[otkrij]

[otkrij]
[otkrij]
[otkrij]
[otkrij]
Klasina mehanika
drugi Newtonov zakon
povijest klasine mehanike
kronologija klasine mehanike
Grane
Formulacije
Osnovni koncepti
Kljune teme
Znanstvenici
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno znaenje pojma Brzina. Za druga znaenja, pogledajte Brzina (razdvojba).
Rije brzina u hrvatskom jeziku ima vie razliitih
znaenja, za koja se u nekim drugim jezicima koristi vie
razliitih rijei (npr. u engleskom, speed, velocity, rate).
Zajedniko obiljeje svih znaenja rijei brzina jest da ona
karakterizira odvijanje nekog procesa u vremenu po tome
odvije li se isti dio procesa u kraem ili duljem vremenskom
intervalu. Npr:
- brzina promjene poloaja (eng. velocity) ili brzina
prelaenja puta (engleski speed) su pojmovi koji opisuju
brzinu gibanja, i ta brzina je vea ako ako se neka promjena
poloaja dogodi ili ako se neki put prijee u kraem
vremenskom intervalu;
- brzina promjene funkcije (eng. rate of change), kod
funkcija jedne varijable znai isto to i derivacija funkcije, i ona je kod funkcija vremena po iznosu vea ako
se ista promjena funkcije dogodi u kraem vremenskom intervalu (za druge varijable lako se primijeni
analogija s odgovarajuim intervalima);
- brzina vrenja rada oznaava snagu, i ona je vea ako se isti rad obavi u kraem vremenskom intervalu (to
je primjer deriviranja funkcije po vremenu);
- brzina govora, miljenja, djelovanja, kemijske reakcije... vea je ako se isti dio odgovarajueg procesa obavi
u kraem vremenskom intervalu; itd.
Ovaj lanak opisuje brzinu gibanja toke u nekom referentnom sustavu, kao polazite za razumijevanje
pojma brzine u fizici i tehnici.
Iz toga pojma neposredno se izvodi pojam brzine gibanja tijela, koja najee oznaava brzinu toke koja
se zove centar masa tijela (ili ponekad brzinu njegovog geometrijskog sredita, kod tijela rotaciono
simetrinog oblika). Za potpuni opis brzine tijela potrebno je razmotriti i brzine njegovih drugih toaka, no
kod krutih tijela to se razmatranje svodi na opis kutne brzine. U specijalnom sluaju translacijskog gibanja
tijela, sve toke tijela imaju istu brzinu (nema kutne brzine) pa je svejedno koja se promatra.
Brzina gibanja toke je vektorska funkcija vremena. Njezin smjer je smjer gibanja toke (vektor brzine
paralelan je s tangentom na putanju). Iznos brzine opisuje kako brzo toka prelazi put.
[1]
U svakodnevnom govoru, rije brzina esto oznaava samo iznos brzine. Nasuprot tome, u fizici rije brzina
oznaava vektor brzine, a ako se govori o iznosu brzine, to treba eksplicitno navesti. Ipak, ukupni kontekst
spreava zabunu ak i kada se ne pazi na formalne detalje izriaja. Npr. posve je jasno to znai izjava
"brzina iznosi 10 m/s i ima smjer prema istoku", ako se poe od "jednostavne" "fizikalne" definicije da je
vektor veliina koja ima iznos (brojanu vrijednost koja ne moe biti negativna) i smjer (koji u
trodimenzionalnom prostoru moete pokazati prstom). No, ako bi se koristio opis vektora koji vie vole neki
matematiari (npr. "vektor ima intenzitet, smjer i orijentaciju", a ima i drugaijih), morala bi se navedena
izjava o brzini preformulirati u malo kompliciraniju. To pokazuje da razgovor o vektorskim veliinama ovisi o
definiciji vektora. U ovom lanku koristi se ona jednostavnija ("fizikalna") definicija. Takoer, koristi se
Brzina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina
1 od 5 18.8.2014. 15:39
uobiajena praksa u fizici i tehnici da se vektorska veliina obiljeava strelicom iznad slova, npr. je oznaka
za brzinu kao vektorsku veliinu, dok se njezin iznos obiljeava istim slovom bez strelice: je iznos brzine
(ali se ponekad iznos vektora oznaava i vertikalnim crtama: je takoer iznos brzine).
1 Brzina gibanja toke: Definicija iznosa brzine
1.1 Definicija "preeni put u jedinici vremena"
2 Brzina gibanja toke: Definicija vektora brzine
3 Usklaenost definicija iznosa brzine i vektora brzine
3.1 Napomena o raunanju iznosa brzine i preenog puta
3.2 Napomena: Pomak umjesto promjene poloaja?
4 Slinosti izmeu brzine i kutne brzine
5 Izvori
5.1 Povezani pojmovi
Iznos brzine je derivacija puta po vremenu:
pri emu s oznaava funkciju s(t) koja je preeni put (duljina preene putanje) do trenutka t, raunajui od
nekog poetnog trenutka ili poloaja. Slovo v je poetno slovo latinske rijei za brzinu, velocitas. Ono
oznaava funkciju v(t), koja se moe mijenjati od trenutka do trenutka, ali ne moe biti negativna.
Ta se definicija izvodi iz znatno oiglednijeg pojma prosjenog (srednjeg) iznosa brzine. Npr, ako toka
prijee put od 12 metara u vremenskom intervalu od 4 sekunde, ona u prosjeku prelazi put od 3 m po jednoj
sekundi toga intervala. Prosjeni iznos brzine je 3 m/s, dobija se dijeljenjem preenog puta s pripadajuim
vremenskim intervalom, i pokazuje da je metar u sekundi (m/s) mjerna jedinica za brzinu u SI sustavu. (Uz
nju, esto se koriste i jedinice izvan toga sustava, npr. kilometri na sat (km/h), vorovi (brodski promet),
Machov broj itd.)
No, toka je mogla kojekako ubrzavati i usporavati svoje gibanje tijekom te 4 sekunde, pa bi se istim
postupkom dobile razliite prosjene brzine u kraim vremenskim podintervalima. Zato se "pravi" iznos
brzine (kae se: trenutni) dobija zamiljenim skraivanjem vremenskog intervala na "beskonano mali
interval" oko pojedinog trenutka. Postupak se naziva graninim prijelazom i definira pojam derivacije;
derivacija puta po vremenu je "granina vrijednost" omjera preenog puta i pripadnog vremenskog intervala
kada vremenski interval "tei" prema nuli.
Definicija "preeni put u jedinici vremena"
Najjednostavnija definicija za iznos brzine, koja je dobro polazite za razumijevanje pojma brzine, jest
uobiajena definicija iz osnovne kole: "Brzina je preeni put u jedinici vremena. Meutim, ona vrlo
nepotpuno opisuje brzinu: to je samo broj koji je jednak prosjenom iznosu brzine u toj jedinici vremena.
Jedino ako se iznos brzine u nekom vremenskom intervalu ne mijenja (jednoliko gibanje), on se doista rauna
tako da se put podijeli s vremenom u kojemu je prijeen, pa se dobije broj jednak "preenom putu u jedinici
Brzina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina
2 od 5 18.8.2014. 15:39
vremena (koji je toan iznos brzine u svakom trenutku toga intervala).
Dok iznos brzine opisuje samo kako brzo toka prelazi put, brzina kao vektorska veliina, koja ima i iznos i
smjer, opisuje kako se brzo mijenja poloaj toke koja se giba. Stoga se ona definira pomou vektora
poloaja.
Brzina je derivacija vektora poloaja po vremenu:
Vektor poloaja (ili radij-vektor) toke koja se giba je, dakako, funkcija vremena. Ako u trenutku toka
ima poloaj , ona e se nakon vremenskog intervala pomaknuti u poloaj . Promjena poloaja
(ili pomak) toke tijekom toga vremenskog intervala je vektor , koji se dobija oduzimanjem
prvoga vektora poloaja od drugoga (lijeva strana donje skice).
Dijeljenjem vektora promjene poloaja s pripadnim vremenskim intervalom dobije se prosjeni vektor
brzine u tome intervalu. Da bi se dobio trenutni vektor brzine (krae: brzina), treba koristiti derivaciju (kao i
kod definicije iznosa brzine).
Vektor brzine moemo prikazati pomou skalarnih komponenata, npr. u Kartezijevom koordinatnom sustavu:
. Tada moemo vektorsku jednadbu za definiciju brzine rastaviti na tri skalarne jednadbe
budui da su komponente vektora poloaja upravo Kartezijeve koordinate toke, tj. . Brzina
promjene x-koordinate toke jednaka je skalarnoj komponenti brzine toke u smjeru osi x, itd. Skalarna
komponenta brzine moe, naravno, biti pozitivna ili negativna. Npr. v
x
(t) je negativna kada se koordinata x(t)
umanjuje tijekom vremena (a pripadna vektorska komponenta brzine je u suprotnom smjeru od koordinatne
osi). Preeni put s(t), meutim, ne moe se tijekom vremena umanjivati (nego raste i prilikom gibanja u
suprotnom smjeru), pa njegova derivacija (to je definicija iznosa brzine) ne moe biti negativna.
Polazei od gornjih dviju definicija, iznos brzine moe se raunati na dva naina:
- prema prvoj (izravnoj) definiciji, kao derivacija puta po vremenu (gdje je koritena oznaka ), te
- prema drugoj definiciji (koja definira vektor brzine), tako da se iz vektora izrauna njegov iznos (radi
razlikovanja, tako izraunati iznos brzine biti e ovdje oznaen sa ).
Nije posve oigledno da e se doista dobiti isti iznos brzine u oba sluaja, i to zato to e preeni put po
krivulji (dio putanje ) openito biti vei od iznosa vektora pomaka (promjene poloaja) . Zbog toga e,
oito, prosjeni iznos brzine ( = put kroz vrijeme) biti openito vei od iznosa prosjene brzine ( =
Brzina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina
3 od 5 18.8.2014. 15:39
Iznos pomaka i pripadajui komadi puta postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval
iznos
pomaka
kroz
vrijeme), tj.
mora se
paziti na
redoslijed
rijei
"prosjeni" i
"iznos". Npr.
ako toka
obie
krunicu
duljine 1 m
u vremenu
od 1 s, u
tome e vremenskom intervalu biti =1 m/s (jer je prela put od 1 m), ali (jer se vratila na isto
mjesto, ukupno nema promjene poloaja).
No, ako se promatraju sve manji pomaci (vremenski interval izmeu promatranih poloaja "tei" prema
nuli; na gornjoj skici je ilustriran poetak graninog procesa), tada iznosi preenog puta i promjene poloaja
postaju sve vie jednaki. Jednakost graninih vrijednosti moemo zapisati pomou diferencijala: .
Stoga se moe formalno pisati:
Dakle, trenutni iznos brzine doista je jednak iznosu trenutne brzine.
Napomena o raunanju iznosa brzine i preenog puta
U mnogim sluajevima, osobito kod kompliciranijih gibanja, u praktinom se raunu iznos brzine odreuje iz
vektora brzine, npr. pomou Kartezijevih komponenata
Tek nakon toga moe se izraunati preeni put u nekom vremenskom intervalu od t
1
do t
2
pomou integrala
tj. ne rauna se iznos brzine iz preenog puta, nego obrnuto.
Napomena: Pomak umjesto promjene poloaja?
U mnogim, osobito amerikim udbenicima, definicija brzine polazi od vektora pomaka, a vektor poloaja se
esto i ne spominje. Usto se ponekad vektor pomaka obiljeava simbolom , pa treba paziti kako se
obiljeava preeni put jer on nije jednak (te bi upotreba oznake s(t) za put mogla dovesti do zabune).
No, da bi se u takvom pristupu matematiki korektno mogla uvesti derivacija vektorske funkcije pomaka
po vremenu (kao definicija brzine), moraju se svi pomaci mjeriti od iste fiksne poetne toke. Tada se
funkcija trivijalno razlikuje od , tj. samo za vektor poloaja te poetne fiksne toke, a ako se u tu
toku postavi ishodite sustava, i ta razlika nestaje.
Brzina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina
4 od 5 18.8.2014. 15:39
Stoga se u poznatim klasinim udbenicima
[2]
,
[3]
brzina sustavno definira pomou vektora poloaja , a
pojam vektora pomaka koristi se samo u uvodnim razmatranjima, ili tek usputno kao krai naziv za promjenu
vektora poloaja, kao i u ovome lanku.
Kutna brzina opisuje rotaciju (vrtnju ili zakretanje) na slian nain kao to brzina toke opisuje premijetanje
kroz prostor. Dok iznos "obine" brzine (u kontekstu rotacije naziva se jo i linearnom ili translacijskom
brzinom) opisuje kako se brzo mijenja preeni put, iznos kutne brzine opisuje kako se brzo mijenja kut
zakreta.
Kod jednolikog gibanja iznos brzine brojano je jednak putu preenom u jedinici vremena, a kod jednolike
rotacije iznos kutne brzine kutu preenom u jedinici vremena.
Dok je vektor brzine paralelan s tangentom na putanju (i u smjeru gibanja), vektor kutne brzine paralelan je s
osi rotacije (i u smjjeru koji se odreuje po pravilu desne ruke ili desnog vijka). Kao i kod linearne brzine, i
kod kutne brzine se u obinom govoru esto ne precizira radi li se samo o iznosu ili o vektoru koji ukljuuje i
smjer, ali je to uglavnom jasno iz konteksta.
I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika (http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-
Kinematika-i-dinamika) Tehniko veleuilite u Zagrebu (2010)
1.
Young H. D., Freedman R. A., Sears and Zemansky University Physics, Addison-Wesley, San Francisco
(2004)
2.
Berkeley Physics Course: Mechanics. Vol. 1 by Charles Kittel, Walter Knight, Malvin A. Ruderman, Authors,
J. A. Lewis, Reviewer, first published by McGraw-Hill College in 1965
3.
Povezani pojmovi
Gibanje
Putanja
Kutna brzina
Ubrzanje
Trzaj
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brzina&oldid=3914733"
Kategorije: Fizikalne veliine Klasina mehanika
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 01:09, 9. oujka 2013.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Brzina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina
5 od 5 18.8.2014. 15:39