treba osuivati. Pomou novca bogatih idova Hirshfeld je 1897. godine osnovao Znanstveni humanitarni fond - prvi u povijesti legalni savez sodomista, zapoevi aktivnu propagandu homoseksualizma i bunu kampanju za izmjenu zakona u pruskoj kojim se zabranjivao homoseksualizam. Od 1903. do 1922. godine Hirshfeldov sodomijski savez je izdavao, prvi u svijetu, almanah homoseksualaca i lezbijki - Godinjak za ljude neopredijeljene seksualne orijentacije. Hirshfeld je uspio dobiti podrku homoseksualaca na visokim poloajima koji su bili u okruenju Vilhelma II. Iz zatvora su bile putene tisue prijestupnika sodomista. Godine 1907. buknuo je veliki politiki skandal - sluaj Moltke-Harden-Enlenberg - tijekom kojeg je njemako drutvo saznalo da sodomisti koje su podravale idovske voe, imaju monu podrku u vladi. Sodomisti su organizirali skupljanje potpisa za izmjenu zakona protiv homoseksualaca. Sodomijski emisari su proputovali mnoge zemlje irom svijeta, skupivi 6 tisua potpisa, izmeu ostalog Alberta Einsteina, Emila Zole, Hermanna Hessea, Thomasa Manna, pa i ak Lava Tolstoja. 122 Poslije Prvog svjetskog rata organizirani sodomijski pokret proiren je jo jednim druenjem. Usporedo s Znanstvenim humanitarnim fondom poinje raditi i Institut za seksualnu znanost pod upravom istog Hirshfelda. Institut postaje centar sodomijskog razvrata ne samo za cijelu Njemaku, ve i za druge zemlje. Godine 1919. pod njegovim pokroviteljstvom izlazi film koji propagira homoseksualnost. U Njemakoj, Engleskoj i SAD-u niu desetci sodomijskih organizacija sa svojim novinama, asopisima, klubovima, a ak i hotelima za zabavu.
122 Paul Russell, The Gay 100 ( , 100 uu uu u , ., 1996., str. 33.) 70 Od 1919. godine njemaki idov A. Brend je poeo objavljivati novine Eugon - organ muke kulture, prijateljstva i slobode. S izvjesnim E. Fasbinderom, 1921. on tiska sodomijske novine Prijateljstvo i sloboda (protiv buroaskog morala). Od 1924. one su poele izlaziti pod nazivom Prijateljstvo, proglaavajui se organom svih homoseksualaca i lezbijki. 123 U SAD-u su sodomisti organizirali svoj savez u Chicagu (1924.), u Francuskoj - u Parizu, u Engleskoj - u Londonu i Manchesteru. Nastaje i svjetska organizacija sodomista - Svjetska liga za seksualne reforme, koja je 1923. godine okupila u svojini redovima oko 130 tisua homoseksualaca i lezbijki. 124 Podrani od idovski krugova, sodomisti u cilju irenja svog utjecaja primjenjuju najprljavija sredstva - mito, ucjenu, zastraivanje. Primjer za takvu praksu pruio je sam Hirshfeld. Postoje podatci prema kojima je upravo on bio uzrok samoubojstva industrijalca Alfreda Kruppa 1902. godine, objavivi u jednim berlinskim novinama informaciju njegovim homoseksualnim vezama. ak su i njegove pristalice primijetile: Hirshfeld je, po svjedoenju ljudi koji su ga okruivali, za postignue politikih ciljeva bio spreman na ucjenu. Nije se zaustavljao pred informacijama intimnog karaktera. Budui da je naruavao profesionalnu etiku, to je dalo povoda jednom dijelu njegovih sljedbenika na elu s Benediktom Friedlanderom, da se odvoje od njega i da formiraju paralelni pokret nazvavi ga Drutvom netrivijalnog. 125
Ispadi i prijestupi sodomista poeli su izazivati ogorenje u mnogim zemljama. Postoji mnogo primjera da su obini, normalni ljudi, negodujui, tukli prijestupnike razbijajui i palei kancelarije njihovih saveza i redakcija. Godine 1920., na primjer, gnjevni graani su razjurili miting sodomista u centru Munchena, a samog Hirshfelda su dobro istukli. Poslije 1933. godine u Njemakoj je bio obnovljen zakon protiv homoseksualaca. Poslije toga su mnoge sodomiste ponovo smjestili u zatvor, a njihovu nepristojnu literaturu spalili. Poslije Drugog svjetskog rata sodomijski pokret ponovo jaa. Pod pokroviteljstvom Meunarodnog komiteta za seksualnu ravnopravnost odravaju se svjetski kongresi sodomista. Na primjer, od 29. kolovoza do 2. rujna 1952. u Frankfurtu na Majni odrava se Drugi kongres za seksualnu ravnopravnost. Ovaj kongres je bio posljednji na kojem je vodstvo pripadalo sodomistima iz Njemake. Pedesetih i ezdesetih godina centar seksualnih prijestupnika se premjeta u Sjedinjene Drave. Imena amerikih homoseksualaca - A.
123 100 Jahre... S. 89.-90. 124 Paul Russell,, nav. djelo, str. 35. 125 Isto. 71 Kinsey, I. Veres, D. Argoe, J. Wiesenbach, P. Wiesenhagen - postaju svima poznata, pojavljuju se u milijunskim nakladama najveih novina i asopisa u SAD-u. U New Yorku nastaje Front za oslobaanje seksualnih manjina, koji je postao glavni tab za provoenje seksualne revolucije u dijelu za promidbu i uvoenje sodomijstva. Akcije sodomista zadobivaju otvoreno militantan karakter. Tako su u ljeto 1969. godine u newyorkom kafeu Stonewall Inn homoseksualci i lezbijke podigli ustanak protiv policije i svih koji su istupili protiv njih. Predstavnici su premlaivali policiju, palili kue. U ustanku je sudjelovalo vie od dvije tisue sodomista iz New Yorka i okoline. Otada su sodomisti poeli diktirati svoje uvjete vlastima. Homoseksualci i lezbijke ne samo da su dobili sva juristika prava kojima sam govorio na poetku poglavlja, ve su dobili i posebnu zatitu od predrasuda. Ameriko zakonodavstvo zabranilo je ak i da se protestira protiv sodomista, djelovanju protiv njih da i ne govorimo. Sodomija je postala nain ivota velikog dijela Amerike. Njegov simbol danas je idovska glumica, lezbijka Madonna (pravo ime joj je Luise Ciccone). Teko je nai takvu koncentraciju banalnosti, neukusa i otvorene rasputenosti, na emu je ona, zapravo, i napravila svoju karijeru. Pred licem cijele Amerike se ova sodomistica neprestano ruga kranskoj Crkvi bogohulno manipulirajui kriem izmeu svojih nogu. Proglasivi se biseksualkom, amerika porno zvijezda pravi novac bavei se sodomijom direktno na sceni, uestvujui u panseksualnim orgijama, masturbirajui pred oima gledatelja. 126
126 Evo, na primjer, jednog, moda i ne najprovokativnijeg shou-programa koji je odrala sodomistica Madonna i koji je prikazan na mnogim centralnim kanalima amerike televizije. Ovaj show, na koji je bilo pozvano dvije tisue ljudi, i koji je gledala cijela Amerika, uvjerljivo odraava nemoralnost i sodomijski duh ove zemlje. Na pivom katu, u bijelo-ruiastim nijansama dvorane bili su mladi mukarci zaarenih pogleda kojima su jedva konim opasaima bila pokrivena stidna mjesta. Vezani lancima za pod i zidove, izvodili su tijelima seksualne pokrete. Na sredini dvorane uzdizala su se tri podija. Na svakom su igrale - zapravo plesom pravile erotske poeme crnkinje u kratkim hlaicama, s prozranim pelerinama i vojnikim izmama. Na golemom ekranu vrtio se novi video-spot pjevaice - Erotika: obnaena Madonna ljuljala se u viseoj mrei, kupala se u oceanu, igrala s prijateljicama. Oko 10 sati je dola Madonna osobno. Haljina u stilu XVIII. stoljea s dubokim izrezom, cipele s golemim potpeticama, s kosom upletenom u dvije kike pri vrhu. Sodomistica Madonna sliila je na malu djevojicu. Svita se popela na drugi kat, prola kroz dvoranu i zaustavila se na podiju, gdje su mladii tetovirali spolni organ. Madonna se pribliila mladiu, izvukla novanicu od dvadeset dolara: Moe li mi napraviti dijete? - pitala je smijui se. Posjeta je bila kratka, i kroz pola sata sodomistica je napustila za nju pripravljeno polje udesa. 72 Osamdesetih i devedesetih godina u Americi postaju popularne sodomitske svadbe. Tisue homoseksualaca i lezbijki sklapa zakonite istospolne brakove, a u nekim dravama ak im daju i prednost prilikom usvajanja djece. Sodomitski lideri su zahtijevali da se njihovi brakovi crkveno posveuju. uni protesti jednog dijela kranskog sveenstva bili su brzo ugueni uz pomo vlasti. Prvi su zahtjevima sodomista odgovorili idovi. Reformatorske sinagoge su, bez posebne formalnosti, posveivale brakove homoseksualaca i lezbijki. Da bi se razbile sumnje nekih kolebljivih rabina, u Philadelphiji je sazvana Sredinja konferencija rabina reformatorskih sinagoga (ukupno 1750 rabina) koja je slubeno odobrila sodomijske svadbe. Odluka konferencije, izjavio je rabin A. Kroloff iz sinagoge u Westfieldu (New Jersey) ima obavezujui karakter. 127 Sodomija je, takoer, bila odobrena od strane mnogih kranskih crkava SAD-a, i to od luterana, kalvinista, evangelista, a takoer i od Episkopalne crkve, unitarista i metodista. Ljeta 1997. sodomisti cijelog svijeta proslavljali su stogodinjicu organiziranog sodomijskog pokreta koji je trijumfirao nad kranskim predrasudama. Tijekom gotovo etiri mjeseca sodomisti su provodili pripreme po glavnim ulicama San Francisca, koje su bile ukraene zastavicama homoseksualaca i lezbijki - dugom. 128 Sodomijski praznici odravani su u koncertnim dvoranama, kulturnim centrima, bibliotekama i muzejima. Kulturni program praznovanja su organizirali i financirali sodomijske i idovske organizacije - Centar homoseksualaca i lezbijki San Franciska, Goethe institut, Harrey Milk Institute, Centar za istraivanje holokausta Sjeverne Kalifornije, Komisija za odravanje festivala idovskih filmova. Kulturni program je, izmeu ostalog, ukljuivao: - ciklus lekcija iz povijesti i prakse homoseksualizma i lezbijstva u biblioteci Goethe Instituta i u glavnoj gradskoj biblioteci. - koncert zborova homoseksualaca i lezbijki u velikoj sali kalifornijskog masonskog hrama Kalifornije; - prikazivanje klasinih filmova ivotu homoseksualaca i lezbijki u gradskim kinima; - odravanje natjeajnog festivala sodomitskih filmova u glavnoj kino dvorani sodomista u kvartu Castro;
127 San-Francisco Chronicle, 29. 3. 1996. 128 Ove zastave uvijek vise na kuama u kojima ive sodomisti. U kvartu Castro (San Francisco) cijele ulice pripadaju sodomistima. Tu se nalaze mjesta za zabavu -restorani, kaffei, sumnjivi lokali. 73 - otvaranje muzeja seksologije po imenu Magnusa Hirshfelda. 129 Kulminacija sodomitskih praznovanja je bila velika gay-parada po glavnim ulicama meunarodne prijestolnice sodomista. Upravo sam se tada nalazio u San Franciscu i bio sam svjedok prave sotonistike predstave iji prizori kao da su sili sa Goyinih fantazmagorinih slika. Nisam mogao zamisliti da je sve to mogue vidjeti na javi. Premda se gay-parada od 1970. svake godine odrava u San Franciscu (ovo je bila XXVII.), stanovnici su u jedan glas govorili da takvo neto jo nisu vidjeli. Prema slubenim podatcima, u sodomijskom sabatu, od 10 ujutro do 18 sati uveer je sudjelovalo od 500 tisua do 700 tisua ljudi. 130 Ulice blie centru bile su pune gomila sodomista i onih koji su ih podravali. Ja sam doao u ulicu u kojoj se odravala parada mnogo prije poetka. Meutim, svuda su se ve komeali homoseksualci i lezbijke koji su pripremali svoju tehniku, transparente, zastave, sotonistike i sodomitske simbole i oznake. Prvo to je odmah upadalo u oi, jesu masovnost i odlina organizacija. Na prvi pogled je bilo vidljivo da je u sve to bio uloen golem novac - desetine milijuna dolara. Veliku gay-paradu otvorio je osobno gradonaelnik San Francisca, Willie Brown, a pozdravnim govorima sodomistima su se obratili i predstavnici vlade i kongresa SAD-a. S izrazima razumijevanja prema sodomistima nastupila je lanica kongresa SAD-a, lezbijka S. Sojourner. Paradu je otvorilo 200 parova lezbijki, grudi obnaenih do pojasa, na motorima. Mnogima od njih grudi su bile ivo obojene, a pojedine su na trbusima imale nacrtane sotonistike znakove. Lezbijke su vozile polako, uzvikujui svoje parole, a one koje su sjedile pozadi na motociklima, bacale su u gomilu paketie s prezervativima i sodomijskim letcima. Iza lezbijki dolazili su isto tako motorizirani parovi homoseksualaca. Oni su bili obojeni i iscrtani vie od lezbijki: naroito prijatelji mukog spola koji su sjedili na zadnjem sjeditu. Iza motoriziranih lezbijki i homoseksualaca slijedila je kolona sodomista na biciklima. Na nekoliko vozila s platformama prodefilirali su lanovi sportskih klubova homoseksualaca, poput sovjetskih komsomolaca dvadesetih godina, izvodei sportske radnje i izvikujui parole. Neprestano je tretala glasna glazba, odzvanjale su pjesme koje su izvodili sodomijski orkestri i zborovi.
129 Ulaz u muzej kota 35 dolara, u sredini velike dvorane je podij, oko njega u specijalnim loama su prilegli posjetioci kojima se slue aromatina uzbudujua jela i pia, na podiju se odvijaju seksualne igre razliitih seksualnih orijentacija. Uz dvoranu su sobe s velikim krevetima gdje posjetioci odvode (uz posebnu naplatu) eksponat koji im se dopao. 130 San-Francisco Chronicle, 30. 6. 1997. 74 Poslije prolaska motociklista i sodomista na vozilima s platformama ulicama su prole beskrajne kolone, poredane u redove, pjeaka sodomista i ostalih izopaenika. Zveei lancima i ibajui bievima, promarirali su mrani mazohisti i sadomazohisti. Na kratkom razmaku od pjeaka sodomista kretali su se, na desetak motocikala, zoofili - mukarci i ene. Na sjeditima motocikala, pored svakog je sjedila omiljena ivotinja - a pravilu, pas. Motocikliste su opet smijenile kolone pjeaka sodomista. Posebno su ile kolone homoseksualaca Azijata - Japanaca, Kineza, Korejanaca. Poslije azijatskih sodomista i kolone homoseksualaca i lezbijki periodino su se poele smjenjivat grupe pojedinaca i organizacija za podrku sodomistima. Prolazili su mnogobrojni automobili s natpisima pozdrava i podrke od strane dravnih, religioznih i kulturnih ustanova Amerike. Poseban dojam su proizvele luksuzne limuzine koje koriste vii dravni inovnici i menaderi velikih korporacija. Meu ovim limuzinama nalazile su se i one s predstavnicima vlade i kongresa SAD-a. U zasebnim kolonama proli su biseksualci i transseksualci, a za njima ponovo razliite organizacije za podrku sodomistima. ivu sliku je pruala velika kolona ispred koje je na transparentu bilo napisano: idovi za podrku homoseksualaca i lezbijki. idovi su, uz gromoglasnu muziku, poloivi ruku na rame jedan drugom, formirali kolo i plesali nacionalne plesove pozivajui sve idove da im se prikljue. Stotine vozila s platformama na kojima su umjetnici izvodili glazbene brojeve ponovo su smjenjivale kolone i grupe za podrku sodomistima - od strane televizije, nogometaa, pilota itd. Defilirali su i ameriki sveenici. Ispred svake kolone je noen transparent s imenom crkve koja podrava sodomiste. Naroito je mnogobrojna bila kolona Episkopalne crkve San Francisca, koju je predvodio biskup Swing, inicijator stvaranja Crkve Antikristove - Organizacije ujedinjenih religija. Iza episkopalaca slijedili su luterani, zatim baptisti, metodisti, unitarijanci, Gradska crkva, evangelisti i dr. Neki su nosili bogohulne parole poput: Bog-gay, Bog voli svu svoju djecu.
75
TAJNA SVJETSKA VLADA
76 SVJETSKA VLADA OD REDA ILUMINATA DO DRUTVA OKRUGLOG STOLA
U ovom poglavlju u razmotriti djelatnost i sastav organizacija svjetske zavjere koje su formirane od strane voa zapadne judeo- masonske civilizacije, a u cilju uspostavljanja vladavine nad ovjeanstvom. Karakterom i razmjerima svojih kriminalnih nasrtaja protiv naroda svijeta ove organizacije su po strukturi srodne onima u faistikoj Njemakoj budui da pretpostavljaju sline ciljeve i zadatke koje je pred svoje suborce postavljao Hitler. Pod parolom novog svjetskog poretka organizacije svjetske zavjere uspostavljaju (a djelomino su ve uspostavile) sustav totalne kontrole i vladavine nad ovjeanstvom. Pred oima najireg auditorija zapadnog svijeta licemjerno djeluju marionetski kongresi i parlamenti, slobodna sredstva informiranja i druge demokratske institucije. Ali, prava politika se vodi iza njihovih lea. Kao posluni akteri, oni su samo njeni glasnogovornici. Da bih shvatio sutinu i znaaj organizacije svjetske zavjere, morao sam mnogo godina raditi na dokumentima i materijalima i esto se susretati s ljudima koji su na neki nain bili upoznati s djelatnou ovih organizacija. Veliki materijal na ovu temu uspio sam sakupiti za vrijeme studijskih boravaka u vicarskoj (1990.) i SAD-u (1995.-1997.). Moje prvo poznanstvo s ovjekom koji je imao dodire sa svjetskim zakulisnim krugovima, dogodilo se u vicarskoj. To je bio na sunarodnjak (nazvat u ga N.) koji je napustio zemlju 1945. godine. N. je bio tehniki organizator jednog od sastanaka Bilderberg grupe. Poto je ve bio umirovljenik, priao mi je, bez naroite uznemirenosti, tome u kakvoj su se tajnosti u jednom alpskom hotelu okupili poznati svjetski monici i tijekom dva dana iza zatvorenih vrata (ne putajui ak ni tehniko osoblje) raspravljali nekakvim problemima. Samog N. najvie je prenerazila injenica to ovom zasjedanju nisu izvjetavale ni jedne novine niti televizija. Tada sam prvi put iz usta N. uo rijei svjetska vlada. Ekspanzija zapadne antikranske civilizacije je dovela do loginog uspostavljanja strukture vlasti ija je bogohulna sutina i otvoreno negiranje Kristovog zavjeta ponitilo mnoge rezultate kranske kulture duge dvije tisue godina. Bogom dane monarhije i samo dravna carstva, zasnovana na pogledu na svijet Novog zavjeta, smijenila je istinski sotonska vlast na ijim se tablicama deklarira klanjanje Zlatnom teletu i zapadu, razvratu i sodomiji, kultu nasilja i naelu da je bogatima sve doputeno. 77 Kao to je jo 1909. ispravno primijetio engleski komentator Biblije . I. Scofield, suvremeni svjetski poredak je zasnovan na principu sile, pohlepe, egoizma, ambicije i tenje grjenim zadovoljstvima - to je posao sotone, i takav svijet je on predlagao Kristu kao mito (vidi: Mat. 4, 1-9). Sotona je knez sadanjeg svjetskog poretka. 131
Pod platem takozvane demokracije, koja se na Zapadu predstavlja vrhuncem dravnog ustrojstva, skriva se vlast sotone, koji za svoj glavni cilj ima ljude navesti na razvrat, na poputanje pred porocima kako bi ih pretvorio u robove ivotnih strasti. Uspostavljanje ove vlasti predstavlja ozakonjenje, pretvaranje u normu svih poroka koje Biblija kategoriki osuuje: - klanjanje zlatnom teletu, novcu, materijalnom uspjehu (ovo je temelj sadanje zapadne civilizacije); - razvrat i preljub (mnogobrojne zajednice s partnerima istog spola postale su uobiajene); - sodomija (homoseksualizam - smrtni grijeh koji Biblija osuuje - zakonima je odobren u svim zapadnim zemljama); - divljenje sili, nasilju, doputanje ubojstava, naslaivanje scenama nasilja i smrti (na ovome je utemeljena cijela zapadna kinematografija). Duhovni progres i moralni razvoj koje je kranstvo donijelo svijetu, u suvremenom antikranskom zapadnom svijetu smijenio je opi duhovni pad i moralna degradacija zapadnog ovjeka zatvorenog u svoja egoistika. primitivna zadovoljstva. Utjecaj judeo-masonske civilizacije u ovom stoljeu se proirio i izvan granica zapadnih zemalja, u Aziji, Junoj Americi i Africi: oblikujui novi tip pojednostavljenog ovjeka koji je izgubio bogatu kulturnu hijerarhiju duhovnih vrijednosti i umjesto toga izabrao trku za materijalnim bogatstvom i komforom; ivot se, kao u prvobitnoj zajednici, pojednostavio do iskljuivo biolokih granica. Lien iskrenog kranskog osjeanja i duhovnog izbora, ovjek je dobio pravo da umjesto tih vrijednosti bira meu mnotvom stvari od kojih je veina suvina i tetna za normalnu ljudsku prirodu. Za vladanje nad ovakvim pojednostavljenim tipom ovjeka formira se struktura tajne zakulisne vlasti koja je dobila naziv Svjetska vlada. Sotonistika po svojoj prirodi, ova vlast se razvija polazei od prioriteta judeo-masonske civilizacije koja tei da u suvremenom ovjeku uniti ostatke kranske svijesti. Ve sredinom prolog stoljea poznati idovski politiar Benjamin Disraeli izgovorio je misao koja je postala krilatica: Svijetom ne upravljaju oni koji su na sceni, ve oni koji su iza kulisa. Ovaj slobodni
131 Biblija - ( . . ), . 1989., sir. 1495. 78 zidar visokog ranga znao je emu govori budui da se tijekom mnogih godina nalazio u samom centru svih judeo-masonskih intriga. idovi su se - pisao je poznati istraiva judeo-masonske konspiracije Kopen-Albanseli, osamnaest stoljea nalazili pod vlau svog religioznog nacionalnog osjeanja, zahvaljujui emu su se odrali kao narod, i ovo osjeanje se sve jae razvijalo to je vie bilo unieno i razblaeno trijumfom kranskog naela. idovsko pleme se moralo svetiti kranskim plemenima za neizbrisivu mrlju Judine izdaje. Po svom poloaju ono je vjeni zavjerenik protiv kranskih plemena i zato je moralo meu njima posijati orue vjene zavjere... Ta tajna sila koja je smislila, pripremila i stvorila masonstvo, koja ga je rairila po cijelom kranskom svijetu... vlada danas kranskim svijetom i vodi ga prema propasti poevi od katolikih zemalja, to je - Tajna vlada idovske nacije. 132
Razliite varijante svjetske vlade, koje su judejske voe postavljale tijekom stoljea u Egiptu, Babilonu, Konstantinopolu, panjolskoj, Poljskoj, Francuskoj, koje su tada upravljale samim idovima, od XVIII. stoljea poinju iriti svoj utjecaj i na ivot kranskih naroda. Naravno, u poetku ovaj utjecaj nije bio naroito jak, ve je bio u formi tipine zavjerenike djelatnosti iji su se planovi iznosili samo na tajnim zasjedanjima masonskih loa. Prvi pokuaj organiziranog utjecaja na ivot kranskih naroda ostvaruje tajni masonski red iluminata koji je 1776. godine u Bavarskoj formirao njemaki idov Adam Weisshaupt. Za kratko vrijeme ovaj konspirator je stvorio organizaciju koja je u svojim redovima okupila nekoliko tisua ljudi. Na tajnim sastancima reda bio je razraen plan osvajanja vlasti u Bavarskoj s daljnjim irenjem utjecaja iluminata na cijeli svijet. Meutim, bavarska vlada je saznala za zamisli zavjerenika. Weisshaupta su otpustili iz dravne slube i on je, pobjegavi u vicarsku, nastavio svoj podrivaki rad protiv svijeta. Red iluminata je uestvovao u tajnoj pripremi francuske revolucije. Preko lanova reda Weisshaupt je proveo kampanju za diskreditaciju francuske kraljevske porodice. Zahvaljujui jednom lanu reda - avanturisti koji se predstavljao kao grof Cagliostro organiziran je i iskonstruiran skandal s draguljima koji je veoma oborio ugled kraljevskog para u oima francuskog naroda. Iluminati su bili jedan od glavnih organizatora ruenja francuske monarhije to je snano iniciralo daljnje svjetske dogaaje znatno ojaavi poloaj judeo-masonskog utjecaja. Paralelni pokuaji stvaranja tajne svjetske vlade poduzimaju se u Engleskoj od strane elnika britanskih masonskih loa. Tu se stvaraju elitni masonski klubovi koji preuzimaju na sebe odgovornost za
132 Cit. po: h . , ., ., 1995., str. 58. 79 donoenje najvanijih dravnih odluka i utjecaj na sudbinu itavih naroda. Joshua Reyndols 1764. godine otvara takozvani Klub u koji su, u razliitim periodima, uli Samuel Johnson, Edmund Burke, Oliver Goldsmith, Edward Gibbon, Charles Fox, Adam Smith, George Cunning, lord Brougham, T. MaColly, lord John Russell, lord Calvin, Gladstone, Hugh Cecil, lord Salisbury, Radyard Kipling, Balfour, lord Rosebery, Halifax, Austen Chamberlain i drugi. Godine 1812. nie jo jedan klub upravljake elite - Grillon. Sastojao se od istih lanova od kojih i Klub, imao je istovjetne preduvjete za lanstvo, samo se sastajao u drugo vrijeme. Njegovi najpoznatiji lanovi bili su Gladstone, Salisbury, Balfour, lord Bruce, Hugh Cecil, Robert Cecil i dr. 133
Cecil Rhodes 1877. godine postavlja pitanje irenja britanske vladavine na cijeli svijet, ukljuujui Sjedinjene Amerike Drave. Tako nastaje tajno Secret societies called The round Table Drutvo okruglog stola koje provodi ovu zamisao. U njemu su bili, osim Rhodesa, mnogi predstavnici elite britanskog imperija, izmeu ostalih i poznati idovski politiar, jedan od vodeih ljudi svjetskog masonstva, predstavnik obitelji Rothschild, lord Alfred Milner. 134 U oujku 1891. godine, poslije Rhodesove smrti, ovo drutvo prelazi u Milnerove ruke, koji njime upravlja rukovodei se interesima Rothschilda. Lord Milner formira grupu istomiljenika koja je postala vaan instrument zakulisnog politikog upravljanja svijetom. Grupa Milner je okupljala i tako utjecajne politiare kao to su bili lord Johnston, Arthur Balfour, Lionel Curtis, Leopold Amery, Waldorf Astor. U nju nisu ulazili samo Englezi, ve i predstavnici SAD-a, Kanade, June Afrike, Australije, Novog Zelanda i Njemake. 135 Veina ovih djelatnika, kao i sam Milner, bili su idovskog podrijetla. Vremenom lord Milner sve vie jaa mondijalistiki karakter Drutva okruglog stola. Provodi se propaganda nunosti jedinstvene Svjetske drave i formiranja Svjetske vlade. Za vrijeme Prvog svjetskog rata Drutvo ostvaruje jak utjecaj na politiku engleske vlade i zemalja Antante. Ve u ovoj etapi tajne judejske i masonske organizacije poinju formiranje sustava totalne kontrole nad osnovnim sferama drutvenih
133 Quigley C, The Anglo-American Establishment. From Rhodes to Cliveden. N. Y., 1981., p. 30.-32. 134 Isto, str. 33. 135 Isto, str. 311.-315. 80 djelatnosti, teei zamijeniti duhovne vrijednosti kranstva judeo- masonskim predodbama ivotnoj radosti. U poetku utjecaju podrivakih sotonskih sila svjetskog masonstva podlijeu prvo tisak, literatura i umjetnost, a zatim i temeljne politike institucije drutva. Meutim, sve do poetka XX. stoljea mnogi planovi masonskih zavjerenika su propadali zahvaljujui postojanju velikih monarhija - Rusije, Njemake, Austro-Ugarske. Sve do 1914. godine ove monarhije su bile zalog kranskog razvoja i stabilnosti Europe i cijelog svijeta. Isprovociravi rat meu njima, judeo-masonski konspiratori bacili su ovjeanstvo u svjetsku klaonicu koja je bila poetak kraja kranske civilizacije u Europi, a koja se ouvala do danas samo u Rusiji, i to u nekim njenim izoliranim oblastima. Poslije Prvog svjetskog rata centar tajne judeo-masonske vlasti prelazi u SAD. Ve krajem dvadesetih godina u toj zemlji je bilo vie masona nego u cijelom ostalom svijetu. idovske organizacije u Americi postale su veoma mone i raspolagale su golemim financijskim sredstvima. Infrastruktura tajne vlasti svjetske zavjere raa se u obiteljskim klanovima meunarodnih idovski bankara koji su ostvarili utjecaj na mnoge drave jer faktiki izdravaju (krediti, beneficije, dotacije i direktna korupcija) znatan dio upravljake dravne elite Zapada. to moe biti uvjerljivija ilustracija fantastine koncepcije svjetske idovske vlade od obitelji Rothschild koja u svom sastavu ima graane pet razliitih zemalja... i koji tijesno surauju, u krajnjoj liniji, s tri vlade iji osobni konflikti nisu pokolebali interese njihovih dravnih banaka! Nikakva promidba ne moe proizvesti simbol koji bi bio uvjerljiviji za politike ciljeve od samog ivota. Rothschildi, Schiffovi, Warburzi, Kuhnovi, Locbovi i jo desetak meunarodnih judejskih bankara jo su poetkom XX. stoljea odgajali nevidljivo drutvo koje je svojim pipcima obuhvaalo glavne dravne mehanizme vodeih zemalja svijeta. Dvadesetih godina poznati idovski bankar Paul Warburg (roak Jacoba Schiffa) i niz drugih sposobnih pekulanata pozivaju na stvaranje Ujedinjenih Europskih Drava, a tridesetih godina podravaju plan da se pod jednom vladom ujedini oko 15 zemalja s obje strane Atlantskog oceana. Kasnije, tek pedesetih godina, Paul Warburg je, na sasluanju u senatskoj Komisiji za vanjske poslove priznao: Posljednjih petnaest godina mog ivota bile su posveene gotovo iskljuivo izuavanju svjetskih problema. Ova istraivanja su me dovela do zakljuka da glavno pitanje naeg vremena nije moemo li ostvariti 'jedinstveni svijet', ve moemo li to ostvariti mirnim putem. Imat emo svjetsku vladu - 81 svialo nam se to ili ne! Pitanje je jedino: hoe li ova vlada biti uspostavljena dogovorom ili putem osvajanja. 136
Upravo na inicijativu ovih organizacija u strukturi tajne judeo- masonske vlasti dogaaju se duboke promjene. Usporedo s tradicionalnim masonskim loama niu brojni zatvoreni klubovi i organizacije, kao Rotary ili Lions, koji uzimaju na sebe tajno upravljanje razliitim segmentima drutva. U veini amerikih drava i gradova bilo koji potezi u politikom, socijalnom i kulturnom ivotu - bez obzira na to je li rije izborima za guvernere ili gradonaelnike, izvoenju trajka ili odravanju vee umjetnike izlobe - prouavaju se i razrauju u odgovarajuim zatvorenim organizacijama i klubovima, a potom se predstavljaju kao izraz javnog mijenja. Takva zakulisna vlast je u mnogim sluajevima monija i efikasnija od one koja djeluje javno. Tajna judeo-masonska vlast se internacionalizira i zadobiva transnacionalni karakter. Iz grupice zavjerenika ona se preobraava u sve-proimajuu vladajuu strukturu, u tajnu svjetsku elitu, koja vlada ne samo dravama zapadnog svijeta, ve i znatnim dijelom ostatka ovjeanstva. Poetkom sedamdesetih godina u svjetskoj zavjeri se izdvajaju tri osnovne mondijalistike organizacije: Vijee za vanjske odnose, Bilderberg grupa i Trilateralna komisija. Sve ove organizacije, kao i idovska drutva i masonske loe koje su ih formirale, imaju tajni, kriminalni i podrivaki karakter. Njihovi lanovi su birani meu visokim djelatnicima tih istih judejskih i masonskih organizacija. Oko 60 posto njih su idovi. Vlast svjetske zavjere izgraena je novcem meunarodnih idovskih bankara. Samo u SAD-u krajem osamdesetih godina ukupni idovski kapital nadilazi vrijednost bruto-nacionalnog proizvoda zemlje i dostie jedan trilijun dolara. Prema podatcima organa svjetske zavjere Wall Street Journala, pet najkrupnijih investicijsko-bankarskih grupacija SAD-a, koje pripadaju Lehmanovima, Kuhnovima, Loebovima, Goldmanima i Sachsima, raspolagale su s 23 posto akcija najveih kompanija Sjedinjenih Drava. idovske organizacije i pojedinci koji pripadaju vrhu svjetske zavjere, plaaju veliki novac politiarima i dravnim inovnicima pretvarajui ih u posluno orue svoje volje. To se ne ini samo direktnom korupcijom, ve i kroz druge forme: doznake za izborne kampanje, nerazmjerni honorari za predavanja, javne nastupe i knjige, besplatna putovanja u razne zemlje svijeta. U SAD-u idovske organizacije osiguravaju oko 60 posto predizbornih fondova Demokratske stranke i oko 40 postotaka Republikanske.
136 Cit. po: Mirovni zagovor, New York, 1957., str. 67. 82 Kriminalni, podrivaki karakter djelatnosti lanova organizacija svjetske zavjere sastoji se u tome to oni, iako nisu ni od koga izabrani, ni od koga ovlateni, pokuavaju odluiti sudbini cijelog ovjeanstva smatrajui bogatstva naeg planeta svojim vlasnitvom. Na prihvaenom pravnikom jeziku djelatnost lanova ovih organizacija treba promatrati kao prijestupniku zavjeru protiv ovjeanstva. Odgajajui tajne, nezakonite organe upravljanja, svjetska zavjera i njene voe se stavljaju nasuprot naroda i drava zamjenjujui nacionalnu vlast transnacionalnom idovsko-masonskom zavjerom. Novi svjetski poredak, koji ovjeanstvu pokuava nametnuti tajna judeo-masonska vlast, malo se po emu razlikuje od Hitlerovog plana za osvajanje svijeta. Postoji meutim, najdublja zabluda da je svjetska zavjera nekakva monolitna tvorevina kojom se upravlja iz jednog centra. Zapravo, nju ini niz grupacija koje se meusobno bore za vlast nad ovjeanstvom. ak se i meu masonskim organizacijama stalno odvija neprekidna konfrontacija izmeu razliitih redova i rituala. A to tek da se kae organizacijama koje zastupaju interese konkurentskih bankarskih i financijskih grupacija, transnacionalnih korporacija, televizijskih kompanija! Sve ovo zamreno klupko zakulisnih organizacija povezuje mrnja prema kranskoj civilizaciji i zajednika strast prema bogaenju i profitu.
IDEOLOGIJA SVJETSKE ZAVJERE
Ideologija svjetske zavjere raala se na zasjedanjima tajnih judejskih organizacija i masonskih loa. Upravo ovdje su razraivani prvi projekti svjetske vlade, Lige naroda i Sjedinjenih Drava Europe. Nije li prirodno i nuno - pisao je u idovskom zborniku Arhub Izraelits Levi Bing - formirati vrhovni tribunal koji bi razmatrao ope stvari, albu jedne nacije na drugu, koji bi donosio konane odluke i ija bi rije bila slovo zakona? Ta rije je rije Boga koju je on izgovorio najstarijim sinovima, idovima, i pred tom rijeju trebaju se poklonit svi mlai, to jest, svi ostali narodi. Godine 1867. judejske i masonske organizacije formiraju Stalnu meunarodnu svjetsku ligu. Njen tajnik, mason, idov Pasen razrauje projekt formiranja meunarodnog tribunala koji bi donosio konane presude u svim konfliktima meu pojedinim narodima. Ova organizacija je dugo nijemo postojala u tiini masonskih loa. Zbog dogaaja iz Prvog svjetskog rata njene ideje se aktiviraju zahvaljujui trudu predsjednika vijea reda Veliki Istok Francuske, Kornoa, koji se 1917. obratio svojoj brai pozivom: Pripremiti Sjedinjene Drave Europe, formirati nadnacionalnu vladu iji e zadatak biti 83 regulirati konflikte meu nacijama. Masonstvo e biti agentura promidbe za shvaanje svijeta i opeg blagostanja koje nosi Liga naroda. I na kraju, 1927. godine na zasjedanju Konventa Mjeovitog masonstva bilo je izjavljeno da je nuno svugdje, i u svakoj zgodnoj prilici, rijeima i djelom sugerirati duh mira koji je pogodan za stvaranje Sjedinjenih Drava Europe, tog prvog koraka prema Sjedinjenim Dravama Svijeta. Svi projekti za formiranje Sjedinjenih Drava Europe podrazumijevaju odreenu ulogu judejskih i masonskih organizacija. Plemenite ideje Novog zavjeta zamjenjuju se ideologijom iskljuivosti Talmuda i Protokola sionskih mudraca. Mijenja se sama struktura svjetske i nacionalne politike. Njen glavni upravitelj postaje tajna zakulisna vlast koja se temelji na ritualima i tradiciji judaizma i novcu meunarodnih idovskih bankara. Centar donoenja vanih politikih odluka prelazi od nacionalnih vlada u ruke idovski voa i financijera. Nacionalne vlade gube vlast, postaju njen drugi ealon. Narodi koji nita ne sumnjaju, saginju glavu pred rezultatima njima tue politike. Pod parolama demokracije i liberalizma formira se dotle nevieno ropstvo, najea politika diktatura koju je ve sada mogue vidjeti u konstrukciji jedinstvene Europe iz devedesetih godina. Ideologija suvremenog mondijalizma produava logiku i stil rasistike doktrine Protokola sionskih mudraca - uspostavljanje svjetskog gospodarstva predstavnika izabranog naroda i porobljavanje ostatka ovjeanstva. Mondijalisti operiraju maginim brojem 2000. godine kada e se, po njihovom miljenju, na cijeloj zemlji uspostaviti novi svjetski kozmopolitski poredak. Tada nee, smatraju oni, Svjetska vlada samo kontrolirati, ve e i upravljati svim sferama drutvene djelatnosti, ukljuujui i religioznu. Jedan od istaknutih djelatnika svjetske zavjere, lan Bilderberg grupe, direktor Europske banke za rekonstrukciju i razvoj, francuski idov Jacques Attali, napisao je, po svemu sudei, programsku knjigu mondijalizma Linije horizonta. U njoj on zastupa nunost formiranja planetarne politike vlasti. Novi svjetski poredak, ili, kako ga Attali naziva, trgovaki poredak, postat e univerzalan 2000. godine. Attali otkriva tri razine na kojima svjetska zavjera pokuava gospodariti ovjeanstvom, odnosno govori tri tipa poretka, o tipu naina da se uredi nasilje: o svjetskom poretku sakralnog, svjetskom poretku sile, svjetskom poretku novca. Sadanju etapu razvoja mondijalizma naziva trgovakim poretkom. U tom poretku sve se prodaje i kupuje, a glavna, univerzalna vrijednost, znai i u duhovnoj sferi, jest novac. Novi trgovako-novani svjetski poredak stalno tei organiziranju jedne univerzalne forme svjetskih razmjera. U njemu se vlast mjeri 84 koliinom kontroliranog novca, u poetku pomou sile, zatim pomou zakona. Kozmopolitizacija ovjeanstva jedan je od glavnih ciljeva svjetske zavjere. Kao to pie Attali, nomadski ivot e postati vii oblik novog drutva... odredit e stil ivota, kulturni model i nain potronje 2000. godine. Svatko e nositi sa sobom svoj osobni identitet. Pod nomadskim ivotom Attali podrazumijeva drutvo ljudi koji su lieni osjeanja prema otadbini, tlu, vjeri predaka i koji ive samo zbog potronje i zabave putem televizije i video-ekrana. Nomadi e biti ureivani pomou kompjutorskih mrea globalnih razmjera. Svaki nomad e imati specijalnu magnetnu karticu sa svim podatcima sebi, a prije svega svom novanom stanju. I teko onom tko ostane bez novca i tko ugroava svjetski poredak osporavajui njegov nain raspodjele! ovjek (nomad), kao i predmet, pie Attali, nalazit e se u stalnom pokretu, bez adrese i stabilne obitelji. Sa sobom, ili u sebi samom, nosit e ono u emu e biti utjelovljena njegova socijalna vrijednost, tj. ono to e u njega unijeti njegovi planetarni odgajatelji koji e ga upuivati tamo gdje nau za shodno. Prema Attalijevu miljenju, pritisak na ovjeka biti e takav da e mu ostati samo jedan izbor, ili se prilagoditi drutvu nomada ili biti iz njega iskljuen. Nestalnost (stvaranje iluzornog svijeta pomou televizije i videa. - . P.), otvoreno govori Attali, bit e zakonita pojava, a najvii izbor elje biti e narcizam (samozadovoljstvo, samonaslaivanje - . P.). Tenja da se bude normalan (tipski, kao svi ostali - . P.) bit e pokreta socijalne adaptacije. Ve danas djelatnici svjetske zavjere ostvaruju globalnu kontrolu nad ovjeanstvom. Najvea znanstveno-tehnika dostignua se u rukama idovskih voa preobraaju u sredstva za stvaranje najsurovijeg ropstva i ugnjetavanja u svjetskoj povijesti. Avangarda ovog posla su SAD. U ovoj zemlji svaki itelj, otkad se rodi, postaje broj u kompjutorskoj mrei. Svi podatci njemu se unose u sustav kompjutorske obrade. Njegov broj je prisutan u svim dokumentima, potvrdama i bankarskim raunima. U prvoj etapi zamiljeno je da svi stanovnici SAD-a, a zatim i drugih zemalja, postanu prinudni vlasnici plastinih kartica sa stalnim brojem koji je kodiran pod imenom vlasnika-kreditora. Ime vlasnika je pohranjeno u kompjutorskoj mrei, i dok se vlasnik koristi danim mu plastinim kreditom, kompjutori e voditi stalni obraun njegove kupovne i kreditne statistike. Osim financijsko-kreditnih operacija, kompjutori prikupljaju i sustavitiaziraju informacije socijalnom, profesionalnom, duhovnom, etikom, religioznom, politikom, pravnom, 85 moralnom i obrazovnom karakteru svakog ovjeka koji se rodio i koji ivi na Zemlji. Predsjednik Bill Clinton je, nastupajui na nacionalnoj televiziji, demonstrirao takvu karticu TV-gledateljima, reklamirajui njene neobine prednosti ne rekavi nita tome da e ona postati sredstvo za kontrolu nad ovjekom i njegov elektronski dosje. Zamiljeno je da se u sljedeoj etapi u ruku svakog ovjeka utisne specijalni elektronski ip (bioip) na kojem e biti zapisana ista informacija kao i na plastinoj kartici. Ako je karticu mogue baciti ili izgubiti, s utisnutim bioipom to je neizvodljivo. U bilo kojem momentu mogue je otkriti gdje se ovjek nalazi. Svaki itelj Zemlje tako podlijee neprestanoj i totalnoj kontroli. Bioipovi e se oitavati pomou skenera postavljenih na specijalnim Zemljinim satelitima koji e neprestano pretraivati cijelu zemaljsku kuglu i koji e biti u stanju da kontroliraju svakog nosioca utisnutog ipa. Istoj takvoj globalnoj kontroli bit e podvrgnute telefonske linije i drugi sustavi komunikacije. Kako se bude irila praksa utiskivanja bioipova, oni e postati jedino sredstvo plaanja. Gotov novac e faktiki biti potisnut. Sva kupovina i prodaja, plae i prihodi, rauni, ostvarivat e se bezgotovinskim putem pomou bioipova. ovjek koji bi izbjegao da mu se utisne bioip, nee moi nita ni kupiti, niti prodati. Ako se ne podini diktatu gospodara ivota, bit e osuen na smrt od gladi. Ostvaruje se ono to je bilo pretkazano u Apokalipsi. Ivan Evanelist govori da e dolaskom vladavine Antikristove svi ljudi biti oznaeni njegovim peatom. I uini sve, male i velike, bogate i siromane, slobodnjake i robove, da im dadu peat na desnoj ruci njihovoj ili na elima njihovim. Da nitko ne moe ni kupiti ni prodati, osim tko ima peat, ime Zvijeri ili broj imena njezina. Ovdje je mudrost. Tko ima um neka izrauna broj zvijeri; jer je broj ... njezin 666 (Otkr. 13, 16- 18). Godine 1997. vlada SAD-a je objavila priopenje svojoj namjeri da uloi 500 milijuna dolara u program formiranja ope kompjutorske mree. Pretpostavlja se da e svaka kua u zemlji imati kompjutor prikljuen na Internet. Ovaj kompjutor e kontrolirati cijelu kuu i preko njega e se obavljati naplata svih usluga i plaanje poreza. Oko 40 najveih kompanija svijeta (prije svega, amerikih) rade na projektu biometrike kartice bez koje kuni kompjutor nee moi funkcionirati, poto e biti kontroliran od centralnog kompjutora preko Interneta. U svrhu eksperimenta State Department, CIA i FBI Sjedinjenih Drava stavili su na raspolaganje svakom graaninu Meksika biometriku plastinu kartu za registriranje prilikom glasanja. Zatim e ovakva karta, oito, biti iskoritena i za registriranje graana SAD-a. 86 Internet se, kao korisna informacijska mrea, preobraa u orue za potpunu kontrolu nad osobnou pojedinca. Utiskivanje biometrike karte sa svim podatcima ljudskom organizmu - bolestima, slabostima, strastima - uinit e moguim da se ovjek pretvori u orue za politike i socijalne manipulacije. Iskusni specijalisti koji bi vladali danom biometrikom karticom, nai e naina za djelovanje na ovjekove bioloke parametre. Na taj nain ovjek postaje stanovnik fiktivnog svijeta informatike gdje se realne injenice potiskuju imaginarnim predodbama i idejama. Istraivanja pokazuju da strast za Internetom i virtualnom realnou predstavlja nain da se pobjegne od nasunih ivotnih problema, tekoa i briga to, sa svoje strane, vodi psihikim devijacijama. Ljudi koji su oboljeli od njih, obino pokazuju simptome apstinencijske krize karakteristine za narkomane, ak i u sluaju da su na svega nekoliko dana lieni svoje strasti.
VIJEE ZA VANJSKE ODNOSE *
Vijee za vanjske odnose (VVO) najvea je organizacija svjetske zavjere koja objedinjuje najutjecajnije ljude SAD-a i zapadnog svijeta: bive i sadanje predsjednike, ministre, ambasadore, visoke inovnike, vodee bankare i financijere, predsjednike i direktore transnacionalnih korporacija i firmi, rektore sveuilita (ukljuujui vodee profesore), rukovodioce u sredstvima masovnih informacija (ukljuujui vodee novinare i voditelje), kongresmene, suce vrhovnih sudova, zapovjednike oruanih snaga u Americi i Europi, generale NATO-a, funkcionare CIA-e i drugih specijalnih slubi, slubenika OUN-a i glavnih meunarodnih organizacija. Vijee za vanjske odnose je osnovano 1921. godine od strane voa idovskih organizacija i masonskih loa SAD-a koji su uestvovali na Parikoj mirovnoj konferenciji. Ovi masonski konspiratori su tragali za novim formama djelovanja na narode svijeta i jaanja utjecaja SAD-a na svjetsku politiku. Osnivai VVO su judejski lanovi Drutva okruglog stola koje je u svibnju 1919. godine u Parizu preobraeno u Institut za meunarodne odnose, s odsjecima u Francuskoj, Engleskoj i SAD-u. Posljednji odsjek je postao organizacijski temelj Vijea za vanjske odnose. Formiranje Vijea za vanjske odnose kao zakulisne politike organizacije ostvarivalo se paralelno s oblikovanjem strukture otvorene meunarodne organizacije - Lige naroda.
* Council on Foreign Relations (CRF). 87 Meutim, sve do zavretka Drugog svjetskog rata uloga VVO je bila relativno ograniena - osjeala se razbijenost i nepovezanost u djelatnosti idovskih organizacija i masonskih loa. Tajne organizacije je razdirala ozbiljna borba za vlast i podjelu utjecaja. Osim toga, europski politiari su bili nemoni pred hegemonistikim pretenzijama SAD-a. Situacija se promijenila 1947. godine jaanjem hladnog rata Zapada protiv Rusije. U tom ratu SAD su preuzele poziciju lidera. Zahvaljujui novim uvjetima, Vijee za vanjske odnose se postupno preobrazilo u glavni strateki centar za voenje hladnog rata Zapada protiv Rusije. Upravo u tom periodu lanovi Vijea su postali mnogi generali Pentagona i NATO-a te agenti CIA-e i drugih specijalnih slubi. Inicijativa za nanoenje atomskog udara po Rusiji razraivala se meu zidovima VVO-a, a u njegovim redovima bili su najvaniji elnici i ideolozi podrivake djelatnosti protiv nae zemlje: od Alena Dullesa (predsjednika VVO-a, 1946.-1950., i ranije 1933.-1944., tajnika VVO-a), Bernarda Barucha, Henryja Morgentaua do Henryja Kissingera (direktor VVO-a 1977.-1981.), Zbigniewa Brzezinskog (direktor VVO-a, 1972.-1977.) i Richarda Pipesa. U hladnom ratu protiv Rusije lanovi Vijea za vanjske odnose praktiki su izjednaavali nacionalne interese SAD-a s dravnim interesima Zapadne Europe, vezujui njenu politiku za hegemonistike tenje Sjedinjenih Drava. Sustav upravljanja ovom mondijalistikom organizacijom izgraen je po principu korporacija: s jedne strane - predsjedavajui i vice- predsjedavajui, s druge - predsjednik i nekoliko vice-predsjednika. Tekue poslove obavljaju izvrni direktor i tajnik s irokim ovlatenjima. Osim izvrnog direktora, postoji itav niz obinih direktora odgovornih za odreene sektore posla (njih je vie od 30 - dakle, isto toliko i direktora). U odreenim strukturama izdvajaju se blagajnik i direktor za znanstvena istraivanja. Prvi predsjednik Vijea je bio mason najvieg stupnja - J. Davis, a prvi direktori su bili veoma poznati idovski politiari kao P. Warburg, . Kahn, I. Bowman, W. Shepardston, B. Gey (istovremeno tajnik), P. Cravath. Od 1933. godine ovog posljednjeg je na mjestu sekretara zamijenio budui osniva i direktor CIA-e Alen Dulles, koji je jo od 1927. godine zauzimao poloaj jednog od direktora VVO-a. Potonji razvoj Vijea za vanjske odnose prolazi u znaku zvijezde Alena Dullesa koji postaje kljuna figura u organizaciji posla i metoda djelovanja. Objedinivi poloaje tajnika i jednog od direktora, Dullas je od 1944. godine potpredsjednik, a od 1946. do 1950. predsjednik VVO-a. ak i kada je preao na poloaj direktora CIA-e, Dullas nije napustio svoje direktorsko mjesto u Vijeu sve do smrti. Budui potpredsjednik vijea, Alen Dullas, bez znanja SSSR-a, vodi pregovore separatnom miru s predstavnicima faistike Njemake raunajui da e se s njima 88 dogovoriti zajednikoj borbi protiv ruskog naroda. Neposredno poslije rata, kada je ve bio predsjednik, Dullas, na jednom od zasjedanja vijea, proglaava novu doktrinu podrivakoj djelatnosti protiv Rusije: Zavrit e rat, nekako e sve doi na svoje mjesto. Mi emo uloiti sve to imamo, sve zlato, svu materijalnu pomo i resurse na obradu i zaglupljivanje ljudi. Ljudski mozak, ljudska svijest su sposobni za promjene. Posijat emo tamo kaos i neprimjetno emo im zamijeniti prave vrijednosti lanim i natjerati ih da vjeruju u sve lane vrijednosti. Kako? Nai emo svoje istomiljenike, svoje pomonike i saveznike u samoj Rusiji. Ova tragedija golemih razmjera e se odvijati u etapama, a tada e doi do propasti najnepokornijeg naroda na zemlji, do konanog i nepovratnog gaenja njegove samosvijesti. Iz literature i umjetnosti emo, na primjer, postupno iskorijeniti njihovu socijalnu bit, oduit emo umjetnike, unitit emo im spremnost da se bave prikazivanjem i istraivanjem onih procesa koji se odvijaju u dubinama narodnih masa. Literatura, kazalite, film - svi e prikazivati i slaviti najnie ljudske strasti. Mi emo na sve naine podravati i uzdizati takozvane umjetnike koji e poeti usaivati i utuvljivati u ljudsku svijest kult seksa, nasilja, sadizma, izdajnitva - jednom rijeju, svake nemoralnosti. U upravljanju dravom izazvat emo kaos i nered... ast i moralnost bit e ismijavani i nikome nee biti potrebni, pretvorit e u ostatak prolosti. Prostatvo i bezobzirnost, la i obmana, alkoholizam, narkomanija, ivotinjski strah jednih pred drugima i bestidnost, izdajnitvo, nacionalizam i neprijateljstvo meu narodima sve to emo usaivati lukavo i neprimjetno... Na taj nain emo razarati pokoljenje za pokoljenjem... Bavit emo se ljudima od djeakih, mladikih godina, uvijek e nam glavna stavka biti mlade, razarat emo je, initi nemoralnom, iskvariti. Napravit emo od njih pijune, kozmopolite. Eto, tako emo to obaviti. 137
Od pedesetih godina nova kljuna figura VVO-a postepeno postaje David Rockefeller. Direktor VVO-a od 1949. godine, potpredsjednik od 1950., predsjedavajui od 1970., Rockefeller izrasta u glavnu juristiku figuru cijele svjetske zavjere raspolaui vlau kojoj nisu sanjali ak ni ameriki predsjednici. Rockefellerova vlast i utjecaj irili su se kako se irila djelatnost svjetske zavjere - putem stvaranja novih mondijalistikih organizacija - Bilderberg grupe i Trilateralne komisije. Rockefeller je 1962. godine odrao na Harvardskom sveuilitu javno programsko predavanje Federalizam i slobodni svjetski poredak, u kojem se zalagao za stvaranje svjetske drave kojom bi upravljala jedna federalna vlada. U svojim postavkama oslanjao se na ideje
137 Pravda, 11. 3. 1994. 89 amerikih oeva-osnivaa koji su proklamirali univerzalni princip na temelju kojeg je mogue sjediniti cijeli svijet u jednu cjelinu. Sredinom osamdesetih godina David Rockefeller, kao predsjedavajui, i lord Winston, kao predsjednik VVO-a, zamijenjeni su novim figurama. Predsjedavajui VVO-a postaje poznati idovski industrijalac i drutveni djelatnik P. Peterson, a predsjednik - poznati mason J. Swing (od 1993. godine ovo mjesto zauzima komentator New York Timesa, idov Leslie Gelb). Sam Rockefeller, kao i do tada, ostaje siva eminencija svih mondijalistikih struktura koordinirajui i usmjeravajui njihovu djelatnost. Oko 60 posto svih lanova i 80 posto vodeih ljudi Vijea za vanjske odnose ine osobe idovske nacionalnosti. Praktino svi lanovi VVO-a pripadaju masonskim loama ili Rotary klubovima. U Vijeu nema kranskih sveenika, ali zato ima veliki broj rabina, na primjer Hertzberg (sinagoga Emanuel), L. Lelyveld, A. Schneier (poasni predsjednik Svjetskog idovskog kongresa), a takoer predsjednik Sionskog doma za umirovljenike, L. Sullivan. Jedno od istaknutih mjesta u Vijeu zauzima glava svjetske masonske loe B'nai- B'rith, Henry Kissinger. Odluke u korist Izraela i idovskih organizacija automatski se i preko reda tiskaju od strane vodstva VVO-a. Kao to govore svjedoci, zasjedanja Vijea za vanjske odnose po karakteru sudionika slie na zasjedanja Svjetskog idovskog kongresa. U Vijee za vanjske odnose danas ulazi cjelokupna politika, ekonomska i kulturna elita SAD-a. Zastupljene su sve najvee transnacionalne korporacije Zapada: General Motors, Boeing, General Electric, Chrysler, Xerox, -Cola, Johnson and Johnson, Dow Chemical, Shell, IBM, Loched, Chevron, Procter end Gamble, ITT, ATT, Texaco, Dipon, Exxon, McDonnell Douglas, Kodak, Levi Strauss, Mobil Oil, a takoer i praktino sve najvee banke i financijske grupacije. Pod apsolutnom kontrolom VVO-a nalazi se glavni regulator financija Zapadnog svijeta - Sustav federalnih rezervi i Newyoka burza fondova. Svi elnici Sustava federalnih rezervi su lanovi Vijea za vanjske odnose i redovito podnose izvjetaj pred elnicima Vijea. Banku federalnih rezervi New Yorka, zapravo sustav federalnih rezervi i njegove glavne dijelove - u Bostonu, Atlanti i Clevelandu - vode najvii elnici VVO-a. Sveuilita i znanstvene ustanove u Vijeu predstavljaju njihovi rektori i vodei profesori. Posebno znaajnu ulogu u radu Vijea imaju sveuilita, kao to su Kolumbijsko, Harvardsko, Yalsko, Stafordsko, Kalifornijsko, a takoer i Massachusettsh institut za tehnologiju. Vijee za vanjske odnose potpuno kontrolira sva vodea sredstva informiranja, a prije svega televiziju. lanovi Vijea su rukovodioci CNN- 90 a, NBC-ija, CBS-a, Slobodne Europe, New York Timesa, Newsweeka, Washington Posta, US News & World Reporta, Christion Science Monitora, Reader's Digesta, Timea, Wall Street Journal, Foreign Affairsa, Associated Pressa, a takoer velikih nakladnika i Asocijacije amerikih nakladnika. Stoer Vijea za vanjske odnose nalazi se u New Yorku na uglu 58. i 68. ulice, u zgradi koja nosi ime poznatog masonskog djelatnika Harolda Pratta. Preko puta stoera svjetske zavjere nalazi se ruski (bivi sovjetski) konzulat.
BILDERBERG GRUPA
Nastanak Bilderberg grupe vezan je, prije svega, za pokuaj idovsko-masonske Europe da na neki nain ogranii pretenzije SAD-a za liderstvom nad cjelokupnom svjetskom politikom, to je na sebe preuzeo Vijee za vanjske odnose sastavljen prvenstveno od Amerikanaca. S druge strane, ameriki politiari rado su prihvatili uee u Bilderberg grupi budui da su raunali da e aktivnije i neposrednije utjecati na europske vlastodrce. Stvarni utemeljitelji Bilderberg grupe bile su amerike specijalne slube. Na njihovu inicijativu je 1948. godine nastao Ameriki komitet za ujedinjenje Europe, iji je predsjedavajui bio W. Donovan (nekadanji elnik Uprave stratekih slubi), a zamjenik predsjedavajueg - A. Dulles (direktor CIA-e). U sprezi s njim radio je i drugi aktivni ameriki pijun - J. H. Retinger, koga su u diplomatskim krugovima nazivali sivim kardinalom. On je bio generalni sekretar Europskog pokreta, preko njega je CIA prebacivala novac za podrivaku djelatnost u Europi. 138 Koristei se kanalima i velikim financijskim sredstvima CIA-e, Retinger je uspio zadobiti podrku mnogih utjecajnih ljudi u Europi, poput nizozemskog princa Bernharda koji se nije ustezao suraivati s CIA-om. Zapravo, prvo zasjedanje Bilderberg grupe bilo je odrano zahvaljujui Retingeru koji je imao veliku ulogu u toj organizaciji sve do smrti 1960. godine. Ali, naravno, prave gazde Retingerove bili su na zasjedanju prisutni David Rockefeller, Dean Rusk, predsjednik Rockefelldovog fonda H. Hajnc, predsjednik Carnegie fonda, J. Johnson, predsjednik Burroughs Corporation J. Coleman. Ovom zasjedanju nazoilo je ukupno 80 ljudi. U prvim dokumentima Bilderberg grupe govori se izgradnji novog meunarodnog poretka i ostvarivanju planova dugorone
138 Eringer R. The Global Manipulators... Pentacl Books, 1980., p. 19-20. 91 vanjskopolitike djelatnosti Zapada prema SSSR-u i zemljama Treeg svijeta. lanstvo, kao takvo, u Bilderberg grupi ne postoji. Svako zasjedanje odrava se u drukijem sastavu. Ipak, formiran je kostur - aktiv ove grupe, koja obuhvaa 383 pripadnika od kojih su 128, ili treina, Amerikanci, a ostali - Europljani. Premda su posljednji dobili mogunost sudjelovati u pripremi vanih politikih odluka, najvie je od osnivanja Bilderberg grupe profitirala judeo-masonska elita SAD-a. Ona u ovoj grupi ima politiki najzreliju organizaciju: 42 predstavnika predsjednikog aparata, ministarstva obrane, State Departmenta i drugih organa vlasti SAD-a, 25 predstavnika najkrupnijih korporacija, banaka i poslovnih krugova, 54 predstavnika amerikih sveuilita, sredstava informiranja i drutvenih organizacija masonskog tipa (think tanks). Faktiki, rukovodilac Bilderberg grupe, kao i Vijea za vanjske odnose, jest David Rockefeller, formalni predsjedavajui - Britanac lord Peter Carrington. Osim toga, grupa ima dva poasna generalna tajnika: jednog za Europu i Kanadu, drugog za SAD. Stoer Bilderberg grupe nalazi se u New Yorku u prostorijama Carnegie fonda. Grupa zasjeda u potpunoj tajnosti, sastav se formira iskljuivo po osobnom pozivu, datumi njihovih saziva se ne oglaavaju u tisku. Organizaciju i osiguranje zasjedanja osigurava ona zemlja na ijem se teritoriju okupljaju bilderbergovci - tako su ih poeli nazivati po imenu hotela Bilderberg u nizozemskom gradu Oosterbeeku, gdje je u svibnju 1954. godine odrano prvo zasjedanje grupe. Svaki sastanak Bilderberg grupe, bez obzira na potpunu tajnost, izaziva veliko zanimanje svjetskog javnog mijenja. Nemogue je sakriti dolazak u jedno mjesto velikog broja poznatih ljudi medu kojima su - predsjednici, kraljevi, prinevi, kancelari, premijeri, ambasadori, bankari i elnici najveih korporacija. Tim prije to svaki od njih dolazi s cijelom svitom tajnika, kuhara, konobara, telefonista i tjelohranitelja. Na sastanku Bilderberg grupe u lipnju 1997. godine, koji je odran u ljetovalitu Renaissance Pine pored grada Atlante (SAD), razmatralo se formiranje tri administrativna centra Svjetske vlade: europskog, amerikog i tihooceanskog. Svaki put, bez obzira na tako znaajan dogaaj, zapadna slobodna i demokratska televizija i tisak nisu pruali ovom dogaaju nikakvu informaciju, to jasno svjedoi tome tko plaa ovu slobodu.
92 TRILATERALNA KOMISIJA
Formiranje Trilateralne komisije (1973.) povezano je s jaanjem suparnitva izmeu upravljake elite Zapada i rastue ekonomske moi Japana. Kada su ezdesetih godina bili pozvani na neka zasjedanja Vijea za vanjske odnose, japanski politiari i bankari postavili su pitanje zastupanja svojih interesa u svjetskim zakulisnim krugovima. Uzimajui u obzir ove nove imbenike, poslije razmatranja na Vijeu za vanjske odnose, svjetska zavjera donosi odluku stvaranju organizacije koja bi bilansirala interese raznih grupa judeo-masonske elite svijeta. U svezi s ovom odlukom, David Rockefeller je naloio poljskom idovu Zbigniewu Brzezinskom da formira strukturu nove organizacije koja bi objedinila najvie politike i poslovne lidere Zapada. Produavajui liniju takvih rusofoba, kao to su P. Warburg, A. Dulles, D. Rockefeller, H. Kissinger, Zbigniew Brzezinski je postao naredni ideolog Novog svjetskog poretka. Brzezinski se 3. oujka 1975. godine oglasio s programskim lankom u asopisu New York magazin, u kojem je izloio svoj plan uspostavljanja Novog svjetskog poretka. Moramo priznati - napisao je - da svijet danas tei jedinstvu koje smo tako dugo ekali... Novi svijet e poprimiti formu globalne zajednice... U poetku, ovo e se dotaknuti, prije svega, ekonomskog svjetskog poretka. Masonski konspirator je obrazlagao nunost liderstva svjetske zavjere koja e, preko Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, djelovati na ekonomiju Zemlje. Moramo izgraditi mehanizam globalnog planiranja i dugorone preraspodjele resursa (u korist Zapadnog svijeta - . P.). Upravo je ovo usmjerenje postalo glavno u djelatnosti Trilateralne komisije. Trilateralna komisija je bila formirana iz tri dijela - zapadnoeuropskog, sjevernoamerikog (SAD i Kanada) i japanskog. Prema broju lanova najbrojniji je bio sjevernoameriki koji se sastojao od 117 ljudi (bez Kanade), od kojih su 32 bili predstavnici amerikog predsjednika, State Deparmenta, Ministarstva obrane i Kongresa SAD-a. Naroito brojno (s 47 lanova) su bile predstavljene amerike korporacije i banke. Iz Japana su u Trilateralnoj komisiji sudjelovali 84 lana, prije svega, predstavnici vodeih japanskih korporacija (Mitsubishi, Toyota, Toshiba, Sony i dr.) i banaka. Najvee europske delegacije Trilateralne komisije bile su: talijanska (26 ljudi), francuska (22), njemaka (21) i engleska (19). Nerazmjerno svojoj veliini bila je predstavljena Belgija (26 ljudi). Najmanje 30 posto lanova Trilateralne komisije inili su idovi. 93 Zakulisne odluke koje su donosili lanovi Trilateralne komisije postale su svojevrstan zakon za politiare svih zapadnih zemalja. Kao to je pisao ameriki senator B. Goldwater, Trilateralna komisija Davida Rockefellera je najnovija meunarodna kabala, mehanizam da se politiari SAD-a podrede interesima meunarodnih bankara. Ve od prvih godina postojanja Komisija je demonstrirala svoju politiku mo objavivi na jednom od svojih zasjedanja kandidaturu Jimmyja Cartera za predsjednika SAD-a. Zajedno sa Vijeeom za vanjske odnose, Komisija je mobilizirala financijska sredstva najveih banaka, stavila u pokret sve medije koji su joj podinjeni i na taj nain ostvarila Carterov izbor za predsjednika. Stoer Trilateralne komisije se nalazi u istoj zgradi u kojoj je i stoer Bilderberg grupe - u prostorijama Carnegie fonda. Godine 1996. obiao sam zgrade u kojima se nalaze stoeri Vijea za vanjske odnose, Bilderberg grupe i Trilateralne komisije. Zaprepastila me je ledena atmosfera koja vlada kraj njih, gvozdeni, neljudski poredak, disciplinirano mnogobrojno osiguranje koje presijeca svaki pokuaj da se ue u sveta mjesta svjetske zavjere. Moje molbe da dobijem nekakvu obavijest djelatnosti ovih organizacija naile su na nejasne, napamet nauene odgovore kratko podianih mladia koji su me podsjeali na vojnike faistikog Reicha.
SVJETSKI FORUM (GORBAOVLJEV FOND)
Uspjeniji sam bio u osobnom upoznavanju druge zakulisne organizacije - Svjetskog foruma (Gorbaovljeva fonda). Stoer ove organizacije se nalazi na Zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu. Nastavljajui svoja istraivanja iz geografije organizacija svjetske zavjere, proetao sam ulicom s karakteristinim imenom Masonska (Masonic Street), koja me je odvela na obalu Tihog oceana gdje, meu sjenovitim palmama na teritoriju bive vojne baze SAD-a Presidio, od 1992. godine Gorbaovljev fond. koji je 1995. godine dobio novo ime - Svjetski forum, podrivaki radi protiv naroda svijeta. Formiranje i daljnji razvoj ove organizacije neposredno su povezani s djelatnou kako najkrupnijih mondijalistikih struktura - Vijea za vanjske odnose, tako i dravnih ustanova i specijalnih slubi SAD-a. Odluka formiranju Gorbaovljeva fonda donijeta je na zasjedanju Vijea za vanjske odnose. Ustanovljenju ovog fonda prethodila je sloena procedura. Na samom kraju 1991. godine dva lana Vijea za vanjske odnose J. Harrison i A. Vossbrink dobili su zadatak da formiraju specijalnu organizaciju koja bi sluila kao pokrie za podrivaku politiku 94 SAD-a na teritoriji bivih republika SSSR-a. Ova organizacija je dobila naziv Meunarodna asocijacija za vanjsku politiku i registrirana je od strane Agencije SAD-a za meunarodni razvoj kao privatna neprofitabilna ustanova koja doprinosi prijelazu na demokraciju i trite bivih sovjetskih republika. Djelatnost asocijacije svodila se na organiziranje humanitarnih transporta u Rusiju i Gruziju. Preko ove asocijacije Ministarstvo obrane SAD-a je, svojim vojnim avionima, uputilo u Rusiju iz skladita Pentagona proizvode, medikamente, odjeu i odore koji su bili rashodovani. Pod maskom ovih akcija, koristei se time to teret koji su nosili avioni nije kontroliran, a ljudi koji su dolazili ovim letovima proputani bez viza i kontrole, CIA i vojna pijunaa SAD-a prebacili su u nau zemlju veliki broj novih agenata i specijalne tehnike. Poslije tri do etiri mjeseca od formiranja asocijacije J. Harrison i A. Vossbrink dobili su doputenje biveg predsjednika SSSR-a Gorbaova da formiraju fond pod njegovim imenom. Nova organizacija je niknula s osobljem te iste Meunarodne asocijacije za vanjsku politiku. Tijekom dvije godine ove organizacije - i Asocijacija i Fond - postoje kao sijamski blizanci s dva lica, ali pod jednom upravom. Poslije formiranja fonda, Gorbaov je putovao po SAD-u, gdje je nastupao pred mnogobrojnim auditorijima izjavljujui da s padom SSSR- a svijet stupa u kvalitativno novu etapu razvoja. Razaranje ruske civilizacije oznailo je pobjedu nove globalne civilizacije. Dogaa se zamjena stare paradigme povijesnog razvoja novom. 139
Gorbaov se susreo s predsjednicima SAD-a, Bushom, Reaganom, Carterom i Nixonom, i bivim dravnim tajnikom SAD-a, Shultzom. Prilikom susreta s predsjednikom Reaganom, Gorbaov ga je uvjeravao da e uiniti sve da se uspostavi nova integrirana globalna civilizacija kojom se upravlja iz jednog centra. Po svoj prilici, upravo na ovim susretima bili su definirani odreeni zadatci i etape formiranja jedinstvene svjetske vlade i potpunog podinjavanja ovjeanstva voama judeo-masonske civilizacije. U jesen 1993. godine Gorbaovljev fond, kako ruski, tako i ameriki, zajedno s Fondom Rajiva Gandhija, odrao je seriju meunarodnih zasjedanja na kojima su razmatrani koraci koje je nuno poduzeti tijekom povijesnog perioda prijelaza od civilizacije starog tipa prema integriranoj globalnoj civilizaciji. Upravo je Gorbaovljev fond (SAD) te iste 1993. godine postavio pitanje nunosti formiranja
139 Ovaj govor je Gorbaov odrao u Fultonu, u onom istom Westminsterskom koledu u kojem je 1946. godine Churchill objavio kriarski pohod protiv Rusije. U samoj injenici ovakvog nastupa bilo je neeg ritualnog. (Radni dokumenti Svjetskog foruma.) 95 meunarodne organizacije koja e uzeti pod svoju kontrolu sve religije svijeta - takozvane Organizacije ujedinjenih religija. Plan za uspostavljanje globalne kontrole nad ovjeanstvom ostvaruje se pod maskom projekta globalne sigurnosti koji je lansirao Gorbaovljev fond. Ovaj projekt, koji proklamira neosporne istine izgradnji svijeta bez ratova i konflikata, predvia snano jaanje vlasti nadnacionalnih meunarodnih organizacija, a prije svega NATO-a. Faktiki, u slabo prikrivenom obliku, potpuna kontrola nad ovjeanstvom se, prema projektu Gorbaovljeva fonda, predaje u ruke SAD-a i njihovih saveznika u Sjevernoatlantskom paktu. Nije udo to je projekt globalne sigurnosti bio odobren od Vijea za vanjske odnose 19. rujna 1994. godine. Tada VVO ujedno donosi odluku preoblikovanju Gorbaovljeva fonda (SAD) u Meunarodne asocijacije za vanjsku politiku, kojima je na elu bio J. Harrison, u jednu novu mondijalistiku strukturu - Svjetski forum (SF). Formirajui tu novu strukturu, svjetska zavjera kao da legalizira ideju jedinstvene Svjetske drave i Svjetske vlade. Pred svjetski forum se postavlja zadatak etapnog kretanja prema izgradnji globalne drave i integriranog globalnog upravljanja, a takoer i priprema svjetskog javnog mijenja za prihvaanje progresivnosti i nunosti ovih koraka. Na prvoj konferenciji Svjetskog foruma, koja je odrana u kolovozu 1995. godine u San Franciscu (SAD), sudjelovali su mnogi predstavnici Vijea za vanjske odnose, Bilderberg grupe, Trilateralne komisije, kao i lanovi mnogih masonskih loa. Simbolino je to to je zasjedanje Svjetskog foruma odravano u velikoj konferencijskoj sali glavnog kalifornijskog masonskog hrama. Karta za sudjelovanje na konferenciji (pet dana) kotala je 5 tisua dolara (ukljuujui hranu i hotel). U govorima poznatih predstavnika svjetske zavjere, kao to su George Bush, James Baker, Zbigniew Brzezinski, Mihail Gorbaov, Margaret Thatcher, Ted Turner, Carl Sagan, John Denver i mnogi drugi, stalno su se ule rijei novi svjetski poredak, svjetska vlada, globalno upravljanje. Tako, na primjer, jedan od glavnih teoretiara svjetske zavjere, Zbignievv Brzezinski je izjavio da globalizacija svjetskog upravljanja nije akt dobre volje ili elje, ve neizbjean proces koji je nuno kontrolirati. U cilju kontrole nad ovim procesom je i formiran Svjetski forum. Sam Gorbaov je na ovoj konferenciji proglasio eru nove civilizacije. U svojoj knjizi U potrazi za novim naelom: razvoj nove civilizacije, koja se pojavila na dan otvaranja konferencije, on je izjavio da je dolo vrijeme da se razvija integrirana globalna politika. 140
Gorbaov iznosi ideju konsenzusu izmeu budue svjetske vlade i nacionalnih drava, predlaui ovima da odustanu od svog
140 Internet (Media Bypass. 1 - 8000 - 4 - BYPASS). 96 suvereniteta u korist meunarodnih zakona koji bi svim stanovnicima Zemlje diktirali zajednika vjerovanja, vrijednosti, standarde, nain ivota, a koje e formulirati grupa svjetskih lidera. Gorbaov predlae da se izabere 100 ljudi novatora - mislilaca koje on naziva globalni trust mozgova, ili vijee mudraca, koji bi se svake godine okupljali u predsjednitvu u cilju upravljanja globalnim procesima ovjeanstva. Bivi generalni sekretar CK KPSS predlae da se sastavi Povelja zemlje, - Bill, 141 pravima Zemlje po kojima e morati ivjeti svi stanovnici Zemlje. Mnoga zasjedanja konferencije su imala strogo zatvoreni karakter. Predstavnici tiska i obini posjetioci na njih nisu imali pristupa. U naroito tajnoj atmosferi odravani su sastanci pitanjima kao to su, primjerice, odustajanje od liberalnog prijelaza u reguliranju vojnikog stanja stanovnitva Zemlje i smanjivanju prirodnih resursa, pojednostavljivanje naina ivota, a takoer i pitanja preraspodjeli svjetskog bogatstva. Iza zatvorenih vrata predstavnici judeo-masonske civilizacije odluivali su na koji nain smanjiti stanovnitvo Zemlje kako viak populacije ne bi smetao procvatu stanovnitva zapadnih zemalja. Razmatrajui pitanje preraspodjele bogatstva, lideri svjetske zavjere nisu bili zaokupljeni problemima slabo razvijenih drava i nisu teili tomu da sa njima podijele bogatstva koja je Zapad dobio eksploatacijom Treeg svijeta, ve su traili nove putove i izvore nepravedne grabei imajui u vidu, prije svega, resurse bivih sovjetskih republika. Posljednjeg dana konferencije meu najznaajnijim prisutnim predstavnicima svjetske zavjere - Bushom, Thatcherevom i Gorbaovom - razvila se diskusija ulozi OUN-a i buduem globalnom upravljanju ovjeanstvom. Iz ove diskusije je proisteklo da svjetsku zavjeru ne zadovoljava sadanje stanje OUN-a, jer se sastav njenih delegata formira prema nacionalnom kljuu, a drave-sudionice upuuju svoje delegate prema vlastitom nahoenju. Znatan dio predstavnika drava- lanica OUN-a nije podinjen diktatu svjetske zavjere i sklon je donositi samostalne odluke koje odgovaraju njihovim nacionalnim interesima. Svjetska vlada koja izraava samo stav zemalja judeo-masonske civilizacije, tei ograniiti mo OUN-a, preobraavajui je u tehniki aparat za provoenje u ivot odluka koje su donijeli zakulisni vlastodrci svijeta. Tako je Margaret Thatcher na konferenciji 1995. godine otvoreno izjavila da najvanije svjetske probleme ne treba ostavljati na razmatranje OUN-a - njih e rjeavati nova, za ovo pogodnija, organizacija. 142 Pokreui pitanje svjetskoj vladi, djelatnici svjetske zavjere ne namjeravaju poloiti u njene temeljne principe OUN o
141 Engl.: bill - nacrt zakona, zakonski prijedlog (Prim, prev). 142 Isto. 97 pravednom zastupanju nacionalnih snaga svih zemalja. Oni tee formiranju nadnacionalnog organa koji bi imao pravo ponititi dravni suverenitet svake zemlje i primijeni vojnu silu protiv nepokornih. Prema planovima lanova svjetskog foruma, personalni sastav svjetske vlade nee odreivati narodi nae zemlje, ve e se odreivati na tajnim zasjedanjima takvih mondijalistikih struktura kao to su Bilderberg grupa, Vijee za vanjske odnose i Trilateralna komisija. Svjetska zavjera koristi OUN kao tehniki instrument za utjecaj na slobodne narode svijeta. Na konferenciji Svjetskog foruma bio je odobren program za reguliranje broja stanovnika svijeta koji provodi Svjetska banka OUN, zajedno s vladom SAD-a. Glavni cilj tog programa je - osigurati znatno smanjenje nataliteta u zemljama koje ne pripadaju judeo-masonskoj civilizaciji. Ovaj program obuhvaa oko 100 zemalja svijeta i predvia najrazliitije mjere - sve do prinudne sterilizacije mukaraca i ena. Jedan od najodgovornijih za provoenje ovog nehumanog programa je direktor Svjetske banke James Wolfensohn, utjecajna linost svjetske zavjere, direktor Financijskog komiteta Rockefeller fond, jedan od elnika Bilderberg grupe i lan Vijea za vanjske odnose. 143
Sljedea konferencija Svjetskog foruma odrana je, takoer bez naroitog publiciteta, poetkom rujna 1996. godine na istom mjestu, u San Franciscu. Nju je otvorio lan Vijea za vanjske odnose, jedan od elnika meunarodne idovske masonske loe B'nai-B'rith, predsjednik korporacije Carnegie, David Hamburg. Problem formiranja svjetske vlade i globalnog upravljanja temeljno je razmatran u okvirima takozvane Strateke inicijative Svjetskog foruma. U referatima rabina Hertzberga, senatora iz SAD-a Cranstona i biveg glavnog zapovjednika Snaga strateke namjene SAD-a Buttlera, postavljala su se pitanja nunosti izgradnje nove arhitekture globalne sigurnosti koju su oni shvaali kao osiguranje uvjeta za parazitsko egzistiranje judeo-masonske civilizacije na raun prirodnih resursa cijelog ovjeanstva i kao guenje otpora zemalja Treeg svijeta koje ne ele prihvatiti takav svjetski poredak. Izriui najbolje elje razoruanju, lanovi Svjetskog foruma su imali u vidu jednostrano razoruavanje vojski onih vlada koje se ne ele podiniti diktatu SAD-a i drugih zapadnih zemalja. Iznesen je prijedlog da se preko OUN provede meunarodni zakon zabrani prodaje oruja i stratekih komponenti onim zemljama u kojima se naruavaju prava ovjeka ili se na vlasti nalaze diktatorski reimi. Rabin Hertsserg, bivi vice-predsjedavajui Svjetskog idovskog kongresa, nastupio je s inicijativom Povelja ljudskih
143 The ASAP Report, kolovoz, 1995., p. 1.-4. 98 dunosti, koja se, u biti, svodi na klanjanje kozmopolitskim vrijednostima zapadnog svijeta, odnosno na negiranje kranskih temelja i patriotizma. Opa duhovna kriza ovjeanstva na Svjetskom forumu 1996. godine nije razmatrana kao ruenje kranske civilizacije od strane judeo-masonskog svijeta, ve kao suprotstavljanje veeg dijela ovjeanstva pokuajima da mu se nametnu kozmopolitske vrijednosti i drugaiji nain ivota. U priopenjima filozofa religije S. Keena, M. Palmera i ve spomenutog predstavnika svjetske zavjere D. Hamburga, zapadni sustav vrijednosti, zasnovan, prije svega, na judejskoj kulturi, postavljen je kao jedina referentna toka za cijelo ovjeanstvo, a svako suprotstavljanje tome kao zastarjeli, reakcionarni pogled na ivot. S. Keen je, na primjer, predloio Svjetskom forumu ovakvo rjeenje ekolokog problema planeta Zemlje: Ukoliko smanjimo stanovnitvo Zemlje za 90 postotaka, nee biti ljudi koji bi nanosili ekoloku tetu. Ovaj prijedlog je bio doekan burnim aplauzom prisutnih. Najvanija karakteristika svih konferencija koje je odravao Svjetski forum, bila je njihova antikranska usmjerenost. Predstavnici svjetske zavjere su demonstrirali svoj negativni odnos prema Zavjetu Isusa Krista. Kranski pogled nije bio iznesen ni u jednom od priopenja. U mnogim nastupima dominirali su pogledi predstavnika religije Novog doba (New Age), koja je, u biti, sotonistiko-panteistiko uenje blisko ateizmu. 144
Veina govornika demonstrirala je sotonistiki kompleks graditelja babilonske kule deklarirajui se za istine religije budunosti u kojoj nee biti mjesta Zapovijedima Spasiteljevim, ve samo lagodna predodba Bogu kozmopolit-biznismena zahvaenog strau za gomilanjem bogatstva po cijenu patnji, pa ak i smrti velikog dijela ovjeanstva. Elita sljedbenika religije Novog doba, kojoj pripada i sam predsjednik Svjetskog foruma Harrison, bila je na konferenciji ove mondijalistike organizacije zastupljena na Zapadu tako poznatim imenima kao to su glazbenik Novog doba John Denver, glumci Shirley MacLaine i Dennis Weaver, pisac (uglavnom sotonistiko-mistike knjiice seobi due) D. Chopra, osniva instituta Esalem M. Murphy, futurolog James Naisbitt, direktor Instituta za mir R. Miller, elnik Dijanetike sekte Barbara Hubbard. Predstavnik religije Novog doba John Denver faktiki je otvorio prvu konferenciju, izvodei zajedno s djejim zborom, ritualnu pjesmu u duhu Novog doba. svim glavnim pitanjima newageovci su vodili glavnu rije: reguliranju broja stanovnika Zemlje govorio je guru-filozof S.
144 Svjetskom forumu 1995. godine nazoio je biskup-socijalist Desmond Tutu (Juna Afrika). Meutim, on uope nije protestirao protiv ideologije religije Novog doba koja je diktirala ton na Konferenciji. 99 Keen, a vodei govornici na konferenciji su bili W. Harman (predsjednik Instituta za duhovne nauke, guru psihodeline narkomanije ezdesetih godina), D. Sheean i M. Murphy. Poetkom 1997. godine potpuno je uobliena struktura organa upravljanja Svjetskog foruma. Generalno upravljanje preuzeo je predsjednik Harrison i predsjedavajui uprave Gorbaov, pored koga je bilo 17 kopredsjedavajuih i vijee od 10 lanova. Pored ovih vodeih organa, postojali su Meunarodno vijee San Francisca od 16 lanova. Operativno upravljanje organizacijom je obavljao Direktorij od 14 lanova. Cjelokupni sastav vodstva Svjetskog foruma iznosio je 100 ljudi, to je oito mistiki broj za Gorbaova, budui da je ve na prvoj konferenciji ove organizacije upravo on govorio nunosti formiranja svjetskog trusta mozgova, ili Vijea mudraca od 100 lanova. Tko je, dakle, uao u Vijee mudraca koji su formirali svjetska zavjera i Mihail Gorbaov? Kopredsjedavajui su bili lanovi Vijea za vanjske odnose, i to: bivi dravni tajnik SAD-a James Baker, Marian Edelman, lan Bilderberg grupe, bivi premijer Nizozemac Rund Lubbers, lan Trilateralne komisije, bivi premijer Japana Jasahiro Nakasone, udovica premijera Izraela Lea Rabin, udovica izdajnika arapskog naroda Anvara El Sadata, ehan Sadat i jedan od stubova kozmopolitskog informativnog sustava, lan svih moguih struktura svjetske zavjere, Ted Turner. U sastav Direktorija, osim ve spomenutih lanova Vijea za vanjske odnose J. Harrisona i A. Vossbrinka, uli su S. Donnovan (predsjednik instituta Esalen, Novi vijek), J. O'Nil (predsjednik Centra za obnovu elnitva), T. Rubin (predsjednik informacijske korporacije Focus Media), . Saldich (predsjednik korporacije Raychem). U Vijee su, pored predsjedavajuih Svjetskog foruma, uli i tako poznati predstavnici svjetske zavjere kao to su lanovi Vijea za vanjske odnose: bivi predstavnik veine u senatu SAD-a (1998.-1994.) G. Mitchell i bivi senator (1969.-1993.) A. Cranston, predsjednik Amerike akademije znanosti B. Alberts, futurolog i pisac J. Neysbitt. U Meunarodnom koordinacijskom vijeu su se izdvajali lanovi Vijea za vanjske odnose: L. Brown (predsjednik World Watch Institute), F. Master (predsjednik Gorbaovljeva fonda u Nizozemskoj), S. Rhinesmith (predsjednik tvrtke Rhinesmith end Associates), A. Villar (direktor asopisa Latin American Business Reports), W. Welch (glavni urednik asopisa World Times). Na taj nain mudraci Vijea mudraca Gorbaovljevog Svjetskog foruma bili su predstavnici svjetske zavjere, a prije svega Vijea za vanjske odnose, to nije ostavljalo sumnje da je rije mondijalistikom karakteru i zadatcima ove organizacije. To potvruje i sastav sponzora 100 Svjetskog foruma, meu kojima su takve globalne masonske strukture kao to su Fond Rockefeller, Fond Carnegie, Fond za globalno drutvo, Fond Nathan Cummings, televizijska kompanija CNN a, takoer, i korporacije iji elnici ulaze u sastav svjetske zavjere: Chervon, Johnson and Johnson, Packard, Prodigy, Occidental Petroleum, British Airways i drugi.
NOMENKLATURA SVJETSKE ZAVJERE I NJEN SASTAV
Ukupan broj pripadnika etiri glavne organizacije svjetske zavjere iznosi, po mom proraunu, najmanje 6 tisua ljudi. To su lanovi Vijea za vanjske odnose, Trilateralne komisije, Bilderberg grupe i Svjetskog foruma. Meutim, bilo bi netono sve ove ljude ubrajati u svjetsku vladu. Nae istraivanje pokazuje da tih ljudi meu ovih 6 tisua nema vie od 500. To su oni koji ine vrhuku svih prethodno navedenih organizacija, u ijim je rukama golema mo u donoenju globalnih odluka na planu meunarodne politike, ekonomije i kulture. Ostalih 5500 ispunjava dvije vane funkcije: prvo, oni su svojevrsno vijee pri svjetskoj vladi; drugo, oni su infrastruktura tajne vlasti i utjecaja zakulisne svjetske vlade u svim sferama ivota ovjeanstva. Naravno, krug agenata svjetske zavjere kudikamo je iri. On ne obuhvaa samo lanove glavnih mondijalistikih organizacija, ve i mnogih drugih struktura (da se ne govori o tajnim idovskim organizacijama poput B'nai-B'ritha, i masonskim loama) koje su oformili ili koje kontroliraju djelatnici svjetske zavjere. Takvih agenata koji sprovode utjecaj u svijetu ima desetak tisua. Samo u SAD-u postoje desetine organizacija koje su bliske svjetskoj zavjeri. Meu njima treba naroito spomenuti Fond Carnegie, Fond Rockefeller, Brookings Institute, Asocijaciju Kissinger, Azijski fond, Aspen institut, Centar za meunarodnu politiku, Centar za nacionalnu politiku, Centar za meunarodni politiki razvoj, Asocijaciju za vanjsku politiku, Hudson institut, Ameriki nacionalni institut, Ameriki institut za poduzetnitvo, Vijee za meunarodni razvoj. Svjetska zavjera je formirala svojevrsnu upravljaku nomenklaturu, efikasniju i fleksibilniju nego ona koju su uspostavili idovski boljevici u SSSR-u. Pojedinac koji dospijeva u sastav jedne od organizacija svjetske zavjere osigurava sebi visoku politiku ili profesionalnu karijeru za sav ivot. U zavisnosti od okolnosti, on se premjeta iz fotelje direktora banke u fotelju predsjednika korporacije ili nekog specijalnog fonda. Njega podravaju na izborima za parlament. On postaje vodea 101 linost sindikata ili urednik nekog asopisa ili televizijske kue. Na primjer, lan Vijea za vanjske odnose, L. Brandscomb, direktor sveuilita Harvard prelazi kasnije na mjesto direktora korporacije Mobil Oil, a tijekom vremena zauzima visoki poloaj u vladi. J. Kirland s poloaja direktora Vijea za vanjske odnose prelazi u fotelju predsjednika sindikalnog udruenja AFT - KPP. Uostalom, u mnogim sluajevima elnici organizacija svjetske zavjere zauzimaju, pored ovih poloaja, i visoke dunosti u politici ili biznisu. Tako je J. Burke istovremeno direktor Vijea za vanjske odnose i direktor korporacije IBM. Najutjecajniji djelatnici svjetske zavjere su oni koji se istovremeno nalaze u sve tri osnovne organizacije - Vijeu za vanjske odnose, Bilderberg grupi i Trilateralnoj komisiji. Takvih je svega 23, a meu njima su - David Rockefeller, Henry Kissinger, Zbigniew Brzezinski, Bill Cllinton, James Corrigan, Lord Winston, Robert McNamara. Oko 150 ljudi svjetske zavjere nalazi se istovremeno u dvjema organizacijama. Meu njima je, na primjer, dobro poznati George Soros (lan BK-a i VVO-a), a, takoer, i predsjednik poznate kompanije CNN Wyatt Johnson (lan VVO-a i TK-a). lanovi organizacija svjetske zavjere su glavni rezervoar za izbor nomenklature vodeeg sastava meunarodnih organizacija. Svi visoki predstavnici SAD-a i zapadnih zemalja u OUN-a pripadaju svjetskoj zavjeri. Svojevrsni komesar svjetske zavjere uvijek je pored Generalnog sekretara OUN-a, na poloaju njegovog zamjenika, i to je obino lan Vijea za vanjske odnose (sredinom devedesetih godina bio je to Dick Thornburg). lanovi svjetske zavjere visokog ranga predvode GATT, Meunarodnu organizaciju za trgovinu i cijene (Peter Sntherland, lan BK-a i TK-a), Svjetsku banku (James Wolfensohn, lan BK-a i VVO-a) Meunarodni monetarni fond, Europsku banku za rekonstrukciju i razvoj. Pod njihovom kontrolom su Meunarodni sud u Haagu i Nobelov komitet. Razbijanjem slavenske drave Jugoslavije pod vidom mirotvorake djelatnosti bavio se Thorvald Stoltenberg, rukovoditelj povjerenstva OUN-a, lan Bilderberg grupe i Trilateralne komisije. Antislavenska, antiruska, antipravoslavna usmjerenost svjetske zavjere, koja se jasno oitovala od samog poetka rada njenih organizacija, formirala je cijelu kolu zakulisnih politiara-rusofoba. Svi ambasadori SAD-a u naoj zemlji su, bez iznimke, bili pobornici hladnog rata protiv Rusije i zalagali su se za ruenje SSSR-a. Svi oni, poevi od ideologa Georga Kennana i Averella Harrimana, bili su lanovi Vijea za vanjske odnose. Aktivni sudionici tajnog podrivakog rata protiv nae zemlje u godinama perestrojke bili su ameriki ambasadori James Matlock (lan BK-a i TK-a), Thomas Pickering (lan BK-a i VVO-a), Robert Strauss (lan VVO-a), Strobe Talbott (direktor VVO-a, lan TK-a). 102 Da i ne govorimo nadaleko poznatim arhitektima podrivake djelatnosti protiv Rusije, kao to su Zbignievv Brzezinski, Georg Soros, Richard Pipes, Dimitri Simes. Iz bivih socijalistikih zemalja lanovi glavnih organizacija svjetske zavjere su poljski ministar vanjskih poslova Andrzey Olechowsky (Bilderberg grupa) i bivi predsjednik SSSR-a Mihail Gorbaov (Trilateralna komisija). Meutim, njegovo lanstvo u ovoj organizaciji trajalo je relativno kratko. Svjetska zavjera koja ga je potakla na izdaju domovine, ipak nije isuvie vjerovala izdajniku. Sadanje Gorbaovljevo sudjelovanje u mondijalistikim strukturama (osim Svjetskog foruma u kojem ima kljunu ulogu) svodi se na funkciju konzultanta. Takvu ulogu imaju i Gorbaovljevi suborci na ruenju SSSR-a Eduard evardnadze, Aleksandar Jakovljev, Gavril Popov, Anatolij Sobak, Genadi Burbulis i njima slini. Meutim, njihovo vrijeme je prolo. Danas naroitu ulogu u aktivnostima mondijalistikih organizacija igra nova kohorta agenata Zapada i izdajnika domovine. Meu njima su, prvenstveno ljudi s dvostrukim rusko-izraelskim dravljanstvom. Do nedavno su takav status imale sve kljune figure Jeljcinove kriminalno- kozmopolitske vlade - bivi premijer Sergej Kirijenko, zamjenici premijera ubajs, Njemcov, Urinson; ministri Jasin, Lific, Berezovski, a, takoer, i mnogi drugi visoki slubenici ruskog Bijelog doma. Ovi ljudi, ispunjeni patolokom mrnjom prema Rusiji i beskrajnom strau za stjecanjem, osjeaju se u naoj zemlji kao misionari izabranog naroda i zato se ponaaju poput izraelskih okupatora u Palestini. Karakter njihove misije je poznat iz Protokola sionskih mudraca i ne zahtijeva posebno objanjenje.
103 Napomena: Tiskanjem ovog izdanja nakladnik je elio ponukati na razmiljanje o dananjem politikom trenutku i strukturi svjetske moi. S obzirom na to da je rije o temi o kojoj se u nas malo ili nikako pisalo, mislimo da je ovo dobar povod za upoznavanje nekih povijesnih injenica i tokova. itatelju e odmah biti jasno da je rije o autoru koji se oito formirao u drukijem politikom okruenju. Iako nam autor svojim otrim rijeima i stavovima stvara neprihvatljivu sliku prema pojedincima i narodima u nekim povijesnim zbivanjima, s trudom moramo pronai protuargumente u negaciji ponekih takvih tvrdnji. Uvaavajui autorovo pravo na vlastiti stil i stavove, a ne stojei iza tih navoda, nakladnik ih nudi samo kao informaciju i povod daljnjoj raspravi izreenoj temi. Vjerujemo kako e ova knjiga biti prilog slobodi javne rijei te da e ponukati rad na knjizi suprotivi. Nakladnik, uz pristanak autora, u ovom izdanju nije objavio poglavlje Rjenik svjetske vlade u kojem je navedeno 320 imena osoba i institucija s osnovnim bibliografskim podatcima. Kako je rije o raznim tijelima koja su promjenjiva i neaurirana, te da se taj rukopis (prijeko potreban radi transkripcije) u dostavi gubio u dva navrata, a mnoga se imena osoba i institucija i inae spominju u knjizi te se mogu nai i na stranicama Interneta, smatrali smo kako za ovakvo izdanje navedeno poglavlje nije bitno. Nakladnik
BILJEKA PISCU
Oleg Platonov profesionalni je pisac i izuavatelj povijesti, posebice ruske. Taj doktor znanosti i javni djelatnik iz obitelji je ponio vrstu nacionalnu crtu. Budui da mu se pruila prigoda raditi u dravnom arhivu KGB-a SSSR-a, to je maksimalno iskoristio za produbljivanje znanja iz povijesti na temelju dokumentiranih injenica, posebno se isticao u redakciji ruske povijesti. Objavio je vie publikacija iz tog podruja. Podrku u tom radu, u prvom redu, imao je od slubenog dijela ruske pravoslavne crkve. U vremenu od 1995. do 2001. objelodanio je 14 knjiga, uglavnom na temelju svojih istraivanja, u kojima obrauje nastojanje i rad tajnih idovskih i masonskih pothvata usmjerenih uglavnom protiv krana openito. Njegovo je djelo objavljeno u tri sveska, Tajna povijest masonstva. U posljednje se vrijeme bavi prouavanjem korijena i razvoja zapadne kulture i civilizacije, kao i njezina utjecaja na ostatak svijeta. U 104 svojim radovima dokazuje kako suvremena zapadna civilizacija sve zasniva na idovskom Talmudu, to je u biti protupol kranskoj civilizaciji Platonova knjiga Zbog ega e propasti Amerika ve je doivjela est izdanja u Rusiji. U jesen 1999. godine Platonov je zapoeo, s timom suradnika, svoje ivotno djelo - enciklopediju Sveta Rusija, zamiljenu kao veliku enciklopedija ruskog naroda koja e imati preko 20 svezaka, a do sada su izala dva. Oleg Platonov je trenutano glavni urednik edicije Enciklopedija ruske civilizacije.
Nakladnik: LAUS d.o.o., Split, 2002. g. Prijevod djela: Po emu pogibnet Amerika Moskva 2000. g. Naklada: 100 primjeraka