SADRAJ

Uvod....................................................................................................................
2. Utjecaj Religije na prehranu............................................................................
2.1. Budizam.............................................................................................................................................
2.2. Ilam....................................................................................................................................................
2.!. "r#$antvo.........................................................................................................................................
2.%. Rimo&atoli'&a...................................................................................................................................
2.(. )ravolavci......................................................................................................................................
2.*. )rotetanti........................................................................................................................................
+A",JU-A"......................................................................................................
1
Uvod
.aravno da e razli'itoti prehram/ene pra&e ne mogu veti amo na termine o&oli#a0
hranjivoti ili otrovnoti. 1ogu e pripiati tradiciji0 religiji0 dru#tvu ili o/itelji. Duhovnot i
hrana oduvije& u /li&o povezani. 2rana je i 3rtva /ogovima0 i &rv i tijelo. 4otovo ve
va3nije vjet&e religije imaju ne&e za/rane povezane hranom ili potup&om pripreme hrane.
A vjernici &ao vjernici 5 ne&i e pridr3avaju pravila0 ne&i ih va&odnevno &r#e0 a ne&i a
jajem u o'ima ponizno u3ivaju u vim vrtama ograni'enja &oja u tavljena pred njih.
)rehram/eni za&oni i pravila &oje propiuju ilam0 /udizam i &r#$antvo dolaze iz jo# tarijih
vremena0 a odr3ala u e i do dana. Bitan u dio identiteta i tup razli'itoti.

1
2. Utjecaj Religije na prehranu
Uloga hrane u religiji temelji e na6 &omuni&aciji Bogom0 demontraciji vjerovanja &roz
prihva$anje pravila vezanih uz prehranu i u'vr#$ivanje vjere &roz pot. U va&oj od pet
najra#irenijih religija vijeta0 mo3emo promatrati taj utjecaj. Religije upravljaju na'inom
prehrane 'ovje&a0naravno a&o e on pridr3ava voje religije. 7a&o naprimjer imali mo grupu
&r#$ana iz 4r'&e &oji u /ili promatrani prije i na&on /o3i$a u trajanju od %8 dana. 7ije&om
ovog perioda za/ranjeni u im /ili mlije'ni i meni proizvodi0 va3ni prehram/eni izvori
3eljeza. 9da/rana je &upina ipitani&a &oji e pridr3avaju ova&vih retri&cija u prehrani
uvjetovanih religijom &roz poljednjih 28 godina. .e&oli&o tudija &oje u tije&om
poljednjih ne&oli&o godina provedene u Sjedinjenim Dr3avama po&azalo je da u &r#$ani
znatno de/lji od ljed/eni&a drugih vjere te je proiza#la re'enica :to /i Iu jeo; +a&lju'a& je
da igurno ne /i jeo ham/urgere0 pom<rit i <rape0 ve$ /i poegnuo za 'itom0 organ&om
hranom &a&vu je i am jeo prije 2888 godina. Upletanje religije u prehranu 'ovje&a0je rezultat
pove$anog /roja vegetarijanaca &ao #to u Buditi0&oji radi voje religije =principa ahmie5
nenailja>0/ar ve$i /roj la&toovo vegetarijanci. Do& Ilam&a tradicija zatupa mi#ljenje &a&o
e u 1e&i0 1uhamedovom rodnom gradu0 ne mije u/iti ni jedno tvorenje i &a&o me?u vim
3ivim /i$ima tre/a vladati avr#eni &lad. U ilamu rije' 2alal ozna'ava ono #to je
1ulimanima dozvoljeno &onzumirati. 1ulimani jedu &a&o /i /ili zdravi. Sva&a hrana &oja
potencijalno ili uitinu #teti umu0 tijelu ili duhu do/iva ozna&u 2aram. +a/ranjena je
&onzumacija al&ohola i ne odo/rava e raipanje hranom.
2
2.1. Budizam
Buditi'&i prehram/eni o/i'aji razli&uju e od e&te do e&te i od podru'aja do podru'ja. S
o/zirom da ve$ina /udita ta&o?er lijedi princip ahmie =nenailja>0 veli&i /roj njih u la&to5
ovo vegetarijanci. .e&i jedu ri/u0a ne&i amo aptiniraju od govedine. .e&i vjeruju da mogu
lo/odno jeti meo a&o ami niu udjelovali u &lanju 3ivotinje. Buditi'&e vet&ovine ovie
o pojedinoj regiji. 7ri u onovne0 zajedni'&e vim regijama i e&tama6 Budino ro?enje0
provjetljenje i mrt. Buditi'&i ve$enici u potpunoti pote u danima punog i mladog
1jeeca te iz/jegavaju &rutu hranu u polijepodnevnim atima. Redovnici ni&ada ne &upuju i
ne &uhaju hranu0 matraju da tre/aju #to vi#e vremena povetiti molitvi i meditaciji te da /i im
priprema hrane oduzimala previ#e vremena. U edam ati po'inje zajedni'&i doru'a&. )rije
doru'&a vi u molitvi pominju &a&o ne jedu iz zadovoljtva0 ve$ hranu matraju lije&om &oji
$e tijelu dati nagu0te jedna zanimljivot 3ene jedu u &uhinjama. Buditi po#tuju 3ene &ao
maj&e. U 7ajlandu ima malo 3ena redovnica jer je njima te#&o 3ivjeti u hramu. .iu
ravnopravne0 te#&o im je do/iti hranu od ljudi. 9ne jednotavno niu dio tradicije. U
popodnevnim atima &ad je vrijeme za ru'a& 3ene i oo/lje u /ijelom donoe hranu na
pladnjevima. )rvo e moli a onda na&on molitve jede e u ti#ini. 2rana za ru'a& je puno
za'injena te ljuta. Buditi'&i prehram/eni o/i'aji razli&uju e od e&te do e&te i od podru'aja
dopodru'ja.
S o/zirom da ve$ina /udita ta&o?er lijedi princip ahmie0 veli&i /roj njih u la&to5ovo
vegetarijanci. .e&i jedu ri/u0 a ne&i amo aptiniraju od govedine. .e&i vjeruju da mogu
lo/odno jeti meo a&o ami niu udjelovali u &lanju 3ivotinje.
Buditi'&e vet&ovine ovie o pojedinoj regiji. 7ri u onovne0 zajedni'&e vim regijama i
e&tama6 Budini ro?enje0 provjetljenje I mrt.
Buditi'&i ve$enici u potpunoti pote u danima punog i mladog 1jeeca te iz/jegavaju
&rutu hranu u polijepodnevnim atima.
!
2.2. Islam
Ilam&a tradicija zatupa mi#ljenje &a&o e u 1e&i0 1uhamedovom rodnom gradu0 ne
mije u/iti ni jedno tvorenje i &a&o me?u vim 3ivim /i$ima tre/a vladati avr#eni &lad.
Utvari0 muliman&i hodo'anici prilaze 1e&i noe$i pla#t =ihram>0 i od trenut&a &ad e
ogrnu tim &omadom t&anine0 nije im dopu#teno u/iti nijedno tvorenje@ 'a& ni ta&ve i$u#ne
3ivotinje &ao #to u &omarci0 &a&avci0 u#i0 i l. A&o ne&i hodo'ani& vidi na tlu &a&vog
&u&ca0 ru&om $e zautaviti voju u/ra$u i upozoriti ih da ne tanu na njega. Da&le0 ia&o e na
ilam generalno ne gleda &ao na religiju &oja izravno zagovara vegetarijantvo i do/rotivot
prema 3ivotinjama0 ilam&a tradicija ima mnogo toga za re$i o 'ovje&ovom odnou prema
3ivotinjama.7re/a napomenuti &a&o je ilam relativno mlada religija. )remda njegova vlatita
tradicija matra da ilam&i principi e3u unatrag ve do Adama0 religiju je zapravo u edmom
tolje$u onovao polani& 1uhamed. )ored toga #to ilam matra &a&o je lavno poginuti na
/ojnom polju u ime religije0 ta&o?er po#tuje i rije'i polani&a 1uhameda o amiloti i
nenailju A poe/ice prema 3ivotinjama.1uhamedovi 3ivotopii u&lju'uju i mnoge
pripovijeti &oje jano oli&avaju njegovu lju/av prema 3ivotinjama. I do& /i dana /ilo ja&o
te#&o prona$i mulimane &oji matraju &a&o njihova religija podr3ava vegetarijantvo
=premda ne&e e&te to 'ine>0 1uhamedova u u'enja glede toga jana. .a primjer0
1argoliouth0 jedan od glavnih 1uhamedovih /iogra<a0 pi#e6 B.jegovo e 'ovje&olju/lje
protezalo i na ni3a tvorenja. Bio je za/ranio trijelcima da e vje3/aju ga?aju$i ptice i
pre&oravao je ve &oji u e lo#e odnoili prema vojim &amilama. "ad je jedan od njegovih
ljed/eni&a zapalio mravinja&C natavlja 1argoliouth0 Bnatjerao ga je da ugai vatruD "od
njega nije /ilo mjeta ni za &a&vu o&rutnot. 9tali /iogra<i0 &ao #to je dr. 1. 2a<iz SEed0
iti'u &a&o je 1uhamed onima &oji jedu meo dao uputu da prije molitve iperu uta. )remda
e zna da je &od mulimana o/i'aj prije molitve oprati uta0 mnogi /iogra<i &a3u da e to
nagla#ava amo u lu'aju mea a ne ne&e druge hrane. 7o &od mulimana vegetarijanaca ne /i
izazvalo 'u?enje.
%
2.3. Kranstvo
"r#$antvom dominiraju tri cr&ve6 rimo&atoli'&a0 pravolavna i protetant&a.
Daju$i hrani redi#nji i najva3niji polo3aj za va 3iva /i$a0 nije 'udno #to li&e povezane
onim #to jedemo potaju vrlo va3ne u &r#$an&oj tradiciji. .ajna3nije od ovih li&a u0
naravno0 &ruh i vino0 &oji predtavljaju tijelo i &rv "ritovu0 njegovu 3rtvu na &ri3u.
Sim/oli'no zna'enje u &r#$an&oj religiji imaju i jaja0 janje0 med0 mlije&o0 maline...0 zapravo0
ot&ada &r#$ani vjeruju da u ve do/re tvari darovi dani od Boga0 va&i o/ro& ima du/o&o
religij&o zna'enje. "r#$antvom dominiraju tri cr&ve6 rimo&atoli'&a0 pravolavna i
protetant&a.Rimo&atolici godi#nje imaju ne&oli&o ve$ih vet&ovina =Bo3i$0 U&r0
Bogojavljanje0 Feli&i peta& =peta& prije U&ra>0 Uza#a#$e =Spaovo0 %8 dana polije U&ra> i
Duhovi =(8 dana polije U&ra> uz &oje e ve3e odre?ena hrana i na'in prehrane.
)ot iGili ne &onzumiranje mea =negdje i jaja0 mlije&a i mlije'nih proizvoda> pra&ticira
etije&om &orizme0 %8 dnevnog razdo/lja &oje prethodi U&ru0 zadnji peta& u Adventu
=Do#a#$u>0 -itu rijedu i Feli&i peta&. 2rana i pi$e =oim vode> tre/ali /i e iz/jegavati at
vremena prije mie.
)ravolavci 2rana i pi$e iz/jegavaju e prije mie. 1eo i vi 3ivotinj&i proizvodi =mlije&o0
jaja0 malac i ir> za/ranjeni u za vrijeme pota@ ri/a e iz/jegava0 no #&olj&e u dozvoljene.
.e&i izrazito odani pravolavci iz/jegavaju i malinovo ulje tije&om pota.
)rotetanti .ajva3nije vet&ovine u protentant&oj vjeri u Bo3i$ i U&r. )ot e rijet&o
pra&ticira. .e&e poe/ne prehram/ene navi&e uvrije3ene u &od dviju protentant&ih truja6
mormona0i5adventita. 1ormoni iz/jegavaju pretjeranu &onzumaciju al&oholnih pi$a &ao i
pijenje napita&a =&ave i 'aja >
1nogi mormoni iz/jegavaju 'a& I ve napit&e &oji adr3e &o<ein.
Fjernici e poti'u na &onzumaciju 3itarica i na ograni'avanje unoa mea. .e&i pote jednom
mjee'no0 a novac za hranu doniraju iroma#nima.
Adventiti iz/jegavaju prejedanje@ veli&i /roj njih u la&to5vegetarijanci =a a&o e meo
&onzumira0 vinjetina e va&a&o iz/jegava>. -aj0 &ava i al&oholna pi$a u za/ranjeni. +a'ini i
za'in&o /ilje e iz/jegavaju.
(
2.4. Rimokatolika
"atoli'antvo ili &atolicizam =latin&i catholicimu0 od gr'&og veop$i0 univerzalni>0
&r#$an&i ograna& 'iji je nau& de<iniran na dvadeet i jednom e&umen&om &oncilu@
vjeroipovijedni utav "atoli'&e cr&ve. Uz pravolavlje0 protetantizam0 mono<izitizam i
netorijanizam glavna &r#$an&a &on<eija ili vjeroipovijet. U nazivu je nazna'ena
univerzalnot &r#$an&e evan?eo&e poru&e0 namijenjene va&om 'ovje&u0 narodu0 jezi&u0
&ulturi0 civilizaciji i dru#tvu0 #to je jedno od 'etiriju o/ilje3ja va&e &r#$an&e cr&ve
=&atolicitet>. )one&ad e termin &ato'antvo de<inira #ire0 da o/uhva$a ve cr&ve &oje imaju
odre?eni nau& ili e de&lariraju &atoli'&ima0 ia&o niu u zajedni#tvu papom.
)rema &atoli'&om u'enju narav i nadnarav0 ljud&a lo/odna volja i /o3an&a milot
nadopunjuju e i pretpotavljaju. +ato u u &atoli'&oj moralci /ogolovne &rjepoti =vjera0
nada0 lju/av> i naravne ili to3erne &rjepoti =raz/oritot0 pravednot0 umjerenot i ja&ot>
&omplementarne. Izvori u &atoli'&og morala Stari zavjet =De&alog0 oo/na odgovornot>0
.ovi zavjet =lju/av prema Bogu i /li3njemu> te naravna eti&a. Sutavno ga prou'ava moral&a0
a potanje regulira u zajednici &anon&o pravo. )re&r#aj morala je grijeh0 &oji mo3e /iti la&i i
te#&i0 a te#&i e grijeh regulira a&ramentom po&ore =ipovijed>. Uz individualni moral u
novije e vrijeme u &atolicizmu nagla#ava i dru#tveni moral.
Rimo&atolici godi#nje imaju ne&oli&o ve$ih vet&ovina =Bo3i$0 U&r0 Bogojavljanje0
Feli&i peta& =peta& prije U&ra>0 Uza#a#$e =Spaovo0 %8 dana polije U&ra> i Duhovi =(8
dana polije U&ra> uz &oje e ve3e odre?ena hrana I na'in prehrane.

)ot iGili ne &onzumiranje mea =negdje i jaja0 mlije&a i mlije'nih proizvoda> pra&ticira
e tije&om &orizme0 %8 dnevnog razdo/lja &oje prethodi U&ru0 zadnji peta& u Adventu
=Do#a#$u>0 -itu rijedu i Feli&i peta&. 2rana i pi$e =oim vode> tre/ali /i e iz/jegavati at
vremena prije mie.
*
2.5. Pravoslavci
)ravolavni pot vodi podrijetlo od 4opoda Iua "rita. Iu "rit je i am potio
'etrdeet dana0 prije nego li je po'eo propovijedati voje u'enje0 potio je prije njega ta&o i
)roro& 1ojije i drugi )roroci. )otili u i Apotoli i vi pravolavni &r#$ani &roz vje&ove.
H)ot je ve Svete vodio u 3ivotu po BoguH0 &a3e Sv. Failije Feli&i. )rva zapovijet Bo3ja u
Raju /ila je zapovijet o potu0 tj.o uzdr3anju. 9d tu je i prvi 'ovje&ov grijeh /io grijeh protiv
pota. U grijehu udjeluje i du#a i tijelo0 ito ta&o u olo/o?enju du#e moraju ujdelovati
o/oje. Iilj pota je o'i#$enje tijela0 ja'anje volje0 uzdizanje du#a. )ote$i0 &r#$ani e je$aju
nepretano "ritovih tradanja za njihovo paenje. )ravi pot ima dvije trane0 tjelenu i
duhovnu. Satoji e u uzdr3avanju od mrne hrane i preo/ilnih jela0 ali prventveno u
uzdr3avanju od lo#ih mili 0 3elja i djela. )ot umno3ava lju/av i molitvu i premnot na vih
evandjel&ih vrlina. Du#a ima dva &rila &ojima leti ne/u6 pot i molitvu. 9n je lije& za
du#evne i telene /oleti i za#tita od va&og oton&og djelovanja o 'emu je am Spaitelj
jednom re&ao6 H9vaj rod =tj. otone> e progoni amo potom i molitvomH. .jime e du#a i
tijelo pripremaju potati hram Duha Svetoga. Itin&i duhovni 3ivot je nezamiliv /ez pota.
)otoje vi#ednevni potovi =U&rni0 )etrov&i0 4opojin&i 5 uo'i Feli&e 4opojine i
Bo3i$ni> i jednodnevni =va&e rijede i pet&a0 "rtovdan uo'i Bogojavljenja0 Uje&ovanje
glave v. Jovana )rete'e0 Fozdvizdenije 'anoga &rta 1%. eptem/ra>.
2rana i pi$e iz/jegavaju e prije mie. 1eo i vi 3ivotinj&i proizvodi =mlije&o0 jaja0
malac i ir> za/ranjeni u za vrijeme pota@ ri/a e iz/jegava0 no #&olj&e u dozvoljene. .e&i
izrazito odani pravolavci iz/jegavaju i malinovo ulje tije&om pota.
J
2.6. Protestanti
)rotetantizam je op$enit naziv za va &r#$an&a vjer&a u'enja &oja u e odijelila od
&atolicizma na&on re<ormacije u 1*. tolje$u. Izvorno je /ila o/ilje3ena vjerovanjem u
opravdanje po vjeri0 u ve$entvo vih vetih0 odnono vjerni&a i u autoritet Bi/lije. 4lavne
protetant&e cr&ve u tri &on<eije6 evangelici 5 luterani0 re<ormirani 5 &alviniti i angli&anci
Angli&an&a cr&va &oja je pajala &atoli'&e i protetant&e =&alviniti'&e> elemente. )ored
navedenih &on<eija0 naziv HprotetantizamH o/uhvatio je i razli'ite e&te &ao #ti u
ana/aptiti0independentiti0 &ve&eri =Dru#tvo prijatelja>0 metodita0 pente&otalci0 adventiti i
/rojne druge.
9/ilje3ja protetantizma u &oncentriranot na Bi/liju =Bo3ja rije'>0 odutajanje0 od
onog #to je prema protetant&im u'iteljima ne/itno &ao i vio&i moralni tandardi =Hdo&azati
e dotojnim ot&upljenjaH>. 9d/ijaju HdavanjeH oprota =oprot grijeha &ao 'in &oji e &upuje
novcem0 po&orom ili do/rim djelima>0 jer vjeruju da amo Bo3ja milot mo3e ljude olo/oditi
od njihovog grijeha =Hamo milo#$uH>. )otoje dva a&ramenta 4opodnaj ve'era i &r#tenje. S
tim da u 4opodnjoj ve'eri ili euharitiji udjeluju vi vjernici ne amo ve$enici. .e uzima
e hotija0 ve$ dolovno e ot&ine &ruh i pije e vino iz 'a#e. Slu3/u Bo3ju u od po'et&a vr#ili
na jezi&u zemlje u &ojoj e odvija0 do& je "atoli'&a cr&va ve do 1K*!. utrajala na latin&oj
tridentin&oj liturgiji0 premda ne vuda i ne u vim uvjetima0 a oo/ito ne u vim vojim
o/redima. )rotetant&a lu3/a Bo3ja e od &atoli'&e razli&uje u ne&oli&o elemenata. U
protetant&om /ogolu3ju e tavlja naglaa& na dvije tvari@ propovijed i glaz/a. .ovije
protetant&e cr&ve adr3e i /u/njeve0 ele&tri'ne gitare0 poja'ala i li'no &ao glaz/ala
&ori#tena to&om /ogolu3ja. "od &alvinita nema orgulja uz propovijed. )ored toga0
protetant&e cr&ve u &romnije i manje &i$ene0 a javnih po&azivanja religioznoti =pro#tenje0
proceije> gotovo da i nema.
1ormoni iz/jegavaju pretjeranu &onzumaciju al&oholnih pi$a &ao i pijenje toplih napita&a
=&ave i 'aja>. 1nogi mormoni iz/jegavaju 'a& i ve napit&e &oji adr3e &o<ein.
Fjernici e poti'u na &onzumaciju 3itarica i na ograni'avanje unoa mea. .e&i pote jednom
mjee'no0 a novac za hranu doniraju iroma#nima
Adventiti iz/jegavaju prejedanje@ veli&i /roj njih u la&to5vegetarijanci =a a&o e meo
&onzumira0 vinjetina e va&a&o iz/jegava>. -aj0 &ava i al&oholna pi$a u za/ranjeni. +a'ini i
za'in&o /ilje e iz/jegavaju.
L
ZAKLJUAK
U Svijetu dana potoje mnoge religije0 od &ojih u najpoznatije "r#$antvo &oje e
dijeli na vi#e pod&upina od &ojih u najpoznatija Rimo&atoli'&a0 )ravolavna i )rotetant&a
Ir&va. +atim potoje mnoge druge religije &ao #to je Budizam0 Ilam itd.
Svim tim religijama je zajedni'&a oo/na 'ovje&ova 3rtva prema uzvi#enom u milu hrane.
U vim religijama e pot prema odredjenoj hrani na odredjene datume matra va3nim djelima
&ao #to je u &r#$antvu /or/a protiv otone0 a u /udizmu e potom poti3e duhovno
uzvi#enje.
U dana#njem Mmodernom vremenuB ve e vi#e zanemaruje taj o/li& po&azivanja voje 3rtve
u 'ovje&ovoj vjeri no razli'iti potovi i na'ini prehrane u identiteti i tradicija odre?enih
religija.
K