dr. sc. Ivo Grbin, dipl. iur.

Prijeboj (kompenzacija)
Govori se o prijeboju kao jednom od naina prestanka obveza. Do prijeboja
moe doi ako su odreene osobe istovremeno strane dvaju ili vie meusobnih
obveznih odnosa time da se svaka od njih u nekim od tih odnosa pojavljuje kao
vjerovnik, a u nekim kao dunik. Iako nisu ispunjene, obveze utrnjuju kompenzacijom
kroz meusobno obraunavanje potraivanja koje dunik ima prema vjerovniku s
vjerovnikovim potraivanjem prema duniku.
akon osvrta na pojam prijeboja, ukazuje na to da do prijeboja moe doi na
razne naine! razlikujemo jednostranu, u"ovornu, zakonsku i sudsku kompenzaciju.
#osebna panja posveena je jednostranoj kompenzaciji koja se u praksi najee
susree, a inae je re"ulirana u l. $$%. do $&$. 'akona o obveznim odnosima
()arodne novine*, br. +$,-., /$,-., $,-&, /,-% i ..0,-- 1 dalje! '223. 2brauje se
sudska kompenzacija pri emu je teite stavljeno na razne oblike prijeboja u
parninom postupku.
I. POJAM
Deava se ponekad da su odreene osobe istovremeno strane dvaju ili vie
meusobnih obveznih odnosa, te da se svaka od njih u nekim od tih odnosa pojavljuje
kao vjerovnik, a u nekima kao dunik. 4a okolnost ne mora sama po sebi imati
nikakvih posebnih pravnih posljedica, jer se svaki od tih obveznih odnosa moe
razrijeiti neovisno od ostalih, kao da oni i ne postoje. ema, dakle, zapreke tome da
sve te obveze prestanu npr. ispunjenjem u smislu odredaba lana 0-%. i sl. '22.
5injenica, meutim, da se iste osobe pojavljuju u nekim od meusobnih obveznih
odnosa u svojstvu vjerovnika, a u nekima od njih u svojstvu dunika, prua
mo"unost da neke ili sve te obveze prestanu iako nisu ispunjene. Do utrnua tih
obveza moe, naime, doi ako su ostvarene odreene pretpostavke, i prijebojem
(kompenzacijom3 tj. kroz meusobno obraunavanje potraivanja koje dunik ima
prema vjerovniku s vjerovnikovim potraivanjem prema duniku
.
. 6tranu koja vri
prebijanje zovemo kompenzant, a onu s kojom se ono vri kompenzat. 7ko su oba
potraivanja koja su predmet prijeboja jednaka, kompenzacija dovodi do njihovo"
prestanka, a ako to nisu, manje potraivanje utrnjuje dok se vee samo smanjuje za
iznos to" manje" potraivanja, to znai da tada dolazi do djelomine kompenzacije,
jer e vjerovnik vee" potraivanja i dalje imati pravo traiti nje"ovo namirenje,
dakako u dijelu u kojem ono nije prestalo prijebojem.
#rednosti prijeboja kao naina prestanka obveza su oite. 8mjesto da se dvije
ili vie obveza ispune, one utrnjuju na mno"o jednostavniji, bri i je9tiniji nain.
#ored to"a, kompenzacija onemo"uava insolventnom vjerovniku da s jedne strane
.
2 tome :. Gorenc, 'akon o obveznim odnosima s komentarom, str. &+- i dr.; #etrovi, #restanak
obaveza 1 prijeboj (kompenzacija3, )aa zakonitost*, broj -<.=,>>, str. ..=-; te :izner, ?omentar
'akona o obveznim (obli"acionim3 odnosima, 0. knji"a, str. .0$+. i sl.
namiri svoje potraivanje prema duniku, a da s dru"e strane izbje"ne ispunjenje
svoje obveze prema toj istoj osobi. ?ao nedostatak kompenzacije istie se
0
da, kad se
radi o prijeboju nejednakih potraivanja, vjerovnik vee" potraivanja se samo
djelomino namiruje i u situaciji u kojoj ne bi bio duan primiti djelomino ispunjene
obveze. 7naliziramo li, meutim, odredbe lana $.=. '22 koje re"uliraju djelomino
ispunjenje, uvjerit emo se da navedeni nedostatak prijeboja moe u praksi zaista
rijetko doi do izraaja. #rema tom propisu vjerovnik nije, naime, duan primiti
djelomino ispunjenje osim ako priroda obveze dru"aije ne nalae, ali se to ne
odnosi na novane obveze, koje su daleko najei objekt prijeboja, jer je vjerovnik
duan primiti i djelomino ispunjenje takve obveze, osim ako ima poseban interes da
"a odbije.
II. NAINI P!IJ"#OJA
Do prijeboja moe doi voljom jedne ili obje stranke, po sili zakona ili na
osnovu sudske odluke, pa s obzirom na to razlikujemo! jednostranu, u"ovornu,
zakonsku i sudsku kompenzaciju
$
. @eutim, valja na"lasiti da, bez obzira na to kako
je do nje dolo, kompenzacija dovodi uvijek do prestanka obveza.
$. Jednos%rana kompenzacija
4aj nain prijeboja ureen je u '22 i to odredbama nje"ovih lanova $$%. do
$&$. Da bi do nje"a dolo, potrebno je da se ispune izvjesne pretpostavke i to!
a3 #otraivanja koja se prebijaju moraju u pravilu biti uzajamna tj. vjerovnik
iz jedno" obvezno" odnosa mora u dru"om biti dunik, i obratno, dunik iz prvo"
obvezno" odnosa mora u dru"om imati svojstvo vjerovnika. avedeno pravilo trpi
meutim slijedee izuzetke!
< Aamac moe izvriti prijeboj dunikove obveze prema vjerovniku s
dunikovim potraivanjem od vjerovnika (lan $$>. stav 0. '223. 4o pravo jamca
temelji se na odredbama lana .==-. st. .. i 0. '22 koje propisuju da jamac moe
istai protiv vjerovnikova zahtjeva sve pri"ovore "lavno" dunika (iskljuujui isto
osobne dunikove pri"ovore3, pa i onaj prijeboja, time da eventualno dunikovo
odricanje od tih pri"ovora nema uinak prema jamcu. 6 dru"e strane, dunik ne moe
izvriti prijeboj ono"a to du"uje vjerovniku s onim to vjerovnik du"uje nje"ovom
jamcu (lan $$>. stav .. '223. 4u je zakonodavac striktno potivao pravilo o potrebi
da potraivanja koja se kompenziraju moraju biti uzajamna.
< 8 sluajevima navedenim u lanu $&=. '22, kad doe do ustupanja
potraivanja, cessus moe s tim potraivanjem prebiti i odreena svoja potraivanja
koja ima prema cedentu, a ne cesionaru. 4ako e npr. dunik moi prebiti i cesionaru
ona svoja potraivanja koja je do obavijesti o ustupanju mo"ao prebiti cedentu (lan
$&=. stav .. '223. Doi e, dakle, do kompenzacije ustupljeno" potraivanja s
0
:. Bi"oj, ?omentar obli"acionih razmerij, II knji"a, str. .=->
$
4ako i Gorenc, op.cit.str. &%.. i sl. te :izner, op.cit.str. .0$-. Ima, meutim, autora koji ne usvajaju
u cijelosti navedenu podjelu osnova nastanka prijeboja, ve jednostranu kompenzaciju razmatraju
kao podvrstu zakonske, tako #etrovi, op. cit.str. ..... i sl.
0
potraivanjem koje cessus ima prema cedentu, a ne prema cesionaru. 'atiti cessusa
slui i odredba lana $&=. stav 0. '22 koja propisuje, da on moe cedentu prebiti i
ona svoja potraivanja od cesionara koja je stekao prije obavijesti o ustupanju, a iji
rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupanju, ali samo ako
taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljeno" potraivanja ili u isto vrijeme. 7ko je
pak ustupljeno potraivanje upisano u javne knji"e, dunik moe izvriti prijeboj
cesionaru samo ako je nje"ovo potraivanje upisano kod ustupljeno" potraivanja ili
ako je cesionar obavijeten prilikom ustupanja o postojanju to" potraivanja (lan
$&=. stav &. '223. 4o pravilo uneseno je u zakon radi zatite savjesno" cesionara koji
se pouzdavao u javne knji"e
&
. 6i"urnosti cesionara slui i odredba lana $&=. stav $.
'22 propisujui da dunik koji je bez rezerve izjavio cesionaru da pristaje na
ustupanje, ne moe mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od cedenta. Da bi
mo"ao zadrati poloaj kakav bi imao da i nije dolo do cesije, dunik se mora
korektno odnositi prema cesionaru, a tako se on ne bi ponaao kad bi najprije ovome
izrazio svoj pristanak na ustupanje, a onda nakon to"a pokuao s ustupljenim
potraivanjem prebiti neko svoje potraivanje koje ima prema cedentu. 8 vezi s time
valja na"lasiti da cessusova izjava koju on moe dati u smislu odredbe lana $&=. stav
$. '22 nije pretpostavka za valjanost cesije, jer se za to ne trai pristanak dunika,
ve je ona znaajna samo kad je u pitanju mo"unost prijeboja nje"ovih potraivanja
od cedenta s ustupljenim potraivanjem.
< ?ad se radi o pasivnoj solidarnosti, solidarni dunik moe potraivanje
svoje" sudunika prema vjerovniku prebiti s vjerovnikovim, ali samo za onoliko
koliko iznosi dio du"a to" dunika u solidarnoj obvezi (lan &.+. stav 0. '223.
< ?od aktivne solidarnosti dunik moe izvriti prijeboj svoje obveze i s
potraivanjem koje ima, ne prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje, ve prema
nekom dru"om od vjerovnika, ali samo do visine dijela solidarno" potraivanja koje
pripada tom vjerovniku (lan &0/. stav 0. '223.
b3 #otraivanja koja se prebijaju moraju biti is%orodna tj. oba moraju "lasiti na
novac ili dru"e zamjenjive stvari isto" roda i iste kakvoe (lan $$%. '223. ?ad se
radi o novanim potraivanjima, u pravnoj je teoriji sporno da li su istorodna
potraivanja koja "lase na razliite valute (npr. jedno je izraeno u kunama, a dru"o u
dolarima3. eki smatraju
+
da se i takva novana potraivanja mo"u prebiti, dok su
dru"i
%
suprotno" miljenja. 5ini se da se i sudska praksa
/
priklonila ovom dru"om
stajalitu.
2kolnost da potraivanja ne potjeu iz iste pravne osnove ne ini ih
raznorodnim
>
. ema zato zapreke kompenzaciji npr. dvaju novanih potraivanja od
kojih jedno proizlazi iz zajamske po"odbe, a dru"o iz osnova naknade tete
-
.
Crvatsko pravo, za razliku od nekih dru"ih, ne propisuje da potraivanja koja
su objekt prijeboja moraju biti likvidna, tj. da su nesporna kako u po"ledu osnova tako
&
2 prijeboju s ustupljenim potraivanjem v. poblie Bi"oj, ?omentar, str. ..=-. i sl. te Gorenc,
op.cit.str. &%+. i sl.
+
4ako npr. Bi"oj, ?omentar, str. ..==, te :izner, op. cit. str. .0$/. i sl.
%
4ako npr. Drakovi, ?ompenzacijska izjava i pri"ovor radi prebijanja, str. &$%. i sl.
/
:. npr. presudu :#6 u 'a"rebu od >. II .-/$. broj 6E<.%=-,/0 1 I. .->0,/$.
>
4ako i :izner, op. cit. str. .0$/.
-
:6, Fev<.=%$,>$ od .0. I. .->&. 1 #6# 0+,/%.
$
i u po"ledu njihove visine. #otraivanja trebaju dakle biti )ista*, )jasna* da bi se
smatrala likvidnima
.=
.
c3 #otraivanja koja se prebijaju moraju biti dospjela. Dospjelim smatramo
ono potraivanje ije ispunjenje vjerovnik ve moe zahtijevati od dunika
..
. 'akon
(lan $$%. '223 trai da oba potraivanja koja se prebijaju budu dospjela. 'ahtjev da
potraivanje one strane koja vri prijeboj bude dospjelo svakako je opravdan, jer
vjerovnik ne moe traiti niti ispunjenje prije dospijea, pa nema razlo"a dozvoliti mu
da prijebojem ostvari ono to ne bi mo"ao zahtjevom za ispunjenje. 5ini nam se,
meutim, da je dru"aija situacija kad se radi o dospjelosti potraivanja one strane
prema kojoj se vri prijeboj. 'ato se trai da i to potraivanje bude dospjeloG #rijeboj
je suro"at ispunjenja obveze, on "a zamjenjuje, pa bi u vezi s tim institutom trebalo
primijeniti pravila koja vrijede za ispunjenje. 7 kakva su to pravilaG 2na su takva da,
bar kad se radi o obvezama najinteresantnijim za problematiku kompenzacije tj. o
novanim obvezama, doputaju duniku ispunjenje i prije roka (lan $->. '223
.0
.
?ad je ve dunik ovlaten ispuniti obvezu prije njeno" dospijea, ne vidimo pravo"
razlo"a da mu se zabranjuje da ishodi prestanak te obveze i prijebojem svo" dospjelo"
potraivanja s nedospjelim vjerovnikovim potraivanjem. #ostojee zakonsko rjeenje
dovodi takvo" dunika u situaciju da, ili saeka da nje"ova obveza dospije pa da tek
onda izvri prijeboj, ili pak da ispuni svoju nedospjelu obvezu
.$
i da neovisno o tome
trai ispunjenje svo" dospjelo" potraivanja. Dakle, umjesto da se ispunjenje obveze
izbje"ne (potpuno ili djelomino, ve prema tome da li su potraivanja koja se
prebijaju jednaka ili su njihove visine razliite3, dolazi do dva ispunjenja.
d3 #otraivanja moraju biti podobna za prijeboj. 8 nekim je sluajevima,
naime, kompenzacija zakonom
.&
iskljuena, mada su inae ispunjene sve pretpostavke
za nju. Fazlozi za nedopustivost prijeboja nisu u svim sluajevima isti.
Do prijeboja ne moe doi kad se radi o!
< #otraivanju koje se ne moe zaplijeniti (lan $&.. toka .. '223. 8 pitanju
su potraivanja koja ne mo"u biti predmet ovrhe. ?oja su to potraivanja re"ulirano je
u 2vrnom zakonu ()arodne novine*, br. +/,-% i 0-,-- 1 dalje! 2'3, time da su u
nje"ovom lanu .&>. navedena potraivanja koja su izuzeta od ovrhe, a u lanu .&-.
ona u odnosu na koje je ovrha o"raniena. #rijeboj u ovom sluaju nije doputen da bi
se vjerovnik zatitio od eventualno" ekonomsko" unitenja i ouvala nje"ova
materijalna i socijalna si"urnost
.+
. :jerovnik takvo" potraivanja bi se naime
prijebojem stavio u istu situaciju u koju dolazi ovrhom, pa je razumljivo da mu je i u
vezi s kompenzacijom pruena ona zatita koju bi uivao da se protiv nje"a vodi
ovrni postupak.
.=
?omparativno o likvidnosti kao pretpostavci kompenzacije, v. Bi"oj, ?omentar, str. ..=.. i sl. 2
likvidnosti v. i #etrovi, op. cit. str. ...0, te :izner, op. cit. str. .0$>.
..
:. Bi"oj, 4eorija obli"acij, str. 0>..
.0
#ostoje sluajevi u kojima dunik i kad se ne radi o novanim obvezama ima pravo na ispunjenje
prije roka 1 v. l. $.+. '22.
.$
:alja, naime, imati na umu da dunik moe iz razliitih razlo"a biti izrazito zainteresiran da nje"ova
obveza, po"otovo ona novana, prestane prije dospjelosti.
.&
8 teoriji se zastupa stajalite (tako npr. Bi"oj, ?omentar, str. ....3; da stranke mo"u valjano i
sporazumom iskljuiti mo"unost prijeboja odreenih potraivanja.
.+
8 tom smislu i Gorenc, op. cit. str. &%/.
&
< #otraivanju stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku bile dane na uvanje
ili na posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao (lan $&..
toka 0. '223. 8"ovori o uvanju i posudbi temelje se na odnosu povjerenja. 6tvar se
daje na uvanje ili se posuuje u oekivanju da e u odreeno vrijeme biti vraena, pa
se zato onaj kome je stvar predana treba ponaati u skladu s tim oekivanjem. ?ad bi
mu se, meutim, dozvolilo da, umjesto da je vrati, stvar zadri za sebe pozivom na to
da i on ima istorodno potraivanje prema onome tko mu je stvar predao, mo"unost
osujeenja svrhe radi koje se sklapa u"ovor o ostavi odnosno posudbi bila bi znatno
uveana. 6 dru"e strane, tolerirati prijeboj kad su u pitanju stvari bespravno uzete ili
bespravno zadrane znailo bi na izvjestan nain pruanje zatite protupravnom
ponaanju dunika. 4o bi takoer mo"lo predstavljati i poticaj vjerovnicima da svoja
potraivanja ne namiruju na neki od zakonom priznatih naina, ve da poseu za
imovinom svojih dunika te da i sami, sada u svojstvu dunika, vraanje te imovine
otklone koritenjem instituta kompenzacije
.%
.
< #otraivanju nastalom namjernim uzrokovanjem tete (lan $&.. toka $.
'223. 4im se pravilom eli otkloniti mo"unost da vjerovnik koji ne moe doi do
namirenja svo" potraivanja, nanese duniku namjerno tetu, postane tako nje"ov
dunik, ishodi prijeboj potraivanja i na taj nain dovede do njihovo" prestanka
./
. 8
literaturi
.>
se takoer istie da bi prijeboj pod navedenim okolnostima bio protivan
moralu.
< #otraivanju naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili uzrokovanjem
smrti (lan $&.. toka &. '223. Hteta je tu nanesena na takvim ljudskim dobrima, ija
zatita po shvaanju zakonodavca opravdava vjerovnikov zahtjev da mu se
potraivanje namiri, iako i on sam duniku mora namiriti nje"ovo potraivanje. #ored
to"a valja imati na umu da oteenje zdravlja i uzrokovanje smrti najee raaju
takvom materijalnom tetom od ije naknade zavisi vjerovnikova e"zistencija
.-
. ije
sto"a udno to su potraivanja naknade takve tete u hrvatskom pravu
0=
izuzeta od
ovrhe, spadaju dakle meu potraivanja )koja se ne mo"u zaplijeniti* pa bi prijeboj u
odnosu na njih bio u smislu odredbe lana $&.. toka .. '22 zabranjen i onda kad ta
zabrana ne bi bila posebno navedena u lanu $&.. toka &. '22.
< #otraivanju koje potjee iz zakonske obveze uzdravanja (lan $&.. toka +.
'223. 8 smislu propisa koji re"uliraju obiteljske odnose
0.
ta obveza u pravilu postoji
samo prema osobama kojima je alimentacija zaista potrebna. ?ad bi davalac
uzdravanja alimentaciono potraivanje primaoca uzdravanja mo"ao kompenzirati s
nekim svojim potraivanjem prema njemu, e"zistencija primaoca uzdravanja bila bi
u"roena. @eutim, s obzirom na to da su i potraivanja na ime zakonsko"
uzdravanja izuzeta od ovrhe
00
, dakle )nezaplijenjiva*, s njim se ve i prema lanu
$&.. toka .. '22 ne moe vriti prijeboj, to se odredba lana $&0. toka +. '22 u
ovom trenutku ini suvinom. Inae, po shvaanju sudske prakse
0$
meu potraivanja
.%
:. Bi"oj, ?omentar, str. ....; te #etrovi, op. cit. str. .../.
./
:. Bi"oj, ?omentar, str. ..... i sl., te Gorenc, op. cit. str. &%/.
.>
4ako #etrovi, op. cit. str. .../., te :izner, op. cit. str. .0+.. i sl.
.-
4akva teta je npr. ona koja nastaje zbo" "ubitka uzdravanja u sluaju smrti davaoca uzdravanja
odnosno zbo" "ubitka zarade u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja 1 v. l. .-$<.-+. '22
0=
5l. .&>. to. .. 2'.
0.
:. l. 0.=. do 0$=. 2biteljsko" zakona ()arodne novine*, broj .%0,->3.
00
:. lanak .&>. toka .. 2'
0$
:6FC, Fev ./-&,-0 od .>. ... .--0. 1 I2 .,-+<.+.
+
koja potjeu iz zakonske obveze uzdravanja ne spada potraivanje osobe, koja je
primila trokove neije" uzdravanja, prema onome koji je po takvom bio duan
dovesti ta uzdravanja. 'ato se prijeboj moe izvriti i s takvim potraivanjem.
'22 kae
0&
da u naprijed navedenim sluajevima potraivanje )ne moe
prestati prijebojem*. 4u zakonsku odredbu treba, smatramo, shvatiti tako da
vjerovniku neko" od potraivanja iz lana $&.. to. .<+. '22 ne moe dunik staviti
u prijeboj svoje potraivanje, ali da vjerovnik takvo" zatieno" potraivanja moe
izvriti kompenzaciju to" potraivanja s potraivanjem koje dunik ima prema njemu.
6a svojim dospjelim potraivanjem vjerovnik moe, naime, raspola"ati kako eli
(moe npr. u skladu s odredbom lana $&&. stav .. '22 otpustiti duniku du"3, pa ne
bi trebalo biti zapreke da "a i prebije s protupotraivanjem dunika, jer mu lan $&..
'22 prua zatitu u odnosu na dunika, a ne uva "a od nje"a samo"a.
8 zakonu je (lan 0=&. '223 posebno ureeno pitanje prijeboja potraivanja
naknade nematerijalne tete. 4akvo potraivanje moe biti predmet prijeboja, ali samo
onda ako je priznato pravomonom odlukom ili pismenim sporazumom.
#rema odredbi lanka $&0. '22, dunik ne moe vriti prijeboj ako je
nje"ovo potraivanje dospjelo tek poto je netko trei stavio zabranu na vjerovnikovo
potraivanje prema njemu. Fadi se o zabrani do koje dolazi u ovrnom postupku, npr.
kod ovrhe na novanom potraivanju ovrenika. Aedan od uinaka pljenidbe
potraivanja (lanak .+0. 2'3 je i taj da ovrenikovom duniku
0+
nije vie doputeno
da to potraivanje namiri ovreniku
0%
, jer bi u protivnom bilo onemo"ueno ostvarenje
svrhe zbo" koje je pokrenut ovrni postupak. aime, nakon pljenidbe potraivanja
slijedit e nje"ov prijenos na osobu koja je pokrenula ovrni postupak (a koja se u tom
postupku zove ovrhovoditelj3 bilo radi naplate
0/
bilo umjesto isplate
0>
, pa e ta osoba,
a ne dotadanji vjerovnik, naplatiti potraivanje. Iudui da su pravne posljedice
prijeboja iste kao i namirenja, lan $&0. '22 onemo"uava duniku da prijebojem
dovede do prestanka vjerovnikovo" potraivanja na koje je netko trei ve stavio
zabranu. @eutim, mo"unost da dunik izvri kompenzaciju svo" protupotraivanja
s takvim vjerovnikovim potraivanjem iskljuena je samo onda, ako je nje"ovo
protupotraivanje dospjelo nakon to je stavljena zabrana na vjerovnikovo
potraivanje. 7ko je dunikovo protupotraivanje dospjelo prije to" momenta, nema
zapreke prijeboju, to je posljedica pravnih uinaka izjave o prijeboju, o emu e jo
biti rijei
0-
.
#itanje prijeboja kad je jedno od potraivanja zastarjelo '22 je posebno
re"ulirao. #otraivanje
$=
koje nije zastarjelo moe se prebiti sa zastarjelim
potraivanjem samo ako ono jo nije bilo zastarjelo u asu kad su se stekle
pretpostavke za prijeboj (lan $$-. stav .. '223. I navedena zakonska odredba izraz
0&
5lanak $&..
0+
#ojam )ovrenikov dunik* iz lanka .+0. 2' od"ovara pojmu )dunik* iz lanka $&0. '22.
0%
#ojam )ovrenik* iz lanka .+0. 2' od"ovara pojmu )vjerovnik* iz lanka $&0. '22
0/
:. l. .%+. i sl. 2'.
0>
:. lanak ./.. 2'
0-
:. str. /.
$=
8 vezi s kompenzacijom najee se kae da se prebijaju dva potraivanja, pri emu se sudionici
prijeboja promatraju kao vjerovnici. 7ko se pak na njih "leda kao na dunike, moe se rei da se
kompenziraju dva du"a. 7li lan $$-. stav .. '22 "ovori, meutim, o prebijanju )du"a* sa
zastarjelim )potraivanjem*, to nije najbolja 9ormulacija, jer moe stvarati nejasnoe.
%
je pravila iz lana $$/. stav 0. '22 koje re"ulira pravne uinke izjave o prijeboju.
@o"unost prijeboja, kad su pretpostavke za nje"a nastale poto je jedno od
potraivanja zastarjelo, zavisi od ponaanja dunika (lan $$-. stav 0. '223. 2n se
moe ne protiviti tome da se nje"ovo potraivanje koje nije zastarjelo kompenzira sa
zastarjelim protupotraivanjem dru"e strane te e tada doi do prijeboja. 7ko dunik,
meutim, istakne pri"ovor zastare, prijeboj nee nastati. 2vakvo zakonsko rjeenje
posljedica je odredaba lana $%=. st. .. i $. '22 koje propisuju da zastarom dodue
prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ali se sud ne moe obazirati na zastaru
ako se dunik nije na nju pozvao.
e3 Aedna strana mora dru"oj dati izjavu o prijeboju (lan $$/. stav .. '223.
#o hrvatskom pravu, dakle, nije za nastanak prijeboja dovoljno da se je susrelo
kompenzabilno potraivanje s isto takvim protupotraivanjem. 4aj susret ne dovodi
automatski do prijeboja
$.
. 5ak tovie, usprkos postojanju potraivanja i
protupotraivanja podobnih za kompenzaciju, do nje ne mora doi, jer ona zavisi o
stranakoj volji. 8 tom po"ledu, meutim, ne mora postojati sporazum stranaka, ve
je neophodno ali i dovoljno da jedna strana izjavi dru"oj da vri prijeboj
$0
. 'ato se
takva kompenzacija i naziva jednostranom. 'a davanje izjave o prijeboju nije
propisana nikakva posebna 9orma
$$
, a nakon to je takva izjava dana, doi e do
prijeboja, dakako ako su se ispunile i ostale pretpostavke za to, neovisno o tome da li
se dru"a strana slae s time
$&
.
@eu stranama ija potraivanja trebaju prestati prijebojem moe postojati
vie kompenzabilnih obveza, pa je tada potrebno utvrditi koje su od njih
kompenzirane. 'akon (lan $&$. '223 propisuje za takvu situaciju da se prijeboj vri
po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja. 4a su pravila sadrana u l. $.0.
i $.$. '22, a dolaze do primjene onda kad kompenzacija ne dovodi do prestanka svih
potraivanja one strane prema kojoj se vri prijeboj. Iz spomenutih zakonskih
odredaba slijedi da se kod prijeboja uraunavanje vri na slijedei nain!
< u skladu sa sporazumom stranaka, ako on postoji;
< ako sporazum stranaka ne postoji, red uraunavanja moe odrediti u izjavi o
prijeboju strana koja vri kompenzaciju;
< kad u izjavi o prijeboju nije odreen red uraunavanja, prijebojem prestaju
potraivanja redom kako je koje dospjelo za ispunjenje, a ako je vie potraivanja
istovremeno dospjelo, prvo prestaju ona koja su najmanje osi"urana, a kad su sva
podjednako osi"urana, prvo prestaju ona koja su duniku na najveem teretu;
< ako su u svemu naprijed reenom potraivanja jednaka, prestaju redom kako
su nastala, a ako su istodobno nastala, sva se potraivanja smanjuju razmjerno
njihovim iznosima;
$.
:. Bi"oj, ?omentar, str. ..=0. i dr.; Gorenc, op. cit. str. &%0., #etrovi, op. cit. str. ...$., te :izner,
op. cit. str. .0&=. i :46FC, # .=+>,-& od ./. .. .--+. 1 'birka $,0.
$0
#6C, # %%&,-$ od .0. .=. .--$. 1 'birka .,&/
$$
:46FC, # $&-%,-+ od .&. +. .--%. 1 'birka &,.0.
$&
:#6 Crvatske, #<00=>,>% od ./. $. .->/.< #6# $&,0=-.
/
< ako se potraivanja sastoje od "lavnice, kamata i trokova, prvo prestaje
potraivanje trokova, zatim kamate i napokon "lavnice.
#rijeboja dodue nema bez izjave o njemu, ali kad je ta izjava jednom data,
ona djeluje eJ tunc tj. smatra se da je prijeboj nastao ono" asa kad su se ostvarile
ostale pretpostavke za nje"ovo nastupanje (lan $$/. stav 0. '223. #osljedica to"a je
da se svi uinci prijeboja ocjenjuju s obzirom na navedeni moment. pr. do to"a
momenta teku kamate na potraivanje koje je prestalo prijebojem
$+
. #ravilo o
retroaktivnom djelovanju izjave o prijeboju dolo je do izraaja i u odredbama l. $$-.
i $&0. '22, o emu je ve bilo "ovora
$%
.
&. '(ovorna kompenzacija
8 skladu s naelom slobode ureivanja obveznih odnosa (lan .=.'223,
stranke se mo"u i sporazumjeti o prijeboju svojih meusobnih potraivanja. 4u ni
jedna od stranaka nije prisiljena na kompenzaciju ve do nje dolazi dobrovoljno
(compensatio voluntaria3, pa u po"ledu nje nema onih o"ranienja koja postoje kod
jednostrane kompenzacije
$/
. #otraivanja moraju, to je posve razumljivo, biti
uzajamna, ali nije potrebno niti da su istorodna niti dospjela, a nema zapreke prijeboju
ni zastarjelih potraivanja. 8inci u"ovorno" prijeboja ne nastupaju od trenutka kad
su se ostvarile pretpostavke za nj, ve od asa koji stranke odrede u svom sporazumu
(pactum de compensando3, a ako u njemu nisu nita o tome odredile, kompenzacija
proizvodi uinke od momenta sklapanja sporazuma
$>
. @o"unost takvo" u"ovorno"
prijeboja izriito predvia lanak $&. 'akona o tr"ovini ()arodne novine*, br. ..,-% i
/+,--3, te 2dluka o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom ()arodne
novine*, br. +&,-/3. #rema tim propisima, naime, izvoz robe i uslu"a, odnosno uvoz
robe i uslu"a mo"u se naplatiti, odnosno platiti uvozom robe i uslu"a iz inozemstva u
istoj vrijednosti.
). *akonska kompenzacija
?od zakonske kompenzacije
$-
do prestanka obveza dolazi im su se susrela
dva kompenzabilna potraivanja, dakle, bez bilo kakve aktivnosti stranaka, pa ak i
protiv njihove volje. 4aj nain prijeboja predvien je u nekim pravima
&=
, ali ne i u
hrvatskom.
ae pravo poznaje i jedan oblik prijeboja koji dodue nema opisana svojstva
zakonske kompenzacije, ali za koji ne vrijede ni odredbe '22 o jednostranom
prijeboju. 'akon o platnom prometu u zemlji ()arodne novine* br. 0/,-$ i -/,==3 u
lanku .-. stavak 0. propisuje naime da se namirivanje meusobnih obveza subjekata
$+
:46FC, #<.%>,-+ od 0.. 0. .--+. 1 'birka $,0$.
$%
:. na str. +. i %.
$/
2 u"ovornoj kompenzaciji v. Bi"oj, 4eorija obli"acij, str. &$%; Gorenc, op. cit. str. &%. i sl.;
#etrovi, opt. cit. str. ....; te :izner, op. cit. str. .0$-. i sl.
$>
:. Bi"oj, 4eorija obli"acij, str. &$%.
$-
2 tom nainu prijeboja v. Gorenc, op. cit. str. &%.., te :izner, op. cit. str. .0&=.
&=
pr. u 9rancuskom 1 v. l. .0-=. 9rancusko" Graansko" zakonika.
>
platno" prometa moe obavljati i multilateralnom kompenzacijom, koju or"anizira i
provodi ovlatena or"anizacija
&.
.
jene su znaajke slijedee!
< u njoj sudjeluje vie subjekata, tako da svaki od sudionika nije istodobno i
vjerovnik i dunik ostalih sudionika. e trai se, dakle, uzajamnost;
< sudionici multilateralne kompenzacije ne daju jedan dru"ome izjavu o
prijeboju;
< multilateralnom kompenzacijom obveze sudionika prestaju tek kad za to
ovlatena or"anizacija obrauna trabine koje su bile obuhvaene prijebojem, a ne
im su se stekle pretpostavke za prijeboj u smislu odredbe lanka $$/. stavak 0.
'22
&0
.
+. ,udska kompenzacija
6udskim se naziva
&$
prijeboj do koje" dolazi na temelju sudske odluke. 8
daljnjem izla"anju mi, meutim, neemo razmatrati samo takvu kompenzaciju, ve
emo nastojati prikazati naine na koje se pitanje prijeboja najee pojavljuje u
sudskim postupcima (parninom, ovrnom i steajnom3 bez obzira na to da li odluku o
njemu donosi sud.
a3 ?ompenzacija u parninom postupku
6ud u parninom postupku dolazi u priliku da rjeava kako sporove u vezi s
"raanskopravnom kompenzacijom (compensatio civilis3 tj. onom do koje je dolo u
smislu odredaba l. $$%. do $&$. '22, tako i sporove u kojima se od nje"a trai da u
skladu s izvjesnim odredbama '## sam donese odluku o prijeboju (compensatio per
iudicem3, pa emo u nastavku izloiti "lavne karakteristike svake od tih "rupa
sporova.
aa3 6porovi u vezi s "raanskopravnom kompenzacijom
Fekli smo ve
&&
da do "raanskopravno" prijeboja dolazi na temelju izjave
jedne stranke upuene dru"oj, te da tada obveze prestaju neovisno o tome da li je
dru"a stranka s time su"lasna. @eutim, da bi na taj nain dolo do utrnua obveza,
nije dakako dovoljna puka izjava jedne stranke, ve je neophodno da su se ostvarile i
ostale pretpostavke za kompenzaciju, a to je ponekad meu strankama sporno. 6trana
kojoj je upuena izjava o prijeboju moe npr. smatrati da potraivanje njeno"
protivnika koje je stavljeno u prijeboj nije dospjelo ili da ak ni ne postoji, pa joj u
takvoj situaciji nee najee preostati dru"o, ne"o da pokrene parnini postupak
&.
4aj e se zakon meutim primjenjivati samo do $.. oujka 0==0., a od =.. travnja 0==0.
primjenjivat e se 'akon o platnom prometu u zemlji objavljen u )arodnim novinama* br. ../,=.
(lanak +$. to" 'akona3 koji vie ne predvia institut multilateralne kompenzacije.
&0
#6C, #</+%,-$ od .&. -. .--$. 1 #raJis .,&=; te :46FC, #<00=/,-& od ... &. .--+. i #<0-=%,-&
od 0%. &. .--+. 1 'birka $,0&.
&$
:. npr. Gorenc, op. cit. str. &%0.; #etrovi, op. cit. str. ....; te :izner, op. cit. str. .0&=. i sl.
&&
:. na str. %.
-
traei da se protivnoj strani naloi da ispuni svoju obvezu, za koju tuitelj dri da i
dalje e"zistira
&+
. 8 toj parnici e stranka koja je dala izjavu o prijeboju tvrditi u
svojstvu tuenika da tuiteljevo potraivanje ne postoji, jer je prestalo prijebojem, te
e traiti da se sto"a tubeni zahtjev odbije. 6ud e u izreci svoje presude odluiti
samo o tuiteljevom potraivanju, ali ne i o protupotraivanju tuenika koji i onako
smatra da je i ono prestalo prijebojem, te u tom po"ledu ni ne stavlja neki zahtjev.
7ko nae da je tuenikov pri"ovor prebijanja osnovan, sud e odbiti tuiteljev
zahtjev, te e samo u tom po"ledu nje"ova presuda postati pravomona. 4o pak znai
da pravomonost takve presude nije zapreka tueniku da u novoj parnici, sada u
svojstvu tuitelja, zatrai da se nje"ovom protivniku naloi ispunjenje obveze za koju
je u ranijoj parnici uspjeno tvrdio da je prestala prijebojem. je"ov e se protivnik,
meutim, u novoj parnici moi braniti, ali ne pozivanjem na pravomonost presude
donesene u ranijoj parnici, ve isticanjem pri"ovora prebijanja. Fazlo" zbo" koje" e
tuenici traiti odbijanje tubeno" zahtjeva, bit e, dakle, u obje parnice isti.
6tranka koja je dala izjavu o prijeboju moe imati pravni interes da, ne
ekajui da je njen protivnik tui kondemnatornom tubom, pravomono raisti s
njime pitanje da li su njihova meusobna potraivanja kompenzirana. 8 tu svrhu joj
stoji na raspola"anju deklaratorna tuba iz lana .>/. 'akona o parninom postupku
()arodne novine*, br. +$,-., -.,-0 i ..0,-- 1 dalje! '##3, kojom e traiti utvrenje
da je njeno i tuenikovo potraivanje prestalo prijebojem. 8dovolji li tubenom
zahtjevu, sud e presudom dodue utvrditi da su navedena potraivanja kompenzirana,
ali time nain njihova prestanka nije iz"ubio karakter "raanskopravno" prijeboja
&%
.
bb3 6porovi u vezi sa sudskom kompenzacijom
4uenik u parnici ponekad ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje koje je
predmet spora ve ranije prestalo "raanskopravnom kompenzacijom, ne"o iznosi
pri"ovor radi prebijanja istiui da eli da se tuiteljevo i nje"ovo kvantitativno
odreeno
&/
potraivanje koja jo uvijek postoje
&>
kompenziraju. 4akav pri"ovor
tuenik, meutim, ne stavlja samo kad ne osporava tuiteljevo potraivanje, ne"o, to
je ei sluaj, on se tim sredstvom slui i onda kad se iz nekih dru"ih razlo"a protivi
tubenom zahtjevu, te prebijanje predlae samo uvjetno (eventualno3, ako sud nae da
bi inae tubeni zahtjev bio osnovan.
#ravna priroda pri"ovora istaknuto" radi prebijanja je sporna
&-
. #o civilistikoj
teoriji okolnost da je izjava o prijeboju data pred sudom i da predstavlja procesnu
radnju ne oduzima joj i njen materijalno<pravni karakter. I ta izjava izazvat e iste
pravne uinke kao i ona koja je dana izvan suda. 4o naroito znai!
&+
2 sporovima u vezi s "raanskopravnom kompenzacijom v. poblie Auhart, Bivilno procesno pravo
KEF Au"oslavije, str. 0-+. i sl; 4esten, #obot v pravdi, str. .&. i sl.; 4riva 1 Ielajec 1 Dika,
Graansko parnino procesno pravo, str. $+.. :. i Drakovi, op. cit. str. &/>. i sl., te tamo navedena
sudska praksa.
&%
8 tom smislu i #etrovi, op. cit. str. ...$., te 4esten, op. cit. str. .+.
&/
:6C, Fev<%=,>$ od $.. : .->$. 1 #6# 0$<0%$.
&>
#6C, #<$$.&,-= od .&. .. .--0. 1 #raJis .,&%
&-
2 tome opirno Bi"oj, ?omentar, sr. ..=&. i sl.; Drakovi, op. cit. str. &/-. i sl.; Auhart, op. cit. str.
0-%. i sl.; 4esten, op. cit. str. .+. i sl.; 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+0. i sl., te 8de, Bivilni
pravdni postopek in samoupravni sodni postopek, str. .-.. i sl.
.=
< da se smatra da je prijeboj nastao kad su se srele kompenzabilna trabina i
protutrabina;
< izjava o prijeboju je neopoziva;
< izjavom o prijeboju potraivanje i protupotraivanje utrnjuju i onda ako
parnica ne zavri meritornom odlukom ne"o npr. povlaenjem tube;
< ako nae da postoji tuenikovo kompenzabilno protupotraivanje, sud nee o
njemu odluiti u izreci presude, ve e njome jedino odbiti tubeni zahtjev, a ako
zakljui da takvo" protupotraivanja nema, udovoljit e tubenom zahtjevu.
Bivilistika teorija nema u nas mno"o pristaa
+=
.
#o procesualnoj teoriji izjava o prebijanju data u parnici je iskljuivo parnina
radnja i neposredno ne proizvodi nikakvih materijalnopravnih uinaka. 7ko se parnica
ne okona meritornom odlukom, pri"ovor radi prebijanja ostat e bez pravnih
posljedica. 6tranka moe taj pri"ovor i opozvati, budui da je on iskljuivo parnina
radnja. #ri"ovor radi prebijanja nema karakter izjave o "raanskopravnoj
kompenzaciji, pa i nakon to je on istaknut e"zistiraju i dalje kako tuiteljevo
potraivanje tako i tuenikovo protupotraivanje. 2ni e prestati tek kad sud donese
konstitutivnu presudu o njihovom prijeboju. Doktrina "otovo jednoduno prihvaa
procesualnu teoriju
+.
, a svoj stav temelji na odredbama '## koje re"uliraju institut
pri"ovora radi prebijanja. #rema tim odredbama izreka presude sadri uz ostalo i
odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknuto" radi prebijanja (lan $$>.
stav $. '##3. Fadi se, dakle, o tuenikovom procesno<pravnom zahtjevu
+0
o kome sud
odluuje jednako kao i o zahtjevu tuitelja. Ipak, svrha pri"ovora radi prebijanja je
o"raniena na to da sprijei tuiteljev uspjeh u parnici, to raa odreenim procesno<
pravnim posljedicama. 7ko je naime tuenikovo protupotraivanje vee od
tuiteljevo" potraivanja, o postojanju to" protupotraivanja koje je tuenik istakao
pri"ovorom radi prebijanja, sud moe odluivati samo do iznosa tuiteljevo"
potraivanja
+$
, a nije ovlaten u takvom sluaju donijeti presudu kojom tuitelju
nalae izvrenje kakve inidbe
+&
. 2kolnost da tuenik pri"ovorom radi prebijanja
ostvaruje svoj samostalni procesno<pravni zahtjev dola je do izraaja i u odredbama
'## o pravomonosti koji u lanu $$$. stav $. propisuje da, ako je u presudi odlueno
o potraivanju koje je tuenik istakao pri"ovorom radi prebijanja, odluka o postojanju
ili nepostojanju to"a potraivanja postaje pravomona
++
. Isto tako, kao to tuitelj
moe preinaiti tubu samo do zakljuenja "lavne rasprave (lan .-=. stav .. '##3,
tako da se ni pri"ovor radi prebijanja ne moe po prvi puta iznositi u albi (lan $+0.
stav 0. '##3 niti na raspravi pred dru"ostupanjskim sudom (lan $%$. stav +. '##3
+%.
+=
5ini se, da se njoj priklanja Drakovi (op. cit. str. &/-. i sl.3, koji u naelu prihvaa civilistiku
teoriju, ali istie da do "raanskopravne kompenzacije nee doi, ako se tuenik koristi pri"ovorom
radi prebijanja samo uvjetno (eventualno3, jer da tada uope nema kompenzacione izjave.
+.
4ako Gorenc, op. cit. str. &%0.; Auhart, op. cit. str. 0-/. i sl.; #ozni, op. cit. str. 0=>; 4esten, op. cit.
str. .%. i sl.; 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+0. i sl., te 8de, op. cit. str. .-0.
+0
:. 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+0.
+$
4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+$., te :6, G<0-=>,// od -. II. .-/>. 1 I /+/.
+&
4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+$., te :izner, op. cit. str. .0&$, kao i 26 'a"reb, G</$=+,>$
od .&. II. .->&. 1 I ++%.
++
:. 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. +0/.
+%
4o, meutim, ne vai za pri"ovor da je dolo do "ranaanskopravno" prijeboja, jer njime tuenik ne
trai od suda da izvri kompenzaciju, ve jedino iznosi tvrdnju da potraivanje koje je predmet tube
vie ne postoji. 4ako i Drakovi, op. cit. str. &>$. i sl. te 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+0.
..
?onano i sa stajalita pravila o litispendenciji se isticanje pri"ovora radi prebijanja i
u literaturi
+/
i u judikaturi
+>
tretira jednako kao i isticanje tubeno" zahtjeva. #rema
odredbi lana .-&. stav $. '##, dok parnica tee, ne moe se u po"ledu isto" zahtjeva
pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta,
sud e tubu odbaciti. Aednako e sud postupiti i ako u parnici bude istaknut pri"ovor
radi prebijanja u po"ledu potraivanja o kojem meu istim strankama ve tee dru"a
parnica.
?ad je u parnici istaknut pri"ovor radi prebijanja, izreka presude iz"ledat e
ovako
+-
!
aaa3 ?ad sud zakljui da e"zistira kako tuiteljevo tako i tuenikovo
potraivanje!
< utvrdit e da postoji tuiteljevo potraivanje;
< utvrdit e da postoji tuenikovo potraivanje;
< donijet e konstitutivnu odluku o prijeboju tih dvaju potraivanja. #ri tome,
ako je tuiteljevo potraivanje vee od tuenikovo", tueniku e se naloiti da ispuni
nekompenzirani dio tuiteljevo" potraivanja, dok e se za nje"ov kompenzirani dio
tubeni zahtjev odbiti. 7ko su oba potraivanja jednaka, sud e odbiti tubeni zahtjev,
jer je tuiteljevo potraivanje u potpunosti kompenzirano, a jednako e postupiti i kad
je tuenikovo potraivanje vee od tuiteljevo", jer o dijelu tuenikovo" potraivanja
koji prelazi iznos tuiteljevo" potraivanja sud u toj procesnoj situaciji nije ovlaten
odluivati.
8 navedenom sluaju izreka presude sastojat e se, dakle, iz tri dijela.
6 obzirom na opisani sadraj izreke presude kad je stavljen pri"ovor radi
prebijanja, postavilo se pitanje moe li se takav pri"ovor istaknuti i onda kad se
odnosi na potraivanje koje je ve utvreno pravomonom sudskom presudom.
2d"ovor sudske prakse
%=
je potvrdan, time da u takvom sluaju izreka presude ne
sadri onaj dio kojim se utvruje postojanje tuenikovo" potraivanja (jer je ono ve
pravomono utvreno3, dok ostali njeni dijelovi ostaju neizmijenjeni.
bbb3 ?ad sud zakljui da postoji tuiteljevo ali ne i tuenikovo potraivanje,
nee dakako donijeti odluku o prijeboju, ve e!
< udovoljiti tubenom zahtjevu;
< utvrditi da ne postoji tuenikovo potraivanje.
ccc3 ?ad sud zakljui da tuiteljevo potraivanje ne postoji, odbit e tubeni
zahtjev, a nee se uputati u utvrivanje tuenikovo" potraivanja niti e odluiti o
njemu, jer do prijeboja i onako ne moe doi.
+/
:. #etrovi, op. cit. str. ...&; te 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+&.
+>
26 'a"reb, G<0&+=,>& od 0%. :I .->&., te praksa navedena kod Drakovi, op. cit. str. &>0.
+-
:. Drakovi, op. cit. str. &>.. te 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $+$.
%=
:6, Fev +=>,>= od .&. :. .->=. 1 #6# ./<.&$. te :6, Fev<0+0$,>> od >. :I. .->-. 1 Izvorno.
.0
Aedan od sluajeva u kojima tuenik u smislu odredbe lana .>-. stav .. '##
moe podnijeti protutubu je kad se zahtjev protutube i tubeni zahtjev mo"u prebiti.
4o je ztv. kompenzabilna protutuba
%.
. 8 teoriji je sporno da li sud, kad nae da su
osnovani kako zahtjev tube tako i onaj kompenzabilne protutube, treba utvrditi
postojanje potraivanja i protupotraivanja, te ih konstitutivnom odlukom prebiti, ili
pak treba donijeti dvije kondemnatorne odluke (jednu o tubenom, a dru"u o
protutubenom zahtjevu3, to znai da tada ne bi ni dolo do prijeboja u parninom
postupku, ve eventualno nakon nje"ovo" okonanja (npr. u ovrnom postupku3. eki
autori
%0
smatraju da povodom protutube sud nije ovlaten vriti prijeboj, jer to od
nje"a nitko nije ni traio, budui da se kompenzabilnom protutubom trai
kondemnatorna zatita. 'ato bi sud prekoraio protutubeni zahtjev kad bi izvrio
prijeboj, jer on smije odluivati samo u "ranicama zahtjeva koji su stavljeni u
postupku (lan 0. stav .. '##3. ?ad bi prebio tubeni i protutubeni zahtjev, parnini
bi sud preuzeo prero"ative ovrno" suda, jer bi on time zapravo prije isteka
paricijsko" roka i prije pravomonosti presude proveo ovrhu i to po slubenoj
dunosti. Dru"i pak pisci dre
%$
da pri odluivanju povodom kompenzabilne
protutube sud treba postupiti jednako kao i kad se radi o pri"ovoru radi prebijanja
ako ocijeni da je i tubeni i protutubeni zahtjev osnovan. #rema tome, sud e u
takvom sluaju konstitutivnom presudom izvriti prijeboj, time da ako se pokae da
prijebojem nije prestalo u cijelosti postojati potraivanje istaknuto bilo u tubi bilo u
protutubi, ostatak e se kondemnatornom presudom dosuditi stranci ije je
potraivanje vee
%&
. 8 tom pravcu se opredijelila i veinska sudska praksa
%+
.

5ini nam
se da je ovo dru"o stajalite prihvatljivije. ?oje" bi, naime, imalo smisla unositi u
'## odredbe o kompenzabilnoj protutubi, ukljuujui i one o atrakciji nadlenosti i
sastavu suda (lan .>-. stav 0. i $. '##3, kad postupak u vezi s njom ne bi mo"ao
zavriti prijebojem. ?ad tuenik podnese takvu protutubu, on to ini upravo zato jer
eli kompenzaciju svo" i tuiteljevo" potraivanja, a svoj zahtjev on zao"re u
kondemnatornu 9ormu, zato, jer do prijeboja uope i ne mora doi (ako tuitelj npr.
povue tubu ili ako nje"ov zahtjev bude odbijen3, pa e se tada protutuba tretirati
kao i svaka dru"a kondemnatorna tuba
%%
. 8ostalom, i kad tuenik istakne pri"ovor
radi prebijanja, sud e uz ostalo utvrditi u izreci svoje presude i postojanje
tuiteljevo" potraivanja, iako tuitelj nije postupak pokrenuo deklaratornom ve
kondemnatornom tubom.
I kad tuenik zatrai da se u parninom postupku kompenzira tuiteljevo
potraivanje s nje"ovim protupotraivanjem, sud moe doi u priliku da eventualno
donese djelominu presudu, pa se postavlja pitanje da li je on to ovlaten uiniti. ?ad
je kompenzacioni zahtjev postavljen u 9ormi protutube, sud svakako moe donijeti
djelominu presudu, jer mu to dozvoljava izriita odredba lana $0-. stav 0. '## koja
propisuje da takvu presudu sud moe donijeti i kad je podnesena protutuba, ako je za
%.
2 toj protutubi v. npr. Drakovi, op. cit. str. &>0. i sl.; Auhart, op. cit. str. $==; 4riva 1 Ielajec 1
Dika, op. cit. str. $++. te :izner, op. cit. str. .0&.. i sl.
%0
4ako Drakovi, op. cit. str. &>$; Auhart, op. cit. str. $==. i 4esten, op. cit. str. .+.
%$
4ako #etrovi, op. cit. str. ...$; te :izner, op. cit. str. .0&.. i sl.
%&
?ondemnatorna se presuda dakle moe donijeti i u korist tuenika, to kod pri"ovora radi prebijanja
nije sluaj. :. str. .=.
%+
4ako npr. :6, G<&+>0,/0 od .=. :II. .-/$. 1 Izvorno, te Fev<0..%,>> od 00. :I. .->-. 1 Izvorno;
:#6 Crvatske, #<.=.-,>& od .0. :II .->&. 6uprotno meutim, :#6 Crvatske, #<0+//,>> od .>.
L. .->>. 1 v. kod Drakovi, op. cit. str. &>$. 2 tome v. i 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. $++.
%%
26 Gospi, G<0-&,>% od 0$. :I .->%. 1 #6# $0,.&0.
.$
odluku sazrio samo zahtjev tube ili zahtjev protutube. 6porno je, meutim, da li je
pozicija suda jednaka i kad se tuenik nije posluio protutubom ve je istakao
pri"ovor radi prebijanja. :elika veina autora smatra
%/
da u takvom sluaju nema
mjesta donoenju djelomine presude opravdavajui taj svoj stav injenicom da '##
takvu mo"unost nije predvidio niti je re"ulirao situaciju koja bi nastala kada bi
predmet spora ostao samo pri"ovor radi prebijanja koji nema oblik ni svojstvo
tubeno" zahtjeva. Aednako je i stajalite sudske prakse
%>
. Izraeno je, meutim, i
miljenje
%-
da bi se i kad je istaknut pri"ovor radi prebijanja mo"la donijeti
djelomina presuda o tubenom zahtjevu, a nastavljanje postupka o pri"ovoru
kompenzacije zavisilo bi od to"a da li e tuenik tom pri"ovoru dati 9ormu tube. a
taj nain bi se oteala nesavjesnim tuenicima zloupotreba instituta pri"ovora radi
prebijanja, jer bi se mo"li sprijeiti njihovi pokuaji da stavljanjem izmiljenih
pri"ovora odu"ovlae postupak.
b3 ?ompenzacija u ovrnom postupku
?ad se "ovori o prijeboju u vezi s ovrnim postupkom, potrebno je razlikovati
mo"unost isticanja pri"ovora radi prebijanja od mo"unosti "raanskopravne
kompenzacije. #ri"ovor radi prebijanja je o"ranien na parnini postupak i to onaj
nje"ov dio koji se odvija pred prvostupanjskim sudom. 4aj se pri"ovor ne moe u
parninom postupku po prvi puta iznijeti u albi (lan $+0. stav 0. '##3, pa po"otovo
ne dolazi u obzir nje"ovo stavljanje u ovrnom postupku
/=
.
?ako, meutim, stoje stvari s "raanskopravnom kompenzacijomG #rema
odredbi lanka &%. stavak 0. toka -. 2vrno" zakona ()arodne novine* br. +/,-% i
0-,-- 1 dalje! 2'3 alba protiv rjeenja o ovrsi moe se uz ostalo podnijeti i onda, ako
je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik nije
vie mo"ao uspjeno istaknuti u postupku iz koje" potjee odluka, odnosno ako je
trabina prestala na temelju injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudske ili
upravne na"odbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave. ?ao to je ve reeno
/.
, do
"raanskopravne kompenzacije ne dolazi im se je susrelo kompenzabilno
potraivanje s isto takvim protupotraivanjem ve je za njen nastanak potrebna izjava
jedne stranke o prijeboju. 8 sluaju koji razmatramo ta stranka je ovrenik. 8pravo ta
kompenzaciona izjava je injenica koja dovodi do prestanka vjerovnikovo"
potraivanja, pa ako je ta izjava dana nakon momenta koji je prema naprijed
navedenoj odredbi lanka &%. stavak 0. toka -. 2' odluan za ocjenu da li prestanak
obveze predstavlja opravdan razlo" za albu ovrenika protiv rjeenja o ovrsi, tada e
kompenzacija dovesti do prihvaanja te albe i obustave ovrhe (lanak +.. stavak 0.
2'3
/0
.
%/
4ako Auhart, op. cit. str. &0+; #etrovi, op. cit. str. ...$. i sl; 4esten, op. cit. str. 00. i sl.; te :izner,
op. cit. str. .0&.. i sl.
%>
:. rjeidbe navedene kod #etrovi, op. cit. str. ..&. biljeka br. .0. te :#6 Crvatske, #<.$%-,>0 od
.=. :I .->0. 1 #6# 00,$+0. 6uprotno meutim :6, Fev<0$-/,>$ od .=. I:. .->&. 1 #6# 0+,.>..
%-
:. 4riva 1 Ielajec 1 Dika, op. cit. str. &>/.
/=
4ako i Drakovi, op. cit. str. &>&. te 26 'a"reb, G<%/=/,>/ od .$. L. .->/. 1 #6# $-,.$=. te M6
Hibenik, G</+>,== od 0.. ... 0===. 1 I2 .,0==. 1 0.-.
/.
:. na str. %.
/0
8 tom smislu i Drakovi, op. cit. str. &>&. i sl. 4ako i rjeidbe! :6, G<0++&,/> od .-. LII. .-/-. 1
#6# .%,00/ te 26 'a"reb, G<%/=/,>/ od .$. L. .->/. 1 #6# $-,.$=.
.&
c3 ?ompenzacija u steajnom postupku
I u steajnom postupku doputen je prijeboj potraivanja vjerovnika s
protupotraivanjem dunika, no u tom po"ledu postoje izvjesna posebna pravila koja
emo u najkraim crtama izloiti
/$
.
2snovno je pravilo da, ako je steajni vjerovnik u vrijeme otvaranja steajno"
postupka imao na temelju zakona ili u"ovora pravo na prijeboj, otvaranje steajno"
postupka je bez utjecaja na to nje"ovo pravo (lanak .=$. 6teajno" zakona 1
)arodne novine* br. &&,-%, 0-,-- i .0-,0=== 1 dalje! 6'3.
7ko su u vrijeme otvaranja steajno" postupka trabine ili jedna od trabina
koje se imaju prebiti, jo pod od"odnim uvjetom ili jo nisu dospjele ili trabine jo
nisu upravljene na istovrsne inidbe, to u naelu nije zapreka prijeboju, ali e do nje"a
doi tek kad za to budu ispunjeni potrebni uvjeti (lanak .=&. stavak .. 6'3. 4u je
iskljuena primjena odredaba l. /$. i /&. 6' po kojima nedospjele trabine
dospijevaju otvaranjem steajno" postupka, a trabine vezane uz raskidni uvjet se, sve
dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne trabine.
?od prijeboja u steajnom postupku nije uvijek neophodna ni istorodnost
potraivanja, jer prijeboj nije iskljuen time to trabine "lase na razliite valute ili
obraunske jedinice, ako se te valute ili obraunske jedinice u mjestu isplate trabine
kojom se prijeboj vri mo"u slobodno zamijeniti. #reraunavanje se obavlja prema
teaju koji u mjestu plaanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju (lanak .=&.
stavak 0. 6'3.
I kad su inae ispunjene pretpostavke za prijeboj u steajnom postupku, on
ipak nije doputen u pet sluajeva poblie navedenih u lanku .=+. 6'.
'a"reb, =+. sijenja 0==0. "odine
- I . " !A . ' ! A
/i(oj ,%ojan, 0omen%ar obli(acijski1 razmerij, II knji"a, Ejubljana .->&. (citirano!
Bi"oj, ?omentar3.
/i(oj ,%ojan, .eorija obli(acij, Ejubljana .->..
"rakovi2 Andrija, 0ompenzacijska izjava i pri(ovor radi prebijanja, #rivreda i
pravo, br. /<>,>-, str. &/+<->%.
"rakovi2 Andrija, ,%e3ajni zakon, 'a"reb .--/.
/$
#oblie o tome v. Drakovi, 6teajni zakon, str. >$. i sl.
.+
Gorenc 4ilim, *akon o obveznim odnosima s komen%arom, 'a"reb, .-->.
Ju1ar% Jo5e, /ivilno procesno pravo 6-! Ju(oslavije, Ejubljana .-%..
Pe%rovi2 7ra(oljub, Pres%anak obaveza 8 prijeboj (kompenzacija), aa
zakonitost, br. -<.=,>>, str. ..=-,...-.
.es%en 6ranc, Pobo% v pravdi, #ravnik, br. .<0,>&, str. ..<0+.
.riva ,ini9a 8 #elajec 4elimir 8 7ika Mi1ajlo, Gra:ansko parni3no procesno
pravo, 'a"reb .->%.
'de -ojze, /ivilni pravdni pos%opek in samoupravni sodni pos%opek, Ejubljana
.->=.
4izner #oris, 0omen%ar *akona o obveznim (obli(acionim) odnosima, 0. knji"a,
'a"reb .-/>.
0 ! A . I / "
I )In9ormator* 1 'a"reb
IN In9ormacija broj ./,.->> 2kruno" suda u 'a"rebu
IO Izbor odluka :rhovno" suda Fepublike Crvatske
O, 2kruni sud
O* 2vrni zakon
Pra;is #raJis iuridica mercatoria
P,P #re"led sudske prakse, #rilo" )'akonitosti*
,* 6teajni zakon
4P, :ii privredni sud
4, :rhovni sud Crvatske i :rhovni sud Fepublike Crvatske
4.,!< :isoki tr"ovaki sud Fepublike Crvatske
*birka 'birka rjeidbi hrvatskih tr"ovakih sudova
*OO 'akon o obveznim odnosima
*PP 'akon o parninom postupku
=, Mupanijski sud
.%