You are on page 1of 36

SJEVERNA AMERIKA: EUROPSKA KOLONIZACIJA

Istraivanje Sjeverne Amerike u 16.st.


-panjolci drava Azteka i Inka, Portualci !razilska o"ala # planska uprava
-sjeverni dio neistraen otkrio a 1$%&. 'le(anin )iovanni *a"oto +,o-n *a"ot.
-po(inje se koristiti ri"olovna podru(ja ispred /e01oundlanda istraio *a"ot i "ra2a
*orte-3eal
-panjolci 4ernando de Soto, 4rancisco 5as6uez de *oronado i ,uan 3odriuez *a"rillo
iz 7/ove panjolske8 dolaze do 4loride, )eorije i Ala"ame,do sjev.'eksika i
ju.dijelova )reat Plainsa do 'ississippija te u 9ali1orniju do zaljeva San 4rancisco #
indijanci ovdje na niem stupnju kulture, nema plemeniti- metala
-prevlast panjolske i Portualske mornarice+:nlezi,4rancuzi i /izozemci piratstvo
im je zanimljivije.
-uni;tenjem panjolske armade 1<<=. i en-1ran-niz savez protiv panjolske otvorile su
put prodiranju drui- zapadnoeuropski- sila
-stil ;panjolske kolonijalne vladavine rad Indijanaca i crna(ki- ro"ova +uvoz od
1<1>?11..
-drua polovica 16.st ekspedicije sve rije@e Pardo i !oAano stili do
Alle-anija+1<66?6&..
Antonio de :spejo prokrstario sjev.djelom /ovo 'eksika+1<=B?=C.. osnivanje rada
Santa 4D 16>%. kraj ;panjolsko prodiranja i kolonizacije na tom podru(ju
-prva stalna kolonizacija Sjev. Amerike- po(etak 1&.st. 4rancuzi,:nlezi,/izozemci i
ve@ani
/ji-ov stil vladavine koji se razvio u 1&.st.prvotno je odre@en postojanjem zemlje
prikladne za poljoprivredu,ri"arstvo i lov
-"or"a s prirodnim nepoodama i +malo"rojnim.Indijancima, ivot od rada svoji- ruku
-nije dolazilo do mje;anja s Indijancima niti misionarske djelatnosti kao kod panjolaca
4rancuska kolonizacija u 1&.stolje2u
-Giovanni Verazzano 1<B$.oplovio isto(nu o"alu izme@u 4loride i 3ta *od, te istraio
u;2e rijeke Eudson
-Jacques Carier istraio je o"ale /e01oundlanda i Fa"radora te rijeku St.Fa0rence
iznad dana;nje 'ontreala + 1<C$. i 1<C<?C6..
-1rancuski -uenoti,s 3o"ervalom na (elu,diu naselja u "lizini Gu"eca 1<$1.., a
po(etkom 6>-i- pod vodstvom ,eana 3i"aulta i FaudonniHrea na 4loridi +*-arles1ort. #
nisu se duo odrala
-nakon *olinAeve smrti prestaje iseljavanje -uenota iz 4rancuske, a planska politika
iseljevanja po(inje ponovno pod 3ic-elieuom
-Samuel de *-amplain kao uverner 89anade8 zaposjeo je 16>C.dio /e01oundlanda
8Akadiju8 +kasnije /ova kotska. i 8/ovu 4rancusku8
-16>$. osnovan je Port 3oAal u Akadiji, a 16>=.Gue"ec na u;2u rijeka St.*-arles u
St.Fa0rence
-161<.stiao je do 5eliki- jezera
-daljnjem ;irenju pomau misionarska djelatnost 1rancuski- rekolekta i jezuita+od
16B<. te trovina krznom dru;tva 8*ompanie de la 4rance /ouvelle s indijskim
plemenima /askapi,Itta0a, Iji"0a, *ree, A"naki i Irokezi
-do;lo je do stanke kada su enleski i 1rancuski kolonisti zaratili prva 1aza
razra(unavanja +trajat 2e jedno i pol stolje2e.
-161C. 5irinia *ompanA oranizira ekspediciju koja napada Port 3oAal, a 16B%.
:n.mornarica zaro"ila 1ranc."rodove na rijeci St.Fa0rence, :nlezi su Gue"ec prislili
na predaju
-9arlo I sve osvojeno vra2a 4rancuskoj
-3ic-elleu je 16CC. naloio *-amplainu da nastavi kolonizaciju
-16C%.osnovan je Sault-Sainte-'arie, 16$B.'ontreal na utoku rijeke Itta0e
1
-naseljavanje je ko(ila vlada koja nije dopu;tala -uenotima isljavanje
-*ol"ert je pomaao krunsku koloniju 9anadu +166C.., pre"acio pje;a(ku jedinicu pod
zapovjedni;tvom de JarcAja, uspostavio (vrstu upravu pomo2u uvernera koje je
imenovao kralj i civilni- 8intendanata8
-privredno iskori;tavanje radila je 8*ompanie des Indes Irientales8
-1rancuska je vlada davala povlastice za naseljavanje kolonija dopu;tala da plemi2i
sudjeluju u kolonijalnim poduze2ima+ina(e "i za to u"ili privileije., poticala kapetane
da sa so"om vode do"rovoljce koji "i se o"avezali odre@eno vrijeme raditi u koloniji
+enaDs..
Pod *ol"ertovom vladom naseljavani su islueni vojnici koji "i "esplatno do"ivali
sjeme,stoku i alat, a za uzvrat su morali ispuniti odre@ene uvjete. Krava je pla2ala
putne tro;kove enama koje su se u kolonije udavale # stanovni;tvo 9anade se
utrostru(ilo
-1&>>.. 1< >>> 1rancuski- naseljenika u S.Americi, sredina 1=.st. &> >>> #
razmnoavanje
-4rancuska kruna je u 9anadu uvela 1eudalizam naseljenici su vazali, ovisni o
plemi2ima i kleru i daju dio
priroda, te odlaze u tlaku +ra"ota,kuluk,6 dana odi;nje.
-klimatske pote;ko2e i pro"lemi izvoza # posvetili se lovu na krzna;e nastale
8;umske skitnice8 +coureur des "ois.
-16&>. osnovano enlesko dru;tvo Eudson !aA *ompanA 3adisson i )roseilliers
+otkrili kopneni put do zaljeva Eudson. - E!* razvilo uspje;nu trovinu sa zaljevom
Eudson udarac 1rancuzima - od 16=B.napadaju en tvr@ave na o"alama zaljeva
Eudson +4ort 3upert,4ort 'oose,4ort Al"anA.
-16&C. ,.'ar6uette i F.,oliet istraili dolinu 'ississippija do Lisconsina do rijeke
Arkansas
-16=B.3enD 3o"ert *avelier sieur de la Salle do;ao je do *entral Plainsa, spustio se
'ississippijem do njeova u;2a te za 4rancusku zauzeo podru(je od 5eliki- jezera do
'eksi(ko zaljeva zemlju nazvao, prema Fuju MI5, Fouisiana tvr@ave *-arles,
St.Fouis i /e0 Irleans +osnovan 1&1=.. osiurale koloniju
Ja je kolonija mola uspostaviti ekonomske i strate;ke veze preko kanadski- pokrajina
sve do posjeda u Napadnoj Indiji + San Komino,'artini6ue,)uadeloupe,Eaiti.
-stanje u sjevernoameri(kim kolonijama promjenilo se z"o ratova u :uropi rat
enlesko-europske koalicije protiv Fuja MI5. +16==-16%&. 1rancuski doseljenici postili
uspje-e. 9anadski uverner de 4rontenac osvojio Akadiju+16%1.je zauzeli :nlezi.
.dOI"erville je opusto;io en naselja /e01oundlanda i sva upori;ta Eudson !aA
*ompanA. #!ir u Ri"s#i"a$u %&'(.potvr@ena osvojena podru(ja 4rancuskoj
-rat za ;panjolsku "a;tinu +1&>1-1&1$. - !ir u Urec)u %(%*+4rancuska se odrekla
svea osvojeno +/e01oudland,Akadija koja do"iva ime /ova kotska,podru(ja E!*
#kanadski kolonisti 8/ove 4rancuske8 potisnuti s o"ale Atlantsko oceana
:nleska kolonizacija u 1&.stolje2u
-"or"a za prevlast s panjolskom i Portualom
-protestantska :nleska nije pod utjecajem papine odluke iz 1$%C.ni uovora iz
Jordesillasu "rodovi traili zapadni put oko Amerike u Aziju
-)iovanni *a"oto nije otkrio taj put, ali je prvi otkrio /e01oundland, Fa"rador i /ovu
kotsku
-par ekspedicija za vladavine Eenrika 5III i :dvarda 5I +neuspjela Lillou-"Ajeva i
*-ancellorova traenja sjeverozapadno prolaza, no dovela do veza s ruskim
dru;tvom 8'uscovA *ompanA8.
-za vrijeme kraljice :liza"ete I +1<<=-16>C. nastojali su ;panjolsko-portualski
monopol raz"iti usarenjem i ilealnom trovinom, ali i izradnjom upori;ta u /ovom
svijetu
2
-Eump-reA )il"ert do"io je kralji(ino odo"renje da na sjevernoameri(koj o"ali u "lizini
/e01oundlanda osnuje enleske kolonije, a 1<&=.je kao prvi enlez do"io kralji(inu
povelju. Samo je 1ormalno zaposjeo /e01oundland cilj istraivanjaP prona2i na
o"alama Atlantika prikladno mjesto za luku.
-njeove ideje utjecale su na Laltera 3alei-ea i "ra2u EakluAt svoje pot-vate
Qnancirali usarenjem
-3alei- 1<=$.oda"ire otok 3oanoke ispred dana;nje sjeverne 9aroline kao upori;te
-3ic-ard )renville 1<=<.na otok dovodi naseljenike koji su tamo ostali odinu dana
-1<=%.4rancis Krake je vratio ve2inu iseljenika koji su se "ojali ;panjolske osvete z"o
Krakeova usarenja
-pomorci i trovci zalaali su se za izradnju stalni- upori;ta u /e01oundlandu i
zaljevu St.Fa0rence
-pomorce privla(i unosan sezonski ri"olov,lov na kitove i moreve i ideja pronalaska
sjeverozapadno prolaza u PaciQk svi poku;aji su rezultirali ;irenjem eora1sko
poznavanja su"arkti(ki- otoka i zaljeva
-Eudson poduzima ekspediciju 16>%.i 161>., a jo; su i- poduzimali
!Alot,!aRn,!utton,4oSe i ,ames po nalou dru;tva 8*ompanA o1 t-e 'erc-ants o1
Fondon Kiscoverers o1 /ort--Lest Passae8
-prva uspje;no osnovana trajna enleska kolonija "ila je Vir,inia naziv do"ila po
djevi(anskoj kraljci :liza"eti
-16>6.osnovano dioni(arsko dru;tvo 85irinia *ompanA8 do"ilo kraljevo dopu;tenje
za naseljavanje. Sudionik dru;tva moe postati "ilo tko kupnjom dionica,a cijena se
mjeri kao novac potre"an za naseljenje jedno kolonista. Jko se na vlastiti tro;ak selio
u 5iriniju do"ije jednu dionicu, postaje slo"odan
-,o-n Smit- kapetan i prvi uverner 5irinije osnovao ,amesto0n 16>&.
-ispo(etka ,amesto0n nije moao opstati z"o nepovoljni- uvjeta i napada indijanaca
iz kon1ederacije Po0-atan. Id 161<.proizvode du-an ;to im donosi zaradu
-16BB-16$$."or"e s indijancima
-kolonisti ovisni o 5irinia *ompanA 161%.do"ili pravo da sazovu skup;tinu iza"rani-
predstavnika - autonomija
-16B$.dru;tvo raspu;teno
-5irinia unaprije@ena u krunsku koloniju kraljevski uverner T dr.vije2e koje "iraju
1reemen +vlasnici zemlje.
-)ra@anska komora 16C%.-leitimna i Qskalna vlast
-*rom0ell mou "irati uvernera i dravno vije2e sami
-Stuarti opet kralj "ira uvernera
-"or"e mali- posjednika i 8aristokratski-8uzaja(a du-ana po"jedili uz.du-ana-
oja(ala vlast uvernera
Massac)uses 16>6.osnovano 8/e0 :nland *ouncil8 na (elu sir 4erdinando
)eores do"ivaju ovlast naseljavati odre@eni dio Sjeverne Amerike
-puritanci od"jeli u /izozemsku iskrcavaju se iz 'aAUo0era u zaljev 9ap *od
16B1.odo"ren zakupni uovor osnovan PlAmout-.
-/a osnovu uovora 'aAUo0er *ompact stvorili su svoju parlamentarnu skup;tinu
)eneral *ourt
-16B%.dru;tvo 'assac-usetts !aA *ompanA do"iva kraljevske privileije za
nasljavanje kolonista, ali u povelji pi;e da uprava dru;tva mora imat sjedi;te u
:nleskoj
-16B%.,o-n :ndicott osnovao Salem dioni(ari ispla2eni i nji- %>> naseljava se u
!oston
-,o-n Lint-rop,predsjednik '!*, postaje prvi uverner 'assac-usettsa +"iraju a
1reemen.
-zatvoren tip naselja plansko sara@eni- sela +to0ns.
3
-netoleranta vladavina puritanske crkve mnoi pronani osnivaju drue kolonije
+3-ode Island, /e0 Eamps-ire.
-sve ve2a samostalnost kolonija 'assac-usetts, *onnecticut,/e0 Eaven i PlAmout-
ele se povezati u puritansku kon1ederaciju
-16&=.vlada '. mora pristati na /aviacijski akt
-16=$.opozvana povelja za 'assac-usetts -tjela je posti2i nezavisni dravni o"lik
na (elu kolonije kraljev poslanik sir :d0ard 3andol1
-16=6.sve se kolonije ujedinjuju u jedan kraljevski dominion
-nakon )lorious 3evolution 16==?%% 5ilim III iznova uspostavio stare kolonije, vratio im
slo"odu,ali sada kralj imenuje uvernera,a (lanstvo u puritanskoj crkvi nije uvjet za
ra@anska prava
-osnivane su i v-asni.$e $o-oni"e +Proprietor *olonies. dodjeljivane o"iteljima ili
pojedincima
*-arter *olonAP 5irinija, 'assac-usetts,/e0 Eamps-ire, *onnecticut i 3-ode Island
Proprietor *olonAP 'arAland+*alvert., *arolina,/e0 Vork,Kela0are, /e0 ,erseA,
PennsAlvania i )eoria
-nekada su vlasnici kolonija "ili katolici, a stanovnici protestanti "or"e 8'arAland
Joleration Act8
-9arlo II *arolinu daje osmorici enleski- plemi2a. )lavni rad *-arleston
+16%%..odvajanje sjeverno i juno djela kolonije
-/ovu /izozemsku s /ovim Amsterdamom +/e0 Vork. s Kela0areon daje "ratu ,amesu
vojvodi od Vorka
-PennsAlvania predana kvekeru Lilliamu Pennu koji uvodi parlamentarnu slo"odu.
)l.rad P-iladelp-ia.
-)eoriu )eore II ustupa ,amesu Ilet-orpeu - posljednja vlasni(ka kolonija
-ekonomska osnova kolonijaPito,lan.,vo2e,sto(arstvo,trovina krznom i drvom,ri"olov
i pomorstvo
-161%.prvi ro"ovi uvezeni u ,amesto0n
-16C6.osnovan Earvard
-sve kolonije imaju veliku autonomiju
-netrpeljivost prema 1rancuskim doseljenicima i indijancima
-naviacijski akti orani(ili trovinu nedostatak kapitalaW. Keklaracija nezavisnosti
1&&6.
A/RIKA U VRIJEME NIZOZEMSKE KOLONIZACIJE
-16.st.Portualci u A1rici od 16>>.istiskuju i- /izozemci
-nizozemci od 16=>.imaju -eemoniju na svjetskim morima.
-A1riku koloniziraju i :nlezi,4rancuzi,ve@ani, Kanci i !randen"urani
-trovina ro"ljem
-nomadski narodi A1rike miriraju u potrazi za pa;njacima, sjedila(ki se "ore za zemlju
-unutarnji suko"i nova privredna osnova za ro"ove se daju
pu;ke,"arut,sol,tkanina,eljezo,stakloW
-naoruavanjem naroda dolazi do otpora
-Osei 0uu ujedino plemena u kraljevstvo As-anti s l.radom 9umas podru(je
dana;nje )ane
-zlato je monopol kraljevsko dvora predmeti od zlata zlatari cijenjeni
-pleme Eve naro1a /on u 2a)o!e"u sre"ro i zlato osnovali apsl.monar-iju
-carstvo 3a!4ara nasljednika Son-aja na o"ala rijeke /ier. Kva "rata Seou i
'asasi iz 9aarte. 5jerni su svojoj animisti(koj reliiji. 9olonizacijom prodire Islam
-crna(ka drava 3enin u delti /iera razvijeno kraljevstvo jo; od 1<.st. Poznati po
svojim "ron(anim izra@evinama, ali rez"arijama od drveta i "jelokosti.
-3t Ko"re /ade do"ri uvjeti za trovinu s Indijom
4
-a- A""as +Sa1avid. 166B.zaposjeo otok Eormuz na izlazu iz Perzijsko zaljeva
potjerao Portualce
-Arapi protjerali Portualce iz 'as6ata i slomili portulasko vr-ovni;tvo na isto(noj
o"ali A1rike
-monopol nad ro"ljem preuzeli Arapi +do 1%.st.
-poku;avano kolonizirati 'adaaskar,al nema uspje-a +ne;to malo 4rancuska..
'adaasi- potomci azijski- pomoraca stopljeni s a1rikancima. /a podru(ju
'adaaskaraX drava Sakalave, drava !etsileo i dr.'erina
Sakalave slave kao osniva(a kralja Adrianda-i1otsija +"ijeli mu;ki ospodar.
Perzi"a:v-a1avina Sa5avi1a i 6o.ea$ n"i)ova 6ro6a1an"a
-1&.st.sjedinjenje Irana i konsolidacija dinastije Sa1avida
-7a) A44as I 8%9:(;%&<'= re1ormator, doveo Perziju do vr-unca mo2i, 85eliki8
-napadi Juraka i Yz"eka. I"oje porazio
-radio ceste,mostove po"olj;ao prometne veze
-izradnja rada Is1a-ana +to je sad prjestolnica, prije "io Ja"riz.
-vjerska tolerancija. Sve vjere mou vr;iti o"rede nesmetano
-perzijska plemena ujedinio uz pomo2 zajedni(ke vjere ;iizma
-SaQ I +16B%-16$B. Perzija nazaduje. Jurci osvojili :revan,Ja"riz i !adad
-A""as II +16$B-1666.-procvat. Jolerantnost prema kr;2anima
-SaQj II i Eusein I "or"a s A1anistancima i Ismanlijama propast carstva Sa1avida
Ku-ura i u!"enos
-QlozoQja,teoloija,likovna umjetnost
-procvat klasi(ne islamske i iranske QlozoQje 'ir Kamad i 'olla S-adia
-ar-itektura +;a- A""as.
-z"irka porculana
-unutarnja dekoracijaPo"ojeni ;utuk i radovi u 1ajansi
-1resko-slikarstvo 8,an /izozemac8
-slikarstvo-!e-zad osnovao slikarsku ;kolu. 'anirizam- 3eze A""asija
-saovi - za ;a-a A""asa manu1akturne izrade svileni- saova
IN2IJA;MOGULSKA 2R>AVA I ENGLESKI KOLONIJALIZAM
;ezistencija carstvaPcar,savez s 3ajputima,politika tolerancije+ul.vjerske tj prema
-induistima,mouli su muslimani.,unutra;nja i vanjska ravnotea sila +sporazum s
Sa1avidima.
-osniva( dinastije !a"ur +potomak Kiniskana i Jimurlena moul. osvojio del-ijski
sultanat
-nasljedniciPEumajun,Ak"ar 5eliki,,a-anir,a- ,a-an,Auranze"+ostali nasljednici
nevani.
-za ,a-anira dolazi prvi :nlez u Indiju
-;a- ,a-an Jaj 'a-al,tvr@ava u Kel-iju i ,ama 'asjid
-propast 'oulaPnema dovoljno pri-oda, Auranze"ova ekspanzija+(itav podkontinent
osim juno rta i a1anistanske visoravni.
-Auranze" nije "io vjerski tolerantan
-djeluje :ast India *ompanA
Mo,u-s$o s-i$arsvo
;perzijski,islamski i indijski stil
-portreti i narativni prikaz
-Ak"ar promi(e slikarstvo +lapis-lazuli.
-3azm-nama perzijski prijevod 'a-a"-arate ilustriran
Si$)i
;sinkretisti(ka sektaPislamT-induizam pripadnici nose tur"an i duu kosu
-prijelom s 'oulima za Auranze"a
5
Mara)i
;narod iz planinski- predjela
-"ramani i ;udre
;suko" s 'oulima traje do Auranze"ove smrti propast 'oula
-moderni jezik i knjievnost jo; od 1C.st.
Po.ea$ euro6s$o, $o-oni"a-iz!a u In1i"i
;Jurci i Arapi kontorliraju trova(ke puteve trai se put do Indije
-Portual. 9asnije prodaju prava na 'oluke +1<B%.
-En,-es$a i Nizoze!s$a sve ve2a proizvodnja za-tjeva nove izvore sirovina
-suparni;tvo :nleske i panjolske zavr;ava 1<==.uni;tenjem 5elike armade
-prvi enleski kontakt s Indijom 1<%1.
-16>>..osnovano dru;tvo :ast India *ompanA +postojalo B stolje2a, do kraja ima o"lik
moderno sindikata.
-prvi stan :nleske u Indiji je Surat
-Portual postupno napu;ta kolonije
-1<%B.prva nizozemska ekspedicija u Indiju
-djelo ,ana EuA-ena van Finsc-otena Reysgeschrift van den navigation der
Portugaloysen opisuje indijske luke i radove,socijalne i privredne prilike i reliiju
-16>B.osnovana 5I* +5ereinide Iost-Indisc-e *ompanAeZ. u /izozeskoj
-/izozemci zauzimaju 'alaccu,*ejlon i stacioniraju se u 'olucima - veza s 9inom i
,apanom
-suko"i s :nleskom tri enlesko-nizozemska rata +prvi po(.16<B.,tre2i zavr;ava
16&$.. /izozemci u Aziji premo2ni

KINA ? PROPAS0 MINGA I USPON MAN2>URACA
Kra" 1inasi"e Min,
-"itka kod Euai Faia 1$$%.- monolski pirati +Ve-Esien. uni;tili vojsku, zaro"ljen car
Vin-tsun dolazi car Vu-tsun +jo; nazvan *-un Je.
-o"oren eunu- Fiu *-in
-korupcija u dravi ;teta za dinastiju 'ina
-eunusi i dalje ele prava da se mje;aju u politiku +plemi2i se do"rovoljno kastrirali.
eunusi imaju oromnu mo2
-razdo"lja vladavine careva *-Oin i 5an Fia kontinuitet i sta"ilnost
-napadaju monoli Jumeti pod vodstvom kana Altana dane im privileije u trovini
-kina od"ila japansku invaziju na 9oreju +1<%B-1<%=.
-propast 'inaPunutra;nja kriza T dolazak 'anduraca
-'andurciP ostatci tunuski- ,u-c-ena nekada kao dinastija *-in vladali sjev.9inom.
/akon sloma monolsko carstva oslo"odili se i ratovali me@uso"no. 1&.st.ujedinili se
u 1ederaciju + 'andurciTnarod Kuo !ijelo !rdaTn.!alti(ko moraTEulana. pod
vodstvom naroda 'andu +vladar /ur-acij.
-vode ekspanzionisti(ku politiku +prema ist.'onoliji,9oreji i 9ini.. Ime dinastije Eou
*-in-7kasniji *-in8
-unutra;nja krizaPza cara Esi-tsuna diktatura eunu-a na vr-uncu +vo@a 5ei *-un-
Esieno.
-"una dvadeseti- odina 1&.st.-lad i visoki porezi
-eunusi izdali prijestolnicu predaja posljednji car iz dinastije 'in *-Oun-*-en
-po"unjenici zovu 'andurce da im pomonu osvojit Pekin, ovi to koriste i
preuzimaju vlast
-plemstvo sklapa uovor s njima da o(uva svoje privileije
-poku;aji otpora vlasti nisu uspjevali
-166B.umro posljednji 'in princ 9onstantin
Ku-ura i u!"enos za carsva Min,a
6
-prijestolniceP prvo /ankin, pa Pekin - Vun-lo dao saraditi dana;nji Pekin.
Ipasan je "edemima u sredi;tu rada (etvrt pala(a tzv.Na"ranjeni rad vrtovi,
paviljoni i mostovi
-car uvijek sjedi na sjeveru okrenut prema juu,a narod suprotno
-izvan Pekina ro"ovi careva dinastije 'in monumentalne ro"nice,luksuzno
ukra;ene
-ukra;avanje porculana,keramika. 9ineski porculan za vladavine 'anduraca dosee
vr-unac
-9njievnostPpojava romana, razvija se drama,novela. Kjela pisana o"i(nim jezikom,
pa i- mandarini mrze
Osnivan"e v-a1avine 1inasi"e Man1@u 8%&AA;%(<<=
-dinastija *-Oin
-166&.9Oan--sia 8Sveti :dikt8 kon1ucijonisti(ki dravnik
-reulacija rijeke Eoan--o
-pro;irenje vlasti i mandurske drave + u 1=.st. Ynutra;nja
'onolija,9ina,Ji"et,podru(je 9ukunor.
-u Si"iru potpisan uovor s 3usijom 16=%.u /er(insku prvi uovor kinesko cara i
:u.velesile
-osvojenim podru(jima 9ina ostavljala pret-odno ure@enje
-za"rana vanjske politike s :uropom.9ina zatvorena, ali prosperitetna i sta"ilna.
Pro"lemi u 1%.st.jer su :u.drave razvijenije
-nastojanje da se mandurska manjina ne asimilira. Ko"ili razne povlastice ;to stvara
nezadovoljstvo
-isti o"lik vladavine kao i za 'ina apsolutizam T 'andurci poja(avaju centralizam
sustavom stjeova, te ustanovama tzv.savjetnika
0I3E0;O2 POBE0KA 2O SVECENIBKE 2R>AVE 2ALAJ;LAMA
;podatke o Ji"etu nalazimo u -iduskoj mitoloiji vedsko do"a podru(je znatno za
-indusku reliiju
Iz kronika 9ine +odnosi ul neprijatljeski,ali za dinastije Ean trova(ki promet. i
Indija,staroarapske sae iz do"a Eerodota
-u Ji"etu zapisi iz 6CB..nakon uvo@enja pisma
-plemena *-Oian +najvi;e se isti(u Ji.
-za vrijeme dinastije JOan u Ji"etu vladaju JOu 1an snana ti"etska monar-ija
+9raljevo oledalo izvor u kojem su za"iljeeni kraljevi. B& leendarni-.
-od uvo@enja pisma osnovane velike knjinice ulavnom vjerska djela
-nakon B&leendarni- kraljeva dolazi na vlast Son-tsen-am-po vlada u
F-asi,sjedinio drvu. /apadao 9inu, preuzeo ma-aAana "udizam+zamjenio dotada;nju
vjeru "on. i stvorio pismo prema indijskom uzoru
-rtvovanje ivotinja
-K[-son u(vrstio mo2 ti"etsko carstva
-kralj 'e-ak-tsom ja(anje "udizma
-Jr-i-son-deu-tsen promi(e osla"jeli "udizam
-u javnoj raspravi u Kon-mk-aru poraena je i za"ranjena reliija "on
-osvojili velik dio 9ine
-za vrijeme kralja S\-na-leka Ji"et je na vr-uncu snae
-3\l-pa-cenn prostorno se ;iri
-protu"udisti(ke po"une u"ijen kralj i nasljednik raspada se kraljevstvo 5eliki Ji"et
-"udizam je u te;kom poloaju
-kraljevi )ue uvode i ;ire "udisti(ki nauk. /ji-ovi nasljednici ponovno ja(aju Ji"et
-kralj redovnik Ve-s-e-] razvoj u -a!isi.$u sveDeni.$u 1r@avu
-prijestolnica Jo-lin, radi se "udisti(ki -ram
7
-vjersko op-o@enje iz Indije od 1B.st.do dolaska Islama u Indiju . u Ji"etu sada vladaju
sekte
-1B.i1C.stolje2e Ji"et sve vi;e sve2eni(ka drava. Samostan Sa-kAa-dominantan
utjecaj u dravi
-Sa-kAa Pandit od 1B$$.vlada kao lama-kralj "liski odnosi s 'onolima
-u 1$.i1<.st."or"e crveni- kapa i uti- kapa +crvene nisu re1ormirani, a ute jesu.
po"jeda uti- kapa pod kojim se Ji"et dalje razvija kao sve2eni(ka drava
-Altan-kan daje vladaru-sve2eniku S]-nam )Aa-tsou naslov 1a-a";-a!a
-s petim dalaj-lamom zavr;io je razvoj Ji"eta kao sve2eni(ke drave
-Fo"-san )Aa-tso od mandursko cara 16<B.do"iva priznanje svoje vladavine nad
Ji"etom kao dalaj-lama
Postavlja svjetovno reenta +svo sina..
-naziru se suko"i s 9inom koja je Ji"etu uspjela nametnuti protektorat i postaviti se"i
sklono dalaj-lamu
JAPAN;PRVA EPOEA FOGUNA0A 0OKUGAGA 8%&H*;%(%&=: u.vr7Du"e se susav
4a$u;)an
-0o$u,a#a IIeIasu; car a imenuje ;ounom,a daAmoi su mu morali poloiti lensku
zakletvu i dati taoce koji 2e po starom o"i(aj ivjetu u "lizini njeova sjedi;ta
:doa+JokAo.
-;ounat+"aku-1u. T vlast pojedini- daimAoa nad zemljom,seljacima i
"u;ijama+-an.^4a$u )an-novi o"lik vladanja snani centralisti(ki o"lik 1eudalizma
-pod vladavinom Jokua0a procvat dui od B<>odina
-zatvorene ranice +sakoku.. Samo luka /aasaki otvorena.
-sta"ilnost politi(ke vladavine, ali sla"ost privredno sustava
-(etiri staleaP ratnici,seljaci,o"rtnici i trovci
-seljaci ovisni o ratni(kom staleu samuraji i- moraju iskori;tavati jer je za nji-
ne(asno raditi
-kon1ucionizam
-;ouni IAeAasu,Iemitsu,JsunaAos-i pove2ali podru(je pod ;ounovom vla;2u
-daimA_i podjeljeni na tri kateorije prema vezanosti za Jokua0e i lojalnosti
strate;ki raspore@eni da ne"i do;lo do neprijateljski- saveza
- daimA_i ;ounu odovorni za e1ektivnu upravu svo podru(ja
-seljaciPprivreda, ratniciPadministracija
-najuledniji samuraj je savjetnik i zamjenik daimA_a. Istali vr;e 1unkcije koje
odovaraju nj-ovom ranu
-trovci se razvili +kon1ucionizam kae da su oni "ezvrijedni,samo je poljoprivredna
produktivna.i postali samosvjesna ra@anska klasa
-kulturaPkratke pjesme od Creda,opisivanje o"i(aja I-ara, kazali;te lutaka i ra@anska
drama
-za vladavine ;ouna IAeAasu, Eidetada i Imetsu razvio se sustav "aku--an potpuno
-JsunaAos-i +16=>-1&>%. kulturni procvat razdo"lja enroku. /jema(ki istraiva(
,apana :nel"ert 9aemp1er napisao djelo Povijest i opis Japana. Pred kraj vladavine ,
zapada u Qnancijsku krizu
-najore posljedice krize uklonile re1orme ;ouna Vos-imune +1&16-1&<$. era kAo-o
JUGOIS0OBNA AZIJA U ZNAKU EUROPSKOG KOLONIJALIZMA
-Faoti,J-ai i !urmanci ele pro;iriti podru(je vlasti na ;tetu nekad velike Ankore koja
se i dalje raspada
3ur!a se 6revara u $o6nenu 1r@avu
;oko 16>>.u !urmi anar-ija
-Anaukppetlun osvaja podru(ja izu"ljena za anar-ije, ali prodire isto(noindijska
kompanija. Sredi;te vlade se premje;ta u unutra;njost, u Avu.
-!urma se sve vi;e izolira,prekinute veze s prekomorskim dravama. Postaje kopnena
8
drava
-mje;anje !urmanaca s 'onima +narod u delti rijeke.
-u 1=.st.rascjepkana-'oni je zaposjedaju, ali krakotrajno
Su$o4 Si"a!a s euro6-"ani!a
-Sijam +dana;nji Jajland. jo; od 16.st.ima veze s Portualcima, a kasnije i s :nlezima
-16C>.vlast u AAut-Aji uzurpira Prasat J-on sre@uje Sijam. 9-mersko raditeljstvo
-njeov sin je rtva politike kolonijalni- sila
-Sijam se z"liava s 4rancuskom. 4rancuski isusovci djeluju u Sijamu. Kopu;teno
osnivanje naseo"ina
-kralj /arij vodi ;irokorudnu politiku, ali nakon smrti njeov "rat prekida veze s
:uropskim dravam
-za vladavine njeova sina navodnjavanje,9am"odancima oduzeti sijamski posjedi
- ja(anje Sijama
Laos:ze!-"a ,u4i "e1insvo
;anar-ija krajem 16.st.
-kralj /anda"aAin uspio oslo"odit od "urmansko vr-ovni;tva
-Fan *-an i Faos dinasti(ko povezani
-prvi europljani za vrijeme kralja Soulina-5onse -isusovac iz Piemonta i /izozemac
-nakon smrti Soulina-5onse 16%$.Faos se podjelio
-dio"a carstva na C djela dovodi u 1=.st.do ratova
Ka!4o1@a se ovara Euro6-"ani!a
-nakon veliko kralja Sat-e "or"e za prijestolje
-!aron 3eac-ea I5 ne dopu;ta panjolcima da u@u u zemlju. /jeov sin tako@er
-16B>.,aAajett-a +*-ett-a II. otvara 9am"odu, no u"i prijestolje i 9.se opet zatvara
-"or"e za prijestolje
-9am"oda u 1=.st.u ra@anskim ratovima
-u 16.st.procvao 5eliki -ram u Ankoru, nakon 1&>>.-ramovi propali
Vi"ena! 6o1 u"eca"e! $r7Dans$i) !isionara
;1&.st.5ijetnam se zove Kai-5iet
-:uropljani primljeni u 5ijetnamu. 1&.st.isusovci otvorili misionarske stranice luka 4ai1
-isusovci donijeli i latinsko pismo koje se po(inje koristiti umjesto kinesko
-pokrstili mnoe
-vladari za"ranili kr;2anstvo i nalaali kon1ucijonizam
-:nlezi osnovali 1aktorij koji nije "io isplativ,pa prepustili 5./izozemcima,ali i oni se
povla(e iz 5ijetnama jer je trovina "ila orani(ena
Ma-a"s$i 6o-uoo$ u %(+so-"eDu
-rad 'alacca portualska trova(ka naseo"ina "or"e za 'alaccu
-na prijelazu u 1&.st.jo; je (vrsto dre Portualci
-iskori;tavaju zao;travanje odnosa 9ine i ,apana za trovinu
-prekid odnosa 9ine i Portuala Portualci protjerani
0r,ova.$a 1r@ava A"e)
-Prevlast Portuala sultani Atje-a pomau /izozemcima da i- istjeraju iz 'alacce
-ra@anski ratovi i vladavine $ ene osla"ile Atje-u
-/izozemci preuzeli monopol nad trovinom
-stvarnu mo2 imaju uverneri Atje-a i nije prava drava
Us6on Jave $ao oo.ne si-e
;po(etak 1&.st.na ,avi ratuju 'ataram +islamska. i trova(ko sredi;te Sura"aj.
-vladari drave 'ataram paze da ne zaratuju s !alijem ili Portualcima
-promet preusmjeravaju u svoje luke
-Amankurat I - 8ospodar CC otoka i vladar (itave ,ave8
Po!ors$a si-a 3a-i
;-induisti(ka zemlja "ori se protiv uspona ,ave +Islam.
9
-u taj rat upleteni i /izozemci
-uovor 'akassara na *ele"esu i !alija orani(eno podru(je o"iju sila
-kasniji vladari se dalje "ore protiv ;irenja Islama

EUROPA U PROSVJE0I0ELJSKO 2O3A
Euro6a o1 $ra"a raa za 76an"o-s$o nas-"eJe 1o 6o.e$a raa za ausri"s$o
nas-"eJe
-:uropa iscrpljena nakon C>-odi;nje rata i unutarnji- suko"a od 16<>. vode2a sila
vi;e nije panjolska, neo 4rancuska.Eenrik I5,3ic-elieu, 'azarin poloili kamen
temeljac za vr-unac mo2i pod Fujem MI5
-Austrijska ku2a se uspinje nakon uspje;ni- ratova s Jurcima # "or"a Ea"s"urovaca i
!ur"onaca
-krajem 1&.stolje2a protiv 4rancuske se "ore udruene :nleska i /izozmeska +5ilim
Iranski.
-u 1&.st. na sjeveru :urope opada vlast vedske, a na njeno mjesto dolazi 3usija pod
Petrom 5elikim
-6o.e$o! %:+s.u :uropi nekoliko velesila s kojima 4rancuska djeli mo2. /jenoj mo2i
se jo; u 1&.st.uspostavlja ideja ravnotea sila nastala u renesansnoj Italiji, a ostvaruje
je 5ilim Iranski
#politika K4a-ance o5 6o#erK; kada jedna sila stenke uvjete za politi(ku prevlast
njezini protivnici o"ra2aju se :nleskoj koja je "ila ar"itar u :uropi.
-odravaju se :uropski konresi koji za cilj imaju sprje(avanje ratova diplomacijom
npr. Poku;aj Austrije u kolonijalnoj troviniP Na 9arla 5I osniva se 1&1%.u Jrstu
Irijentalno dru;tvo +trovina s Fevantom. te 1&BB.9ompanija Istende+trovina s
Indijom.. :konomsko-politi(ki odnosi poreme2eni 9onres u *om"riju 1&B$. nema
naod"e sklopljen savez s ciljem uspostave ravnotee. panjolska, u kojoj :nleska
ima trova(ke povlastice od mira u Ytrec-tu, ostala na strani Austrije. :nleska stvara
protusavez opravdanjeP ;panjolci ele nasljednicu 'ariju Jereziju udati za
;panj.!ur"onca. :nleska za se"e vee 4rancusku s kojom je ve2 "ila u `etvornoj
alijansi i Prusku. 3usija, kojoj :nleska smeta z"o prodiranja na Isto(no more, staje
na stranu Austrije. Pruska prelazi na stranu Austrije, a skandinavske zemlje ostaju uz
:nlesku. Jime je :u podjeljena na dvije stranke. # $on,res u Soissonu %(<:+ rat
jedva iz"jenut. Austriji je sada potre"no priznanje Pramati(ke sankcije, pa sklapa
naod"u s :nleskomP 9ompanije Istende privremeno suspendirana i ukinuta,
panjolska prelazi na stranu :n., 'arija Jerezija mora sklopiti "rak koji ne2e uroziti
politi(ku ravnoteu.
/rancus$a 6o1 Lu"e! LV
-1&1<.umire Fuj MI5, a s njime i zlatno do"a 4rancuske. Istavio je prezaduenu
dravu.
-kralj je postao Fuj M5 koji je tada imao < odina, pa vlada reent 4ilip Irleansk, ne2ak
Fuja MI5 .
-unutra;nju pro"lemiP deQcit z"o ratova,uskla@ivanje sila koje ja(e istupaju nakon
sla"ljena apsolutizma jansenisti,"or"e pari;ko parlamenta za pravo remonstrancije
protiv kraljevi- odred"i +do"ili 1&1<..
-Qnancije su povjerene ;kotu ,o-nu Fa0u osnovao "anku 1&16., 1&1&. *ompanie
dOIccident +Kru;tvo 'ississippi. za izra"ljivanje sre"rni- ruda u 'ississipiju. Y opticaj
papirnati novac i dionice Kru;tva '. koje su porasle. 4inancijsko stranje nije se
po"olj;alo, dolazi do 8papirnate inUacije8 , no te mjere donose smanjenje dravni-
duova.
10
-3eent umire 1&BC.,a vlast preuzima Fuj Eenri de !our"on - raskid zaruka Fuja M5 sa
;panj.princezom 'arijom. Ako kralj umre "ez nasljednika kraljevska kruna, po miru u
Ytrec-tu, prelazi na orleansku dinastiju. 9ralja je -tio oeniti 'arijom FeszcAaskom,
k2eri protjerana poljsko kralja. panjolska se uvrijedila na raskid zaruka, te se
pri"liila Ea"s"urovcima
-kardinal AndrD Eercule de 4leurA maknuo je 1&B6. vojvodu de !our"on i postao prvi
ministar.
-nastojao je odrati mir. Y ratu za poljsko naslje@e postiao je politi(ki uspije-, no za
posljednji- odina ivota nazire se suko" s :nleskom z"o kolonijalno poloaja
velesile
Nizoze!s$a; 2o4a unuarn"e, i van"s$o, !ira
-osvaja(ki ratovi Fuja MI5, a i rat za ;panjolsko naslje@e doveli su /izozemsku na ru"
propasti
-1&>B. "ez nasljednika umire namjesnik 5ilim III, mjesto namjesnika prazno
-1&1&.izvanredni dravni sa"or u Eau-re1ormacija oranizacije drave. /ajve2i
pro"lem prazna "laajna,jer pokrajine ne daju dovoljno. Sitacije se ne sre@uje jer
nema zakonski- sredstava i pokrajine (uvaju suverenost. Predlae se zakon
orani(enja autonomije pokrajina po kojima "i koleij eneralni- stalea do"io ve2e
ovlasti, a zastupnici ;iri mandat, no i to je od"ijeno.
-Yjedinjena /izozemska je u pol.1=.st. mala aristokratska trova(ka drava u kojoj
vlada oliar-ija plemi2a,ra@ana i selja(ki- veleposjednika.
-mirno razdo"lje do 1&$>..- rat za austrijsko naslje@e jer je 1&CB.odo"rila
Pramati(ku sankciju +9arlo 5I raspustio Istende tj konkurenciju.
En,-es$a 6o1 Ga-6o-eovi! vo1svo!
-1=.st.politikom 8"alance o1 po0er8 poku;ava zadrati prevlast
;%(H%+Ac o5 se-e!enPkatoli(ki Stuarti vi;e ne mou do2i na vlast u :nleskoj
-nakon smrti kraljice Ane 1&1$. na prijestolje dolazi Geor,e I Eannovers$i 8%(%A;
%(<(=
-)eore I i )eore II ledali su vi;e interese svoje -annoverske domovine
-nordijski ratP )eore I poduzima sve da Eannoveru osiura !remen i 5erden, dok je
za :nlesku "ilo vano vedskoj osiura njene "alti(ke pokrajine kako "i se sprije(ilo
da do"ije monopol na mornaricu.
-%(%:+,+Bevero.-ana a-i"ansa izme@u njema(ko cara,4rancuske i :nleske, tu je i
/izozemska koja nije slu"eno pristupila stvorena je za "or"u protiv ;panjolske
tenje da povrati status velesile +ravnotea mo2i.
-%(%'+ 0ro.-ana a-i"ansa sklopljena u !e(u njema(ki carem i Auustom ,akim protiv
Pruske i 3usije +r.m..
-za koalicijsku politiku :nleske zasluan je :arl Stan-ope pomo2i vedskoj
-dolaskom )eorea I na prijestolje oja(ala je stranka viovaca kojoj je prepustio
upravljanje zemljom. 5iovci su sustavno istiskivali torijevce iz politike, te i- optuili
za ustanak u kotskoj i :nleskoj koji je za cilj imao vra2anje katoli(ki- Stuarta na
prijestolje
-1&16.Septennial Act osiurava viovcima vlast
-Ga-6o-e osniva Sinkin 4und tj 1ond za podmirenje nacionalno dua koji je znatno
porastao
/jeova Qnancijaska politika predstavlja miran razvoj :nleske u suprotnosti je s
"or"enom San)o6eovo!
-viovci se razdvajaju u dvije 1rakcijeP "or"ene na (elu s S. i Sunderlandom i
mirolju"ive na (elu s L. i Jo0ns-endom.
-Lalpole dolazi na vlast nakon sanacije ;tete sloma ,unopomorske kompanije. Postaje
prvi ministar %(<%+ 1o %(A<+8prvi enleski premijer.
11
-nije se suko"ljavao s torijevcima, doveo vojvodu od /e0castlea u vladu koji je postao
posrednik pri dodjeljivanju slu"i, uspje;na trovinska politika reoranizirao carine,
Fondon izradio kao slo"odu luku, mirolju"iva vanjska politika u Sevilli 1&B%.rije;io
spor nastao oko !e(ko saveza Austrije i panjolske +Istende. , druim !e(kim
uovorom 1&C1.rije;io sve nesulasice s Austrijom
-Geor,e II 8%(<(;%(&H= ?za njeove vladavine :nleska sla"i z"o vanjskopoliti(ki-
sporova. Lalpole prisiljen vra2ati du drave iz 1ondova, pro;iruje porez na promet ;to
izaziva op2e po"une. Napostavljanje vanjske politike, :nleska izolirana od kontitenta.
-suko"i en i ;panj "rodova rje;ava se konvencijom u Pradu.
-vo@a postaje Lilliam, a Lalpole natjeran na "ezuspje;an rat s panjolskom, a kasnije
i &odi;nji rat
-!or"ena stranka postaje ja(a od Lalpoleove, pa on 1&$B.mora odstupiti
I4ers$i 6o-uoo$:F6an"o-s$a i Poru,a- na$on raa za F6an"o-s$o nas-"eJe
-ra za 76an"o-s$o nas-"eJe ? !ir u Urec)u %(%* po"jedio 4ilip !ur"on +1&>>-
1&$6. mir orani(ava ;panjolsku na i"erski poluotok, pa ona eli vratit svoje stare
posjede, prvenstveno talijanske koji- se odrekla u korist Ea"s"urovaca
-unutra;nja politika sta"ilnija nema suko"a izme@u 9astilje i 9atalonije, araonske
zemlje izu"ile dravno pravo te su vezane uz 9astilju
-4ilip 5 eni se :liza"etom 4arnes od Parme ele svojim nasljednicima osiurati
prijestolje u Italiji
-)iulio Al"eroni eli "rzim naoruanjem i re1ormama oja(ati zemlju.Stupa u vezu s
Petrom 5elikim, 9arlom MII i prista;ama ku2e Stuart da "i osiurao pomo2 u "or"i
protiv :nleske.
-. od 1&1&. i 1&1%. zaposjeda Sardiniju i Siciliju
-:n mirom u Ytrec-tu stekla upori;ta )i"raltar i 'enorcu . Suparni;tvo se protenulo
i na kolonije jer je :n tim mirom do"ila i povlastice za trovinu sa ;panjolskim
kolonijama
-u suko"u 1&1=. panjolska mornarica potu(ena kod *apa Prbssero. Iste odine
`etvoro(lana alijansa je prisiljava da napusti Sardiniju
-:liza"eta 4arnese uspjeva 1&B<.o"noviti prijateljske odnose panjolske s
Ea"s"urovcima. 9ada su to :nleska i 4rancuska sprije(ile, panj se o"ra2a
4rancuskoj za-valjuju2i kojoj u ratu za austrijsko i poljsko naslje@e do"iva /apulj,
Siciliju, Parmu i Piacenzu # . po(inje voditi politiku pri"liavanja 4rancuskoj
-1&CC. i 1&$C.sklapa prijateljske saveze s 4rancuskom osiurana pomo2 protiv en
trovine u ;panj Americi, o"e2ana potpora Stuartima
Poru,a- ; opala mo2 panjolske Portual stje(e osiuranu samostalnost.
-politika prijateljstva s :nleskom jo; od +16<6. prvo vladara iz ku2e 3ra,anza
Ivana IV
-nastavljaju je i drui vladari Ivan V +1&>6-1&<>. i Josi6 I +1&<>-1&&6.
-za vrijeme Ivana 5 dravu je vodio Se4asian JosM 1e Carva-)oN !ar$iz o1
Po!4a-a +16%%-1&=B., vladao je u prosvjetiteljsko-apsolutisti(kom du-u.
N"e!a.$o carsvo ? 2o4a !a-i) 1r@avica
-nakon 0est1alsko mira +16$=.. njema(ko carstvo u"i na vanosti.
-Namjenjuju a dvije velike draveP Austrija i Pruska, te Saska u personalnoj uniji s
Poljskom, Eannover u personalnoj uniji s :nleskom i !avarska.
-ostale drave carstva ostaju male dravice
Reor,anizaci"a Prus$e za /ri1ri$a Vi-i!a I+
;u vremenu kada je umro 4ridrik 5ilim +16==. ku2a !randen"ur-Preussen je pored
cara najmo2niji dravni stale;ki 1aktor
-nasljednik 4ridrik III,nakon krunid"e /ri1ri$ I 8%&::;%(%*=.Prvu 1azu njeove
vladavine o"iljeila je politika prvo ministra :"er-arda von Kanckelmanna tj politika
pret-odno kneza.!ez"rojni izdaci doveli su dravu na ru" "ankrota.
12
-/ri1ri$ Vi-i! I 8%(%*;%(AH. reoranizira dravu. Ka "i Pruska postala vana tre"ao
je dvije stvariP punu "laajnu i uvje"anu vojsku.
-smanjio je lomaznu dvorsku aparaturu +u;teda., traio je da mu se unaprijed
pokazuju prijedlozi primitka i izdatka te je odre@ivao veli(inu i vrstu izdataka.
1&1$.osnovao je Ip2u ra(unsku komoru koja nadzire da izdaci ne prema;e pri-ode.
-spaja dotada privatni kraljev imetak s dravnim ospodarstvom,a sve kraljevske
posjede prola;ava neotu@ivim i nedjeljivim te i- daje u najam ra@anima za koje je
"ilo siurno pla2anje najma.
-osnovao jeP )eneralna Qnancijska direkcija +vr-ovni ured za kraljevske posjede. i
)eneralni ratni komesarijat +ratni porezi,radski tro;kovi i seoske da2e spaja i- u
sredi;nji ured )eneralnu direkciju 1&BC.
koji je oraniziran koleijalno i podijeljen u departmane po pokrajinama.
-napravio je svoje (inovnike naj"oljima u :uropi
-nije mario za umjetnost, a poticao je znanosti od koji- je drava imala koristi +pri
sveu(ili;tima u 4rank1urtu i Ealleu osnovao katedre za nauku o dravi z"o teoretske
o"uke (inovni;tva.
-izdavao mnoe propisnikeP za proizvodnju svi- do"ara detaljne upute,pravilnici za
uvoz i izvoz, za mjere i utee,kvalitetu sukna,za o"rtni(ke naseo"ine, trovinuW.
--tio ;to ve2e ospodarske u(inke radi poreza #melioracija pusto mo(varno
zemlji;ta 8Eavelandsko treseti;ta8, osnovao !erlinsko skladi;te 1&1C.
-reoranizacija porezno sustava- osnovica oporezivanja veli(ina posjeda,kakvo2a tla i
prirod.
-velika ospodarska razlika izme@u sela i rada z"o odvojeno oporezivanja i
socijalne dio"e u Cstalea
Iso"ito je podupirao ra@anstvo, na ;tetu aristokracije, u du-u apsolutizma./astoji
priu;it ovlasti plemstva
Komorodno plemstvo uzima u (asnike u svojoj vojsci, sinove plemi2ki- o"itelji u
kadete (ime plemstvo dolazi u "liske odnose s vo"s$o! $o"a "e sre1i7e 1r@ave
-5ojskaP u slu"i sva tri stalea i inozemni pla2enici naj"olja izo"raena vojska to
do"a, smatrana (etvrtom u :uropi
-ra@anstvo se skr"i za njezino uzdravanje,seljaci osim ratno poreza snose i oso"ne
tro;kove sluenja
-Komoroci (ine ve2inu vojske i o"avezni su sluiti due, svake odine imaju % mjeseci
za o"avljanje svoji- poslova. c novca u Pruskoj i;lo je na vojsku
Ausri"a ? v-a1avina cara Kar-a VI
-u 1=.st. Austrija se pro;irila nakon mira u Ytrec-tu i z"o ekspanzije na !alkan.
-Austrija je nejedinstvena drava mnoi- naroda, pojedine krunske zemlje u nekim
poledima su samostalne i razlikuju se u ustrojstvu. Najedni(ki su kraljevski
dom,vojska i dravni njema(ki jezik
-unutar carstva ima najvi;e politi(ko utjecaja sve do rasta mo2i Pruske
-Kar-o VI 8%(%%;%(AH= za njeove vladavine Austrija malo-pomalo propada
-nakon sjajni- po"jeda :uena Savojsko potpisan je Po@areva.$i !ir %(%:.P
Austrija pro;iruje posjede prema juoistoku tj do"iva !anat i !eorad.
-pod pritiskom `etvoro(lane alijanse Austrija na juu do"iva Siciliju u zamjenu za
Sardiniju. Jim posjedom moe u(vrstiti -eemoniju u Italiji koju panjolska poku;ava
uroziti
-prince :uen, po zavr;etku rata s turcima, do"iva namjesni;tvo u austrijskoj
/izozemskoj
-1&BB.osnovana je carska 9ompanija 8Istende8 koja je s Irijentalnim trova(kim
dru;tvom iz Jrsta tre"ala pomo2i rje;avanju Qnancijski- pro"lema. 'e@utim
Irijentalno tr.dru;. ne moe napredovati z"o pomanjkanja trova(ke i za;titne
ratne mornarice, a 9ompanija nailazi na otpor atlantski- pomorski- sila
13
-Austrija poku;ava odrati poloaj velesile.
-9arlo 5I nije imao mu;ko nasljednika 1&1C. Pramati(ka sankcija ako izumre
mu;ka loza naslje@uju i njeove k2eri, ali ne i k2eri njeova "rata ,osipa 9arlova
politika saveza koji 2e omou2iti priznanje Pramati(ke sankcije uspio je do"iti
priznanje nasljedni- zemalja,a i svi- europski- drava
-suparni;tvo s 4rancuskom iznova je iz"ilo u ratu za poljsko naslje@e #Austrija mirom
Fotariniju
-kao ruski saveznik uplela se u rusko-turski rat +1&C6-1&C%. # izu"ila !eorad, Sr"iju
i 'alu 5la;ku +vi;e nije zna(ajna kao ;to je "ila na !alkanu.
-suparnik joj je "ila i !avarska koja je pod 'aksimilijanom :manuelom +16&%-1&B%.
-tjela postati velesila
Iako je zauzela veliku mo2 to joj nije uspjelo, a cilju se opet primakla za nasljednika
9arla Al"erta. 9ada je 9arlo 5I umro "ez nasljednika 9arlo Al"ert za se"e za-tjeva
Ea"s"ur;ku monar-iju na temelju stari- uovora iz 16.st. i prava svoje suprue k2eri
pret-odnika 9arla 5I. Ikrunjen je 1&$B., ali Austrija upada u !avarsku koja je time
uvu(ena u rat koji u"iX 'aksimilijan ,osip III odri(e se prava na austrijsko prijestolje
Po-"s$a u vri"e!e sas$i) v-a1ara
-Poljska se izradila kao stale;ka drava u kojoj je kraljevska vlast "ila iz"orna. 9ralj
nije moao donositi vane odluke "ez plemi2ki- sa"ora. Imala je ustroj onda;nje
repu"like
-poljska je uni;tena u nordijskom ratu i "or"ama za prijestolje ;to i- je vodio kralj
Au,us Ja$i 8Au,us II=
-epidemija kue +1&>%-1&1C., lad poljsko pu(anstvo u "ijedi T nepovoljna politi(ka
konstelacija 3epu"lika se okrenula od Auusta ,ako
-vanjskopoliti(ki odnos Poljske prema Pruskoj postao je napet. Auust ,aki nastojao je
stvoriti prusko-poljsko-sasku alijansu protiv 9arla MII vedsko .
-4ridrik III -tio je da mu se prizna pruska kraljevska kruna. 1&>>.o"e2ao je u 9]lenu na
Sprevi da 2e zauzvrat "raniti pravo Poljske na vojvodinu Prusku, kao i pravo na
nasljedstvo poljske krune
-poljska stale;ka drava nije prestala stra-ovati za svoja prava te sa"or ne priznaje taj
doovor
-na to ;to joj nije priznat poloaj kraljevine Pruska je odovorila za vladavine 4ridrika
5ilima I koji je posjede svoje ku2e prolasio dinasti(ki nedjeljivim, te 1&1C.izdao statut
u opreci s pravima Poljske u Isto(noj Pruskoj i pri-vatio se planova aneksije poljski-
podru(ja
-4lemin, ministar Auusta ,ako, potakao je Prusku da 1&1<.stvori uovor kojim
Poljska ustupljuje Pruskoj Pomorje, poljsku Prusku, Samoitiju i 9urlandiju, a zauzvrat
Pruske (ete moraju Auustu ,akom pomo2i da se u Poljskoj ustoli(i kao apsolutni
vladar. Plan se nije ostvario z"o po"une poljsko plemstva
-3usija je Poljskoj postala sila koja 2e "iti protutea Pruskoj, te ju ;tititi
-1&1<.Jarnorodska kon1ederacija protiv Auusta ,ako poziva ruske (ete u pomo2.
3usija sti(e pravo ar"itra u Poljskoj. Posjedovanjem cara Petra I 1&16.sklopljen je
5ar;avski uovor o paciQkaciji koji 2e poljski sa"or pri-vatiti na 8nijemoj sjednici8 +"ez
raspravljanja,pod "ajunetama saski- i ruski- (eta. 3usija pre;utno postaje pravi
ospodar Poljske
-Auust ,aki mo2 ima samo za-valjuju2i ruskoj pomo2,pa unato( 5ar;avskom uovoru,
poku;ava stvoriti apsolutno kraljevsto
-za poljsku aristokraciju 3usija je oslonac protiv apsolutisti(ki- tendencija nji-ova
kralja, stoa se Auust ,aki morao rije;titi rusko protektorata. Islanjao se na to da 2e
:uropa u 3usiji vidjeti preveliku prijetnju. 3usija je ionako osim Poljske zasjela i u
'ecklen"uru, a posenula i za ;vedskim mati(nim zemljama
14
-stvoren je plan da repu"lika Poljska postane utvrda protiv 3usije. 1&1%.sklopljen je u
!e(u uovor s Poljskom, a poja(ane su veze enid"om sasko iz"orno kneza s k2eri
,osipa I.
-Petar 5eliki se povukao iz 'ecklen"ura,a i djelomi(no iz Poljske, no to nije zna(ilo i
u"itak mo2i u Poljskoj jer se %(<H.Pruska 6os1a!s$i! u,ovoro! o"vezala da 2e
zajedno s 3usijom onemou2iti mjenjanje poljsko ustava uklju(uju2i li"erum veto.
Jime 3usija do"ila jamstvo da (e se u Poljskoj odrati oliar-ijsko ure@enje.
-3usija 1&B>.uspjela na temelju li"erum veta sprije(iti da Poljska u@e u !e(ku alijansu
-Auust poku;ava 1&B1.ostvariti svoje apsolutisti(ke elje i o"e2aje susjednim
zemljama odstupit neka podru(ja
-3usija pro;iruje postdamski uovor jer vedska i Austrija jam(e da se poljski ustav
ne2e mjenjati.
-od druo desetlje2a 1=.st.ja(aju vjerski nemiri u Poljskoj izme@u katolika i
nekatolika. Auust ,aki ne moe reairati jer je direktor *orpus evaneliorum u
carstvu.
-evanelisti(ki narodi podjarmivali Poljsku nji-ov uled opada,jezuiti postaju vode2i
red.
-dravni sa"or u )rodnom 1&1&.-jedan (lan odre@uje da se smiju sru;iti sve
evanelisti(ke crkve sara@ene nakon 16CB. Iste odine okrunjena 'ajka !oja
`ensto-ova
-Jorunsko krvoproli2e 1&B$. evanelisti(ki 1anatici opusto;ili jezuitski koleij u Joruau
-sve to je :uropi smetalo jer je "ilo suprotno moru u Ilivi, stoa Pruska u uovor s
3usijom 1&C>. dodaje vjerski parara1 prema kojem se o"je vlade o"vezuju ;tititi
pripadnike r(ke i protestantke vjere. 'jere protiv evanelista ne;to lak;e, (ak mou
odravati slu"u.
-za;titni;tvo Pruske protestantima zna(ilo je da preko crkve moe do2i do mo2i po;to
je :rnst Kaniel ,a"lonski kao eneralni senior kalvinisti(ke crkve tu crkvu stavio pod
prusku vlast.
-ja(anje 3usije u Poljskoj omou2ilo je i vje(ni mir iz 1&1>. 9ojim poljske pravoslavne
op2ine potpadaju ruskoj epar-iji u 9ijevu. Y poljskoj pravosl crkvi ruski ezarsi imaju
pravo su@enja, tako poljsko pravosljavlje postaje ovisno o 3usiji.
-1&CC.umire Auust ,aki. Slijedi razdo"lje interrenuma do 1&C6.z"o nemou2nosti
oda"ira kralja
-ra za 6o-"s$o nas-"eJe: jo; 1&CC.jednolasno je iza"ran Sanis-av LeszczIOs$i,
no umje;alo se inozemstvo. Ydajom njeove k2eri 'arije za kralja Fuja M5 mola je
4rancuska ostvariti utjecaj na Poljsku ;to nije odovaralo 3usiji.
-3usija je na prjestolju -tjela portualsko prjestolonasljednika :manuela na koje je
mola utjecati
-uovorom u !e(u 1&CC.novi saski iz"orni knez Auust III do"io je podr;ku 3usije i
Austrije pri kandidaturi za kralja. Na uzvrat je priznao Pramati(ku sankciju Austriji,a
ruskoj carici Ani dao na iz"or kurlandijsko vojvodu. Je odine ruska vojska ulazi u
poljsku i silom provode iz"or kneza Auusta III. FeszczAaski je poraen, a za poljsko
kralja je okrunjen Au,us III 8%(*&;%(&*=time je osiurana prevlast 3usije
-unutra;njost Poljske dila se protiv ruske prevlasti i Auusta III. plemi2ka stranka tzv.
partija pod vodstvom kneza Potockoa, koja se nastoji vezati uz 4rancusku d stranka
tzv. o"itelj za 3usiju
-%(*9+Pre-i!inarni !ir u 3e.u kraj rata za poljsko naslje@e FeszczAaski se
odri(e krune, a za uzvrat do"iva Fotariniju
Us6on Rusi"e 1o euro6s$e ve-esi-e
-za uspon 3usije vaan je nordijski rat koji je u"rzao re5or!e Pera Ve-i$o,.
3e1ormama vojske je stvorena i isto(nomorska mornarica
15
-porezna re1ormaPporezni pri-odi pove2ani z"o rata, uveden oso"ni porez umjesto
oporezivanja po ku2ama
-1&11.ustanovljen pri senatu sustav Qskala + dravno pravo"ranila;tvo., pozivaju se
pu(ani da prijave povrede zakona da "i se po"olj;ao rad Qskala
-re1orma ospodarstvaP dri se merkantilizma. Promi(u se doma2i proizvodi
npr.rudarstvo
-poti(e se razvoj trovine izme@u Istoka i Napada. )radi se kanal koji spaja 5olu s
!alti(kim morem.
-re1orma upraveP 1&>%.carstvo podjeljeno na = u"ernija, 1&11.ustanovljen senat kao
vr-ovna sredi;nja vlast +% 3usa iz staro plemi2ko sloja.. 1&1&.sredi;nja uprava
reoranizira se u % koleija+kao vedska. u kojima su predsjednici 3usi, a
potpredsjednici isklju(ivo stranci.
Yvode se zemaljska vije2a preuzeta iz isto(nomorski- pokrajina +1&1B-1&16.
-i radove se poku;ava natjerati na samoodovornost imu2ni sloj "ira maistrate
+kao u :stoniji, 5idzemeu, Inriji i isto(noj 9areliji s 5i"orom.
-podloiv;i isto(nomorske pokrajine +ovo ore u zaradi. car daje autonomiju
staleima,njema(kim vitezovima i radskim maistratima # potvr@eno mirom u
/Astedu
-dolazi do stale;ke samouprave u 3usiji,pri (emu isto(nomorske pokrajine zadravaju
njema(ko pravo i jezik. Samoupravu je Petar o-ra"rivao, ali nije provo@ena jer su je
njeovi zakoni onemou2avali +cjela vladavina mu je takva, trai samoinicijativu
naroda, a onda ju orani(i propisima.
-Petar u !alti(ke pokrajine se"i uvodi naslov imperatora +1&B1., a car ostaje u
nekada;njim tatarskim podru(jima +9azaau, Astra-anu i Si"iru. naslov imperatora
priznale su Pruska, /izozemska i vedska
-unato( svim re1ormama kmetstvo i dalje u lo;em poloaju Petar zadrava prisilnu
rad, seljak jo; vi;e ovisan o vlastelinu. Prija;nja podjela na dva sloja, plemstvo i
(inovni;tvo, sada do"iva tre2i selja;tvo
- -"esvica .inova %(<<+,. 1$ (inovnilki- razreda dvorsko, vojno i ra@ansko
(inovni;tva +prvi- = razreda predvi@eno za nasljedno plemstvo. dravna (inovni(ka
karijera pristupna svim slojevima, svi mou posti2i plemstvo koje stoa postaje
premo2no # podjela na (inove - drava sve reulira i sre@uje
-Cr$veno za$ono1avsvo patrijar-at prazan od smrti p.Eadrijana 1&>>., na
njeovom mjestu sveta sinoda. 1&B1.sastavlja se Ku-ovni propisnik oduzima crkvi
institucijsku i -ijerar-ijsku samostalnost
-nova vlast uz senat istupa kao vr-ovna du-ovna instanca, al je i ona+dakle i crkva.
pod vla;2u drave
-%(<9+ u!ire Pear Ve-i$i "ez nasljednika +sina Alekseja osudio a smrt 1&1=... Petar
je 1&BB.izdao odred"u da vladar sam mora odrediti nasljednika,;to nije napravio prije
smrti.
-'en;ikov, carev naj"lii suradnik, uspio je da se za caricu prizna Kaarina I, Petrova
drua ena
-9atarinin poloaj "io nesiuranP prisiljena za nasljednika odrediti Petrova unuka iz
prvo "raka i pristati na ustanovu 5r-ovno tajno savjeta njen rad je potisnuo
senat. `lanovi su "ili i 'en;ikov i Istermann, koji u du-u P.5. vodi vanjsku politiku.
/asljedio a je ro1 A. !estuev-3jumin +1&$1-1&<&..
-3usija jo; vi;e interirana u europski sustav vlasti. Id 1&B6. Y savezu s Austrijom
+saveznik u rusko-turskom ratu.
-9atarina I umire 1&B&., a nakon njene smrti sru;en je 'en;ikov
-Petar II +1&B&-1&C>. na naovor Istermanna prooni 'en;ikova u Si"ir, a nakon toa
ja(a o"itelj Koloruki pod (ijim utjecajem oivljavaju stari moskovski o"i(aju
-1&B=..dvor se seli u 'oskvu
16
-Po smrti Petra II odlu(nu rije( ima 5r-ovni savjet, koji kao nasljednicu odre@uje Anu
Ivanovnu ,a ne k2i Petra 5eliko, pod uvjetom da lavnu rije( i dalje vodi 5r-ovni
savjet
-Ana je iskoristila opoziciju plemi2a koje su ustale protiv vlasti 5r-ovno savjeta, te se
prolasila za samovladaricu.
;ukinula 5r-ovni savjet, vratila senat i uspostavile ministarski ka"inet +Istermann.
-1&CB.dvor se vra2a u Petrorad
-:rnst ,o-ann !iron iz 9urlandije vr-ovni komornik,kurlandski vojovda i reent nakon
smrti Anine
-3usija se za Anine vladavine pri"liila :nleskoj trovinski uovor
-zadrava prevlast u poljskoj i s -a"s"ur;kim carem istisnula FeszczAasko
-rusko-turski rat +1&C<-1&C%. z"o ja(anja Ismanlija u Poljskoj. Austrija na ruskoj
strani od 1&C6.
B interesaP Istermann eli protektorat nad 'oldavijom i 5la;kom za poloaj prema
Jruskoj i Perziji
)eneral '[nnic- eli osvojiti *arirad i Anu okruniti u Aji SoQji
-3usija mora pristati na mir u !eoradu 1&C%.
-Ana umire 1&$>.,a '[nnic- ru;i !irona, da "i postavio Anu Leo6o-1ovnu koju je
1&$1.svrnula Lizavea, neudata k2i Petra 5eliko
S$an1inavs$e ze!-"e na$on nor1i"s$o, raa
-vedska i Kanska nemaju u 1=.st.veliko zna(enje
-nakon zavr;etka nordijsko rata 1&B1.vedska i Kanska ulaze u razdo"lje mira. Y
Kanskoj ono traje do 1=>&., a u vedskoj do 1&$1.
;2ans$a ima mati(nu zemlju,/orve;ku, Island, 4\r]ri, Slesvi,ro1oviju Ilden"ur i
Kelmen-orst, )r]nland +od 1&B1.naseljivan pod norve;kim sve2enikom Eansom
:edeaom..
Izvaneuropski- posjediP zapadnoindijski otoci St.J-omas,St.,o-n i St.*roiS +od 1&1C. i
kolonija u )vineji
-rascjepkanija je od vedske. /ema jedinstven jezik, ali prevladavaju danski i njema(ki
-po svom ustavu je nasljedna monar-ija, a na (elu je ku2a Ilden"ur
-4ridrik I5 +16%%-1&CC. Kanska apsolutisti(ka drava, ali ne vlada samo kralj, neo i
sredi;nja uprava
-u sredi;njoj upravi premo2ni /jemci +za vrijeme vladavine ludo 9ristijana 5II
njema(ki lije(nik ,.4. Struensee uspotavio samovladu,pretvorio dravni savjet u
ka"inetsku vladu.
- Fve1s$a je mirnovnim uovorima 1&1%. i 1&B1. iskrvarila u nordijskom ratu imala
je mati(nu zemlju, 4insku+osim , 9arelije.,Predpomorje do Peenea,rad Lismar s
okolicom.
-nakon smrti 9arla MII osla"io je kraljevski apsolutizam i kraljevska mo2
-vlast je do"ila sestra 9arla MII, koja ju je predala svom muu /ri1ri$u I o1 Eessen;
Kasse-a 8%(<H;%(9%=
;do"a ;vedske slo"ode razdo"lje od %(%';%((< kada je vodstvo "ilo u rukama
plemstva,du-ovno stalea,ra@ana i seljaka tj stalea. Y to do"a monarsi nastoje
uspostaviti kraljevsku vlast, ;to je za rukom po;lo tek Gusavu III +1&&B- 1&%B.
-mir u skandinavskim zemljama naru;en je 1&B<.kada se vojvoda 9arlo 4ridrik od
Eolstein-)otorpa+ne2ak 9arla MII. eni kneinjom Anom +k2i Petra 5eliko i 9atarine I..
Na Kansku je Eolstein-)otorp s ruskom potporom neprili(an susjed, a opasan je i za
vedsku jer je u njoj 9arlo 4ridrik imao pravo nasljedstva.
-vedksa sklapa o"ram"eni savez s 3usijom
-1&B&..Kanska i vedska se priklju(uju enlesko--olsteinsko-1rancuskom savezu
-umire 9atarina I, a 9arlo 4ridrik u"i podr;ku
17
-:nleska se C>-i- odina odvojila od 4rancuske Kanska ostaje na strani :nleske
+uovor 1&C$.
-1&C$.uovor izme@u vedske i Kanske jam(e za posjede me@uso"no
-vedska ne priznaje Slesvi kao Kanski posjed. vedska o"navlja uovor s 3usijom.
-4rancuska preko vedske eli u(vrstiti poloaj na sjeveru koji je izu"ila ratom za
poljsko naslje@e
-1&C=.sklopljen uovor s 4rancuskom, uspostavljen kontakt s Jurskom koja je tada u
ratu s 3usijom
-8;e;iri8 1&$1.uspjeli da se 3usiji o"javi rat
EUROPA IZMEPU PROSVJE0I0ELJS0VA I APSOLU0IZMA
Prosv"eie-"svo i 6ro!"ene u euro6s$i! a6so-uisi.$i!
1r@ava!a o1 %(AH+
Gos6o1ars$o 1ru7vene 6ro!"ene u Euro6i i"e$o! %:+s+
;:uropaP jo; traje merkantilizamX :nleskaP od drue polovice stolje2a
in1usri"a-izaci"a i -i4era-iza!
-ospodarske i dru;tvene prilike ne mou se opisati univerzalno, pa se daju primjeri
:nleske i 4rancuske
En,-es$a P merkantilizam od :liza"ete, preko *rom0ella i Stuarta.
-1=.st.parlament uzima ulou krune
-od 16.st.ukidanje ekonomski- carina,ustanovljenje uvozni- carina
-Nakoni plovid"e iz 1&.i1=.st. stvaraju ospodarski sustav inicijative trova(ki-
dru;tava
-1&>&.+Acts o1 Ynion. :nleska se ujedinila s kotskom postaje jedinsveno unutarnje
trova(ko podru(je
-veleposjedni(ki sloj poja(ava privrednu mo2, siroma;ni seljaci- najamni ili
manu1akturni radnici
-smanjuju se manu1akture srednje stalea #veletrovci i selja;tvo
-16%$.utemeljena !ank o1 :nland
-16%C.!oard o1 Jrade izravnavanje izme@u vladini-,Qnancijski- i trova(ki- interesa
-1&6C.londonski radikalizam se opire proved"i re1orme
Po.eci in1usri"s$e revo-uci"e: pove2avanje Qnancijsko potencijala, a s drue
strane i siroma;tva
-radnik 9aA iz !urAja izumio tkala(ki (unak
-,ames EarreAves izumio stroj za predenje +1&6%.
-"rija( 3ic-ard Ark0ri-t stroj za predenje s vretenima koja se mi(u +1&6=.
-*arteri-t - me-ani(ki tkala(ki stan +1&=6.
-,ames Latt 1&6$. izumio parni stroj, u op2oj upora"i od 1&=%.. T pronalazak
postupka proizvodnje (elika ^ e temelj razvitka te;ke industrije
-podjela radno procesa u tvornicama
-nastale industrije pamuka,tekstilna,eljeza,(elika i vune
-pove2an "roj pu(anstva # socijalna revolucija
-sirotinjske (etvrti u novonastalim industrijskim radovima
-izra"ljivanje radnika +duo radno vrijeme, rad ena i djece , minimalne pla2e.
-kritika protiv industrijalizacije 8juri; na strojeve8
-u :nleskoj osp.politiku odre@uje ornji sloj poduzetnika, nosioca industrijalizacije
po(ev;i od 1&&>.
/rancus$a: stale;ki ararni poredak preuzet jo; iz srednje vijeka.
-plemstvo radi unosne poslove trovine i manu1akture poljodjelstvo se ne usmjerava
na trovinu
18
-plemstvo i visoko sve2enstvo (ini jako mali postotak ukupno dru;tva , ali ima najvi;e
"oatstva
+oko Bf skupa, a dri C>f zemlje.
-najori poloaj za seljake i nisko sve2enstvo koje se najvi;e "avi du;e"rini;tvom
- %=f stanovni;ta (ini tre2i stale, po svom sastavu nije -omoen. Ju su i "oati
velera@ani, ali i siroma;ni seljaci
-polovica radsko stanovni;tva stvarni su ra@ani, koji su nosioci ekonomsko,
kulturno,a od 1&=%.i politi(ko razvoja.
-od 1&C>.demora1ska revolucija. /e zna se razlo +"olja -iijena,pre-rana,medicina
ili socijalna mo"ilnost.
-z"o vi;e radne snae pla2e ne rastu "rzo kao cijene
-ararno orijenitran 1eudalni sustav ancien rDimea u o;troj je opreci prema
ospodarskom razvoju i nedovoljno je Ueksi"ilan da prati osp.promjene.
-ararne krize
-vi;i tro;kovi ivota,ve2i porezi i podavanja, iscrpljene rezerve ita z"o li"eralizacije
ospodarstv, pove2ane tlake,dvorski ivot u 5ersaillesuW
-4rancuska ipak, nakon :nleske, najvanija industrijska zemlja u :uropi
-do"ra in1rastruktura, Qskalne mou2nosti i Qnancijeri, pove2ana vanjska trovina
-ra@anski sloj se sve vi;e "oati i ja(a
2r@avaN1ru7vo i ,os6o1arsvo s ,-e1i7a 6rosv"eie-"sva
-aristokratsko i ra@ansko dru;tvo, o"razovano dru;tvo rokokoa
-saloni,sve(anosti,ve(ernja dru;tva,dvorski koncerti,kazali;ta
-prosvjetiteljski ideali kreposti,ljudsko dostojanstva,-umanosti, slo"ode
du-a,racionalnostiW
-sve navedeno proturje(i op2em pravosu@u, s dravnim sustavom,s ekonomskim
mou2nostima i stvarno;2u u kojoj ivi najve2i dio pu(anstva
-nakon 1&$>.prosvjetiteljstvo :nleske postaje uzorom
-Jo)n Loc$e Treatise of government prirodno pravo (ovjeka na slo"odu, vladar nije
"oanski ni prirodni ospodar, neo je drava nastala uovorom izme@u njea i
podanika, a taj se uovor moe poni;titi ako a vlada ne po;tuje.
-Focke je "ranio revoluciju iz 16==.
-1rancuska prosvjetiteljska knjievnostP 1&$=. Monesquieuovo djelo De l'esprit des
lois +I du-u zakona. kritizira apsolutizam i trai da se dravna vlast podjeli
-Jean Jacques Rousseau Emile ou de l'ducation +:mil ili o odoju. 1&<>.. kulturna
kritika. `ovjek je po prirodi do"ar, ali a dru;tvo (ini zlim, pretjerano umovanje vodi
do izopa(enosti kulture. Jre"a se vratiti prirodi i kulturi srca.
Du contrat social +I dru;tvenom uovoru. op2a volja, temelji ideje o narodnom
suverenitetu. /arod prenosi na vladara dravnu vlast samo kad ju on ne moe
o"na;ati
-oso"ni lije(nik Fuja M5 4rangois GuesnaA i markiz 'ira"eau skupljaju kru koji do"iva
mrzak naziv 8ekonomisti8, a nakon G. spisa 84iziokracija8 nazivaju i- 7Qziokrati8
-Qziokrati "oatstvo drave nije novac i trovina, neo zemlja. Seljaka tre"a
oslo"oditi tereta, oporezivati veleposjednika, oslo"oditi poljodjelstvo od
merkantilizma.
-%(9%+6o.in"e iz-azii KEncIc-o6M1ie8 koju izdaju 2enis 2i1ero i 1QA-e!4er +do
1&<&.
/a njoj sura@uju svi poznati 1rancuski znanstveniciP 5oltaire, dOEol"ac-, Jurot,
!uRon, )rimm, 'ontes6uieu, *ondillac, 'armontel, GuesnaAW
-do 1&=>.imala je C< svezaka,a tre"ala je skupiti na jedno mjesto sve dotada poznato
znanje
-prosvjetiteljski QlozoQ stvaraju ra;ansku svijest i time plodno tlo za 1rancusku
revoluciju
19
Prosvi"eDeni a6so-uiza!
;vrijeme izme@u 1&$> i 1rancuske revolucije
-QlozoQ prosvjetiteljstva ele re1orme, ne mjenjati o"lik vladavine +pretvor"a
orani(ene monar-ije u konstitucijsku dravu.
-do"a re1ormi prosvijetiteljski- monar-a
-Prus$a /ri1ri$a Ve-i$o,N Ve-i$a Vo"vo1ina 0os$ana Pera Leo6-o1a i Ausri"a
6o1 Josi6o! II
-drava vi;e nije kraljevo vlasni;tvo, neo on slui do"ro"iti svoji- podanika
-prosvjetiteljstvo postaje sredstvom usavr;avanja apsolutizma
-/ri1ri$ II Prus$i "lizak s 5oltaireom, u djelo Antimachiavel protivi se
imperijalisti(koj politici tj ovori da ratovati tre"a samo u o"ram"ene svr-e. 7vladar je
prvi slua drave8.
Ykinuo je mu(enje i potakao stvaranje op2e procesno postupka, 8*odeS
4ridericianus prvi moderni zakonik 7Ip2e prusko zemaljsko pravo8 jam(i vjersku
toleranciju. Promicao kulturu i ;kolstvo, ali sa(uvao aspolutizam. Istala je stara
podjela dru;tva plemstvo, ra@anstvo, selja;tvo, a i njeovi ratovi +;lesi i za
austrijsko naslje@e. nisu i;li u sklad s pret-odno izraenim stavovima. # drava je
samo djelomi(no mola pri-vatiti prosvjetiteljstvo
-Feopold Joskanski, kasnije Leo6o-1 II Ausri"s$i +1&%>-1&%B. razvija 5eliku
vojvodinu Joskanu kao uzor zemlje prosv.apsolutizma. Stalna se vojska pretvara u
ra@ansku miliciju, novi zakonik ukida mu(enje i smrtnu kaznu, uklonjeni su isusovci,
re1ormira se ;kolski odoj, unaprje@uje zdravstvo, poku;ava donijeti i ustav.
-Josi6 II Ausri"s$i re1orme u crkvenoj,;kolskoj i kulturnoj politici, edikt o
toleranicji,ukida diskriminatorni poloaj hidova +1&=1., donosi zakonik +8,osep-ina8.,
1&=1.prvi od europski- vladara ukinuo nasljedno kmetstvo. Prije smrti morao je povu2i
sve re1orme jer su "ile prenapredne za to do"a.
-mnoa djela i djelovanje Qlozo1a upu2uju da su ideje prosvje2eno apsolutizma "ile
ra;irene i u druim djelovima :urope +!eccarij,"ra2a 5erri,4ilanieri,)aliani, ministar
Januccij
-1rancuski jezik postaje jezik o"razovani- kruova +linua 1ranca .
EUROPA O2 POBE0KA RA0A ZA AUS+NASLJEPE 2O REVOLUCIJE
Ra za ausri"s$o nas-"eJe 8%(AH ? %(A:=
-'arija Jerezija stupila na prijestolje na temelju Pramati(ke sankcije 9arla 5I
-!avarska i Saska +nisu priznale P.S. trae pravo na austrijsko naslje@e
- rat je poveo 4ridrik II 5eliki, netom do;ao na prijestolje Pruske
-1&$>.uputio pruske (ete u lesku, ponudio '.J.jamstvo za ostalu "a;tinu,ali a onda
od"ila
-rat se vodio na $ 1ronte - u srednjoj :uropiP Austrija d
Pruska,4rancuska,!avarska,Saska
Y austrijskoj /izozemskojP Austrija, od 1&$C. :nleska d 4rancuska
Y Indiji i AmericiP :nleska d 4rancuska +za kolonijalnu prevlast.
-;leskim ratom +1&$>-1&$B. 4ridrik osiurao osvojena podru(ja
-!avarski knez 9arlo Al"ert uzima naslov (e;ko kralja, a pod 1ranc.za;titom okrunjen
za cara 9arla 5II, ali austrijske (ete ulaze u '[nc-en+lavni rad..Isvajaju Pra i
uzimaju "avarskom caru iz"orne kneevine.
--a"s.zovu i 'a@arsku u rat. /akon do"iveni- povlastica ovi pristaju
-1&$B.u Lrocia0u mir s 4ridrikom do"iva lesku i ro1oviju )latz
-4ridrik pokre2e jo; jedan rat koji zavr;ava mirom u Kresdenu 1&$<. do"iva sva
osvojena podru(ja, priznaje mua 'arije Jerezije kao cara 4ranju I
-rat izme@u sila traje jo; C odine, zavr;ava iscrpljeno;2u. 'ir u Ac-enu 1&$=.svi
priznaju Pramati(ku s.
20
Se1!o,o1i7n"i ra 8%(9& ? %(&*=
-nastaje do promjene saveza u :uropi
-od 1&<<. :nleska i 4rancuska ratuju u kolonijama S. Amerike
-Pruska je sad teritorijalno izme@u Poljske i Saske koje su u pers.uniji
-ruska carica ,elizaveta +1&$1-1&6B. od 1&$6.na austrijskoj je strani
-1&<6.Austrija +dravnik 9aunitz. u savezu s 4rancuskom, a iste odine u
Lestminsteru 4ridrik spaja uovor o prusko-enleskom savezu.
-pruski kralj kr;i mir i zaposjeda Sasku. !itka kod 9unersdor1a 1&<%P Pruska d Austrij,
4rancuska
poraz Pruske
-Pruska je primala o"ilatu pomo2 od :nleske, a Austrija nedovoljnu od 4rancuske
-4ridrik sposo"an vojskov@aP "itke kod 3oss"ac-a, Feut-ena, Norndor1a
-nakon smrti carice ,elizavete 1&6B. 3usija otpada iz rata + pa i to 4ridriku ide na ruku..
/a prijestolju ju je nasljedio Petar III koji je "io orljivi o"oavatelj prusko kralja. Petra
III.su umorili,a 9atarina II nije priznala mir, no 3usija i dalje ne ratuje
- prekomorske "or"e :nleske i 4rancuske + s njom je i "ur"onska panjolska. nastao
z"o suparni;tva trova(ki- dru;tava u Indiji i z"o naseljeni(ki- zajednica u
Sjevernoj Americi.
-:nlezi pod Lilliamom Pittom Starijim ulau velike napore u rat u Sj.Americi. 1&<= i
1&<% osvojena je 9anada. /akon Pittova pada 1&61.ne zanimaju i- eu "oji;ta, prestaju
pomaati Pruskoj
-3o"ert *live u Indiji 1&<&.vojnom silom postepeno uklanja 4rancuze. Indija postaje
osnovica en.kolonijalno imperija
;!ir u Parizu %(&*+ ? 4rancuska daje :n posjede u Indiji i 9anadi i svu zemlju
isto(no od 'ississippija
-!ir u Eu4erus4ur,u %(&*+ Pruska i Austrija i Saska 4ridrik osiurava lesku i
ro1oviju )latz, Saska je u uspostavljena, a pruski kralj o"e2ava lasati za ,osipa II.
Pruska uz Austriju postaje druom njema(kom velesilom # njema(ki 7dualizam8
-:uropa ulazi u razdo"lje C>odi;nje mira

UNU0ARNJOPOLI0IBKI RAZVOJ ZEMALJA O2 %(AH ? %:+s+
N"e!a.$o carsvo iz!eJu 6rosv"eie-"sva i a6so-uiz!a
-vidi pod prosvje2eni apsolutizam sve o /ri1ri$u II Ve-i$o! T ovo ;to slijedi
-plemstvo ima neorani(enu vlast nad svojim do"rima, visoka oQcirska mjesta, ali
nema rije( u politici
-ra@anstvo snosi najve2i dio poreza
-4ridrik II dri se na(ela merkantilizma, pazi da trova(ka "ilanca "ude aktivna,
promi(e trovinu i industriju
-provodi mjere koje popravljaju ivot seljakaP novoosvojena podru(ja daju se
seljacima, uvodi sustav navodnjavanja i melioracije
-zemlja je nakon ratova iscrpljena # re1orme, izradnja cesta i kanala, oivljavanje
trovine izradnjom "ankarstva +8See-andlun8,pomorska trovina., uvo@enje
stroo porezno sustava
-Mari"a 0erezi"a 8%(AH ? %(:H= ? upravna re1ormaP sve zemlje spaja u jedinstvenu
(inovni(ku dravu za koju su zna(ajne centralna drava uprava,u"ernije i okrune
o"lasti +isklju(ene Yarska i !elija.
-prisiljava plemstvo i sve2enstvo da pla2aju poreze
-u du-u merkantilizma promi(e manu1akture
-u austrijsko-(e;kim zemljama izra@uje jedinstvenu ospodarsku i prometnu mreu
-unutarnja kolonizacijaP naseljava !anat njemcima tj naseljava uarske i -rvatske
zemlje oso"lo@ene od Juraka radi novi- poljoprivredni- rezervi
-ukidanje mu(enja 1&&6., odvajanje pravosu@a od uprave
21
-8jozeQnizam8 prosvjetljeno katoli(ko dravno s-va2anje ,osipa II
- o(itovanja jozeQnizma za vladavine '.J. Qnancijske re1orme,izradnja ;kolsko
sustava i "e(ke medicinske ;kole +nizozemski lije(nik ). van S0ieten osnovao prvu
kliniku.
-Josi6 II 8%(:H ? %('H= maj(in suvladar od 1&6<. opet sve napisano pod
prosvje2eni apsolutizam T
-do"rotovorne ustanove + "olnice, siroti;ta,zavodi za du;evno "olesne i slijepe.
-mjere sekularizacijeP ukinuto oko &>> samostana, ukinut isusova(ki red 1&&C.i time
im oduzet monopol ;kolstva
-uveden dravni nadzor crkve, a drava o"razuje i pla2a sve2enstvo
-dravni narodi mu se opirali jer se nije o"azirao na nj-ova pose"na
prava+1&=$.njema(ki slu"eni jezik.
-nakon ustanka u austrijskoj /izozemskoj i opadanja 3epu"like ujedinjeni- "elijski-
pokrajina+1&%>. mora je povu2i ve2inu re1ormi. /asljedio a je "rat
-Leo6o-1 II8%('H ;%('<= donosi umjerenije re1orme zakonodavstva, uspostavlja
prija;nji sustav Yarske
-i u druim njema(kim zemljama javljaju se prosvjetiteljski re1ormni pokreti
-9arlo 4ridrik !adenski +1&$6-1=11. 1&6>.zemaljskim op2inama daje samoupravu,
1&6&.ukida mu(enje, a 1&=C.kmetstvo
-slo"odni radovi su lavno o"iljeje S3*/,/
-umjetni(ka i du-ovna sredi;taP 4rank1urt,/[rn"er,Aus"ur,Eam"ur+prvo njema(ko
narodno kazali;te., Isna"r[ck, Feipzi, )]ttinen i Leimar
-prosvjetiteljstvo za-vatilo i katoli(ku njema(ku - ideje "iskupa /ikole Eo-en-eimsko
+,ustinus 4e"ronius. koji trai da se "iskupi osamostale od pape 1e"ronizam
-!avarska red iluminata koji zastupa sekularizam i -umanisti(ke ideje za"ranio i-
knez 9arlo Jeodor
-predstavnici visoke kulture u /jema(kojP *-ristian Lolj, 9lopstock, Linckelmann,
).:. Fessin i ,o-ann )ott1ried Eerder, nakon epo-e stvarala(ke umjetnosti zavr;ava
se klasikom +)oet-e, Sc-iller, E]lderlin, ,ean Paul, Eeinric- von 9leist.
-Immanuel 9ant +9]nis"er. - tri kritike +9ritika prakti(ko uma,W.
-nezadovoljstvo s pravima ra@anstva Sturm und Kran
En,-es$a za 1inasi"e Eannover: 1a-"i razvo" 6ar-a!enariz!a
-od 1&$>. Institucionaliziranje opozicije u parlamentu za vrijeme Lalpolea
1&B<.stvara se skupina protivnika 8outs8. !ili su protiv njea i nisu uzimali slu"e u
Lalpoleovo vrijeme.
-Konji dom se dijelio na dvije stranke, a do 1&C1.jedna do"iva ime 8t-e opposition8, a
od 1&$1.se suprostavlja dravnom rizni(aru
-opozicija se sastojala od torijevaca i viovaca,jako"ita itd.koji su -tjeli maknuti L.
-z"o sve ve2e opozicije i intria princa 4ridrika Lalpole odstupa
-do potpune promjene vlade dolazi nakon pada /ort-onove vlade 1&=B.
-opreka izme@u krune i parlamenta sada je opreka izme@u vlade i opozicije
-parlament nije vi;e samo (uvar zakona, neo i suo"likovatelj politike
-Geor,e III 8%(&H ? %:<H= imao utjecajan poloaj, ali nije moao zaustaviti ja(anje
parlamentarizma
-u do"u europske krize sredinom stolje2a 1&$>-1&6B.enleska se politika mije;a u
pitanja nasljedstva i suko"ljava se s 4rancuskom i panjolskom z"o kolonija
-uklonjena je jako"itska opasnost- kod *ulllodena 1&$6.poraen pretendent *-arles
:d0ard Stuart iliti !onnie *-arles
-politiku vode Pel-ami, oso"ito EenrA Pel-am, prvi lord riznice +1&$C-1&<B. i vojvoda
od /e0castela
-u kolonijalnom sporu Lilliam Pitt Stariji 1&<6-1&61.vodi enlesku vanjsku politiku i
po"jedni(ki zavr;ava rat protiv 4rancuske
22
-Pitt Stariji morao se povu2i 1&6>.dolaskom )eorea III na prijestolje
-izme@u 1&61. i 1&=C.kralj je imao velik utjecaj na vladu +na /ort-onovu (ak
1Bodina.
-u parlamentu su zastupane lokalne zajednice ro1ovija
-vladavina )eora III postala je epo-om politi(ko anairane javnosti s tei;tem u
Fondonu
-tisak od 1&6=.postaje nosiocem re1ormno pokreta
-protestom ,o-n Lillkes u listu 8/ort- !riton8 po(inje duoodi;nja de"ata o politi(kim
pitanjima
In je napao Pari;ki mir i kraljev prijestolni ovor ;to je dotada "ilo ne(uveno. Natvorili
su a,ali i sudski oslo"odili nakon estoko protesta javnosti eslo 8Lilkes and
li"ertA8
-od 1&6&. po(ela su izlaziti ,uniusova pisma +vjj pisao sir P-ilip 4rancis protivnik
uvernera Indije Larrena Eastinsa. u kojima se otvoreno kritiziraju svi politi(ki
autoriteti
-Lillkes se 1&&$.vra2a u parlament
-iz"oreno je pravo o"jelodanjenja parlamentarni- de"ata
-Lilkes 1&&6.za-tjeve re1ormista pro;iruje za-tjevaju2i iz"orno pravo i mjesta u
parlamentu za Fondon i nove industrijske radove i usto naseljene ro1ovije
-sve to se doa@a pod utjecajem ekonomske promjene u :nleskoj i ideja iz Amerike
-rezolucija iz Kunnina 1&=>. za-tjev za nezavistnost parlamenta i iz"ornika i za
nadzor nad Qnancijama, da se parlament "ira na odre@eni rok,svi imaju jednako
iz"orno pravo
-nakon /ort-ove ostavke 1&=B.kralj mora pozvati mla@e Pitta koji se na iz"orima
1&=$. poziva na 8sense o1 t-e nation8, iz"ore do"iva z"o svoje popularnosti u narodu
-nastanak opozicije i nastanak politi(ko tiska
-Pitt se na po(etku oslanja na krunu i svoju popularnost, no kasnije kr;i staru vlast
viovaca
Poru,a-
-vladavina ku2e !raanza od 16<$.i trova(ki uovori s :nleskom tjesno
povezivanje s :nleskom
-Se4asian JosM 1e Carva-)oN markiz de Pom"al za vrijeme ,osipa I.ministar
vanjski- poslova
-nakon potresa u Fisa"onu 1&<<.daje saraditi rad prema racionalisti(kim na(elima
-z"o mjera upereni- prema plemstvu +oduzimanje do"ara. i re1ormi u du-u
prosv.apsolutizma do;lo je do zavjere plemstva,koja je otkrivena +atentata na
kralja.,smakunut velik dio plemstva nji-ov slom
-isusovci su pronani 1&<%.,a i papinski nuncij. Ykinut je isusova(ki monopol nad
;kolstvom koje se podravljuje.
-osnovano sveu(ili;te u *oim"ri 1&&B. postaje sredi;te prosv.QlozoQje
-)ro1 Lil-elm von Sc-aum"ur-Fippe preuredio je portualsku vojsku
-nakon promjene na prijestolju 1&&&.*arval-o je sru;en,ali njeove mjere ostaju sve
do dolasna /apeleona
F6an"o-s$a
-u ratu za ;panjolsku "a;tinu izu"ila )i"raltar, a "ur"onska dinastija do"iva posjede u
/izozemskoj, 'ilano, /apulj i Sardiniju
-/er1inan1 VI 8%(A&;%(9'= izradnja apsolutne monar-ije, sre@ivanje
Qnancija,privrede i uprave
-njeov ministar :nsenada - nastavlja re1ormu vojske,li"eralizam u ospodarstvu,ali
sve tradicionalno
Porezna re1orma porez tre"aju pla2ati plemstvo i kler #"une se # :nsenadov pad
1&<$.
23
-Kar-o III 8%(9';%(::= tako@er ne uspjeva provesti re1orme
-za predsjednika imenuje kastiljsko ro1 Arnadu koji provodi re1orme u du-u
prosvje2eno apsolutizma
-1&6&.pronani su isusovci
-centralizacijaP osnivanje vr-ovno sud"eno stola 1&=&.,usredoto(enje prava na
kraljeve odluke
-pravo sudovanja imale su podru(ne zajednice, po"olj;ava se uprava u pokrajinama,
nastoji se da ra@anstvo sudjeluje u op2inskim upravama
-li"erizacija trovine
-unato( re1ormam panjolska i dalje zaostaje
Ia-i"a
-u 1=.st.rascjepkana
-osla"ljena mo2 Ea"s"urovaca, ali su i- samo zamjenili drui strani vladari
-Italija ima vojvodine,kraljevine,repu"like i papinsku dravu
-vanije talijanske drave su Sardinija i Pijemont koji svoj teritorij u suko"ima
4rancuske pove2avaju
-repu"lika )enova,Fuca i 'leci u"e zna(aj, kao i papinska drava
-papa !enedikt MI5 +istaknuti crkveni u(itelj.,9lement MI5+ukida isusovce., Pio 5I +o;tro
se protivi 1rancuskoj revoluciji.
-Ea"s"urovci vladaju u Fom"ardiji +'ilano i 'odena. i Joskani
-Parma, Piacenza, Stato dei presidi i 9raljevina dvaju Sicilija - dvije po"o(ne dinastije
!ur"onaca
-!ur"onci uzimaju za savjetnike Jalijane
-/apulj i 'ilano sredi;ta talijansko prosvjetiteljsko pokreta
-plemi2i prosvjetiteljiX "ra(a 5erri, !eccaria, 4ilanieri, )enovesi,Pilati i Pompe /eri
-vojvoda Feopold Joskanski +kasnije nasljednik ,osipa II. re1ormira upravu i
pravosu@e, ustanovljuje o"lasni nadzor,planira i dono;enje ustava
-isusovci pronani iz Joskane 1&&C.
-'ilano i /apulj ministar Janucci pod "ur"onskim vladarima 9arlom III i 4erdinandom
I5 nastoji provesti re1orme u talijanskom smislu. Isusovci istjerani 1&6&.
-Antonio )enoveSi u Italiju donosi Fockeovu prosvjetiteljsku QlozoQju
2io4e Po-"s$e
;1&$6.Poniato0ski, miljenik 9atarine II, postaje posljednji poljski kralj Stanislav II
+do1&%<.
-Stanislavove re1orme izazvale unutarnje suko"e umje;ala se 3usija # 6rva 6o1"e-a
%((<.
-Austrija,Pruska i 3usija zazimaju sljede2a podru(jaP 3usija podru(je Kvine i Knjepra
Pruska zapadnu Prusku "ez )daaska i Jouraa,"iskupiju :rmlandiju i distrikt /ote2
Austrija isto(nu )aliciju i Fodomeriju
-Poljska izu"ila 1?C podru(ja i polovicu stanovni;tva
-Stanislav se uspjeva odrati na vlasti z"o otpora naroda prema stranim silama
-na sa"oru 1&&C.osniva edukacijsku komisiju +prvo europsko ministarstvo prosvjete.
koja pazi da se zapljenjeni isusova(ki posjedi upotrije"e za narodno o"razovanje
-na sa"oru 1&&C-1&%1 Svi"anjska konstitucija +C.<.1&%1.. Poljskoj daje ustav i pretvara
je u parlamentarnu iz"ornu monar-iju. Ystav ukida li"erum veto i pravo na
kon1ederaciju , a ra@ani mou u2i u sa"or i slu"e.
-opozicija +uz rusku potporu. 1&%B.Jrao0icka kon1ederacija eli uspostaviti red. 9ralj
je prisiljen pristupiti kon1ederaciji # 1ru,a 1io4a %('*+
3usijaP ostatak Fitve,polovica 5olinije, Podolija itd. PruskaP )daask, Joura,
)niezno, Poznaa itd.
24
-Jadeusz 9okciuszko vodi op2i narodni ustanak +1&%$. - u;e a ruske i pruske (ete
pod vodstvom 9utuzova . 9okciuszko zaro"ljen,poljski kralj se morao odre2i
prijestolje # reDa 1io4a %('9+
3usijaP preostala Poljska podru(ja i 9urlandiju AustrijaP zapadnu )aliciju s 9rakovom,
Sandomierzom, Fu"linom, 3admom itd. PruskaP 5ar;ava, podru(je izme@u 5isle, !ua
i /jemena i dio krakovsko podr.
S$an1inavi"a o1 %(AH+ 2o %(''+
Fve1s$aP nakon nordijsko rata izu"ila prevlast.
-nakon smrti 9arla MII drava prelazi u vlast $ stalea tj od 1&B>. osim plemstva, klera
i ra@anstva u dravnom sa"oru su i predstavnici selja;tva
-/er1inan1 I 8%(<H;%(9%= iz ku2e Eessen-9assel. Irani(en pri podjeljivanju slu"i
novi slo"odnja(ki zakon # do"a slo"ode 1&B>-1&&B. zakon o slo"odi tiska..
-stalei se smatraju nosiocima dravno suvereniteta
-dravni sa"or nadzire i moe raspustiti vladaju2e Kravno vije2e koje odluke donosi u
sporazmu s kraljem.
-napada(ki ratovi se vode samo uz pristanak drave, u rukama dravno sa"ora su
porezi, raspolaanje Qnacijama, zakonodavstvo i mijenjanje zakona
-sa"or donosi odluku da su zaklju(ci stalea nepore;ivi
-nastaje sustav stranakaP kape +veu se uz 3usiju. i ;e;iri +veu se uz 4rancusku.
-rat protiv 3usije +;e;iri. 1&$1-1&$B vedska u"i,a 3usija zaposjeda 4insku opada
vanost ;e;ira
-nakon smrti kraljice :leonore Yrlice 3usija eli postaviti Adol1a 4ridrika Eolstein-
)ottorp, a ;e;iri podupiru dansko prestolonasljednika 4ridrika. /akon ;to se 3usija
o"vezala vratiti 4insku po"je@uje Adol1
-'ir u l"ou vedska odstupa od male o"lasti june 4inske
-Adol1 4ridrik eni se sestrom 4ridrika 5eliko, vedska se okre2e prema Pruskoj i
4rancuskoj
-u &odi;njem ratu vedska u antipruskoj koaliciji nada se podru(ju na u;2u Idre
-pri kraju slo"odne stranke su se preo"likovale u stale;ke skupine
;e;iri^plemstvo,kape^protiv povlastica plemstva
-)ustav III +1&&1- . uz pomo2 ;e;ira izvr;io udar protiv kapa rojalisti(ka revolucija
1&BB.- smanjila se prava 3iksdaa, dravno sa"ora,plemstvo zadralo poloaj u
upravi zavr;eno do"a slo"ode
-kralj po"olj;ava poloaj seljaka
-novi rat s 3usijom samo potvr@uje mir u l"ou
-nakon smrti )ustava III vladaju reenti
2ans$a
-za kraljeva 4ridrika I5, 9ristijana 5I i 4ridrika 5 prosvje2eni apsolutizam
-ro1 ,o-ann Eart0i :rnst !ernstorj vode2i ministar +1&<1-1&&1. s 3usijom savez
do"ila Slesvi
-ro1 ,o-ann 4ridrik Struensee provodio prosvjetiteljno-Qziokratske re1orme nastoji
popraviti poloaj seljaka. Prola;va njema(ki slu"enim. Isu@en z"o zavjere
-ministar Eoe--)old"er mjere povu(ene, danski vra2en kao slu"eni jezik
-ro1 Andreas !ernstorj doveo dansku do procvata
-vlast preuzima prestolonasljednik 4ridrik +1&=$-1&%&. prosvjetiteljske re1orme
oslo"o@eni seljaci
/RANCUSKA I /RANCUSKA REVOLUCIJA
- /euspje;ne re1orme Fuja M5I i uzroci 1rancuske revolucije
25
- za Fuja M5 +1&1<. 1&&$.. 4rancuska je izu"ila ratove koje je vodila, te su olemi
tro;kovi odlazili za tro;kove vojske z"o toa su pove2avani porezi, te je kralj
uzeo kredit uz oleme kamate sve to padalo je na le@a seljaka +i do &>f nji-ovi-
pri-oda odlazilo je dravi.
- seljaci su i dalje vlastelinima pla2ali razne dad"ine, nisu imali prava jer su "ili
podloni vlastelinskim sudovima koji su ;titili vlastelinska prava
- zemljoradnici "ez zemlje (inili su vi;e od <>f stanovni;tva, slue i lutaju2i radnici
- ra@anstvo i (inovni;tvo tako@er kritizira novi sustav, koji osim zemlji;ni- posjeda
nastoje osiurati pri-ode i od trovine na daljinu, "ankarstva, manu1akture itd.
- Protestira i plemstvo ;to mu apsolutno kraljevstvo oduzima politi(ku mo2,
ra@anstvo se "uni protiv povlastica plemstva, a selja;tvo protiv politi(ke i pravne
neslo"ode
- ,o; od 161$. )eneralni stalei nisu sazvani, koji su ranije odo"ravali poreze
- Svi se "une ;to kralj nekontrolirano povisuje poreze ancien reime poreznim i
upravnim re1ormama nastoji smanjiti du drave
- Prosvjetiteljstvo mijenja tradicionalne vrijednosti na kojima se temelji apsolutna
drava prosvjetiteljstvo je tako@er jedan od uvjeta revolucije
- Fuj M5I je pri stupanju na prijestolje 1&&$. na (elo vlade postavio Jurota koji se
"orio protiv rasipno dvorsko ivota i zloupora"e zakupaca poreza, elio je
pojednostaviti porezni sustav, omou2io je slo"odnu trovinu u cijeloj zemlji itd,
ali se dvorska stranka po"unila te je on 1&&6. pao, (ime je pao i prvi poku;aj
Qnancijske re1orme
- 9ao eneralno kontrolora Qnancija, naslijedio a je /ecker, koji je tako@er
kritizirao dvorsku rastro;nost, te je predloio nove porezne re1orme i on je
pao...ipak je ponovno vra2en nekoliko odina kasnije
- Parlament je za-tjevao sazivanje )eneralni- stalea, ;to se doodilo u <.mj.
1&=%., prvi puta nakon 1&< odina
- Id )eneralni- stalea do /arodne skup;tine
- pod pritiskom javnosti vlada je pristala da tre2i stale ima 6>> predstavnika, dok
prva dva imaju po C>>
- postojao je pro"lem lasanja jedan stale - jedan las, ili jedna oso"a - jedan
las
- kona(no se tre2i stale povukao i B>.6. sazvao vlastitu sku;tinu /arodnu
skup;tinu
- kraljev zastupnik je do;ao i za-tjevao razilaenje, a oni su to od"ili pod vodstvom
ro1a 'ira"eaua te su se zakleli da se ne2e razi2i sve dok 4rancuska ne do"ije
novi ustav Nakletva u Foptaonici B>.6.1&=%. to od"ijanje poslu;nosti kralju je
po(etak revolucije
- njima se pridruio i dio prva dva stalea, ulavnom nii kler i plemi2i prosvjetitelji,
pa je kralj B&.6. "io prisiljen priznati narodnu skup;tinu
- irenje i po"jeda revolucije
- do;lo je do napetosti..stvoreni su politi(ki klu"ovi koji su zaovarali revoluciju,
po"une su iz"ile i u vojsci
- kona(no iz"ijanje napetosti doodilo se 1$. &. 1&=%. juri;em na !astilleu, koja je
"ila sim"ol ancien reimea, zaro"ljenici su oslo"o@eni, a !astilla je sravnjena sa
zemljom
- seljaci su se diljem zemlje u-vatili oruja protiv vlastele, palili dvorce, te su uni;tili
dokaze svi- davanja koje nisu moli priu;titi
- pod pritiskom doa@aja, Skup;tina $. i 11. =. 1&=%. ukida sve povlastice plemstva,
sva stara vlastelinska prava i selja(ka davanja
- u 4rancuskoj su prema tome svi jednakopravni ra@ani
26
- nakon toa je do;lo do neprekidni- ustanaka z"o kraljevo veta na zaklju(ke
/arodne Skup;tine, trajne oskudice kru-a, nezaposlenosti...z"o (ea su kona(no
Pariani mar;irali na 5ersailles, odakle su 6.1>.1&=%. kraljevski par i cijela
Skup;tina odvedeni u Pariz
- prosvjetiteljstvo je postao proram ljudi su ro@eni slo"odni i jednaki, imaju pravo
da slo"odno ovore i pi;u, imaju pravo na vlasni;tvo...
- is-odi;te suvereniteta je narod, koji se"i daje zakone, a vlada i- samo izvr;ava
- podjela prema 'ontes6uieu
- crkva je "ila podre@ena dravi upnike i "iskupe "ira narod
- eslo 7 Slo"oda, ,ednakost, !ratstvo8
- Ystav iz 1&%1.
- umjesto provincija predvi@aju se =C jednako velika departmana koji sami ure@uju
svoje poslove
- iz"orno pravo se dijeli na aktivne ra@ane, iz"ornike i zastupnike
- u vrijeme doovora o ustavu u Skup;tini se stvaraju dvije strankeP irodinci
+ zastupnici srednje o"razovano ra@anstva koji se zalau za slo"odno
vlasni;tvo i slo"odnu ospodarsku djelatnost, te su 1ederalisti(ki orijentirani. i
montanjari +"r@ani, jer sjede u najvi;im redovima, radikalniji su.
- vo@e druo su 3o"espierre, Kanton, 'arat i Kesmoulins, koji su ujedno (lanovi i
7izvanparlamentarno klu"a8 jako"inaca, nazvani po dominikanskom samostanu
St ,a6ues u Parizu, dje su se skupljali
- kona(no je C. %. 1&%1. na snau stupio Ystav, kojim je 4rancuska postala ustavna
monar-ija
- podjela vlasti prema 'ontes6uieuovim idejama zakonodavnu vlast ima
parlament +koje "ira narod., kralj ima pravo veta, i vodi vanjsku politiku i na (elu
je vojske, a sudsku vlast imaju nezavisni iza"rani suci
- Iz"ijanje koalicijsko rata i ukidanje monar-ije
- zastupnici zakonodavne skup;tine po(eli su optuivati kraljevski par da sura@uju s
inozemnim silama emiranti su u Austriji i Pruskoj dali izjavi protiv revolucije i za
kralja
- Pruska i Austrija su zajedno napale 4rancusku, ali su kona(no zaustavljeni kod
mjesta 5almA B>.%.1&%B.
- Iza"ran je /arodni konvent umjesto Skup;tine, koji je ukinuo monar-iju i prolasio
repu"liku
- 9ralj je smaknut B1.1.1&%C.
- Stra-ovlada
- nakon kraljeva smaknu2a su :nleska, /izozemska, Sardinija, /apulj, Portual i
/jema(ko carstvo stvorili savez protiv 4rancuske
- u me@uvremenu su jako"inci nadvladali irodince
- 9onvent stvara sredi;nju vlast
- /a vr-u sredi;nje vlasti se nalazi 9omitet javno spasa, na (elu s 3o"espierreom
- Kolazi do "risanja svi- traova pro;losti ukida se katolicizam, uspostavlja novi
kalendar koji zapo(inje 1&%B. odinom
- Smrtim kaznama se u;i svaki otpor, pa tako je i 3o"espierre postao rtva
vlastito reima smaknut je B&.&.1&%$. i tada se irodinska vlast kona(no vratila
1&%<.
- Kirektorij
- 1&%<. uveden je Kirektorij od pet (lanova
- Nakonodavnu vlast imaju dvije komore 5ije2e pet stotina, koje priprema zakone i
5ije2e stariji-, koje i- potvr@uje
- 5ojni uspjesi do"rovoljci se ne "ore za kralja neo slo"odu i revoluciju, te je
mou2e napredovanje z"o vojni- uspje-a a ne stalea
27
- Pruska prestaje ratovati <.$.1&%<., te je mirom u !aselu 4rancuskoj ostalo
podru(je lijevo od 3ajne, u /jema(koj su se morali povu2i z"o 9arla Austrijsko,
ali u Italiji se istakao eneral /apoleon !onaparte
- Potukao je austrijske (ete u Italiji, te je mirom u *ampo 4ormiju 1&%&. 4rancuskoj
priznata ranica na 3ajni, te je do"io /izozemsku i Fom"ardiju u zamjenu za
'letke
- 9renuo je na :ipat, ali a je admiral /elson porazio kod A"ukira
- 4rancuzi su otjerani i iz s Italije
- /apoleon se vra2a u 4rancusku, te 2e pomo2u (lana Kirektorija, SieAesa izvr;iti
dravni udar i sru;iti Kirektorij 1&%%.
- Sam je preuzeo vlast kao prvi konzul
- EUROPSKA KUL0URA U 2O3A PROSVJE0I0ELJS0VA
- Re,ence u vrijeme reenstva 4ilipa Irleansko umjesto Fuja M5. Ymjetni(ki stil
od "aroka se mijenja u tzv. reence, koji vlada do 1&B>. kada a zamjenjuje pravi
rokoko
- jedno od lavni- o"iljeja je utjecaj isto(noazijske umjetnosti nastaju tzv
c-inoiseries,tj. tapete sa kineskim motivima pejsaa, crno-crveno poku2stvo,
(este kineske porculanske vaze i Qure
- stil Gueen Anne je :nleska verzija reencea
- Ro$o$o ? najvi;e izraen u unutra;njoj ar-itekturi
- ime dolazi iz 1ranc. 7stAle rocaille8, ;to zna(i stil ;koljke
- Slikarstvo vr-unac dosee u 4rancuskoj Latteau, !ouc-er, 4raonard
- u Italiji se isti(u Piazetto, Jiepolo, Fon-i, a nastaje i novi stil vedutno slikarstvo
s predstavnicima *onaletto i )uardi
- u /jem. se isti(u Asaam, 'aul"ertsc-, Nick
- razvija se i pastelno slikarstvo *arrier, de la Jour, 'ens
- )raditeljstvo u 1&. st. raditeljstvo se razvijalo u Italiji i 4rancuskoj, ali u /jem.
nije jer je "ila u tridesetoodi;njem ratu
- od 1&>>. i u /jem. se po(inje razvijati, crkvena u talijanskom utjecaju, a ostatak u
1rancuskom klasicisti(kom utjecaju
- od sredine 1=. st. razvija se rokoko stil ukro2eno "aroka s njenijim linijama,
svjetlijim "ojama i manje napadnom dekoracijom
- npr. *rkva `etrnaest svetaca, koju je saradio !alt-azar /eumann
- K-asiciza! ? javlja se od sredine 1=. st., od 1&&>. 1=C>. je stil koji prevladava
- uzor postaje r(ka antika, a ne rimska
- usko vezan uz prosvjetiteljstvo
- u ar-itekturi uo(ljive anti(ke proporcije i stilovi stupova
- ar-itekti *laude-/icolas FedouS, Soumot +Pari;ki panteon.X u /jem.
Fan-ans+!randen"ur;ka vrata., a u :nleskoj *-am"ers, Smirke, Soane, "ra2a
Adam
- rade se zrade parlamenta, "urza, sveu(ili;ta, mauzoleji, slavoluci, nacionalna
mjesta
- Prosv"eie-"svo ? du-ovni pokret 1=.st.
- trai preispitivanje svi- spoznaja razumnim tuma(enjem
28
- 5oltaire u svojim djelima izraava osnovne misli prosvjetiteljstva smatra da
pojedinac umom tre"a preispitivati sve ;to postoji, a ne oslanjati se na
tradicionalna u(enja, kao npr. u(enja crkve
- 3azumnim razmi;ljanjem (ovjek stje(e naj"olje oso"ineP toleranciju, -umanosti i
slo"odu
- Y :nleskoj se isti(u J-omas Eo""es, Isaac /e0ton, ,o-n Focke i Kavid Eume,
pisci ,o-n )aA i AleSander Pope, ,onat-an S0i1t, Kaniel Ke1oe, Faurence Stern,
3ic-ardson, EenrA 4ieldin +Jom ,ones.
- 'islioci u 4rancuskoj kritiziraju stanje u monar-iji rasipni;tvo, vladarev
despotizam, lo;e ospodarstvo, vanjskopoliti(ke neuspje-e...
- 'ontes6uieu Perzijski listovi, I du-u zakona +dao ideju o trodio"i vlasti.
- Kenis Kiderot, dOAlam"ert
- :nciklopedija je o"javljena 1&=>. u C< knjia
- SA2 NA PU0U KA NEZAVISNOS0I
- En,-es$a 6o4"eJu"e /rancus$u u s"evernoa!eri.$o! $o-oni"a-no! rau
- nakon rata Gueen AnnOs Lar, 4rancuska je mirom u Ytrec-tu 1&1C. :nleskoj
ustupila /e0 4oundland, Acadiju, /ovu kotsku i zemlje Eudson !aAa
- austrijski rat za nasljedstvo +1&$>. 1&$=.. osjetio se i u S Americi, dje se
nazivao 9in )eoreOs Lar, ali tek u Sedmoodi;njem ratu +1&<6. 1&6C.. dolazi
do konkretni- is-oda enleske (ete prodiru 1&<=. u dolinu I-ija, te osvajaju
Fouis"our i Pitts"ur
- 1&<%. osvojen je Gue"ec, a 1&6>. 'ontreal
- 'irom u Parizu 1&6C. 5elika !ritanija od 4rancuske do"iva 9anadu i Fousianu +I od
'ississippija., a od panjolske 4loridu
- Sada ta podru(ja do"ivaju uvernera koje je postavljala enleska kruna, a
podru(ja od 5eliki- jezera do 4loride odijeljeno je demarkacijskom linijom, te su
prola;ena trova(kom zonom kojom upravlja kruna
- Gue"ec Act iz 1&&$. je izazvao daljnja nezadovoljstva kolonista, jer je njima
:nleska povukla o"e2anje da 2e u 9anadi "iti uspostavljena reprezentativna
vlada, jer je kruna imenovala 5ije2e
- 9olonisti su "ili nezadovoljni porezima i carinama, te je elja za nezavisnosti sve
vi;e rasla i rata koji se (esto zove i 7ameri(ka revolucija8, koji zavr;ava 1&=C.
- Su$o4 s"evernoa!eri.$i) $o-oni"a s En,-es$o!
- nezadovoljstvo je raslo z"o merkantilisti(ki- orani(enja proizvodnje i trovine
prema njima kolonije moraju ostati do"avlja(i i potro;a(i "ritanske ro"e,
za"ranjeno je da kolonije samostalno truju, pravo da enleska kruna kontrolira
ameri(ku ekspanziju prema zapadu +Proclamation line 1&6C..
- na prijedlo lorda )renvillesa parlament je 1&6C.?1&6<. -tio nametnuti nove
namete, ;to su kolonisti od"ili pod izovorom da kao enleski ra@ani nisu
zastupljeni u parlamentu +/o taSation, 0it-out reprezentation.
- otvoreni suko" je iz"io 1&&C. kada je enleska vlada izdala Jea Act, kako "i se
isto(noindijsko dru;tvo sa(uvalo od Qnancijske propasti
- tada su 1&&C. patrioti preru;eni u indijance 'o-a0k, u "ostonskoj luci "acili (aj s
tri "roda u more taj doa@aj se naziva !ostonska (ajanka
29
- na Prvom kontinentalnom konresu u P-iladelp-iji <.%.1&&$. zastupnici 1C kolonija
trae uspostavu staro pravno stanja i opiru se prisilnim zakonima, te o"javljuju
kako o"ustavljaju svu trovinu s :nleskom
- kralj )eore III +1&6>. 1=B>.. nije "io spreman na kompromis
- ,o-n Eancock i Samuel Adams su prola;eni ustani(kim vo@ama, a kada je
1%.$.1&&<. do;lo do oruano suko"a izme@u "ritanski- vojnika i ameri(ki-
milicijski- jedinica +'inute 'en., (ime je do;lo do stvarno ratno stanja
- 1>.<. 1&&<. sazvan je Krui kontinentalni konres, koji se odlu(io opirati, te je
)eore Las-inton imenovan vr-ovnim zapovjednikom vojske
- 9ralj )eore je tada sve ameri(ke politi(are prolasio izdajicama i zlo(incima
- Y me@uvremenu su zao;trile suprotnosti izme@u konzervativaca +torijevaca. i
radikala +viovaca.
- $.&.1&&6. J-omas ,ejerson sastavio je Keklaraciju nezavisnosti +7Svi su ljudi
jednaki. Stvoritelj i- je o"dario odre@enim neotu@ivim pravima. 'e@u te pripadaju
pravo na ivot, na slo"odu i tenju za sre2om. Ka "i se ta prava osiurala, ljudi su
ustanovili vlade koje svoju vlast osnivaju na pristanku onim kojima vladaju. Ako
neka vlada uroava te svr-e, pravo je naroda da je izmijeni ili odstrani, pa da
postavi druu vladu...8.
- Ra za nezavisnos o1 %((9+ ? %(:*+
- Fa1aAette i von Steu"en su pomaali Las-intonu stvoriti vojsku
- Y po(etku su doivjeli neuspje-e :nlezi su osvojili 1&&6. /e0 Vork, P-iladelp-iju
+ vlada se preselila u !altimore.
- 1&&=. su se 4rancuzi i 1&&%. panjolci pridruili kolonistima
- Ko preokreta je do;lo 1&=1. kada je 1rancuska mornarica pod zapovjedni;tvom
admirala )rassea u Vorkto0nu "lokirala "ritanske (ete pod zapovjedni;tvom lorda
*orn0allisa, i potukla "ritansku mornaricu
- Jada su Las-intonove (ete i 1rancuske (ete pod zapovjedni;tvom ro1a
3oc-am"eua 1&.1>.1&=1. zaposjeli Vorkto0n
- :nleska vlada eli preovore ameri(ki konres je za preovara(e imenovao
!enjamina 4ranklina, EenrAja Faurensa i ,o-na ,aAja
- /a mirovnim uovorima u Parizu i 5esaillesu po(etkom 1&=C., 5! je priznala
Sjedinjene Ameri(ke Krave, 4rancuskoj je ustupila Seneal i Jo"ao, a panjolskoj
4loridu i 'enorcu
- Usav SA2;a
- u <.mj. 1&=&. u P-iladelp-iji sazvan je Ip2i konvent, koji je kona(no 1&.%.1&=&.
izdao nacrt jedno sasvim novo ustava
- za razliku od staro kon1ederacijsko ustava, sada 2e vlast saveza i njeovi-
orana "iti iznad suverenosti pojedini- savezni- drava, te narod svake dvije
odine iz"orom mijenja (lanove zastupni(ko doma
- novi ustav sadravao je i tzv !ill o1 ri-ts, koje svima osiurava pravo na ivot,
slo"odu, siurnost, vlasni;tvo, na pravnu jednakost, slo"odu tiska, pravo na
skupljanje i udruivanje, na slo"odu savjesti itd.
- 5last se dijeli na zakonodavnu +9onres., izvr;nu +predsjednik. i sudsku +5r-ovni
sud. te tri vlasti se me@uso"no kontroliraju +sustav c-ecks and "alances.
- 9onres se sastoji od senata i predstavni(ko doma on zaklju(uje o ratu i miru,
moe povisiti carine i poreze, sastavlja zakone itd.
- Predsjednik imenuje visoke (inovnike, on je vr-ovni zapovjednik vojske, zaklju(uje
uovore, ima pravo veta na zakone koje donosi 9onres itd.
- M-a1a re6u4-i$a %(:'+ ? %('&+
- 1&=%. )eore Las-inton iza"ran je za predsjednika, te je odma- zapo(eo
ure@ivati dravu
30
- AleSander Eamilton postao je ministar Qnancija, a J-omas ,ejerson ministar
vanjski- poslova
- )lavni rad je premje;ten iz P-iladelp-ije u novi rad na Potomacu, Las-inton
- I"likovale su se dvije strankeP anti1ederalisti(ki repu"likanci +,ejerson, Samuel
Adams. i 1ederalisti +Eamilton, ,o-n ,aA.
- Las-intona je naslijedio ,o-n Adams
- A5ri$a u zna$u euro6s$e $o-onizaci"e u %:+s+
- od 16. st. Portualci su zapo(eli naseljavanje A1rike, a od 16>>. i :nleska,
4rancuska, Kanska, a oso"ito /izozemska, koja je postala suparnik Portuala
- :uropljanje je na naseljavanje A1rike potaknula trovina zlatom, "jelokosti,
mirodijama, ali i crnim ro"ljem +a1ri(kim zemljama je trovina ro"ljem postala
osnova ospodarstva.
- 16<B. /izozemci su po(eli naseljavati zemlje oko 3ta Ko"re /ade
- nizozemski sto(ari, !uri naseljavali su to podru(je, provinciju 9ap
- pri prodiranju u unutra;njost, !uri su se (esto suko"ljavali s plemenima !antu i
Eotentotima
- na osnovi trovine ro"ljem su oja(ali neka a1ri(ka plemena su stvorili drave, kao
;to su A;anti, Ka-ome i Voru"a
- npr. Isei Jutu, kralj plemena A;anti je na po(etku 1=.st. stvorio jako kraljevstvo s
lavnim radom 9umasi
- kraljevtsvo Ka-omej oja(alo je za kralja Aadju, a kraljevstvo Voru"a s lavnim
radom IAo je "rzo propalo
- 'amari 9ulu"ari ujedinio kraljevstvo !am"ara plemena Seu
- Y 1=.st. procvat doivljava i kraljevstvo /upe, za vladavine 'aazua, koja tako@er
nije duo potrajala
- Plemena 4ul"e
- :tiopija je svoj vr-unac postila za ,asusa I 5eliko krajem 1&.st.
- Is-a!s$i svi"e u %:+s+
- Razvo" 6erzi"s$e 1r@ave u %:+s+
- po(etkom 1=.st. u Iranu se raspada drava Sa1avida 1&>%. sunitska plemena u
A1anistanu pod vodstvom 'ira 5aisa se oslo"a@aju perzijsko vr-ovni;tva, te
'a-mud, drui nasljednik 'ira 5aisa 1&BB. napada perziju i osvaja Is1a-an
- sjeverno perzijsko podru(je zaposjeli su 3usi, a zapadno Ismanlije, no u"rzo su
otjerani
- turkmenski polavica /adir 9an 1&B%. je istjerao A1ane iz Is1a-ana, a 1&C6.
postaje vladar u Perziji +1&C6-1&$&..
31
- nakon njeovo pou"ljenja do;lo je do "or"i za vlast iz koji- je kao po"jednik
iza;ao 9arim 9an Nend +1&<>-1&&%., za koa je do;lo do unapre@enja zemlje
- u to vrijeme u 9anda-aru vlada ;a- Kurrani za koa se A1anistan odvojio od
perzijske drave
- 9arim 9an Nenda je naslijedio 'o-ammed-;a- koji je prodro prema Azer"ejdanu,
Armeniji i )ruziji, ali nije uspio vratiti A1anistan
- In1i"a ? us6osava 4rians$e v-asi
- Ras6a1 !o,u-s$e 1r@ave ? pod Auranze"ovim nasljednicima
- moulski carevi su izme@u 1&>&. i 1&6<. izu"ili vlast nad provincijama, te je
do;lo do nastajanja razli(iti- 1rakcija i stranaka, koje nisu izravno uzurpirale
prijestolje, ve2 su preko reenta nastojale postaviti svoa (ovjeka
- to su "ili A1an, Irnaci, te razli(ite skupine Eindusa, od (iji- vo@a su se isticali
3ajputi i 'arat-i
- perzijanski /adir-;a- je porazio moula 'o-ammed-;a-a i u;ao u Kel-i 1&C=.
- Perzijska kultura je prisutna u Indiji s -induisti(kim crtama perzijski jezik postaje
dvorski i poslovni jezik, te jak utjecaj ima umjetnost i knjievnost
- Mara)i
- od 1&6<. 'arat-i na krajnjem juu dre dijelove isto(ne o"ale
- oni su neka vrsta moulski- vazala, i pla2aju danak
- kraljevi samo 1ormalno vladaju, dok stvarnu vlast imaju nji-ovi prvi ministri,
7pa;ve8
- za vrijeme !aji 3a, druo pa;ve, podru(je vlasti 'arat-a se pro;iruje +oko 1&$>..,
ali u kasnijim vremenima 'arat-i sla"e
- imali su prili(no do"ro ure@en upravni sustavP sacjet koji se sastojao od =
(inovnika i pa;ve
- zemlja je podijeljena u o"lasti, tzv 7prant8, i prio"lasti +paranas i sarkas.
- Ku-ura u %:+s+
- perzijski utjecaj sla"i
- cvate knjievnost urdu, a istu(u se Suada, 'ir Jaki i 'ir Kard
- Qlozo1 5ali Ylla-, nastoji prona2i uzroke propadanja Indije u 1=.st.
- raditeljstvo polako propada
- razvija se ples u sjevernoindijskom kat-akstilu
- Razvo" r,ova.$i) $o!6ani"a
- nizozemska kompanija je imala upori;te na 3tu Ko"re /ade odakle je prodirala
prema *alicutu, *oc-inu...kompanija je propala, ali /izozemska je priQtirala kako
je trovina s Azijom (inija n cijele nizozemske vanjske trovine
- 1rancusko dru;tvo tako@er do kraja 1=.st. propalo
- enleska :ast Indian *ompanA se odrala sve do 1=<=.
- Imala je tri utvr@ene poslovniceP !om"aA, 'adras i 4ort Lilliam kod *alcutte
- Id 1&6C. do 1=1=. zapo(elo je pokoravanje cijele Indije
- En,-es$a 6o-ii$a u In1i"i
- rat za austrijsko nasljedstvo +1&$>. 1&=>.. pro;irio se i u Indiju, dje su se
suko"ile :nleska i 4rancuska
- uverner KupleiS je na kratko vrijeme zauzeo 'adras, ali je :nleska vratila 1&$=.
- /akon mira u 4ontaine"leauu 1&6B. 4rancuska je izu"ila sva upori;ta u Indiji i
9anadi
32
- *live, slu"enik isto(noindijske kompanije, je 1&<&. kod PlasseAa je porazio
na"o"a Siraj-ud-Kaule, pri (emu mu je pomoao moulski car
- :nlezi su caru 1ormalno ostavili vr-ovni;to, ali postali najsnaniji (im"enik u Indiji
- Genera-ni ,uverneri
- *live je upravljao 1&<6. 1&6>., a "ilo je to do"a korupcije, iskori;tavanja i
privatno "oa2enja vojnici su "ili ujedno i trovci te su se u :nlesku vra2ali
"oati, dok je dravna "laajna ostajala prazna
- 1&&B. uverner postaje Larren Eastins sniava carine i davanja na"o"a
- 1&=<. uverner postaje *orn0allis, koji je uveo odli(nu upravu, "ez korupcije
- Na4o4i ; zna(i :nlez koji se o"oatio
- KINA ? PROCVA0 U %:+S0 ZA 2INAS0IJE MAN2>U
- u 1=.st. pod vladavinom mandurske dinastije *-Oin doivljava posljednji uspon
- ospodarstvo je razvijeno, kao i kultura, a tek krajem 1=.st. uo(ljiva je kriza koju je
izazvao porast pu(anstva, z"o (ea 2e u 1%.st. do2i i do ra@ansko rata
- mandurci su (inili svea Bf ukupno pu(anstva
- najve2i vladar "io je *-Oien-lun +1&C<. 1&%<.., nasljednik Vun-*-ena +1&BC-
1&C<.
- *-Oien-lun je na /ovu odinu 1&%<. odloio ezlo jer nije -tio vladati due od
svo djeda 9Oan--si +166B. 1&BB., koji mu je "io uzor
- Van"s$a 6o-ii$a:e$s6anzi"a i zavaran"e
- Vun-c-en i *-Oien-lun nastavili su vladati ekspanzionisti(kom politikom kakvom
je vladao i 9Oan--si lavni cilj ekspanzije je da se strate;ki osiuraju 'andurija,
'onolija i 9ina, tako da na sredi;njoazijskom zapadu osvoje sla"o naseljena
podru(ja kao tampon zonu, ospodarski- razloa nije "ilo
- ,o; 1&B>. su zapo(ele ekspedicije u Ji"et, koje su kona(no zauzeli 1&<1., ali je
zemlji ostavljena unutra;nja nezavisnost pod Kalaj Famom
- 1&<6.?<&. osvojena je zemlja Kzunara, kojima su vladali vojni uverneri
- !urma i /epal prisiljeni su pla2ati danak
- Idnosi s europskim silama su "ili puni nepovjerenja, iako je rad isusovaca
dozvoljen
- 3usi su uovorom u /ar(insku 16=%. uspjeli do"ili pravo na otvaranje trova(ko
naselja i pravoslavne crkve, dok su SAK, 5! i /izozemska imali samo orani(ena
trovinska prava
- Pro6a1an"e isusova.$i) !isi"a
- 1&&C. je nji-ova djelatnost za"ranjena
- Ynato( skromnim uspjesima nji-ove djelatnosti, isusovci su odirali vanu ulou
svojim kulturnoposredni(kim djelovanjem
- 9inezi su i- cijenili z"o nji-ova matemati(ko i medicinsko znanja, a "ili su i
tuma(i, kartoraQ, ljeva(i topova i umjetnici
- 'isionar )iuseppe *astilione je "io dvorski slikar, koji je povezao euroski na(in
slikanja s kineskim
- Ku-ura
33
- ortodoksnost mandurske dinastije o(ituje se u enciklopedijama i -istoriora1skim
djelima isklju(eno je sve ono ;to su smatrali lo;im i politi(ki opasnim +B>>>
za"ranjeni- djela.
- mnoi antitradicionalisti(ki mislioci su ustali protiv takvo ortodoksno
neokon1ucionalizma
- Po.ea$ $rize
- po(etak krize je uo(ljiv pred kraj vladavine *-Oien-luna
- do;lo je do razni- ustanaka pokoreni-, ali i pu(ana
- prvi ve2i pu(ki ustanak su oranizirali (lanovi tajne sekte 7!ijeli losos8, a doodio
se 1&&$.?&<. pod vodstvom Fiu Suna
- u"rzo je za-vatio ;est pokrajina
- "io je uperen protiv vlade i posjedni(ki- slojeva u radu i selu
- ustanke su okrutno u;ili, no kada se *-Oien-lun povukao rasplamsali su se
- tek za cara *-ia-*-Oina +1&%6-1=B>. su i- uspjeli uu;iti
- kao posljedica do;lo je do porasta poreza i cijene -rane, a stanovni;tvo je
nekontrolirano raslo + 166B. 1>> milijuna ljudi, 1=>>. B%< milijuna.
- JAPAN ; 2RUGO S0OLJECE VLA2AVINE 0OGUKAGA
- Gos6o1arsvo i 1ru7vo u %:+s+
- vrlo sta"ilno i uspje;no politi(ko ustrojstvo sustava !aku--an
- ;ounat, daimAo
- sloj trovaca +c-onin. sve vi;e ospodarski ja(a
- ;ouni su "ili Vos-imune +1&16-1&$<., Ies-ie +1&$<-1&6>., Ie-aru +1&6>-1&=6. i
Ienari +1&=&-1=C&.
- Vus-imune je proveo re1orme poput zakona protiv luksuza, tranoj kontroli
trovine, porezne i ararne re1orme itd.
- Ies-ie i Ie-aru sla"e li(nosti, umjesto nji- vi;e vladali dunosnici
- Na Ie-arua je provedena re1orma "aku1u eli sudjelovati u do"icima od odo"rene
trovine
- /akon ladi 1&=C-1&=& , Ie-aru je umro, a sin mu je jo; "io maloljetan, pa je
zavladao savjetnik, unuk Vos-imunea 'atsudaira Senano"u, koji je provodio
politiku 7natra k Vos-imuneu8
- /o, kada je Ienari postao punoljetan, po(eo je voditi rastro;an ivot, te je do;lo do
ponovno nezadovoljstva stanovni;tva
- Samuraji padaju u duove, i sve vi;e se po(inju "aviti druim djelatnostima
+o"vezuju i- kodeksi !uke i !us-ido.
- Seljaci +-Aakus-o. (ine =>f pu(anstva
- 3ast radova koji je sada zna(ajan uzrokuje velik "ije sa sela
- Jrovci ja(ali, ali se ne mou uzdi2i iznad svoa stalea..me@utim, udruuju se u
trova(ke ku2e koje postaju imu2nije od daimAa
- Ku-urna
- 1eudalni sustav !aku--ana o;tro je odijelio klase samuraja, seljaka i c-onina, pa se
tako i u kulturi javljaju dvije odjeljene zone, vojnoaristokratska kultura samuraja i
ra@anska kultura c-onina
- ;kole postoje i za samuraje i c-onine
- -aiku majstor 'atsuo !as-o
34
- kultura c-onin ose"ujna je svojim umjetni(kim o"licima ukiAo marionetsko
kazali;te, ka"uki, erotski roman i o"ojeni drvorez
- JI Azi"a u %:+s+
4k t-at s-iet
- rado"lje reeneracije
- pote;ko2e pri osvajanju unutra;njosti pojedini- zemalja razlozi su za;to se
zapu;ta kolonizacija ovo prostora +europske zemlje u 1=.st. ulanom zauzimaju
podru(ja srednje i june Amerike.
- to je prilika da zemlje ,I Azije urede vlastite drave
- Laos i Ka!4o1@a u su$o4i si-a
- 9am"oda i Faos isti(u se duom tradicijom, ali su u 1=.st. "ile pod tu@inskom
vla;2u
- 9am"oda je "ila pod Sijamom, a zatim 5ijetnamom
- Si"a! i $riza AIu)I"e
- politika i kultura doivljavaju uspon
- za 'a-at-ammarae se knjievnost snano razvija, s najvanijim pjesnikom /arai
- javljaju se pjesme nirasa ili nirat, opisi putovanja
- !urma redovio napada, (ak je 1&66 pod vodstvom kralja AlaunpaAa osvojila
AAut-A i spalila a i oplja(kala i tako je rad propao
- Jek pri kraju 1=st je rad o"novljen pod vladom kinesko enerala PaAa Jaka, koji
je ponovno oranizirao kraljevstvo i doveo a do nekada;nje sjaja, a kratko vlada
i Faosom i 9am"odom
- /akon njea je zavladao 3ama J-i"odi, i premjesti prijestolnicu u dana;nji !ankok
- 5eoma je unaprijedio kulturu
- 3ur!a
- 1&<B. zavr;ava vlast dinestije Jounoo, ali ve2 idu2e "urmanski polavica
AlanpaAa ponovno osvojio lavni rad Avu
- AlanpaAa je osvojio Sijam i drua podru(ja zajedno sa sinom Esin"Aus-inom
- Kolazi i do kulturno procvata, prepisivanje knjievni- djela i zakona...
- Vi"ena!
- z"o sla"e mo2i careva Fe, u 5ijetnamu raste mo2 o"itelji Jrin-a i /uAena
- zato je do;lo do podjele zemlje na sjeveru vladaju Jrin-i, a na juu /uAeni, ali
1ormalno oni jo; priznaju cara
- "udisti su, i nastojali potisnuti kon1ucionizam
- kultura je u procvatu
- kona(no je zavladala ku2a /uAena
- Oo."e
- :uropljani sve sve vi;e upli2u, ponajvi;e /izozemci
- Y po(etku su se oni sluili lokalnim polavicama u provo@enju svoji- ciljeva,
kontrolrali su samo ve2e luke
- Y druoj polovici 1=st. 1&=6. prevlast /izozemaca zamijenila je prevlast :nleza
- !ali je uspio zadrati samostalnost
35
- AUS0RALIJA ? 4uJen"e $oninena
- Australiju je otkrio ,ames *ook 1&&>.
- A"oridini su ondje jo; uvijek ivjeli u plemenskim zajednicama i nisu pri-vatili
sjedila(ki na(in ivota
- !ili su podijeljeni u -orde kojima upravlja skup stariji- ljudi, te koje ive na
odre@enim podru(jima
- 9ult nadzire ;aman, a kultne sve(anosti su se odvijale u sredi;tima koja su
ukra;ena slikarijama na stijenama
- Na :nleze je Australija "ila vana u vremenu kad je u"ila posjede u Sj Americi
- 1&== su u "lizinu dana;nje SAdneAa transportirani kanjenici, te je osnovana
kanjeni(ka zajednica
- Y pravom naseljavanju Australije nisu naseljavani :nlezi, ve2 razni europljanji,
koji su "ili upu2eni da svoje nastam"e rade oko kanjeni(ke kolonije
- Ynutra;njost je naseljavana kako je velik uzoj ovaca za-tjevao pa;njake
- Kakle, nije "ilo plansko naseljavanja
36

You might also like