4.\u010dovjek i svijet biljaka (fotosinteza kao uvjet opstanka \u017eivota)
5.manipulacije vegetacijom.
6.agrokultura i hortikultura

17. zrak
18. voda
19. zemlja

28.poba\u010daj
29.etika transplatacije organa (doniranje organa; trgovanje organima)
30.etika umiranja i smrti eutanazija
31.problem smrti. Mozak i smrt. Patnja i palijativna medicina. Eutanazija)

predmetnog podru\u010dja. U\u010denike treba osposobiti za moralne prosudbe, te za kreativno i dijalo\u0161ko
sudjelovanje u rje\u0161avanju problema
suvremene civilizacije.

U\u010denici trebaju uvidjeti kako ti
problemi i dileme poga\u0111aju sve ljude
(univerzalnost) i kako ih nije mogu\u0107e
rije\u0161iti u izdvojenim skupinama
stru\u010dnjaka, nego tek u kreativnom
dijalogu svih relevantnih pristupa i
stajali\u0161ta (pluriperspektivizam).

doniranje organa, za\u0161tita okoli\u0161a, nestanak vode, \u010distog zraka i zdravog tla, kriza prirodnih resursa
energije, pravo na dostojanstvenu smrt, za\u0161tita \u017eivotinjskih i biljnih vrta, ekolo\u0161ke bolesti i zdrav \u017eivoti
prehrana, etika rada farmacetskih tvrki i primijene novih ljekova, globalno zatopljenje i zra\u010denja,
kloniranje itd.

gr\u010dki filozof Aristotel (V. st. pr. Kr.). A bioetika je novija filozofska disciplina. Nije nastala u
filozofiji, ve\u0107 u medicini (SAD). Kad je izumljen \u201eumjetni bubreg\u201c (aparat za dijalizu) javilo se
pitanje: tko ima prednost koristiti aparat? Tada to vi\u0161e nije bilo stru\u010dno medicinsko, nego filozofsko i
eti\u010dko pitanje. Po\u010detak bioetike vezujemo i s pojavom teksta \u201cOni odlu\u010duju tko \u017eivi, a tko umire\u201d
objavljen u \u010dasopisu \u201eLife\u201c 1962. kada se u Seattleu po\u010deo koristiti prvi aparat za hemodijalizu.
Otkrivene su zlouporabe. A onda su u javnost izbili i drugi slu\u010dajevi koji su potvrdili neeti\u010dnost
postupka u medicini. Primjerice slu\u010daj \u017eene koja je dospjela u stanje trajnog vegetiranja, pa su roditelji
ishodili od suda prekid umjetnog odr\u017eavanja a \u017eivotu.Vrhovni sud zatra\u017eio je tada prognosti\u010dko
mi\u0161ljenje eti\u010dkog komiteta koji je tim povodom osnovan. Od tada se sli\u010dne i druge situacije
poku\u0161avaju rije\u0161iti kroz eti\u010dke komitete
Tako 60-tih godina 20. st. Ameriku potresaju razli\u010diti zahtjevi gra\u0111ana za ve\u0107im pravima pacijenata,
legalizacijom abortusa, eti\u010dno\u0161\u0107u medicinskih eksperimenata, humanom uporabom nove medicinske
tehnologije i sl.. Ti su se zahtjevi slili u masovni dru\u0161tveni pokret koji je kasnije nazvan \u201cbioeti\u010dki
pokret\u201d.koji je bio tek jedan u nizu brojnih dru\u0161tvenih i kulturnih pokreta u to vrijeme: pokret za
ljudska prava, pokret za mir (Vijetnam), ravnopravnost spolova i sl.. No, ovaj \u0107e bioeti\u010dki pokret
ostaviti dalekose\u017eni trag za budu\u0107nost. U pokret su se uklju\u010dili brojni intelektualci, teolozi, filozofi,
lije\u010dnici, pravnici, biolozi, sociolozi, politolozi, novinari\u2026 Sve je rezultiralo time da se ve\u0107 70.-tih
bioetika predaje na fakultetima u SAD, a od 80.-tih i u nas.

Filozofe Francisa Bacona i Renea Descartesa smatramo utemeljiteljima novije filozofije ili filozofije novog doba (17.st.). Bilo je to vrijeme kad se veli\u010dao ljudski um i znanje, a \u010dovjeku davan primat nad prirodom. Dugo vremena se smatralo da su svijet i priroda tu da \u010dovjeku slu\u017ee i da je \u010dovjekovo pravo2

iako
gotovo svi suvremeni ustavi jam\u010de slobodu, ravnopravnost. Do\u0161li su krizu slijede\u0107i odnosi:
1. \u010dovjek \u2013 \u010dovjek
2. \u010dovjek \u2013 zajednica (dru\u0161tvo)
3. \u010dovjek \u2013 priroda (biljni i \u017eivotinjski svijet)
4. \u010dovjek -Apsolut, Bog (\u010dovjek postaje Bog?)

"Velika pogre\u0161ka svih eti\u010dara do sada," rekao je jedan znanstvenik i humanitarac, "jest to \u0161to su
vjerovali da se trebaju baviti samo me\u0111uljudskim odnosima". Sre\u0107om, ovo se tragi\u010dno i kratkovidno
gledi\u0161te, koje je oblikovalo toliko mnogo zapadne povijesti, danas odlu\u010dno mijenja.

Kriza u ljudskom odnosu prema prirodi se vrlo o\u010dito manifestira u svijetu globalnog zagrijavanja,
uni\u0161tavanja ki\u0161nih \u0161uma, istrebljivanju vrsta, prevelikoj ljudskoj populaciji, \u0161irenju pustinja zbog
destruktivne uporabe zemlje, zaga\u0111ivanju, osiroma\u0161enju i nesta\u0161ici resursa i u porastu bolesti. U
korijenu je ove ljudske krize i na\u0161eg duhovnog osiroma\u0161enja na\u0161e otu\u0111enje od \u017eivog svijeta iz kojeg
smo nastali i patolo\u0161ko zapadnja\u010dko gledanje na svijet koje smatra da je na\u0161a misija vladati
prirodom, da smo mi gospodari sveg \u017eivota i u kojem se sve \u0161to postoji svodi na puke resurse za
ljudsku uporabu\u2026Ostali su hominidi, poput neandertalaca i kromanjonaca, izumrli, i ni\u0161ta ne jam\u010di
da homo sapiens ne\u0107e zadesiti ista sudbina. Ukoliko ljudska bi\u0107a dramati\u010dno ne promijene svoje
na\u010dine proizvodnje energije, potro\u0161a\u010dke navike i stope porasta stanovni\u0161tva, nastavit \u0107e uni\u0161tavati
na\u0161u planetu i uskoro \u0107e se njihovi \u017eivoti stvarno na\u0107i u futuristi\u010dkim scenarijima patnje i destrukcije..
Ne\u0107emo se mo\u0107i izlije\u010diti sve dok ne izlije\u010dimo na\u0161 odnos prema Zemlji i prema vrstama s kojima
dijelimo \u017eivot na ovoj planeti.

DNK metodi. Zato je vrijeme da napustimo ono Descarteovo \u00abCogito ergo sum\u00bb (Mislim, dakle jesam, dakle postojim ) i isticanje/prokletstvo na\u0161eg uma koji nam daje ekstra prava. Zapravo, ba\u0161 zbog uma/razuma i jesmo odgovorni za \u017eivot/bios na Zemlji.

Djeluj tako da u\u010dinci tvoga djelovanja budu podno\u0161ljivi s
permanencijom (permanentan \u2013 trajan) ljudskog i svakog drugog
\u017eivota u budu\u0107nosti na Zemlji.