Kornati - kratka pria sa slikama

KORNATSKO OTOJE
Kornatsko otoje obuhvaa ak 147 otoka, otoia i
grebena povrine 69 km
2
, ratrkanih na 320 km
2
. Proteu
se u duljini od oko 35 km i irini od 13 km izmeu Dugog
otoka na sjeverozapadu i otoka irja na jugoistoku te otoka
Pamana, Vrgade i Murtera na sjeveru i sjeveroistoku. Zbog
izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije,
velike razvedenosti obalne crte i osobito bogatog morskog
ekosustava godine 1980. vei dio Kornatskog akvatorija
proglaen je nacionalnim parkom. Danas NP Kornati
zauzima povrinu od oko 220 km
2
i ukljuuje ukupno
89 otoka, otoia i hridi, dok kopneni dio parka ini tek
manje od etvrtine ukupne povrine. Dojmljiv je kontrast
krtog i negostoljubivog kopna te bioloki i geomorfoloki
raznolikog i bogatog podmorja. uvene kornatske krune
(strmci ili litice) okrenute prema otvorenom moru posebna
su odlika i vrijednost tog prostora. Prosjena povrina
kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km
2
, ali na otok Kornat
(32,5 km
2
) i otok ut (14,8 km
2
) otpada 70 posto kopnene
povrine. Otok ut pripada Kornatskom otoju, ali nije u
sastavu Nacionalnog parka Kornati.
BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET
Kopneni dio parka, iako se esto doima kao pustinja,
vrvi od ivota. Potvreno je postojanje 537 biljnih vrsti,
a pretpostavlja se da ih je ukupno 700 - 800. ivotinjski
svijet, naalost, slabo je istraen. Pored glodavaca, zmija,
gutera, insekata... u parku obitava i jedna zvijer - kuna
bjelica. No, veoma ju je teko vidjeti. Vidjeti se, meutim,
moe sovu uaru, sivog sokola, vjetruu, kanjca, morskog
vranca, galeba...
2
3
POVIJEST
Prisutnost ovjeka na Kornatima datira iz doba neolitika. O
tome svjedoi nalazak kamene sjekire na otoku Kornatu. Prva
potvrena kolonizacija zbiva se u vrijeme Ilira o emu svjedoe
nalazi malih etverokutnih nastambi i gomila (tumulusa). Iz
doba Rimljana potjee Villa rustica u Proversi i bazen za ribe
na Svrsati. Ostali tragovi antike gradnje danas su uglavnom
pod morem: pristanite u Piskeri i Sipnatama, luki ureaji u
Veloj Proversi, solana u Sipnatama. Vrijeme Bizanta ostavilo je
najmarkantniju graevinu u Kornatima - utvrdu Tureta na otoku
Kornatu. Dolazak Hrvata primorava romansko stanovnitvo na
bijeg, no kako su Kornati tada bili nesigurni, pretpostavlja se da
sve do 13. st. ondje nije bilo stalnog stanovnitva. Vrijednost
otoja rasla je s napadima Turaka na obali, ali i zbog isplativosti
ribarstva. Iskljuivo pravo na ribolov u Kornatima u to vrijeme imali
su ribari iz mjesta Sali na Dugom otoku. Poetkom 17. st. poinju
4
Kula Tureta, na sredinjem dijelu
otoka Kornata
5
Svjetionik Tri sestrice,
u blizini ulaza u NP Kornati
Marina Pikera
6
7 Panorama Kornata - s ulazom u NP (pozicija uz jedrilice)
se naseljavati mjetani Murtera, Betine i Zaglava. Krajem 19.
st. zadarska vlastela kao vlasnici kornatskog kopna sve otoke
prodaju, uglavnom Murterinima (oni posjeduju vie od 90
posto kornatskog kopna).
VRIJEDNO JE VIDJETI
Na Kornatima treba vidjeti bogatu prirodnu batinu: krune
(okomite litice kornatskog otoka okrenute prema otvorenom
moru, najdua je na otoku Mana - 1350 m, a najvia na otoku
Klobuar - 82 m); Magazinova skrila na otoku Kornatu (posebna
vrsta klizita; kao polaznu toku za dolazak preporuujemo
Kravjaicu, Striznju ili Vruje na otoku Kornatu), vidikovce
(Metlina, Otoevac, Opat, Vrujsko, Litnji vrh, Ravni Zakan),
podmorje kornatskih kruna (ronilako posjeivanje doputeno
je samo organiziranim i odobrenim ronilakim grupama, pa
se obratite jednom od ronilakih centara). Svakako posjetite i
lokalitete kulturne batine: ilirske gradine (male etverokutne
nastambe kao to su ispod Pedinke, iznad eljkovaca, Pod
selo kod Trtuse i Grbe na utu, gradine - Scikat, Straie,
Grba te gomile), Tureta (utvrda iz vremena Bizanta, vjerojatno
iz 6. st.), ranokranska trobrodna bazilika i crkvica Gospe od
Tarca (nalazi se u podnoju Tureta, a vidljiv je vei dio apside
i dio temelja; u njoj se i danas prve nedjelje u srpnju odravaju
mise). Iz srednjeg vijeka datiraju zanimljive graevine: ostaci
skladita za sol i potopljene solane u uvali Lavsa iz 14. st.,
ostaci mletakog katela na otoiu Vela Panitula iz 16. st.
koji je sluio kao mjesto za ubiranje poreza na ribu, ribarsko
naselje na otoku Piskera (Jadra), danas jedva vidljivo te
crkvica na Piskeri, koja je obnovljena pa je i danas u funkciji.
Jedna od najveih atrakcija na Kornatima su stanovi (teake
i pastirske nastambe - mali ruralni kompleksi smjeteni uz
rubove polja), porti i suhozida.
8
Primjer suhozida, dugog tri kilo-
metra koji ide s jedne na drugu
stranu otoka (razdvaja dva susjed-
na panjaka za stado ovaca)
9
Kula Tureta, na sredinjem dijelu
otoka Kornata (prvi put sagraena
u bizantsko doba)
10
Crkvica Gospa od Tarca (Tarac = krako polje)
SPORT I NAUTIKA
Posjetitelji mogu Kornatima krstariti, baviti se rekreacijskim ribolovom, autonomnim ronjenjem, mogu se
kupati i uivati u kristalno istom moru i promatranju bilja i ivotinja, mogu pjeaiti oznaenim stazama,
no kampirati smiju iskljuivo u kampovima koji imaju odobrenje za rad (Ravni Zakan, Levrnaka). Putem
neke od turistikih agencija u Murteru moe se iznajmiti kuica na Kornatima. Sidrenje i noenje na
plovilima doputeno je samo u 16 odreenih uvala u podruju parka. U NP Kornati pristanita za plovila
dostupna su u 34 mjesta. Posjetitelji se hranom mogu opskrbiti u Murteru i okolnim mjestima, a u
vrijeme ljetne sezone mogua je opskrba na brodovima-trgovinama koji krue Kornatima. Na otoiu
Vela Panitula (u sklopu ACI Pikera) nalazi se manja trgovina.
11
Naselje Strinja
12
Otok Borovnik (pogled na pilje gdje obitavaju ovce koje slobodno ive na otoku)
PRAVILA PONAANJA U NP KORNATI
ULAZNICE - posjetitelj mora imati ulaznicu za svaki dan
svog boravka u prostoru parka, a kupuju se na recepciji
NP Kornati u podruju parka ili na prodajnim mjestima na
kopnu (jeftinija je ako se kupi izvan granica parka).
ZONE STROGE ZATITE - to su podruja oko otoia
Purara, hridi Klint i Volic, otoia Mrtenjaka, otoia
Klobuar, otoia Mali i Veliki Obruan i tu nije doputen
pristup posjetiteljima.
PLOVIDBA, SIDRENJE I PRIVEZ PLOVILA - plovidba je
doputena, osim u zonama stroge zatite. Sidrenje i noen-
je je doputeno u uvalama: Stiniva, Statival, Lupeka,
Tomasovac - Suha punta, Sipnate, Luica, Kravjaica,
Striznja, Vruje, Gujak, Opat, Smokvica, Ravni Zakan,
Lavsa, Piskera - Vela Panitula te uvala Anica na Levrnaci.
PJEAKE STAZE - doputeno je samo na oznaenim
stazama, jer je kopneno podruje NP Kornati u privat-
nom vlasnitvu.
KUPANJE I RONJENJE - doputeno je, osim u zonama
strog zatite. Autonomno ronjenje doputeno je samo u
organiziranim grupama i uz dozvolu. Informacije i dozvole
u prostorijama Javne ustanove Nacionalni park Kornati u
Murteru ili na recepcijama NP Kornati u podruju parka.
REKREACIJSKI RIBOLOV - u podruju NP Kornati (osim
u zonama stroge zatite) doputen je rekreacijski ribolov
samo uz prethodno pribavljenu dozvolu koju izdaje Javna
ustanova NP Kornati.
13
Otok Mana - pogled na najviu stijenu na Kornatskom otoju
(na vrhu stijene izgraen je flmski grad, u kojem je 1965. godine sniman pustolovan flm)
ZATITA PRIRODE - u podruju NP Kornati nije doputeno
oteivati, brati ili unitavati biljke, niti loviti, uznemiravati, ozljeivati
ili ubijati ivotinje; zabranjeno je unoenje drugih biljnih i ivotinjskih
vrsta; nije doputeno iskoritavanje mineralnih sirovina, mijenjanje
krajobraza; zabranjeno je oneiavanje kopna, mora ili zraka, loen-
je vatre i druga upotreba vatre te unoenje vatrenog oruja i pod-
vodne puke.
NADZOR - posjetitelji koji se ne pridravaju pravila moraju znati da na-
dzornici NP Kornati imaju velike ovlasti te da su kazne za prekritelje
visoke.
14
15
Naselje Kravljaica u zadnjim zrakama sunca