Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Prvi koraci u pravcu globalizacije

Prvi koraci u pravcu globalizacije

Ratings: (0)|Views: 1,373|Likes:
Published by api-19972990

More info:

Published by: api-19972990 on Dec 04, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2014

pdf

text

original

1. Uvod

Globalizacija je pojam koji koristimo da bismo opisali promjene u dru\u0161tvima, kulturi i svjetskoj
ekonomiji koje dovode do dramati\u010dnog porasta me\u0111unarodne razmjene (u trgovini, kulturi,
ljudima, idejama i sl.). Globalizacija se \u010desto posmatra isklju\u010divo sa gledi\u0161ta ekonomije i tada se
u prvi plan stavlja njen u\u010dinak na liberalizaciju trgovine odnosno razvoj slobodne trgovine.
Uprkos tome, globalizacija obuhvata mnogo \u0161ire aspekte dru\u0161tva.

Izme\u0111u 1910. i 1950. godine, serija politi\u010dkih i ekonomskih lomova dramati\u010dno je umanjila
zna\u010daj me\u0111unarodnih trgovinskih tokova. Ta\u010dnije, po\u010detkom Prvog svjetskog rata i sve do kraja
Drugog svjetskog rata, kada su osnovane me\u0111unarodne ekonomske institucije, poput
Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF), globalizacijski trendovi bili su obrnuti. U
posleratnom periodu, uz podr\u0161ku me\u0111unarodnih institucija, trgovina se opet drasti\u010dno razvila.
Tokom sedamdesetih godina XX vijeka, po\u010deli su da se osje\u0107aju kako pozitivni tako i
upozoravaju\u0107i efekti globalizacije.

Termin globalizacija je prvi put upotrebio profesor T. Levit sa Harvardske \u0161kole za biznis 1983.
godine, kako bi opisao finansijsko tr\u017ei\u0161te. Nakon toga je termin bio pro\u0161iren na djelovanje
multinacionalnih kompanija. MMF defini\u0161e globalizaciju kao \u00ab rastu\u0107u me\u0111usobnu ekonomsku
zavisnost svih svjetskih zemalja, koju je stvorilo pove\u0107anje i raznovrsnost broja me\u0111unarodnih
transakcija robe i usluga, kao i razmena kapitala, te ubrzana i generalizovana tehnolo\u0161ka
razmena\u00bb.

2. Trend ka globalizaciji tr\u017ei\u0161ta
1

Najizra\u017eeniji trend dana\u0161njeg poslovanja je progresivna globalizacija tr\u017ei\u0161ta, kako roba
tako i usluga \u0161irom svijeta. Ovo se odnosi na sve, od avio \u2013 prevoznika do automobila, od
bankarstva do hamburgera, od odje\u0107e do kompijutera, od elektronike do liftova, od sokova do
softvera. Tr\u017ei\u0161ta koja su nekada bila ograni\u010dena nacionalnim prostorima sada su dobila
me\u0111unarodne dimenzije.

Trend ka globalizaciji nije se ograni\u010dio samo na prera\u0111iva\u010dke djelatnosti, ve\u0107 je pro\u0161iren i
na uslu\u017ene djelatnosti i trgovinu.

Sve razvijenije komunikacije i sve \u010de\u0161\u0107a putovanja izvan nacionalnih granica, bilo zbog
posla ili ne, doprinijeli su nastanku globalnih tr\u017ei\u0161nih segmenata, sa sli\u010dnim potrebama i
interesima, \u0161irom svijeta. Industrije kao \u0161to su proizvodnja brze hrane, pi\u0107a i odje\u0107e, hoteli, rent-
a-car kompanije, logisti\u010dke i telekomunikacijske kompanije, banke, pro\u0161irile su svoje poslovanje
na internacionalnom planu, kao odgovor na tako nastalu tra\u017enju.

3. Koraci u procesu globalizacije
2
Globalni tr\u017ei\u0161ni segmenti
Lanci restorana brze hrane kao \u0161to su McDonald\u2019s, Pizza Hut, ra\u010dunaju na globalne mu\u0161terije u

cijelom svijetu, na one koji \u017eele da zadovolje svoje potrebe za hranom brzo, usput, a sa druge
strane,hotelski lanci kao \u0161to su Hilton, Nikko, Oberoi, Meridien, irent- a- car kompanije kao \u0161to
su Avis i Hertz, za svoju ciljnu grupu imaju poslovne ljude koji putuju i o\u010dekuju odgovaraju\u0107u
uslugu i komfor ma gdje se nalazili.

Maloprodajne kompanije se kre\u0107u u pravcu internacionalnih tr\u017ei\u0161ta. Ameri\u010dke trgovinske

kompanije, Toys R Us i Pier I, \u0161ire se tr\u017ei\u0161tima od Centralne i Ju\u017ene Amerike, preko Evrope do
Japana, izvoze\u0107i svoje prepoznatljive maloprodajne formule i trgova\u010dke sposobnosti, istovremeno
se prilago\u0111avaju\u0107i ukusima lokalnih tr\u017ei\u0161ta

\u010cak se i nacionalni sportski i televizijski programi \u0161ire globalno. Nacionalno udru\u017eenje za
k o \u0161 a r k u iz S A D -a (N B A ), v e \u0107 je o s tv a r ilo e k s p a n z iju u E v r o p i, a s a d a m u je c ilj P o ja s P a c ifik a

Sve kompanije imaju potrebu za globalnom perspektivom prilikom strategijskog
planiranja svog marketinga, bez obzira na prirodu svog interesovanja za internacionalna tr\u017ei\u0161ta.
Kompanije koje su ve\u0107 uklju\u010dene ili razmi\u0161ljaju o tome da se uklju\u010de na internacionalna tr\u017ei\u0161ta,
moraju da identifikuju najatraktivnije mogu\u0107nosti koje im se pru\u017eaju u svijetu i da determini\u0161u
svoje globalno strategijsko opredjeljenje, ili klju\u010dnu konkurentsku prednost i investicionu
strategiju u odnosu na ta tr\u017ei\u0161ta. Kompanije koje imaju za cilj da internacionalizuju svoje
poslovanje i ostvaruju profit, moraju donijeti neke va\u017ene odluke, prikazane na slici 1.

Slika 1. Glavne odluke u procesu globalizacije
3.1. Odlucivanje da li poslovati na inostranom trzistu

Vecina organizacija bi preferilala domaca trzista, ako su dovoljno velika. Menadzeri ne bi
morali da uce druge jezike i zakone, da se suocavaju sa nestabilnim valutama, politickim I
zakonskim nestabilnostima ili da mijenjaju svoje proizvode kako bi oni odgovarali razlicitim
potrebama I ocekivanjima potrosaca.1 Poslovanje bi bilo lakes I bezbjednije.

Rakita (1998) najprisutnije razloge ukljucivanja u tokove medjunarodnog marketinga
grupisu u: proizvodne, trzisne, konkurentske I finansijske razloge.
Proizvodni razlozi su: 1. Potpunije koristenje proizvodnih kapaciteta, 2. Produzivanje

zivotnog ciklusa proizvoda, 3. Fleksibilnije upravljanjeproizvodnim asortimanom,
4.osavremenjavanje proizvodnje I pracenjetehnoloskih promjena. Radi se o razlozima koji su
najcesce objektivno uslovljeni samom prirodom tehnologije I proizvodnog procesa. Sve se vise
povecava broj preduzeca koja su po prirodi svoje djelatnosti nuzno upucena na razne varijante,
bilo posredne ili pak neposredne internacionalizacije svoga poslovanja.

Trzisni razlozi ukljucivanja u tokove medjunarodnog marketinga su: 1. Nedovoljni
potencijal ili rast domaceg tazista, 2. Pracenje svojijh velikih kupaca pri njihovom nastupu na
inostranom trzistu (posebno naglaseno kod tzv. Inostranog marketinga), 3. Orijentacija na trzisnu
1 F.Kotler \u2013 Upravljanje marketingom (2000), str. 125
3

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
skrkovac liked this
Lea Tutariš liked this
tamara15052626 liked this
lopovcinaa liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->