Pogled na branu Hidroelektrane Tri klanca u rujnu

2009.
Prikaz smjetaja Hidroelektrane Tri klanca i najvei
gradovi na rijeci Jangce
Model Hidroelektrane Tri klanca, gdje se vidi tijelo
brane (lijevo), preljev brane (u sredini) i dizalo za
brodove (desno)
Model Hidroelektrane Tri klanca, gdje se vidi dizalo
za brodove (lijevo) i brodska prevodnica (desno)
Izvor: Wikipedija
Hidroelektrana Tri klanca (Kina) je hidroelektrana, s branom
na rijeci Jangce, koja je trea najdua rijeka na svijetu. To je
hidroelektrana s najveom instaliranom snagom na svijetu od
22 500 MW MW (2012.). Zadnja vodna turbina najvee
kineske hidroelektrane Tri klanca je spojena na mreu 2012.,
ime je ova hidroelektrana konano dovrena. S gradnjom se
krenulo jo 1994., a kotala je oko 50 milijardi amerikih
dolara. Sama brana je zavrena 2006. Osim dizala za brodove,
svi dijelovi hidroelektrane su zavreni 30. listopada 2008., kada
je 26 vodnih turbina poelo s upotrebom za proizvodnju
elektrine energije. Hidroelektrana ima ak 32 vodne turbine, a
svaka ima snagu od 700 MW, te samo ova hidroelektrana
proizvodi 11% potreba Kine za elektrinom energijom. Uz jo
dva elektrina generatora, svaki s 50 MW, konana instalirana
snaga je 22 500 MW.
[1]

[2]

[3]
Osim velikog hidroenergetskog potencijala, hidroelektrana Tri
klanca smanjuje pojavu estih poplava i poveava mogunost
prijevoza robe. Znaajan je i ekoloki doprinos zbog smanjenja
staklenikih plinova, ako znamo da Kina gotovo svu energiju
dobiva izgaranjem fosilnih goriva, posebice ugljena. Prednost
projekta je i navodnjavanje okolnih nizvodnih poljoprivrednih
povrina, kao i planovi za vodoopskrbu sjevernih i sunijih
dijelova Kine. Iako mnogi u Kini smatraju hidroelektranu Tri
klanca neophodnim za razvoj kineskog gospodarstva i razvoja
Kine u vodeu svjetsku silu, mnogi strunjaci smatraju da bi
negativni uinci projekta mogli nadmaiti njegove pozitivne
uinke, pogotovo zbog raseljenja 1,3 milijuna ljudi, ekolokih
promjena, sve veeg klizanja tla, potapanja mnogih arheolokih
i povijesnih mjesta.
[4]
1 Povijest
2 Veliina brane
2.1 Trokovi
3 Proizvodnja elektrine energije i raspodjela
3.1 Elektrini generator
3.2 Godinja izlazna snaga Hidroelektrane Tri
klanca
4 Utjecaj na okoli
4.1 Emisija
4.2 Erozija i sedimentacija
5 Poljoprivreda, industrija, poplave
6 Ostali efekti
6.1 Kulturni efekt
6.2 Cijena kotanja
7 Izvori
Hidroelektrana Tri klanca - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca
1 od 5 18.8.2014. 21:23
Francisove turbina u Hidroelektrani Tri klanca
Satelitska snimka pokazuje poplavljeno podruje s
umjetnim jezerom Hidroelektrane Tri klanca.
Usporedba: 17. travanj 1987. (dolje) i 7. studeni
2006. (gore)
Zbog estih poplava i velikog hidroenergetskog potencijala,
ideja o regulaciji rijeke Jangce dugo je prisutna. Nakon prvih
javnih najava 1914. prvog predsjednika Kine Sun Jat-sena,
provedena su istraivanja o najpogodnijoj lokaciji. Za projekt
Tri klanca organizirana je nacionalna mrea strunjaka za
izradu i pregled pojedinih rjeenja i dijelova projekta, a
ukljueni su i brojni strunjaci iz preko deset zemalja svijeta.
Za lokaciju je odabran predio zvan Tri klanca, gdje je rijeka
Jangce najua i gdje joj je hidropotencijal izrazit. Tu su na
prostoru dugom 200 km, izmeu gradova Wanxian i Yichang,
idui nizvodno smjetena tri klanca: Qutang, dug 8 km
(najkrai i najui), Wu, dug 40 km i Xiling, duljine 80 km
(najopasniji zbog pliina i brzine vode).
[5]

[6]
1939. za vrijeme Drugog kinesko-japanskog rata, predio Tri
klanca je bio okupiran od japanske vojske. Nakon dolaska
komunista na vlast, Mao Ce-tung je podravao projekt, ali se
ipak odluio zapoeti drugi projekt, hidroelektranu Gezhouba.
1954. dogodila se velika poplava, u kojoj je poginulo oko 33
000 ljudi, tako da se nakon te nesree ozbiljno poelo
razmiljati o gradnji velike brane kod Tri klanca.
1992. kineske vlasti su konano odluile poeti s gradnjom,
koja je zapoela krajem 1994. Brana je zavrena 2006., a svi
drugi dijelovi hidroelektrane su zavreni 30. listopada 2008.,
osim dizala za brodove. Hidroelektrana trenutno radi sa
snagom od 22 500 MW, jer je 2012. i zadnja vodna turbina
putena u rad.
[7]
Brana je napravljena od betona i duga je 2335 m, a vrh brane
ili kruna se nalazi na nadmorskoj visini od 185 m. Za radove je
ugraeno 27 200 000 m
3
betona, 463 000 tona elika (dovoljno
za 63 Eiffelova tornja) i iskopano je oko 102 600 000 m
3
zemlje i stijena. Betonska brana je visoka 181 m iznad osnove
stijena.
Kada je razina vode na visini od 175 m iznad razine mora (tada je razlika povrine vode uzvodno i nizvodno 110
m), umjetno jezero je dugo oko 600 km i iroko 1,12 km. Sadri tada 39,3 km
3
vode, a povrina je oko 1045 km
2
.
Umjetno jezero prekriva oko 632 km
2
zemlje, za usporedbu s hidroelektranom Itaipu, ije umjetno jezero pokriva
1350 km
2
.
[8]
Trokovi
Kineske vlasti procjenjuju da e cijeli projekt kotati oko 22,5 milijarde amerikih dolara, a da e se trokovi
isplatiti nakon 10 godina punog rada.
[9]
Elektrini generator
Hidroelektrana Tri klanca - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca
2 od 5 18.8.2014. 21:23
norama Hidroelektrane Tri klanca
Glavni elektrini generator imaju 6 000 tona svaki i konstruirani su s izlaznom snagom od 700 MW. Tlana visina
ili maksimalni raspoloivi vodeni pad je 80,6 m. Protok vode iznosi od 600 do 950 m
3
/s, ovisno o raspoloivom
vodenom padu. to je vei raspoloivi vodeni pad, to manji protok treba da se postigne snaga elektrinog
generatora.
Hidroelektrana Tri klanca koristi Francisove turbine, s promjerom 9,7/10,4 m (dva proizvoaa) i okreu se
brzinom od 75 okretaja u minuti. Projektna snaga je 778 MVA, s maksimumom od 840 MVA i faktorom snage 0,9.
Dobivena elektrina struja ima napon od 20 kV. Vanjski promjer statora elektrinog generatora je 21,4/20,9 m, a
unutranji promjer 18,5/18,8 m. Stator je visok 3,1/3 m. Optereenje temelja je 5050/5500 tona. Prosjean stupanj
iskoritenja je 94 %, a dostie do 96,5 %.
Godinja izlazna snaga Hidroelektrane Tri klanca
Do 16. rujna 2009. elektrana je proizvela 348,4 TWh elektrine struje. Instalirana snaga je za 4 300 MW vea od
Hidroelektrane Itaipu. Od studenog do maja izlazna snaga je smanjena zbog smanjenog protoka vode i sunog
perioda.
[10]
Godinja proizvodnja elektrine struje
Godina
Broj
instaliranih vodnih turbina
TWh
2003. 6 8 607
2004. 11 39 155
2005. 14 49 090
2006. 14 49 250
2007. 21 61 600
2008. 26 80 812
[11]
2009. 26 79 470
[12]
2010. 26 84 370
[13]
2011. 29 78 290
[14]
2012. 32 25 907
[15]
Ukupno 29(32) 556 551
Emisija
Hidroelektrana Tri klanca - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca
3 od 5 18.8.2014. 21:23
Otprilike da bi dobili 1 kWh elektrine energije, potrebno je 366 grama ugljena. Zbog toga hidroelektrana Tri
klanca smanjuje potronju ugljena za 31 milijun tona godinje, te smanjuje staklenike plinove: 1 milijun tona
sumporovog dioksida, 370 000 tona duikovih oksida, 10 000 tona ugljikovog monoksida, a i znaajnu koliinu
ive. Smanjuje se i energija za rudarenje, pranje i prijevoz rude do elektrane.
Umjetno jezero je povealo prijevoz teglenicama za 6 puta, smanjujui tako emisiju ugljikovog dioksida za 630 000
tona. Od 2004. do 2007. ukupno je prolo kroz brodsku prevodnicu 198 milijuna tona robe.
[16]
Erozija i sedimentacija
Primjeene su dvije posebne opasnosti za branu. Zadravanje vode ispred brane poveati e njezinu temperaturu i
izmijeniti mineralni sastav, to e utjecati i ve utjee na biljni i ivotinjski svijet (nestanak ili ozbiljno ugroavanje
nekoliko rijetkih rijenih vrsta). Zadravanjem i usporavanjem rijeke smanjuje se njezina funkcija odvodnjavanja
otpadnih voda velikih gradova. Rijeka Jangce jedna je od muljem najbogatijih rijeka svijeta.
Neki strunjaci izraavaju strah da bi poveana teina uzrokovana nakupljanjem vode i sedimenata mogla
reaktivirati rasjednu zonu na kojoj se nalazi akomulaciono jezero, to bi opet uzrokovalo potres koji bi mogao
otetiti ili sruiti branu. Ve se biljei pojaana seizmika aktivnost u tom podruju.
Smanjenje mulja nizvodno dovodi do dva problema:
Izgradnjom brane mulj se zadrava i taloi u jezeru, ime se smanjuje njegov povoljan utjecaj na
poljoprivredu nizvodno od brane to e za posljedicu imati poveanu upotrebu kemijskih sredstava i daljnju
degradaciju tala.
Naglaava se i ugroenost angaja koji lei u delti Jangce, koja se izgrauje bogatim nanosima mulja. Takav
scenarij neodoljivo podsjea na rijeku Nil i Asuansku branu.
[17]
Uz energetsku dobit vana je i zatita od poplava te plovidba. Upravo zatitu od razornih poplava kineska vlada
naglaava kao primarni cilj izgradnje megaprojekta. Uz smanjenje prometnih trokova do 40%, od angaja uzvodno
do Chongqinga umjesto brodova do najvie 3 500 tona, moi e ploviti oni do 10 000 tona.
Za monsunskih kia rijeka Jangce i pritoci se razlijevaju i esti su razorni poplavni valovi (samo u 20. stoljeu zbog
njenih poplava poginulo je oko 300 000 ljudi). Dolina rijeke je glavno poljoprivredno (itnica Kine) i vano
industrijsko podruje Kine. U njoj se ostvaruje vie od polovice kineske poljoprivredne proizvodnje (penica,
jeam, kukuruz, konoplja i dr.) i ak 75 % kineske proizvodnje rie. Porijeje Jangce najnaseljenije je podruje
Kine u kojem ivi oko 1/3 ukupnog stanovnitva.
Kulturni efekt
Srednji dio toka rijeke Jangce jedna je od kolijevki kineske civilizacije. Zbog izgradnje brane pod vodom se nalaze
spomenici iz dvije posljednje kineske dinastije Ming i Qing, na ak 1208 povijesnih lokaliteta, te poznate peinske
skulpture iz dinastije Tang (7.-10. stoljee). Dio povijesnih spomenika je preseljen, no mnogi e tragovi ivota stari
i 6000 godina ostati potopljeni pod vodom.
[18]
Cijena kotanja
Protivnici cijelog projekta naglaavaju i njegovu skupou. Slubene brojke se kreu oko 22,5 milijarde amerikih
dolara, dok neslubene brojke zbog inflacije rastu i do vrtoglavih 100 milijardi amerikih dolara. Za taj novac,
naglaavaju moglo se izgraditi nekoliko manjih hidroelektrana, koje bi uzimajui u obzir negativne uinke imale
veu isplativost.
Hidroelektrana Tri klanca - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca
4 od 5 18.8.2014. 21:23
[1] (http://kn.theiet.org
/magazine/issues/0904/taming-
the-yangtze-0904.cfm#) "Taming
the Yangtze" Acker Fabian,
2009., IET magazine
1.
[2] (http://news.xinhuanet.com
/english/2008-10
/07/content_10162045.htm)
"Three Gorges reservoir raises
water to target level", publisher=
Xinhua, 2008.
2.
"Final Turbine at China's Three
Gorges Dam Begins Testing" [3]
(http://inventorspot.com/articles
/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing),
publisher=Inventor Spot, 2011.
3.
"Projekt Tri klanca - najvea
hidroelektrana na svijetu" [4]
(http://www.casopis-
gradjevinar.hr/dokumenti/200204
/5.pdf), Graevinar.hr, Inozemno
gradilite, 2011.
4.
Lin Yang: "China's Three
Gorges Dam Under Fire", [5]
(http://www.time.com/time/world
/article/0,8599,1671000,00.html)
Time, 2007.
5.
[6] (http://news.sina.com.cn
/c/2006-10-23
/113410303856s.shtml) "
111
__
",
publisher=News.sina.com.cn,
2009.
6.
[7] (http://www.obnovljivi.com 7.
/svijet/1445-najveca-kineska-
hidroelektrana-three-gorges-
konacno-u-punom-pogonu)
"Najvea Kineska hidroelektrana
Three Gorges konano u punom
pogonu", www.obnovljivi.com,
2012.
publisher=Xinhua Net [8]
(http://news.xinhuanet.com/ziliao
/2003-05
/30/content_896773.htm) "

(Three Gorges reservoir:

World submergence area biggest
reservoir)", 2003.
8.
[9]
(http://www.waterpowermagazine.com
/story.asp?storyCode=2041318)
"International Water Power and
Dam Construction",
publisher=Waterpowermagazine.com,
2007.
9.
[10] (http://www.gov.cn
/jrzg/2006-10
/18/content_416256.htm) "Three
Gorges Dam",
publisher=Government of China,
2011.
10.
[11]
(http://www.cepn.sp.com.cn
/bwtj/200901
/t20090109_268374.htm) "

",
publisher=Cepn.sp.com.cn,
2009.
11.
[12] 12.
(http://www.chinaequip.gov.cn
/2010-01/08/c_13130850.htm) "
",
publisher=Chinaequip.gov.cn,
2010.
[13] (http://www.ctgpc.com.cn
/xwzx/news.php?mnewsid=45908)
"
1006.1"
13.
[14] (http://english.cri.cn
/6909/2012/01/07
/1461s675113.htm) "Three
Gorges Project Generates 78.29
Bln Kwh of Electricity in 2011"
14.
[15] (http://210.77.176.122
/jyxx/gjdwzdjyxx/index.php) "
"
15.
[16] (http://www.ndrc.gov.cn
/zjgx/t20070307_120213.htm)
"Three Gorges Dam",
publisher=NDRC, 2007.
16.
"Projekt Tri klanca - novo
svjetsko udo ili novi ljudski
promaaj?" [17]
(http://www.geografija.hr/clanci
/1279/projekt-tri-klanca-
novo-svjetsko-cudo-ili-
novi-ljudski-promasaj),
Geografija.hr, Ivan anjevac,
2011.
17.
[18]
(http://www.worldchanging.com
/archives/007682.html) "Flotsam,
Jetsam and the Three Gorges
Dam" Regine Debatty,
publisher=World Changing,
2007.
18.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidroelektrana_Tri_klanca&oldid=4285170"
Kategorije: Hidroelektrane Graevine u Kini
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 10:25, 25. oujka 2014.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se
mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Hidroelektrana Tri klanca - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca
5 od 5 18.8.2014. 21:23