Izvorne pasmine prirodna batina

Hrvatske i njihovo znaenje u ouvanju

bioloke raznolikosti
mr. Jasna Jeremi, dr.vet.med.
Projekt APRO

Okrugli stol, Buzet

Studeni 2012



to je bioloka raznolikost i koja je njena vanost?
Bioloka raznolikost = raznolikost ivota!

Raznolikost unutar vrsta
Raznolikost meu vrstama
Raznolikost ekolokih sustava


Meuovisnost svih ivih organizama i njihovo
uravnoteeno zajedniko djelovanje jest klju zdravlja
planeta kao cjeline!




Meunarodni propisi
FAO Global Strategy for the Management of Farm Animal
Genetic Resources 1995. ; Global Plan of Action for Animal
Genetic Resources 2007.

CBD - The Convention on Biological Diversity the Rio Earth
Summit, 1992.

EU Birds Directive, 1979.; EU Habitats Directive, 1992.;
NATURA 2000

European Landscape Convention, 2000.

CBD/COP 2010. ABS - Nagoya Protocol & Strategic Plan
of CBD (20 Aichi Targets)

2011-2020 UN Decade of Biological Diversity

Izvorne pasmine jesu pasmine domaih ivotinja stvorene na
podruju Republike Hrvatske.

Izvorne i zatiene pasmine i sojevi domaih ivotinja nastalih
na teritoriju Republike Hrvatske predstavljaju dio nacionalne
bioloke batine.
Ouvanje i iskoritavanje pasmina i sojeva obavlja se prema
posebnim programima za pojedine pasmine i sojeve.
Zatita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se dranjem
potrebitog broja ivotinja za odravanje uzgoja i uvanjem
njihova genetskog materijala.
Republika Hrvatska osigurava sredstva u dravnom
proraunu za zatitu odreenog uzgojno potrebitog broja
domaih ivotinja i genetskog materijala pojedinih pasmina i
sojeva
Popis izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja
te potrebiti broj grla odreuje ministar.



Zakon o stoarstvu (NN70/97,36/98,156/03,132/06)











Nacionalni program ouvanja izvornih i zatienih
pasmina domaih ivotinja u Republici Hrvatskoj,
2010.


Vrsta Pasmina Status
Goveda Slavonsko-srijemski podolac Kritino ugroena
Istarsko govedo Visoko ugroena
Bua Visoko ugroena
Konji Hrvatski posavac Potencijalno ugroena
Hrvatski hladnokrvnjak Potencijalno ugroena
Meimurski konj Kritino ugroena
Lipicanac Potencijalno ugroena
Magarci Istarski magarac Kritino ugroena
Primorsko dinarski magarac Visoko ugroena
Sjevernojadranski magarac Kritino ugroena
Ovce Cigaja Potencijalno ugroena
Creska ovca Potencijalno ugroena
Dalmatnska pramenka Nije ugroena
Ruda Visoko ugroena
Istarska ovca Potencijalno ugroena
Krka ovca Potencijalno ugroena
Lika pramenka Potencijalno ugroena
Paka ovca Nije ugroena
Rapska ovca Potencijalno ugroena
Koze Hrvatska bijela koza Potencijalno ugroena
Hrvatska arena koza Potencijalno ugroena
Svinje Crna slavonska svinja Potencijalno ugroena
Turopoljska svinja Kritino ugroena
Perad Zagorski puran Nije ugroena
Koko Hrvatica Potencijalno ugroena
Pele Siva pela (Apis mellifera carnica) Nije ugroena
Popis priznatih izvornih pasmina
Udomaena vrsta je vrsta na iji je proces evolucije djelovao
ovjek kako bi udovoljio svojim potrebama.

Zaviajna vrsta je vrsta koja prirodno obitava u odreenom
ekolokom sustavu nekog podruja.

Zatienom zaviajnom udomaenom svojtom moe se
utvrditi ona ugroena batinjena biljna sorta i/ili ivotinjska pasmina
koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i ini dio hrvatske
prirodne batine.


Zakon o zatiti prirode (NN 70/05,139/08, 57/11)
Nacionalna strategija i
akcijski plan zatite
bioloke i krajobrazne
raznolikosti - NSAP
1999.,2003.


3 biogeografske regije

alpska

kontinentalna

mediteranska


Izvorne pasmine i okoli


Izvorne pasmine i okoli
Krajobraz je odreeno podruje vieno ljudskim okom, nastao
djelovanjem prirodnih i/ili ljudskih imbenika.

Ogledava vrijednosti i meusobni odnos bioloke i geoloke raznolikosti
te nacionalne kulturne batine.

4 sastavnice reljef, vegetacija, vode i djela ljudskih ruku.

Antropogeni utjecaj vidljiv je u obliku oranica, panjaka, livada
koanica, vonjaka, vinograda, maslinika, suhozida, dolaca, lokvi,
bunara, plandita, torova, bunji, kauna, tala


Izvorne pasmine i okoli
Krajobraz je odreeno podruje vieno ljudskim okom, nastao
djelovanjem prirodnih i/ili ljudskih imbenika.

16 osnovnih jedinica: Jadransko more, Istra, Gorski kotar, Lika,
Sjeverno dalmatinska zaravan, Dalmatinska zagora, Donja Neretva,
Nizinska podruja sjeverne Hrvatske, Bilogorsko moslavaki prostor,
Kordunska zaravan, umberak i samoborsko gorje, Obalno podruje
srednje i june Dalmacije, Sjeverozapadna Hrvatska,Panonska gorja,
Zadarsko ibenski arhipelag, Kvarnersko velebitski prostor, Vrni pojas
Velebita.


Izvorne pasmine i okoli
Istra osnovne znaajke

3 geoloko-morfoloka i krajobrazna dijela:

Bijela Istra - planinski rub Uka, iarija
Siva Istra - flini reljef sredinje Istre
Crvena Istra vapnenaki, crvenicom pokriveni ravnjak zapadne
Istre

Siva i Crvena Istra su preteito agrarni krajobraz, iako se geomorfoloki
razlikuju ujedinjuje ih tip istarskih naselja kateljerski, akropolski poloaj na
visokim i krajobrazno dominantnim tokama


Izvorne pasmine i okoli
Razlozi ugroenosti krajobraza


Neusklaena urbanizacija (rast gradova - naputanje seoskih prostora -
slabljenje i/ili odumiranje ruralnih djelatnosti)
Krupni infrastrukturni zahvati
Poljoprivredne djelatnosti melioracije, komasacije, monokulture, sjea
umaraka i ivica
Neplanska gradnja



Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi

Primarni u RH su ume

Sekundarni (antropogeni)
- Poljoprivredni oranice, travnjaci, vonjaci
- Urbani
- Umjetni vodeni - akumulacije, ribnjaci

Antropogeni utjecaji su vrlo znaajni za odravanje to vee bioloke i
krajobrazne raznolikosti, ukoliko ne dovode do potpunog unitenja
primarnih ekolokih sustava.
Danas su mnoga stanita i ivotne zajednice, u prvom redu travnjaci,
ugroeni upravo radi prestanka ovjekove djelatnosti i vraanja u
prvobitno stanje.



Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi

ume
Kr i podzemlje
Movare i vode
More
Travnjaci i oranice
Gradski ekoloki sustavi
Obala i otoci
Stanita (jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog
sustava, odreena zemljopisnim i abiotinim svojstvima; sva
stanita iste vrste ine jedan stanini tip)




Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi Travnjaci

Travnjake povrine livade i panjaci ine 48,5% ukupnih
poljoprivrednih povrina
Livade - 26,2% (410 000 ha)
Panjaci 73,8% (1. 155 000 ha)

Travnjaci u Hrvatskoj, iako su veinom nastali djelovanjem ovjeka, su
poluprirodna stanita koja uvelike obogauju bioloku i krajobraznu
raznolikost.

Na europskoj razini znaajne su prostrane poplavne livade i panjaci u
nizinskom dijelu Hrvatske.


Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi Travnjaci Stanje i razlozi ugroenosti

Tradicionalno je bio primjenjivan ekstenzivan oblik koritenja travnjaka.

Danas su travnjaki ekoloki sustavi ugroeni u svim podrujima Hrvatske!

Nizinski travnjaci veinom pretvoreni u oranice.
Movarni i vlani travnjaci nestaju uslijed opsenih hidromelioracijskih radova i
reguliranja vodotoka i pretvaraju se u manje vlane ime dolazi do flornog
osiromaivanja i nastajanja jednoline vegetacije.
Travnjaci brdskih i planinskih podruja, Primorski suhi travnjaci i kamenjarski
panjaci smanjivanje povrina uslijed bitno smanjenog tradicionalnog
gospodarenja.

Bez stoke i redovite konje velike povrine razvijaju se u ikaru ili umu!



Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi Travnjaci Razlozi ugroenosti

Isuivanje movarnih i vlanih povrina
Reguliranje vodotoka
Prenamjena i preoravanje povrina
Primjena kemijskih sredstava
Izgradnja
Zaratavanje pjeanih povrina
Zaputanje povrina
Prestanak ispae i konje


Izvorne pasmine i okoli

Ekoloki sustavi Travnjaka stanita endemine i ugroene
svojte beskraljenjaka

Danji leptiri Erebia gorge ssp. vagana Lark (endem), Erebia
styria ssp. gorana Lork, Erebia styria ssp. kleki Lork, Erebia
oeme ssp. Megaspodia Mlad. et Lork, Maculinea alcon D.&S.,
Maculinea telejus Berg., Maculinea nausithos Berg., Lopinga
achine Scop., Lycaena dispar Haw., Pseudophitoles vicrama,
te Movarni oka -Coenonympha oedippus vlane livade
Istre u graninom podruju sa Slovenijom.
Ostali beskraljenjaci Sovica (Hadena irregularis), Crni
cjevasti pauk (Eresus niger) i Skakavac (Acrida ungarica).


Izvorne pasmine i okoli

Ugroene svojte travnjaka i oranica

Biljne vrste cijela porodica kaunovica Orchidacae, predstavnici
razliitih drugih rodova npr. Anemone, Arnica, Daphne, Dianthus,
Edrianthus, Eryngium, Gentiana, Iris, Lilium, Ligularia, Linum, Narcisus,
Primula, Scilla, Vetratum i dr. Kultivirane, korovne i ruderalne biljke.
Kultivirane biljke stare zaviajne sorte voa i povra.

Ptice kosac, trka i prepelica, ukavica, rioglavi svraak i
velika eva, orao krsta, bjelonokta vjetrua, crvenonoga
vjetrua, stepski sokol, crvenonoga prutka.
Sisavci hrak, mi humka, tekunica i sljepa.





























?









Primjeri dobre prakse
LIFE III projekt Zatita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj

CARDS Zatita, ouvanje i poboljanje bioloke raznolikosti i razvoj
ekoloke svijesti kroz uzgoj hrvatskih autohtonih pasmina i poticaj
ekoloke proizvodnje JU za upravljanje zatienim prirodnim
vrijednostima Brodsko-posavske upanije i Brodsko ekoloko drutvo

Obnova stanita i razvoj turizma u Kopakom ritu PP Kopaki rit i
ARK Nature fondacija

LIFE III: Razvoj ekoloke mree du rijeke Save (projekt razvija
inovativne pristupe u zatiti i upravljanju podrujima, a koji e teiti ka
kombinaciji odrivih praksi u koritenju zemljita, zatite i upravljanja
biolokom raznolikou te zatite od poplava)

projekt Dalmatinska tuka fenotipske odlike i ekoloke odrednice
areala Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja



Tornjak
Project LIFE III Conservation and management of wolves in Croatia
(2002 2005)
www.life-vuk.hr



Odransko
polje
Turopoljski
lug



utica
Fritillaria meleagris Kockavica
Castor fiber - Dabar


PP Kopaki rit
Park prirode
Lonjsko polje


Park prirode
Lonjsko polje






Gajna

Amorpha fruticosa- Amorpha
Gajna
Gajna




Velebit -
Lubenovac


Rako polje - Istra


PP Uka - Istra


Zelena knjiga izvornih pasmina
Hrvatske
Hvala na panji!
www.dzzp.hr