-panjolci drava Azteka i Inka, Portualci !razilska o"ala # planska uprava -sjeverni dio neistraen otkrio a 1$%&. 'le(anin )iovanni *a"oto +,o-n *a"ot. -po(inje se koristiti ri"olovna podru(ja ispred /e01oundlanda istraio *a"ot i "ra2a *orte-3eal -panjolci 4ernando de Soto, 4rancisco 5as6uez de *oronado i ,uan 3odriuez *a"rillo iz 7/ove panjolske8 dolaze do 4loride, )eorije i Ala"ame,do sjev.'eksika i ju.dijelova )reat Plainsa do 'ississippija te u 9ali1orniju do zaljeva San 4rancisco # indijanci ovdje na niem stupnju kulture, nema plemeniti- metala -prevlast panjolske i Portualske mornarice+:nlezi,4rancuzi i /izozemci piratstvo im je zanimljivije. -uni;tenjem panjolske armade 1<<=. i en-1ran-niz savez protiv panjolske otvorile su put prodiranju drui- zapadnoeuropski- sila -stil ;panjolske kolonijalne vladavine rad Indijanaca i crna(ki- ro"ova +uvoz od 1<1>?11.. -drua polovica 16.st ekspedicije sve rije@e Pardo i !oAano stili do Alle-anija+1<66?6&.. Antonio de :spejo prokrstario sjev.djelom /ovo 'eksika+1<=B?=C.. osnivanje rada Santa 4D 16>%. kraj ;panjolsko prodiranja i kolonizacije na tom podru(ju -prva stalna kolonizacija Sjev. Amerike- po(etak 1&.st. 4rancuzi,:nlezi,/izozemci i ve@ani /ji-ov stil vladavine koji se razvio u 1&.st.prvotno je odre@en postojanjem zemlje prikladne za poljoprivredu,ri"arstvo i lov -"or"a s prirodnim nepoodama i +malo"rojnim.Indijancima, ivot od rada svoji- ruku -nije dolazilo do mje;anja s Indijancima niti misionarske djelatnosti kao kod panjolaca 4rancuska kolonizacija u 1&.stolje2u -Giovanni Verazzano 1<B$.oplovio isto(nu o"alu izme@u 4loride i 3ta *od, te istraio u;2e rijeke Eudson -Jacques Carier istraio je o"ale /e01oundlanda i Fa"radora te rijeku St.Fa0rence iznad dana;nje 'ontreala + 1<C$. i 1<C<?C6.. -1rancuski -uenoti,s 3o"ervalom na (elu,diu naselja u "lizini Gu"eca 1<$1.., a po(etkom 6>-i- pod vodstvom ,eana 3i"aulta i FaudonniHrea na 4loridi +*-arles1ort. # nisu se duo odrala -nakon *olinAeve smrti prestaje iseljavanje -uenota iz 4rancuske, a planska politika iseljevanja po(inje ponovno pod 3ic-elieuom -Samuel de *-amplain kao uverner 89anade8 zaposjeo je 16>C.dio /e01oundlanda 8Akadiju8 +kasnije /ova kotska. i 8/ovu 4rancusku8 -16>$. osnovan je Port 3oAal u Akadiji, a 16>=.Gue"ec na u;2u rijeka St.*-arles u St.Fa0rence -161<.stiao je do 5eliki- jezera -daljnjem ;irenju pomau misionarska djelatnost 1rancuski- rekolekta i jezuita+od 16B<. te trovina krznom dru;tva 8*ompanie de la 4rance /ouvelle s indijskim plemenima /askapi,Itta0a, Iji"0a, *ree, A"naki i Irokezi -do;lo je do stanke kada su enleski i 1rancuski kolonisti zaratili prva 1aza razra(unavanja +trajat 2e jedno i pol stolje2e. -161C. 5irinia *ompanA oranizira ekspediciju koja napada Port 3oAal, a 16B%. :n.mornarica zaro"ila 1ranc."rodove na rijeci St.Fa0rence, :nlezi su Gue"ec prislili na predaju -9arlo I sve osvojeno vra2a 4rancuskoj -3ic-elleu je 16CC. naloio *-amplainu da nastavi kolonizaciju -16C%.osnovan je Sault-Sainte-'arie, 16$B.'ontreal na utoku rijeke Itta0e 1 -naseljavanje je ko(ila vlada koja nije dopu;tala -uenotima isljavanje -*ol"ert je pomaao krunsku koloniju 9anadu +166C.., pre"acio pje;a(ku jedinicu pod zapovjedni;tvom de JarcAja, uspostavio (vrstu upravu pomo2u uvernera koje je imenovao kralj i civilni- 8intendanata8 -privredno iskori;tavanje radila je 8*ompanie des Indes Irientales8 -1rancuska je vlada davala povlastice za naseljavanje kolonija dopu;tala da plemi2i sudjeluju u kolonijalnim poduze2ima+ina(e "i za to u"ili privileije., poticala kapetane da sa so"om vode do"rovoljce koji "i se o"avezali odre@eno vrijeme raditi u koloniji +enaDs.. Pod *ol"ertovom vladom naseljavani su islueni vojnici koji "i "esplatno do"ivali sjeme,stoku i alat, a za uzvrat su morali ispuniti odre@ene uvjete. Krava je pla2ala putne tro;kove enama koje su se u kolonije udavale # stanovni;tvo 9anade se utrostru(ilo -1&>>.. 1< >>> 1rancuski- naseljenika u S.Americi, sredina 1=.st. &> >>> # razmnoavanje -4rancuska kruna je u 9anadu uvela 1eudalizam naseljenici su vazali, ovisni o plemi2ima i kleru i daju dio priroda, te odlaze u tlaku +ra"ota,kuluk,6 dana odi;nje. -klimatske pote;ko2e i pro"lemi izvoza # posvetili se lovu na krzna;e nastale 8;umske skitnice8 +coureur des "ois. -16&>. osnovano enlesko dru;tvo Eudson !aA *ompanA 3adisson i )roseilliers +otkrili kopneni put do zaljeva Eudson. - E!* razvilo uspje;nu trovinu sa zaljevom Eudson udarac 1rancuzima - od 16=B.napadaju en tvr@ave na o"alama zaljeva Eudson +4ort 3upert,4ort 'oose,4ort Al"anA. -16&C. ,.'ar6uette i F.,oliet istraili dolinu 'ississippija do Lisconsina do rijeke Arkansas -16=B.3enD 3o"ert *avelier sieur de la Salle do;ao je do *entral Plainsa, spustio se 'ississippijem do njeova u;2a te za 4rancusku zauzeo podru(je od 5eliki- jezera do 'eksi(ko zaljeva zemlju nazvao, prema Fuju MI5, Fouisiana tvr@ave *-arles, St.Fouis i /e0 Irleans +osnovan 1&1=.. osiurale koloniju Ja je kolonija mola uspostaviti ekonomske i strate;ke veze preko kanadski- pokrajina sve do posjeda u Napadnoj Indiji + San Komino,'artini6ue,)uadeloupe,Eaiti. -stanje u sjevernoameri(kim kolonijama promjenilo se z"o ratova u :uropi rat enlesko-europske koalicije protiv Fuja MI5. +16==-16%&. 1rancuski doseljenici postili uspje-e. 9anadski uverner de 4rontenac osvojio Akadiju+16%1.je zauzeli :nlezi. .dOI"erville je opusto;io en naselja /e01oundlanda i sva upori;ta Eudson !aA *ompanA. #!ir u Ri"s#i"a$u %&'(.potvr@ena osvojena podru(ja 4rancuskoj -rat za ;panjolsku "a;tinu +1&>1-1&1$. - !ir u Urec)u %(%*+4rancuska se odrekla svea osvojeno +/e01oudland,Akadija koja do"iva ime /ova kotska,podru(ja E!* #kanadski kolonisti 8/ove 4rancuske8 potisnuti s o"ale Atlantsko oceana :nleska kolonizacija u 1&.stolje2u -"or"a za prevlast s panjolskom i Portualom -protestantska :nleska nije pod utjecajem papine odluke iz 1$%C.ni uovora iz Jordesillasu "rodovi traili zapadni put oko Amerike u Aziju -)iovanni *a"oto nije otkrio taj put, ali je prvi otkrio /e01oundland, Fa"rador i /ovu kotsku -par ekspedicija za vladavine Eenrika 5III i :dvarda 5I +neuspjela Lillou-"Ajeva i *-ancellorova traenja sjeverozapadno prolaza, no dovela do veza s ruskim dru;tvom 8'uscovA *ompanA8. -za vrijeme kraljice :liza"ete I +1<<=-16>C. nastojali su ;panjolsko-portualski monopol raz"iti usarenjem i ilealnom trovinom, ali i izradnjom upori;ta u /ovom svijetu 2 -Eump-reA )il"ert do"io je kralji(ino odo"renje da na sjevernoameri(koj o"ali u "lizini /e01oundlanda osnuje enleske kolonije, a 1<&=.je kao prvi enlez do"io kralji(inu povelju. Samo je 1ormalno zaposjeo /e01oundland cilj istraivanjaP prona2i na o"alama Atlantika prikladno mjesto za luku. -njeove ideje utjecale su na Laltera 3alei-ea i "ra2u EakluAt svoje pot-vate Qnancirali usarenjem -3alei- 1<=$.oda"ire otok 3oanoke ispred dana;nje sjeverne 9aroline kao upori;te -3ic-ard )renville 1<=<.na otok dovodi naseljenike koji su tamo ostali odinu dana -1<=%.4rancis Krake je vratio ve2inu iseljenika koji su se "ojali ;panjolske osvete z"o Krakeova usarenja -pomorci i trovci zalaali su se za izradnju stalni- upori;ta u /e01oundlandu i zaljevu St.Fa0rence -pomorce privla(i unosan sezonski ri"olov,lov na kitove i moreve i ideja pronalaska sjeverozapadno prolaza u PaciQk svi poku;aji su rezultirali ;irenjem eora1sko poznavanja su"arkti(ki- otoka i zaljeva -Eudson poduzima ekspediciju 16>%.i 161>., a jo; su i- poduzimali !Alot,!aRn,!utton,4oSe i ,ames po nalou dru;tva 8*ompanA o1 t-e 'erc-ants o1 Fondon Kiscoverers o1 /ort--Lest Passae8 -prva uspje;no osnovana trajna enleska kolonija "ila je Vir,inia naziv do"ila po djevi(anskoj kraljci :liza"eti -16>6.osnovano dioni(arsko dru;tvo 85irinia *ompanA8 do"ilo kraljevo dopu;tenje za naseljavanje. Sudionik dru;tva moe postati "ilo tko kupnjom dionica,a cijena se mjeri kao novac potre"an za naseljenje jedno kolonista. Jko se na vlastiti tro;ak selio u 5iriniju do"ije jednu dionicu, postaje slo"odan -,o-n Smit- kapetan i prvi uverner 5irinije osnovao ,amesto0n 16>&. -ispo(etka ,amesto0n nije moao opstati z"o nepovoljni- uvjeta i napada indijanaca iz kon1ederacije Po0-atan. Id 161<.proizvode du-an ;to im donosi zaradu -16BB-16$$."or"e s indijancima -kolonisti ovisni o 5irinia *ompanA 161%.do"ili pravo da sazovu skup;tinu iza"rani- predstavnika - autonomija -16B$.dru;tvo raspu;teno -5irinia unaprije@ena u krunsku koloniju kraljevski uverner T dr.vije2e koje "iraju 1reemen +vlasnici zemlje. -)ra@anska komora 16C%.-leitimna i Qskalna vlast -*rom0ell mou "irati uvernera i dravno vije2e sami -Stuarti opet kralj "ira uvernera -"or"e mali- posjednika i 8aristokratski-8uzaja(a du-ana po"jedili uz.du-ana- oja(ala vlast uvernera Massac)uses 16>6.osnovano 8/e0 :nland *ouncil8 na (elu sir 4erdinando )eores do"ivaju ovlast naseljavati odre@eni dio Sjeverne Amerike -puritanci od"jeli u /izozemsku iskrcavaju se iz 'aAUo0era u zaljev 9ap *od 16B1.odo"ren zakupni uovor osnovan PlAmout-. -/a osnovu uovora 'aAUo0er *ompact stvorili su svoju parlamentarnu skup;tinu )eneral *ourt -16B%.dru;tvo 'assac-usetts !aA *ompanA do"iva kraljevske privileije za nasljavanje kolonista, ali u povelji pi;e da uprava dru;tva mora imat sjedi;te u :nleskoj -16B%.,o-n :ndicott osnovao Salem dioni(ari ispla2eni i nji- %>> naseljava se u !oston -,o-n Lint-rop,predsjednik '!*, postaje prvi uverner 'assac-usettsa +"iraju a 1reemen. -zatvoren tip naselja plansko sara@eni- sela +to0ns. 3 -netoleranta vladavina puritanske crkve mnoi pronani osnivaju drue kolonije +3-ode Island, /e0 Eamps-ire. -sve ve2a samostalnost kolonija 'assac-usetts, *onnecticut,/e0 Eaven i PlAmout- ele se povezati u puritansku kon1ederaciju -16&=.vlada '. mora pristati na /aviacijski akt -16=$.opozvana povelja za 'assac-usetts -tjela je posti2i nezavisni dravni o"lik na (elu kolonije kraljev poslanik sir :d0ard 3andol1 -16=6.sve se kolonije ujedinjuju u jedan kraljevski dominion -nakon )lorious 3evolution 16==?%% 5ilim III iznova uspostavio stare kolonije, vratio im slo"odu,ali sada kralj imenuje uvernera,a (lanstvo u puritanskoj crkvi nije uvjet za ra@anska prava -osnivane su i v-asni.$e $o-oni"e +Proprietor *olonies. dodjeljivane o"iteljima ili pojedincima *-arter *olonAP 5irinija, 'assac-usetts,/e0 Eamps-ire, *onnecticut i 3-ode Island Proprietor *olonAP 'arAland+*alvert., *arolina,/e0 Vork,Kela0are, /e0 ,erseA, PennsAlvania i )eoria -nekada su vlasnici kolonija "ili katolici, a stanovnici protestanti "or"e 8'arAland Joleration Act8 -9arlo II *arolinu daje osmorici enleski- plemi2a. )lavni rad *-arleston +16%%..odvajanje sjeverno i juno djela kolonije -/ovu /izozemsku s /ovim Amsterdamom +/e0 Vork. s Kela0areon daje "ratu ,amesu vojvodi od Vorka -PennsAlvania predana kvekeru Lilliamu Pennu koji uvodi parlamentarnu slo"odu. )l.rad P-iladelp-ia. -)eoriu )eore II ustupa ,amesu Ilet-orpeu - posljednja vlasni(ka kolonija -ekonomska osnova kolonijaPito,lan.,vo2e,sto(arstvo,trovina krznom i drvom,ri"olov i pomorstvo -161%.prvi ro"ovi uvezeni u ,amesto0n -16C6.osnovan Earvard -sve kolonije imaju veliku autonomiju -netrpeljivost prema 1rancuskim doseljenicima i indijancima -naviacijski akti orani(ili trovinu nedostatak kapitalaW. Keklaracija nezavisnosti 1&&6. A/RIKA U VRIJEME NIZOZEMSKE KOLONIZACIJE -16.st.Portualci u A1rici od 16>>.istiskuju i- /izozemci -nizozemci od 16=>.imaju -eemoniju na svjetskim morima. -A1riku koloniziraju i :nlezi,4rancuzi,ve@ani, Kanci i !randen"urani -trovina ro"ljem -nomadski narodi A1rike miriraju u potrazi za pa;njacima, sjedila(ki se "ore za zemlju -unutarnji suko"i nova privredna osnova za ro"ove se daju pu;ke,"arut,sol,tkanina,eljezo,stakloW -naoruavanjem naroda dolazi do otpora -Osei 0uu ujedino plemena u kraljevstvo As-anti s l.radom 9umas podru(je dana;nje )ane -zlato je monopol kraljevsko dvora predmeti od zlata zlatari cijenjeni -pleme Eve naro1a /on u 2a)o!e"u sre"ro i zlato osnovali apsl.monar-iju -carstvo 3a!4ara nasljednika Son-aja na o"ala rijeke /ier. Kva "rata Seou i 'asasi iz 9aarte. 5jerni su svojoj animisti(koj reliiji. 9olonizacijom prodire Islam -crna(ka drava 3enin u delti /iera razvijeno kraljevstvo jo; od 1<.st. Poznati po svojim "ron(anim izra@evinama, ali rez"arijama od drveta i "jelokosti. -3t Ko"re /ade do"ri uvjeti za trovinu s Indijom 4 -a- A""as +Sa1avid. 166B.zaposjeo otok Eormuz na izlazu iz Perzijsko zaljeva potjerao Portualce -Arapi protjerali Portualce iz 'as6ata i slomili portulasko vr-ovni;tvo na isto(noj o"ali A1rike -monopol nad ro"ljem preuzeli Arapi +do 1%.st. -poku;avano kolonizirati 'adaaskar,al nema uspje-a +ne;to malo 4rancuska.. 'adaasi- potomci azijski- pomoraca stopljeni s a1rikancima. /a podru(ju 'adaaskaraX drava Sakalave, drava !etsileo i dr.'erina Sakalave slave kao osniva(a kralja Adrianda-i1otsija +"ijeli mu;ki ospodar. Perzi"a:v-a1avina Sa5avi1a i 6o.ea$ n"i)ova 6ro6a1an"a -1&.st.sjedinjenje Irana i konsolidacija dinastije Sa1avida -7a) A44as I 8%9:(;%&<'= re1ormator, doveo Perziju do vr-unca mo2i, 85eliki8 -napadi Juraka i Yz"eka. I"oje porazio -radio ceste,mostove po"olj;ao prometne veze -izradnja rada Is1a-ana +to je sad prjestolnica, prije "io Ja"riz. -vjerska tolerancija. Sve vjere mou vr;iti o"rede nesmetano -perzijska plemena ujedinio uz pomo2 zajedni(ke vjere ;iizma -SaQ I +16B%-16$B. Perzija nazaduje. Jurci osvojili :revan,Ja"riz i !adad -A""as II +16$B-1666.-procvat. Jolerantnost prema kr;2anima -SaQj II i Eusein I "or"a s A1anistancima i Ismanlijama propast carstva Sa1avida Ku-ura i u!"enos -QlozoQja,teoloija,likovna umjetnost -procvat klasi(ne islamske i iranske QlozoQje 'ir Kamad i 'olla S-adia -ar-itektura +;a- A""as. -z"irka porculana -unutarnja dekoracijaPo"ojeni ;utuk i radovi u 1ajansi -1resko-slikarstvo 8,an /izozemac8 -slikarstvo-!e-zad osnovao slikarsku ;kolu. 'anirizam- 3eze A""asija -saovi - za ;a-a A""asa manu1akturne izrade svileni- saova IN2IJA;MOGULSKA 2R>AVA I ENGLESKI KOLONIJALIZAM ;ezistencija carstvaPcar,savez s 3ajputima,politika tolerancije+ul.vjerske tj prema -induistima,mouli su muslimani.,unutra;nja i vanjska ravnotea sila +sporazum s Sa1avidima. -osniva( dinastije !a"ur +potomak Kiniskana i Jimurlena moul. osvojio del-ijski sultanat -nasljedniciPEumajun,Ak"ar 5eliki,,a-anir,a- ,a-an,Auranze"+ostali nasljednici nevani. -za ,a-anira dolazi prvi :nlez u Indiju -;a- ,a-an Jaj 'a-al,tvr@ava u Kel-iju i ,ama 'asjid -propast 'oulaPnema dovoljno pri-oda, Auranze"ova ekspanzija+(itav podkontinent osim juno rta i a1anistanske visoravni. -Auranze" nije "io vjerski tolerantan -djeluje :ast India *ompanA Mo,u-s$o s-i$arsvo ;perzijski,islamski i indijski stil -portreti i narativni prikaz -Ak"ar promi(e slikarstvo +lapis-lazuli. -3azm-nama perzijski prijevod 'a-a"-arate ilustriran Si$)i ;sinkretisti(ka sektaPislamT-induizam pripadnici nose tur"an i duu kosu -prijelom s 'oulima za Auranze"a 5 Mara)i ;narod iz planinski- predjela -"ramani i ;udre ;suko" s 'oulima traje do Auranze"ove smrti propast 'oula -moderni jezik i knjievnost jo; od 1C.st. Po.ea$ euro6s$o, $o-oni"a-iz!a u In1i"i ;Jurci i Arapi kontorliraju trova(ke puteve trai se put do Indije -Portual. 9asnije prodaju prava na 'oluke +1<B%. -En,-es$a i Nizoze!s$a sve ve2a proizvodnja za-tjeva nove izvore sirovina -suparni;tvo :nleske i panjolske zavr;ava 1<==.uni;tenjem 5elike armade -prvi enleski kontakt s Indijom 1<%1. -16>>..osnovano dru;tvo :ast India *ompanA +postojalo B stolje2a, do kraja ima o"lik moderno sindikata. -prvi stan :nleske u Indiji je Surat -Portual postupno napu;ta kolonije -1<%B.prva nizozemska ekspedicija u Indiju -djelo ,ana EuA-ena van Finsc-otena Reysgeschrift van den navigation der Portugaloysen opisuje indijske luke i radove,socijalne i privredne prilike i reliiju -16>B.osnovana 5I* +5ereinide Iost-Indisc-e *ompanAeZ. u /izozeskoj -/izozemci zauzimaju 'alaccu,*ejlon i stacioniraju se u 'olucima - veza s 9inom i ,apanom -suko"i s :nleskom tri enlesko-nizozemska rata +prvi po(.16<B.,tre2i zavr;ava 16&$.. /izozemci u Aziji premo2ni
KINA ? PROPAS0 MINGA I USPON MAN2>URACA Kra" 1inasi"e Min, -"itka kod Euai Faia 1$$%.- monolski pirati +Ve-Esien. uni;tili vojsku, zaro"ljen car Vin-tsun dolazi car Vu-tsun +jo; nazvan *-un Je. -o"oren eunu- Fiu *-in -korupcija u dravi ;teta za dinastiju 'ina -eunusi i dalje ele prava da se mje;aju u politiku +plemi2i se do"rovoljno kastrirali. eunusi imaju oromnu mo2 -razdo"lja vladavine careva *-Oin i 5an Fia kontinuitet i sta"ilnost -napadaju monoli Jumeti pod vodstvom kana Altana dane im privileije u trovini -kina od"ila japansku invaziju na 9oreju +1<%B-1<%=. -propast 'inaPunutra;nja kriza T dolazak 'anduraca -'andurciP ostatci tunuski- ,u-c-ena nekada kao dinastija *-in vladali sjev.9inom. /akon sloma monolsko carstva oslo"odili se i ratovali me@uso"no. 1&.st.ujedinili se u 1ederaciju + 'andurciTnarod Kuo !ijelo !rdaTn.!alti(ko moraTEulana. pod vodstvom naroda 'andu +vladar /ur-acij. -vode ekspanzionisti(ku politiku +prema ist.'onoliji,9oreji i 9ini.. Ime dinastije Eou *-in-7kasniji *-in8 -unutra;nja krizaPza cara Esi-tsuna diktatura eunu-a na vr-uncu +vo@a 5ei *-un- Esieno. -"una dvadeseti- odina 1&.st.-lad i visoki porezi -eunusi izdali prijestolnicu predaja posljednji car iz dinastije 'in *-Oun-*-en -po"unjenici zovu 'andurce da im pomonu osvojit Pekin, ovi to koriste i preuzimaju vlast -plemstvo sklapa uovor s njima da o(uva svoje privileije -poku;aji otpora vlasti nisu uspjevali -166B.umro posljednji 'in princ 9onstantin Ku-ura i u!"enos za carsva Min,a 6 -prijestolniceP prvo /ankin, pa Pekin - Vun-lo dao saraditi dana;nji Pekin. Ipasan je "edemima u sredi;tu rada (etvrt pala(a tzv.Na"ranjeni rad vrtovi, paviljoni i mostovi -car uvijek sjedi na sjeveru okrenut prema juu,a narod suprotno -izvan Pekina ro"ovi careva dinastije 'in monumentalne ro"nice,luksuzno ukra;ene -ukra;avanje porculana,keramika. 9ineski porculan za vladavine 'anduraca dosee vr-unac -9njievnostPpojava romana, razvija se drama,novela. Kjela pisana o"i(nim jezikom, pa i- mandarini mrze Osnivan"e v-a1avine 1inasi"e Man1@u 8%&AA;%(<<= -dinastija *-Oin -166&.9Oan--sia 8Sveti :dikt8 kon1ucijonisti(ki dravnik -reulacija rijeke Eoan--o -pro;irenje vlasti i mandurske drave + u 1=.st. Ynutra;nja 'onolija,9ina,Ji"et,podru(je 9ukunor. -u Si"iru potpisan uovor s 3usijom 16=%.u /er(insku prvi uovor kinesko cara i :u.velesile -osvojenim podru(jima 9ina ostavljala pret-odno ure@enje -za"rana vanjske politike s :uropom.9ina zatvorena, ali prosperitetna i sta"ilna. Pro"lemi u 1%.st.jer su :u.drave razvijenije -nastojanje da se mandurska manjina ne asimilira. Ko"ili razne povlastice ;to stvara nezadovoljstvo -isti o"lik vladavine kao i za 'ina apsolutizam T 'andurci poja(avaju centralizam sustavom stjeova, te ustanovama tzv.savjetnika 0I3E0;O2 POBE0KA 2O SVECENIBKE 2R>AVE 2ALAJ;LAMA ;podatke o Ji"etu nalazimo u -iduskoj mitoloiji vedsko do"a podru(je znatno za -indusku reliiju Iz kronika 9ine +odnosi ul neprijatljeski,ali za dinastije Ean trova(ki promet. i Indija,staroarapske sae iz do"a Eerodota -u Ji"etu zapisi iz 6CB..nakon uvo@enja pisma -plemena *-Oian +najvi;e se isti(u Ji. -za vrijeme dinastije JOan u Ji"etu vladaju JOu 1an snana ti"etska monar-ija +9raljevo oledalo izvor u kojem su za"iljeeni kraljevi. B& leendarni-. -od uvo@enja pisma osnovane velike knjinice ulavnom vjerska djela -nakon B&leendarni- kraljeva dolazi na vlast Son-tsen-am-po vlada u F-asi,sjedinio drvu. /apadao 9inu, preuzeo ma-aAana "udizam+zamjenio dotada;nju vjeru "on. i stvorio pismo prema indijskom uzoru -rtvovanje ivotinja -K[-son u(vrstio mo2 ti"etsko carstva -kralj 'e-ak-tsom ja(anje "udizma -Jr-i-son-deu-tsen promi(e osla"jeli "udizam -u javnoj raspravi u Kon-mk-aru poraena je i za"ranjena reliija "on -osvojili velik dio 9ine -za vrijeme kralja S\-na-leka Ji"et je na vr-uncu snae -3\l-pa-cenn prostorno se ;iri -protu"udisti(ke po"une u"ijen kralj i nasljednik raspada se kraljevstvo 5eliki Ji"et -"udizam je u te;kom poloaju -kraljevi )ue uvode i ;ire "udisti(ki nauk. /ji-ovi nasljednici ponovno ja(aju Ji"et -kralj redovnik Ve-s-e-] razvoj u -a!isi.$u sveDeni.$u 1r@avu -prijestolnica Jo-lin, radi se "udisti(ki -ram 7 -vjersko op-o@enje iz Indije od 1B.st.do dolaska Islama u Indiju . u Ji"etu sada vladaju sekte -1B.i1C.stolje2e Ji"et sve vi;e sve2eni(ka drava. Samostan Sa-kAa-dominantan utjecaj u dravi -Sa-kAa Pandit od 1B$$.vlada kao lama-kralj "liski odnosi s 'onolima -u 1$.i1<.st."or"e crveni- kapa i uti- kapa +crvene nisu re1ormirani, a ute jesu. po"jeda uti- kapa pod kojim se Ji"et dalje razvija kao sve2eni(ka drava -Altan-kan daje vladaru-sve2eniku S]-nam )Aa-tsou naslov 1a-a";-a!a -s petim dalaj-lamom zavr;io je razvoj Ji"eta kao sve2eni(ke drave -Fo"-san )Aa-tso od mandursko cara 16<B.do"iva priznanje svoje vladavine nad Ji"etom kao dalaj-lama Postavlja svjetovno reenta +svo sina.. -naziru se suko"i s 9inom koja je Ji"etu uspjela nametnuti protektorat i postaviti se"i sklono dalaj-lamu JAPAN;PRVA EPOEA FOGUNA0A 0OKUGAGA 8%&H*;%(%&=: u.vr7Du"e se susav 4a$u;)an -0o$u,a#a IIeIasu; car a imenuje ;ounom,a daAmoi su mu morali poloiti lensku zakletvu i dati taoce koji 2e po starom o"i(aj ivjetu u "lizini njeova sjedi;ta :doa+JokAo. -;ounat+"aku-1u. T vlast pojedini- daimAoa nad zemljom,seljacima i "u;ijama+-an.^4a$u )an-novi o"lik vladanja snani centralisti(ki o"lik 1eudalizma -pod vladavinom Jokua0a procvat dui od B<>odina -zatvorene ranice +sakoku.. Samo luka /aasaki otvorena. -sta"ilnost politi(ke vladavine, ali sla"ost privredno sustava -(etiri staleaP ratnici,seljaci,o"rtnici i trovci -seljaci ovisni o ratni(kom staleu samuraji i- moraju iskori;tavati jer je za nji- ne(asno raditi -kon1ucionizam -;ouni IAeAasu,Iemitsu,JsunaAos-i pove2ali podru(je pod ;ounovom vla;2u -daimA_i podjeljeni na tri kateorije prema vezanosti za Jokua0e i lojalnosti strate;ki raspore@eni da ne"i do;lo do neprijateljski- saveza - daimA_i ;ounu odovorni za e1ektivnu upravu svo podru(ja -seljaciPprivreda, ratniciPadministracija -najuledniji samuraj je savjetnik i zamjenik daimA_a. Istali vr;e 1unkcije koje odovaraju nj-ovom ranu -trovci se razvili +kon1ucionizam kae da su oni "ezvrijedni,samo je poljoprivredna produktivna.i postali samosvjesna ra@anska klasa -kulturaPkratke pjesme od Creda,opisivanje o"i(aja I-ara, kazali;te lutaka i ra@anska drama -za vladavine ;ouna IAeAasu, Eidetada i Imetsu razvio se sustav "aku--an potpuno -JsunaAos-i +16=>-1&>%. kulturni procvat razdo"lja enroku. /jema(ki istraiva( ,apana :nel"ert 9aemp1er napisao djelo Povijest i opis Japana. Pred kraj vladavine , zapada u Qnancijsku krizu -najore posljedice krize uklonile re1orme ;ouna Vos-imune +1&16-1&<$. era kAo-o JUGOIS0OBNA AZIJA U ZNAKU EUROPSKOG KOLONIJALIZMA -Faoti,J-ai i !urmanci ele pro;iriti podru(je vlasti na ;tetu nekad velike Ankore koja se i dalje raspada 3ur!a se 6revara u $o6nenu 1r@avu ;oko 16>>.u !urmi anar-ija -Anaukppetlun osvaja podru(ja izu"ljena za anar-ije, ali prodire isto(noindijska kompanija. Sredi;te vlade se premje;ta u unutra;njost, u Avu. -!urma se sve vi;e izolira,prekinute veze s prekomorskim dravama. Postaje kopnena 8 drava -mje;anje !urmanaca s 'onima +narod u delti rijeke. -u 1=.st.rascjepkana-'oni je zaposjedaju, ali krakotrajno Su$o4 Si"a!a s euro6-"ani!a -Sijam +dana;nji Jajland. jo; od 16.st.ima veze s Portualcima, a kasnije i s :nlezima -16C>.vlast u AAut-Aji uzurpira Prasat J-on sre@uje Sijam. 9-mersko raditeljstvo -njeov sin je rtva politike kolonijalni- sila -Sijam se z"liava s 4rancuskom. 4rancuski isusovci djeluju u Sijamu. Kopu;teno osnivanje naseo"ina -kralj /arij vodi ;irokorudnu politiku, ali nakon smrti njeov "rat prekida veze s :uropskim dravam -za vladavine njeova sina navodnjavanje,9am"odancima oduzeti sijamski posjedi - ja(anje Sijama Laos:ze!-"a ,u4i "e1insvo ;anar-ija krajem 16.st. -kralj /anda"aAin uspio oslo"odit od "urmansko vr-ovni;tva -Fan *-an i Faos dinasti(ko povezani -prvi europljani za vrijeme kralja Soulina-5onse -isusovac iz Piemonta i /izozemac -nakon smrti Soulina-5onse 16%$.Faos se podjelio -dio"a carstva na C djela dovodi u 1=.st.do ratova Ka!4o1@a se ovara Euro6-"ani!a -nakon veliko kralja Sat-e "or"e za prijestolje -!aron 3eac-ea I5 ne dopu;ta panjolcima da u@u u zemlju. /jeov sin tako@er -16B>.,aAajett-a +*-ett-a II. otvara 9am"odu, no u"i prijestolje i 9.se opet zatvara -"or"e za prijestolje -9am"oda u 1=.st.u ra@anskim ratovima -u 16.st.procvao 5eliki -ram u Ankoru, nakon 1&>>.-ramovi propali Vi"ena! 6o1 u"eca"e! $r7Dans$i) !isionara ;1&.st.5ijetnam se zove Kai-5iet -:uropljani primljeni u 5ijetnamu. 1&.st.isusovci otvorili misionarske stranice luka 4ai1 -isusovci donijeli i latinsko pismo koje se po(inje koristiti umjesto kinesko -pokrstili mnoe -vladari za"ranili kr;2anstvo i nalaali kon1ucijonizam -:nlezi osnovali 1aktorij koji nije "io isplativ,pa prepustili 5./izozemcima,ali i oni se povla(e iz 5ijetnama jer je trovina "ila orani(ena Ma-a"s$i 6o-uoo$ u %(+so-"eDu -rad 'alacca portualska trova(ka naseo"ina "or"e za 'alaccu -na prijelazu u 1&.st.jo; je (vrsto dre Portualci -iskori;tavaju zao;travanje odnosa 9ine i ,apana za trovinu -prekid odnosa 9ine i Portuala Portualci protjerani 0r,ova.$a 1r@ava A"e) -Prevlast Portuala sultani Atje-a pomau /izozemcima da i- istjeraju iz 'alacce -ra@anski ratovi i vladavine $ ene osla"ile Atje-u -/izozemci preuzeli monopol nad trovinom -stvarnu mo2 imaju uverneri Atje-a i nije prava drava Us6on Jave $ao oo.ne si-e ;po(etak 1&.st.na ,avi ratuju 'ataram +islamska. i trova(ko sredi;te Sura"aj. -vladari drave 'ataram paze da ne zaratuju s !alijem ili Portualcima -promet preusmjeravaju u svoje luke -Amankurat I - 8ospodar CC otoka i vladar (itave ,ave8 Po!ors$a si-a 3a-i ;-induisti(ka zemlja "ori se protiv uspona ,ave +Islam. 9 -u taj rat upleteni i /izozemci -uovor 'akassara na *ele"esu i !alija orani(eno podru(je o"iju sila -kasniji vladari se dalje "ore protiv ;irenja Islama
EUROPA U PROSVJE0I0ELJSKO 2O3A Euro6a o1 $ra"a raa za 76an"o-s$o nas-"eJe 1o 6o.e$a raa za ausri"s$o nas-"eJe -:uropa iscrpljena nakon C>-odi;nje rata i unutarnji- suko"a od 16<>. vode2a sila vi;e nije panjolska, neo 4rancuska.Eenrik I5,3ic-elieu, 'azarin poloili kamen temeljac za vr-unac mo2i pod Fujem MI5 -Austrijska ku2a se uspinje nakon uspje;ni- ratova s Jurcima # "or"a Ea"s"urovaca i !ur"onaca -krajem 1&.stolje2a protiv 4rancuske se "ore udruene :nleska i /izozmeska +5ilim Iranski. -u 1&.st. na sjeveru :urope opada vlast vedske, a na njeno mjesto dolazi 3usija pod Petrom 5elikim -6o.e$o! %:+s.u :uropi nekoliko velesila s kojima 4rancuska djeli mo2. /jenoj mo2i se jo; u 1&.st.uspostavlja ideja ravnotea sila nastala u renesansnoj Italiji, a ostvaruje je 5ilim Iranski #politika K4a-ance o5 6o#erK; kada jedna sila stenke uvjete za politi(ku prevlast njezini protivnici o"ra2aju se :nleskoj koja je "ila ar"itar u :uropi. -odravaju se :uropski konresi koji za cilj imaju sprje(avanje ratova diplomacijom npr. Poku;aj Austrije u kolonijalnoj troviniP Na 9arla 5I osniva se 1&1%.u Jrstu Irijentalno dru;tvo +trovina s Fevantom. te 1&BB.9ompanija Istende+trovina s Indijom.. :konomsko-politi(ki odnosi poreme2eni 9onres u *om"riju 1&B$. nema naod"e sklopljen savez s ciljem uspostave ravnotee. panjolska, u kojoj :nleska ima trova(ke povlastice od mira u Ytrec-tu, ostala na strani Austrije. :nleska stvara protusavez opravdanjeP ;panjolci ele nasljednicu 'ariju Jereziju udati za ;panj.!ur"onca. :nleska za se"e vee 4rancusku s kojom je ve2 "ila u `etvornoj alijansi i Prusku. 3usija, kojoj :nleska smeta z"o prodiranja na Isto(no more, staje na stranu Austrije. Pruska prelazi na stranu Austrije, a skandinavske zemlje ostaju uz :nlesku. Jime je :u podjeljena na dvije stranke. # $on,res u Soissonu %(<:+ rat jedva iz"jenut. Austriji je sada potre"no priznanje Pramati(ke sankcije, pa sklapa naod"u s :nleskomP 9ompanije Istende privremeno suspendirana i ukinuta, panjolska prelazi na stranu :n., 'arija Jerezija mora sklopiti "rak koji ne2e uroziti politi(ku ravnoteu. /rancus$a 6o1 Lu"e! LV -1&1<.umire Fuj MI5, a s njime i zlatno do"a 4rancuske. Istavio je prezaduenu dravu. -kralj je postao Fuj M5 koji je tada imao < odina, pa vlada reent 4ilip Irleansk, ne2ak Fuja MI5 . -unutra;nju pro"lemiP deQcit z"o ratova,uskla@ivanje sila koje ja(e istupaju nakon sla"ljena apsolutizma jansenisti,"or"e pari;ko parlamenta za pravo remonstrancije protiv kraljevi- odred"i +do"ili 1&1<.. -Qnancije su povjerene ;kotu ,o-nu Fa0u osnovao "anku 1&16., 1&1&. *ompanie dOIccident +Kru;tvo 'ississippi. za izra"ljivanje sre"rni- ruda u 'ississipiju. Y opticaj papirnati novac i dionice Kru;tva '. koje su porasle. 4inancijsko stranje nije se po"olj;alo, dolazi do 8papirnate inUacije8 , no te mjere donose smanjenje dravni- duova. 10 -3eent umire 1&BC.,a vlast preuzima Fuj Eenri de !our"on - raskid zaruka Fuja M5 sa ;panj.princezom 'arijom. Ako kralj umre "ez nasljednika kraljevska kruna, po miru u Ytrec-tu, prelazi na orleansku dinastiju. 9ralja je -tio oeniti 'arijom FeszcAaskom, k2eri protjerana poljsko kralja. panjolska se uvrijedila na raskid zaruka, te se pri"liila Ea"s"urovcima -kardinal AndrD Eercule de 4leurA maknuo je 1&B6. vojvodu de !our"on i postao prvi ministar. -nastojao je odrati mir. Y ratu za poljsko naslje@e postiao je politi(ki uspije-, no za posljednji- odina ivota nazire se suko" s :nleskom z"o kolonijalno poloaja velesile Nizoze!s$a; 2o4a unuarn"e, i van"s$o, !ira -osvaja(ki ratovi Fuja MI5, a i rat za ;panjolsko naslje@e doveli su /izozemsku na ru" propasti -1&>B. "ez nasljednika umire namjesnik 5ilim III, mjesto namjesnika prazno -1&1&.izvanredni dravni sa"or u Eau-re1ormacija oranizacije drave. /ajve2i pro"lem prazna "laajna,jer pokrajine ne daju dovoljno. Sitacije se ne sre@uje jer nema zakonski- sredstava i pokrajine (uvaju suverenost. Predlae se zakon orani(enja autonomije pokrajina po kojima "i koleij eneralni- stalea do"io ve2e ovlasti, a zastupnici ;iri mandat, no i to je od"ijeno. -Yjedinjena /izozemska je u pol.1=.st. mala aristokratska trova(ka drava u kojoj vlada oliar-ija plemi2a,ra@ana i selja(ki- veleposjednika. -mirno razdo"lje do 1&$>..- rat za austrijsko naslje@e jer je 1&CB.odo"rila Pramati(ku sankciju +9arlo 5I raspustio Istende tj konkurenciju. En,-es$a 6o1 Ga-6o-eovi! vo1svo! -1=.st.politikom 8"alance o1 po0er8 poku;ava zadrati prevlast ;%(H%+Ac o5 se-e!enPkatoli(ki Stuarti vi;e ne mou do2i na vlast u :nleskoj -nakon smrti kraljice Ane 1&1$. na prijestolje dolazi Geor,e I Eannovers$i 8%(%A; %(<(= -)eore I i )eore II ledali su vi;e interese svoje -annoverske domovine -nordijski ratP )eore I poduzima sve da Eannoveru osiura !remen i 5erden, dok je za :nlesku "ilo vano vedskoj osiura njene "alti(ke pokrajine kako "i se sprije(ilo da do"ije monopol na mornaricu. -%(%:+,+Bevero.-ana a-i"ansa izme@u njema(ko cara,4rancuske i :nleske, tu je i /izozemska koja nije slu"eno pristupila stvorena je za "or"u protiv ;panjolske tenje da povrati status velesile +ravnotea mo2i. -%(%'+ 0ro.-ana a-i"ansa sklopljena u !e(u njema(ki carem i Auustom ,akim protiv Pruske i 3usije +r.m.. -za koalicijsku politiku :nleske zasluan je :arl Stan-ope pomo2i vedskoj -dolaskom )eorea I na prijestolje oja(ala je stranka viovaca kojoj je prepustio upravljanje zemljom. 5iovci su sustavno istiskivali torijevce iz politike, te i- optuili za ustanak u kotskoj i :nleskoj koji je za cilj imao vra2anje katoli(ki- Stuarta na prijestolje -1&16.Septennial Act osiurava viovcima vlast -Ga-6o-e osniva Sinkin 4und tj 1ond za podmirenje nacionalno dua koji je znatno porastao /jeova Qnancijaska politika predstavlja miran razvoj :nleske u suprotnosti je s "or"enom San)o6eovo! -viovci se razdvajaju u dvije 1rakcijeP "or"ene na (elu s S. i Sunderlandom i mirolju"ive na (elu s L. i Jo0ns-endom. -Lalpole dolazi na vlast nakon sanacije ;tete sloma ,unopomorske kompanije. Postaje prvi ministar %(<%+ 1o %(A<+8prvi enleski premijer. 11 -nije se suko"ljavao s torijevcima, doveo vojvodu od /e0castlea u vladu koji je postao posrednik pri dodjeljivanju slu"i, uspje;na trovinska politika reoranizirao carine, Fondon izradio kao slo"odu luku, mirolju"iva vanjska politika u Sevilli 1&B%.rije;io spor nastao oko !e(ko saveza Austrije i panjolske +Istende. , druim !e(kim uovorom 1&C1.rije;io sve nesulasice s Austrijom -Geor,e II 8%(<(;%(&H= ?za njeove vladavine :nleska sla"i z"o vanjskopoliti(ki- sporova. Lalpole prisiljen vra2ati du drave iz 1ondova, pro;iruje porez na promet ;to izaziva op2e po"une. Napostavljanje vanjske politike, :nleska izolirana od kontitenta. -suko"i en i ;panj "rodova rje;ava se konvencijom u Pradu. -vo@a postaje Lilliam, a Lalpole natjeran na "ezuspje;an rat s panjolskom, a kasnije i &odi;nji rat -!or"ena stranka postaje ja(a od Lalpoleove, pa on 1&$B.mora odstupiti I4ers$i 6o-uoo$:F6an"o-s$a i Poru,a- na$on raa za F6an"o-s$o nas-"eJe -ra za 76an"o-s$o nas-"eJe ? !ir u Urec)u %(%* po"jedio 4ilip !ur"on +1&>>- 1&$6. mir orani(ava ;panjolsku na i"erski poluotok, pa ona eli vratit svoje stare posjede, prvenstveno talijanske koji- se odrekla u korist Ea"s"urovaca -unutra;nja politika sta"ilnija nema suko"a izme@u 9astilje i 9atalonije, araonske zemlje izu"ile dravno pravo te su vezane uz 9astilju -4ilip 5 eni se :liza"etom 4arnes od Parme ele svojim nasljednicima osiurati prijestolje u Italiji -)iulio Al"eroni eli "rzim naoruanjem i re1ormama oja(ati zemlju.Stupa u vezu s Petrom 5elikim, 9arlom MII i prista;ama ku2e Stuart da "i osiurao pomo2 u "or"i protiv :nleske. -. od 1&1&. i 1&1%. zaposjeda Sardiniju i Siciliju -:n mirom u Ytrec-tu stekla upori;ta )i"raltar i 'enorcu . Suparni;tvo se protenulo i na kolonije jer je :n tim mirom do"ila i povlastice za trovinu sa ;panjolskim kolonijama -u suko"u 1&1=. panjolska mornarica potu(ena kod *apa Prbssero. Iste odine `etvoro(lana alijansa je prisiljava da napusti Sardiniju -:liza"eta 4arnese uspjeva 1&B<.o"noviti prijateljske odnose panjolske s Ea"s"urovcima. 9ada su to :nleska i 4rancuska sprije(ile, panj se o"ra2a 4rancuskoj za-valjuju2i kojoj u ratu za austrijsko i poljsko naslje@e do"iva /apulj, Siciliju, Parmu i Piacenzu # . po(inje voditi politiku pri"liavanja 4rancuskoj -1&CC. i 1&$C.sklapa prijateljske saveze s 4rancuskom osiurana pomo2 protiv en trovine u ;panj Americi, o"e2ana potpora Stuartima Poru,a- ; opala mo2 panjolske Portual stje(e osiuranu samostalnost. -politika prijateljstva s :nleskom jo; od +16<6. prvo vladara iz ku2e 3ra,anza Ivana IV -nastavljaju je i drui vladari Ivan V +1&>6-1&<>. i Josi6 I +1&<>-1&&6. -za vrijeme Ivana 5 dravu je vodio Se4asian JosM 1e Carva-)oN !ar$iz o1 Po!4a-a +16%%-1&=B., vladao je u prosvjetiteljsko-apsolutisti(kom du-u. N"e!a.$o carsvo ? 2o4a !a-i) 1r@avica -nakon 0est1alsko mira +16$=.. njema(ko carstvo u"i na vanosti. -Namjenjuju a dvije velike draveP Austrija i Pruska, te Saska u personalnoj uniji s Poljskom, Eannover u personalnoj uniji s :nleskom i !avarska. -ostale drave carstva ostaju male dravice Reor,anizaci"a Prus$e za /ri1ri$a Vi-i!a I+ ;u vremenu kada je umro 4ridrik 5ilim +16==. ku2a !randen"ur-Preussen je pored cara najmo2niji dravni stale;ki 1aktor -nasljednik 4ridrik III,nakon krunid"e /ri1ri$ I 8%&::;%(%*=.Prvu 1azu njeove vladavine o"iljeila je politika prvo ministra :"er-arda von Kanckelmanna tj politika pret-odno kneza.!ez"rojni izdaci doveli su dravu na ru" "ankrota. 12 -/ri1ri$ Vi-i! I 8%(%*;%(AH. reoranizira dravu. Ka "i Pruska postala vana tre"ao je dvije stvariP punu "laajnu i uvje"anu vojsku. -smanjio je lomaznu dvorsku aparaturu +u;teda., traio je da mu se unaprijed pokazuju prijedlozi primitka i izdatka te je odre@ivao veli(inu i vrstu izdataka. 1&1$.osnovao je Ip2u ra(unsku komoru koja nadzire da izdaci ne prema;e pri-ode. -spaja dotada privatni kraljev imetak s dravnim ospodarstvom,a sve kraljevske posjede prola;ava neotu@ivim i nedjeljivim te i- daje u najam ra@anima za koje je "ilo siurno pla2anje najma. -osnovao jeP )eneralna Qnancijska direkcija +vr-ovni ured za kraljevske posjede. i )eneralni ratni komesarijat +ratni porezi,radski tro;kovi i seoske da2e spaja i- u sredi;nji ured )eneralnu direkciju 1&BC. koji je oraniziran koleijalno i podijeljen u departmane po pokrajinama. -napravio je svoje (inovnike naj"oljima u :uropi -nije mario za umjetnost, a poticao je znanosti od koji- je drava imala koristi +pri sveu(ili;tima u 4rank1urtu i Ealleu osnovao katedre za nauku o dravi z"o teoretske o"uke (inovni;tva. -izdavao mnoe propisnikeP za proizvodnju svi- do"ara detaljne upute,pravilnici za uvoz i izvoz, za mjere i utee,kvalitetu sukna,za o"rtni(ke naseo"ine, trovinuW. --tio ;to ve2e ospodarske u(inke radi poreza #melioracija pusto mo(varno zemlji;ta 8Eavelandsko treseti;ta8, osnovao !erlinsko skladi;te 1&1C. -reoranizacija porezno sustava- osnovica oporezivanja veli(ina posjeda,kakvo2a tla i prirod. -velika ospodarska razlika izme@u sela i rada z"o odvojeno oporezivanja i socijalne dio"e u Cstalea Iso"ito je podupirao ra@anstvo, na ;tetu aristokracije, u du-u apsolutizma./astoji priu;it ovlasti plemstva Komorodno plemstvo uzima u (asnike u svojoj vojsci, sinove plemi2ki- o"itelji u kadete (ime plemstvo dolazi u "liske odnose s vo"s$o! $o"a "e sre1i7e 1r@ave -5ojskaP u slu"i sva tri stalea i inozemni pla2enici naj"olja izo"raena vojska to do"a, smatrana (etvrtom u :uropi -ra@anstvo se skr"i za njezino uzdravanje,seljaci osim ratno poreza snose i oso"ne tro;kove sluenja -Komoroci (ine ve2inu vojske i o"avezni su sluiti due, svake odine imaju % mjeseci za o"avljanje svoji- poslova. c novca u Pruskoj i;lo je na vojsku Ausri"a ? v-a1avina cara Kar-a VI -u 1=.st. Austrija se pro;irila nakon mira u Ytrec-tu i z"o ekspanzije na !alkan. -Austrija je nejedinstvena drava mnoi- naroda, pojedine krunske zemlje u nekim poledima su samostalne i razlikuju se u ustrojstvu. Najedni(ki su kraljevski dom,vojska i dravni njema(ki jezik -unutar carstva ima najvi;e politi(ko utjecaja sve do rasta mo2i Pruske -Kar-o VI 8%(%%;%(AH= za njeove vladavine Austrija malo-pomalo propada -nakon sjajni- po"jeda :uena Savojsko potpisan je Po@areva.$i !ir %(%:.P Austrija pro;iruje posjede prema juoistoku tj do"iva !anat i !eorad. -pod pritiskom `etvoro(lane alijanse Austrija na juu do"iva Siciliju u zamjenu za Sardiniju. Jim posjedom moe u(vrstiti -eemoniju u Italiji koju panjolska poku;ava uroziti -prince :uen, po zavr;etku rata s turcima, do"iva namjesni;tvo u austrijskoj /izozemskoj -1&BB.osnovana je carska 9ompanija 8Istende8 koja je s Irijentalnim trova(kim dru;tvom iz Jrsta tre"ala pomo2i rje;avanju Qnancijski- pro"lema. 'e@utim Irijentalno tr.dru;. ne moe napredovati z"o pomanjkanja trova(ke i za;titne ratne mornarice, a 9ompanija nailazi na otpor atlantski- pomorski- sila 13 -Austrija poku;ava odrati poloaj velesile. -9arlo 5I nije imao mu;ko nasljednika 1&1C. Pramati(ka sankcija ako izumre mu;ka loza naslje@uju i njeove k2eri, ali ne i k2eri njeova "rata ,osipa 9arlova politika saveza koji 2e omou2iti priznanje Pramati(ke sankcije uspio je do"iti priznanje nasljedni- zemalja,a i svi- europski- drava -suparni;tvo s 4rancuskom iznova je iz"ilo u ratu za poljsko naslje@e #Austrija mirom Fotariniju -kao ruski saveznik uplela se u rusko-turski rat +1&C6-1&C%. # izu"ila !eorad, Sr"iju i 'alu 5la;ku +vi;e nije zna(ajna kao ;to je "ila na !alkanu. -suparnik joj je "ila i !avarska koja je pod 'aksimilijanom :manuelom +16&%-1&B%. -tjela postati velesila Iako je zauzela veliku mo2 to joj nije uspjelo, a cilju se opet primakla za nasljednika 9arla Al"erta. 9ada je 9arlo 5I umro "ez nasljednika 9arlo Al"ert za se"e za-tjeva Ea"s"ur;ku monar-iju na temelju stari- uovora iz 16.st. i prava svoje suprue k2eri pret-odnika 9arla 5I. Ikrunjen je 1&$B., ali Austrija upada u !avarsku koja je time uvu(ena u rat koji u"iX 'aksimilijan ,osip III odri(e se prava na austrijsko prijestolje Po-"s$a u vri"e!e sas$i) v-a1ara -Poljska se izradila kao stale;ka drava u kojoj je kraljevska vlast "ila iz"orna. 9ralj nije moao donositi vane odluke "ez plemi2ki- sa"ora. Imala je ustroj onda;nje repu"like -poljska je uni;tena u nordijskom ratu i "or"ama za prijestolje ;to i- je vodio kralj Au,us Ja$i 8Au,us II= -epidemija kue +1&>%-1&1C., lad poljsko pu(anstvo u "ijedi T nepovoljna politi(ka konstelacija 3epu"lika se okrenula od Auusta ,ako -vanjskopoliti(ki odnos Poljske prema Pruskoj postao je napet. Auust ,aki nastojao je stvoriti prusko-poljsko-sasku alijansu protiv 9arla MII vedsko . -4ridrik III -tio je da mu se prizna pruska kraljevska kruna. 1&>>.o"e2ao je u 9]lenu na Sprevi da 2e zauzvrat "raniti pravo Poljske na vojvodinu Prusku, kao i pravo na nasljedstvo poljske krune -poljska stale;ka drava nije prestala stra-ovati za svoja prava te sa"or ne priznaje taj doovor -na to ;to joj nije priznat poloaj kraljevine Pruska je odovorila za vladavine 4ridrika 5ilima I koji je posjede svoje ku2e prolasio dinasti(ki nedjeljivim, te 1&1C.izdao statut u opreci s pravima Poljske u Isto(noj Pruskoj i pri-vatio se planova aneksije poljski- podru(ja -4lemin, ministar Auusta ,ako, potakao je Prusku da 1&1<.stvori uovor kojim Poljska ustupljuje Pruskoj Pomorje, poljsku Prusku, Samoitiju i 9urlandiju, a zauzvrat Pruske (ete moraju Auustu ,akom pomo2i da se u Poljskoj ustoli(i kao apsolutni vladar. Plan se nije ostvario z"o po"une poljsko plemstva -3usija je Poljskoj postala sila koja 2e "iti protutea Pruskoj, te ju ;tititi -1&1<.Jarnorodska kon1ederacija protiv Auusta ,ako poziva ruske (ete u pomo2. 3usija sti(e pravo ar"itra u Poljskoj. Posjedovanjem cara Petra I 1&16.sklopljen je 5ar;avski uovor o paciQkaciji koji 2e poljski sa"or pri-vatiti na 8nijemoj sjednici8 +"ez raspravljanja,pod "ajunetama saski- i ruski- (eta. 3usija pre;utno postaje pravi ospodar Poljske -Auust ,aki mo2 ima samo za-valjuju2i ruskoj pomo2,pa unato( 5ar;avskom uovoru, poku;ava stvoriti apsolutno kraljevsto -za poljsku aristokraciju 3usija je oslonac protiv apsolutisti(ki- tendencija nji-ova kralja, stoa se Auust ,aki morao rije;titi rusko protektorata. Islanjao se na to da 2e :uropa u 3usiji vidjeti preveliku prijetnju. 3usija je ionako osim Poljske zasjela i u 'ecklen"uru, a posenula i za ;vedskim mati(nim zemljama 14 -stvoren je plan da repu"lika Poljska postane utvrda protiv 3usije. 1&1%.sklopljen je u !e(u uovor s Poljskom, a poja(ane su veze enid"om sasko iz"orno kneza s k2eri ,osipa I. -Petar 5eliki se povukao iz 'ecklen"ura,a i djelomi(no iz Poljske, no to nije zna(ilo i u"itak mo2i u Poljskoj jer se %(<H.Pruska 6os1a!s$i! u,ovoro! o"vezala da 2e zajedno s 3usijom onemou2iti mjenjanje poljsko ustava uklju(uju2i li"erum veto. Jime 3usija do"ila jamstvo da (e se u Poljskoj odrati oliar-ijsko ure@enje. -3usija 1&B>.uspjela na temelju li"erum veta sprije(iti da Poljska u@e u !e(ku alijansu -Auust poku;ava 1&B1.ostvariti svoje apsolutisti(ke elje i o"e2aje susjednim zemljama odstupit neka podru(ja -3usija pro;iruje postdamski uovor jer vedska i Austrija jam(e da se poljski ustav ne2e mjenjati. -od druo desetlje2a 1=.st.ja(aju vjerski nemiri u Poljskoj izme@u katolika i nekatolika. Auust ,aki ne moe reairati jer je direktor *orpus evaneliorum u carstvu. -evanelisti(ki narodi podjarmivali Poljsku nji-ov uled opada,jezuiti postaju vode2i red. -dravni sa"or u )rodnom 1&1&.-jedan (lan odre@uje da se smiju sru;iti sve evanelisti(ke crkve sara@ene nakon 16CB. Iste odine okrunjena 'ajka !oja `ensto-ova -Jorunsko krvoproli2e 1&B$. evanelisti(ki 1anatici opusto;ili jezuitski koleij u Joruau -sve to je :uropi smetalo jer je "ilo suprotno moru u Ilivi, stoa Pruska u uovor s 3usijom 1&C>. dodaje vjerski parara1 prema kojem se o"je vlade o"vezuju ;tititi pripadnike r(ke i protestantke vjere. 'jere protiv evanelista ne;to lak;e, (ak mou odravati slu"u. -za;titni;tvo Pruske protestantima zna(ilo je da preko crkve moe do2i do mo2i po;to je :rnst Kaniel ,a"lonski kao eneralni senior kalvinisti(ke crkve tu crkvu stavio pod prusku vlast. -ja(anje 3usije u Poljskoj omou2ilo je i vje(ni mir iz 1&1>. 9ojim poljske pravoslavne op2ine potpadaju ruskoj epar-iji u 9ijevu. Y poljskoj pravosl crkvi ruski ezarsi imaju pravo su@enja, tako poljsko pravosljavlje postaje ovisno o 3usiji. -1&CC.umire Auust ,aki. Slijedi razdo"lje interrenuma do 1&C6.z"o nemou2nosti oda"ira kralja -ra za 6o-"s$o nas-"eJe: jo; 1&CC.jednolasno je iza"ran Sanis-av LeszczIOs$i, no umje;alo se inozemstvo. Ydajom njeove k2eri 'arije za kralja Fuja M5 mola je 4rancuska ostvariti utjecaj na Poljsku ;to nije odovaralo 3usiji. -3usija je na prjestolju -tjela portualsko prjestolonasljednika :manuela na koje je mola utjecati -uovorom u !e(u 1&CC.novi saski iz"orni knez Auust III do"io je podr;ku 3usije i Austrije pri kandidaturi za kralja. Na uzvrat je priznao Pramati(ku sankciju Austriji,a ruskoj carici Ani dao na iz"or kurlandijsko vojvodu. Je odine ruska vojska ulazi u poljsku i silom provode iz"or kneza Auusta III. FeszczAaski je poraen, a za poljsko kralja je okrunjen Au,us III 8%(*&;%(&*=time je osiurana prevlast 3usije -unutra;njost Poljske dila se protiv ruske prevlasti i Auusta III. plemi2ka stranka tzv. partija pod vodstvom kneza Potockoa, koja se nastoji vezati uz 4rancusku d stranka tzv. o"itelj za 3usiju -%(*9+Pre-i!inarni !ir u 3e.u kraj rata za poljsko naslje@e FeszczAaski se odri(e krune, a za uzvrat do"iva Fotariniju Us6on Rusi"e 1o euro6s$e ve-esi-e -za uspon 3usije vaan je nordijski rat koji je u"rzao re5or!e Pera Ve-i$o,. 3e1ormama vojske je stvorena i isto(nomorska mornarica 15 -porezna re1ormaPporezni pri-odi pove2ani z"o rata, uveden oso"ni porez umjesto oporezivanja po ku2ama -1&11.ustanovljen pri senatu sustav Qskala + dravno pravo"ranila;tvo., pozivaju se pu(ani da prijave povrede zakona da "i se po"olj;ao rad Qskala -re1orma ospodarstvaP dri se merkantilizma. Promi(u se doma2i proizvodi npr.rudarstvo -poti(e se razvoj trovine izme@u Istoka i Napada. )radi se kanal koji spaja 5olu s !alti(kim morem. -re1orma upraveP 1&>%.carstvo podjeljeno na = u"ernija, 1&11.ustanovljen senat kao vr-ovna sredi;nja vlast +% 3usa iz staro plemi2ko sloja.. 1&1&.sredi;nja uprava reoranizira se u % koleija+kao vedska. u kojima su predsjednici 3usi, a potpredsjednici isklju(ivo stranci. Yvode se zemaljska vije2a preuzeta iz isto(nomorski- pokrajina +1&1B-1&16. -i radove se poku;ava natjerati na samoodovornost imu2ni sloj "ira maistrate +kao u :stoniji, 5idzemeu, Inriji i isto(noj 9areliji s 5i"orom. -podloiv;i isto(nomorske pokrajine +ovo ore u zaradi. car daje autonomiju staleima,njema(kim vitezovima i radskim maistratima # potvr@eno mirom u /Astedu -dolazi do stale;ke samouprave u 3usiji,pri (emu isto(nomorske pokrajine zadravaju njema(ko pravo i jezik. Samoupravu je Petar o-ra"rivao, ali nije provo@ena jer su je njeovi zakoni onemou2avali +cjela vladavina mu je takva, trai samoinicijativu naroda, a onda ju orani(i propisima. -Petar u !alti(ke pokrajine se"i uvodi naslov imperatora +1&B1., a car ostaje u nekada;njim tatarskim podru(jima +9azaau, Astra-anu i Si"iru. naslov imperatora priznale su Pruska, /izozemska i vedska -unato( svim re1ormama kmetstvo i dalje u lo;em poloaju Petar zadrava prisilnu rad, seljak jo; vi;e ovisan o vlastelinu. Prija;nja podjela na dva sloja, plemstvo i (inovni;tvo, sada do"iva tre2i selja;tvo - -"esvica .inova %(<<+,. 1$ (inovnilki- razreda dvorsko, vojno i ra@ansko (inovni;tva +prvi- = razreda predvi@eno za nasljedno plemstvo. dravna (inovni(ka karijera pristupna svim slojevima, svi mou posti2i plemstvo koje stoa postaje premo2no # podjela na (inove - drava sve reulira i sre@uje -Cr$veno za$ono1avsvo patrijar-at prazan od smrti p.Eadrijana 1&>>., na njeovom mjestu sveta sinoda. 1&B1.sastavlja se Ku-ovni propisnik oduzima crkvi institucijsku i -ijerar-ijsku samostalnost -nova vlast uz senat istupa kao vr-ovna du-ovna instanca, al je i ona+dakle i crkva. pod vla;2u drave -%(<9+ u!ire Pear Ve-i$i "ez nasljednika +sina Alekseja osudio a smrt 1&1=... Petar je 1&BB.izdao odred"u da vladar sam mora odrediti nasljednika,;to nije napravio prije smrti. -'en;ikov, carev naj"lii suradnik, uspio je da se za caricu prizna Kaarina I, Petrova drua ena -9atarinin poloaj "io nesiuranP prisiljena za nasljednika odrediti Petrova unuka iz prvo "raka i pristati na ustanovu 5r-ovno tajno savjeta njen rad je potisnuo senat. `lanovi su "ili i 'en;ikov i Istermann, koji u du-u P.5. vodi vanjsku politiku. /asljedio a je ro1 A. !estuev-3jumin +1&$1-1&<&.. -3usija jo; vi;e interirana u europski sustav vlasti. Id 1&B6. Y savezu s Austrijom +saveznik u rusko-turskom ratu. -9atarina I umire 1&B&., a nakon njene smrti sru;en je 'en;ikov -Petar II +1&B&-1&C>. na naovor Istermanna prooni 'en;ikova u Si"ir, a nakon toa ja(a o"itelj Koloruki pod (ijim utjecajem oivljavaju stari moskovski o"i(aju -1&B=..dvor se seli u 'oskvu 16 -Po smrti Petra II odlu(nu rije( ima 5r-ovni savjet, koji kao nasljednicu odre@uje Anu Ivanovnu ,a ne k2i Petra 5eliko, pod uvjetom da lavnu rije( i dalje vodi 5r-ovni savjet -Ana je iskoristila opoziciju plemi2a koje su ustale protiv vlasti 5r-ovno savjeta, te se prolasila za samovladaricu. ;ukinula 5r-ovni savjet, vratila senat i uspostavile ministarski ka"inet +Istermann. -1&CB.dvor se vra2a u Petrorad -:rnst ,o-ann !iron iz 9urlandije vr-ovni komornik,kurlandski vojovda i reent nakon smrti Anine -3usija se za Anine vladavine pri"liila :nleskoj trovinski uovor -zadrava prevlast u poljskoj i s -a"s"ur;kim carem istisnula FeszczAasko -rusko-turski rat +1&C<-1&C%. z"o ja(anja Ismanlija u Poljskoj. Austrija na ruskoj strani od 1&C6. B interesaP Istermann eli protektorat nad 'oldavijom i 5la;kom za poloaj prema Jruskoj i Perziji )eneral '[nnic- eli osvojiti *arirad i Anu okruniti u Aji SoQji -3usija mora pristati na mir u !eoradu 1&C%. -Ana umire 1&$>.,a '[nnic- ru;i !irona, da "i postavio Anu Leo6o-1ovnu koju je 1&$1.svrnula Lizavea, neudata k2i Petra 5eliko S$an1inavs$e ze!-"e na$on nor1i"s$o, raa -vedska i Kanska nemaju u 1=.st.veliko zna(enje -nakon zavr;etka nordijsko rata 1&B1.vedska i Kanska ulaze u razdo"lje mira. Y Kanskoj ono traje do 1=>&., a u vedskoj do 1&$1. ;2ans$a ima mati(nu zemlju,/orve;ku, Island, 4\r]ri, Slesvi,ro1oviju Ilden"ur i Kelmen-orst, )r]nland +od 1&B1.naseljivan pod norve;kim sve2enikom Eansom :edeaom.. Izvaneuropski- posjediP zapadnoindijski otoci St.J-omas,St.,o-n i St.*roiS +od 1&1C. i kolonija u )vineji -rascjepkanija je od vedske. /ema jedinstven jezik, ali prevladavaju danski i njema(ki -po svom ustavu je nasljedna monar-ija, a na (elu je ku2a Ilden"ur -4ridrik I5 +16%%-1&CC. Kanska apsolutisti(ka drava, ali ne vlada samo kralj, neo i sredi;nja uprava -u sredi;njoj upravi premo2ni /jemci +za vrijeme vladavine ludo 9ristijana 5II njema(ki lije(nik ,.4. Struensee uspotavio samovladu,pretvorio dravni savjet u ka"inetsku vladu. - Fve1s$a je mirnovnim uovorima 1&1%. i 1&B1. iskrvarila u nordijskom ratu imala je mati(nu zemlju, 4insku+osim , 9arelije.,Predpomorje do Peenea,rad Lismar s okolicom. -nakon smrti 9arla MII osla"io je kraljevski apsolutizam i kraljevska mo2 -vlast je do"ila sestra 9arla MII, koja ju je predala svom muu /ri1ri$u I o1 Eessen; Kasse-a 8%(<H;%(9%= ;do"a ;vedske slo"ode razdo"lje od %(%';%((< kada je vodstvo "ilo u rukama plemstva,du-ovno stalea,ra@ana i seljaka tj stalea. Y to do"a monarsi nastoje uspostaviti kraljevsku vlast, ;to je za rukom po;lo tek Gusavu III +1&&B- 1&%B. -mir u skandinavskim zemljama naru;en je 1&B<.kada se vojvoda 9arlo 4ridrik od Eolstein-)otorpa+ne2ak 9arla MII. eni kneinjom Anom +k2i Petra 5eliko i 9atarine I.. Na Kansku je Eolstein-)otorp s ruskom potporom neprili(an susjed, a opasan je i za vedsku jer je u njoj 9arlo 4ridrik imao pravo nasljedstva. -vedksa sklapa o"ram"eni savez s 3usijom -1&B&..Kanska i vedska se priklju(uju enlesko--olsteinsko-1rancuskom savezu -umire 9atarina I, a 9arlo 4ridrik u"i podr;ku 17 -:nleska se C>-i- odina odvojila od 4rancuske Kanska ostaje na strani :nleske +uovor 1&C$. -1&C$.uovor izme@u vedske i Kanske jam(e za posjede me@uso"no -vedska ne priznaje Slesvi kao Kanski posjed. vedska o"navlja uovor s 3usijom. -4rancuska preko vedske eli u(vrstiti poloaj na sjeveru koji je izu"ila ratom za poljsko naslje@e -1&C=.sklopljen uovor s 4rancuskom, uspostavljen kontakt s Jurskom koja je tada u ratu s 3usijom -8;e;iri8 1&$1.uspjeli da se 3usiji o"javi rat EUROPA IZMEPU PROSVJE0I0ELJS0VA I APSOLU0IZMA Prosv"eie-"svo i 6ro!"ene u euro6s$i! a6so-uisi.$i! 1r@ava!a o1 %(AH+ Gos6o1ars$o 1ru7vene 6ro!"ene u Euro6i i"e$o! %:+s+ ;:uropaP jo; traje merkantilizamX :nleskaP od drue polovice stolje2a in1usri"a-izaci"a i -i4era-iza! -ospodarske i dru;tvene prilike ne mou se opisati univerzalno, pa se daju primjeri :nleske i 4rancuske En,-es$a P merkantilizam od :liza"ete, preko *rom0ella i Stuarta. -1=.st.parlament uzima ulou krune -od 16.st.ukidanje ekonomski- carina,ustanovljenje uvozni- carina -Nakoni plovid"e iz 1&.i1=.st. stvaraju ospodarski sustav inicijative trova(ki- dru;tava -1&>&.+Acts o1 Ynion. :nleska se ujedinila s kotskom postaje jedinsveno unutarnje trova(ko podru(je -veleposjedni(ki sloj poja(ava privrednu mo2, siroma;ni seljaci- najamni ili manu1akturni radnici -smanjuju se manu1akture srednje stalea #veletrovci i selja;tvo -16%$.utemeljena !ank o1 :nland -16%C.!oard o1 Jrade izravnavanje izme@u vladini-,Qnancijski- i trova(ki- interesa -1&6C.londonski radikalizam se opire proved"i re1orme Po.eci in1usri"s$e revo-uci"e: pove2avanje Qnancijsko potencijala, a s drue strane i siroma;tva -radnik 9aA iz !urAja izumio tkala(ki (unak -,ames EarreAves izumio stroj za predenje +1&6%. -"rija( 3ic-ard Ark0ri-t stroj za predenje s vretenima koja se mi(u +1&6=. -*arteri-t - me-ani(ki tkala(ki stan +1&=6. -,ames Latt 1&6$. izumio parni stroj, u op2oj upora"i od 1&=%.. T pronalazak postupka proizvodnje (elika ^ e temelj razvitka te;ke industrije -podjela radno procesa u tvornicama -nastale industrije pamuka,tekstilna,eljeza,(elika i vune -pove2an "roj pu(anstva # socijalna revolucija -sirotinjske (etvrti u novonastalim industrijskim radovima -izra"ljivanje radnika +duo radno vrijeme, rad ena i djece , minimalne pla2e. -kritika protiv industrijalizacije 8juri; na strojeve8 -u :nleskoj osp.politiku odre@uje ornji sloj poduzetnika, nosioca industrijalizacije po(ev;i od 1&&>. /rancus$a: stale;ki ararni poredak preuzet jo; iz srednje vijeka. -plemstvo radi unosne poslove trovine i manu1akture poljodjelstvo se ne usmjerava na trovinu 18 -plemstvo i visoko sve2enstvo (ini jako mali postotak ukupno dru;tva , ali ima najvi;e "oatstva +oko Bf skupa, a dri C>f zemlje. -najori poloaj za seljake i nisko sve2enstvo koje se najvi;e "avi du;e"rini;tvom - %=f stanovni;ta (ini tre2i stale, po svom sastavu nije -omoen. Ju su i "oati velera@ani, ali i siroma;ni seljaci -polovica radsko stanovni;tva stvarni su ra@ani, koji su nosioci ekonomsko, kulturno,a od 1&=%.i politi(ko razvoja. -od 1&C>.demora1ska revolucija. /e zna se razlo +"olja -iijena,pre-rana,medicina ili socijalna mo"ilnost. -z"o vi;e radne snae pla2e ne rastu "rzo kao cijene -ararno orijenitran 1eudalni sustav ancien rDimea u o;troj je opreci prema ospodarskom razvoju i nedovoljno je Ueksi"ilan da prati osp.promjene. -ararne krize -vi;i tro;kovi ivota,ve2i porezi i podavanja, iscrpljene rezerve ita z"o li"eralizacije ospodarstv, pove2ane tlake,dvorski ivot u 5ersaillesuW -4rancuska ipak, nakon :nleske, najvanija industrijska zemlja u :uropi -do"ra in1rastruktura, Qskalne mou2nosti i Qnancijeri, pove2ana vanjska trovina -ra@anski sloj se sve vi;e "oati i ja(a 2r@avaN1ru7vo i ,os6o1arsvo s ,-e1i7a 6rosv"eie-"sva -aristokratsko i ra@ansko dru;tvo, o"razovano dru;tvo rokokoa -saloni,sve(anosti,ve(ernja dru;tva,dvorski koncerti,kazali;ta -prosvjetiteljski ideali kreposti,ljudsko dostojanstva,-umanosti, slo"ode du-a,racionalnostiW -sve navedeno proturje(i op2em pravosu@u, s dravnim sustavom,s ekonomskim mou2nostima i stvarno;2u u kojoj ivi najve2i dio pu(anstva -nakon 1&$>.prosvjetiteljstvo :nleske postaje uzorom -Jo)n Loc$e Treatise of government prirodno pravo (ovjeka na slo"odu, vladar nije "oanski ni prirodni ospodar, neo je drava nastala uovorom izme@u njea i podanika, a taj se uovor moe poni;titi ako a vlada ne po;tuje. -Focke je "ranio revoluciju iz 16==. -1rancuska prosvjetiteljska knjievnostP 1&$=. Monesquieuovo djelo De l'esprit des lois +I du-u zakona. kritizira apsolutizam i trai da se dravna vlast podjeli -Jean Jacques Rousseau Emile ou de l'ducation +:mil ili o odoju. 1&<>.. kulturna kritika. `ovjek je po prirodi do"ar, ali a dru;tvo (ini zlim, pretjerano umovanje vodi do izopa(enosti kulture. Jre"a se vratiti prirodi i kulturi srca. Du contrat social +I dru;tvenom uovoru. op2a volja, temelji ideje o narodnom suverenitetu. /arod prenosi na vladara dravnu vlast samo kad ju on ne moe o"na;ati -oso"ni lije(nik Fuja M5 4rangois GuesnaA i markiz 'ira"eau skupljaju kru koji do"iva mrzak naziv 8ekonomisti8, a nakon G. spisa 84iziokracija8 nazivaju i- 7Qziokrati8 -Qziokrati "oatstvo drave nije novac i trovina, neo zemlja. Seljaka tre"a oslo"oditi tereta, oporezivati veleposjednika, oslo"oditi poljodjelstvo od merkantilizma. -%(9%+6o.in"e iz-azii KEncIc-o6M1ie8 koju izdaju 2enis 2i1ero i 1QA-e!4er +do 1&<&. /a njoj sura@uju svi poznati 1rancuski znanstveniciP 5oltaire, dOEol"ac-, Jurot, !uRon, )rimm, 'ontes6uieu, *ondillac, 'armontel, GuesnaAW -do 1&=>.imala je C< svezaka,a tre"ala je skupiti na jedno mjesto sve dotada poznato znanje -prosvjetiteljski QlozoQ stvaraju ra;ansku svijest i time plodno tlo za 1rancusku revoluciju 19 Prosvi"eDeni a6so-uiza! ;vrijeme izme@u 1&$> i 1rancuske revolucije -QlozoQ prosvjetiteljstva ele re1orme, ne mjenjati o"lik vladavine +pretvor"a orani(ene monar-ije u konstitucijsku dravu. -do"a re1ormi prosvijetiteljski- monar-a -Prus$a /ri1ri$a Ve-i$o,N Ve-i$a Vo"vo1ina 0os$ana Pera Leo6-o1a i Ausri"a 6o1 Josi6o! II -drava vi;e nije kraljevo vlasni;tvo, neo on slui do"ro"iti svoji- podanika -prosvjetiteljstvo postaje sredstvom usavr;avanja apsolutizma -/ri1ri$ II Prus$i "lizak s 5oltaireom, u djelo Antimachiavel protivi se imperijalisti(koj politici tj ovori da ratovati tre"a samo u o"ram"ene svr-e. 7vladar je prvi slua drave8. Ykinuo je mu(enje i potakao stvaranje op2e procesno postupka, 8*odeS 4ridericianus prvi moderni zakonik 7Ip2e prusko zemaljsko pravo8 jam(i vjersku toleranciju. Promicao kulturu i ;kolstvo, ali sa(uvao aspolutizam. Istala je stara podjela dru;tva plemstvo, ra@anstvo, selja;tvo, a i njeovi ratovi +;lesi i za austrijsko naslje@e. nisu i;li u sklad s pret-odno izraenim stavovima. # drava je samo djelomi(no mola pri-vatiti prosvjetiteljstvo -Feopold Joskanski, kasnije Leo6o-1 II Ausri"s$i +1&%>-1&%B. razvija 5eliku vojvodinu Joskanu kao uzor zemlje prosv.apsolutizma. Stalna se vojska pretvara u ra@ansku miliciju, novi zakonik ukida mu(enje i smrtnu kaznu, uklonjeni su isusovci, re1ormira se ;kolski odoj, unaprje@uje zdravstvo, poku;ava donijeti i ustav. -Josi6 II Ausri"s$i re1orme u crkvenoj,;kolskoj i kulturnoj politici, edikt o toleranicji,ukida diskriminatorni poloaj hidova +1&=1., donosi zakonik +8,osep-ina8., 1&=1.prvi od europski- vladara ukinuo nasljedno kmetstvo. Prije smrti morao je povu2i sve re1orme jer su "ile prenapredne za to do"a. -mnoa djela i djelovanje Qlozo1a upu2uju da su ideje prosvje2eno apsolutizma "ile ra;irene i u druim djelovima :urope +!eccarij,"ra2a 5erri,4ilanieri,)aliani, ministar Januccij -1rancuski jezik postaje jezik o"razovani- kruova +linua 1ranca . EUROPA O2 POBE0KA RA0A ZA AUS+NASLJEPE 2O REVOLUCIJE Ra za ausri"s$o nas-"eJe 8%(AH ? %(A:= -'arija Jerezija stupila na prijestolje na temelju Pramati(ke sankcije 9arla 5I -!avarska i Saska +nisu priznale P.S. trae pravo na austrijsko naslje@e - rat je poveo 4ridrik II 5eliki, netom do;ao na prijestolje Pruske -1&$>.uputio pruske (ete u lesku, ponudio '.J.jamstvo za ostalu "a;tinu,ali a onda od"ila -rat se vodio na $ 1ronte - u srednjoj :uropiP Austrija d Pruska,4rancuska,!avarska,Saska Y austrijskoj /izozemskojP Austrija, od 1&$C. :nleska d 4rancuska Y Indiji i AmericiP :nleska d 4rancuska +za kolonijalnu prevlast. -;leskim ratom +1&$>-1&$B. 4ridrik osiurao osvojena podru(ja -!avarski knez 9arlo Al"ert uzima naslov (e;ko kralja, a pod 1ranc.za;titom okrunjen za cara 9arla 5II, ali austrijske (ete ulaze u '[nc-en+lavni rad..Isvajaju Pra i uzimaju "avarskom caru iz"orne kneevine. --a"s.zovu i 'a@arsku u rat. /akon do"iveni- povlastica ovi pristaju -1&$B.u Lrocia0u mir s 4ridrikom do"iva lesku i ro1oviju )latz -4ridrik pokre2e jo; jedan rat koji zavr;ava mirom u Kresdenu 1&$<. do"iva sva osvojena podru(ja, priznaje mua 'arije Jerezije kao cara 4ranju I -rat izme@u sila traje jo; C odine, zavr;ava iscrpljeno;2u. 'ir u Ac-enu 1&$=.svi priznaju Pramati(ku s. 20 Se1!o,o1i7n"i ra 8%(9& ? %(&*= -nastaje do promjene saveza u :uropi -od 1&<<. :nleska i 4rancuska ratuju u kolonijama S. Amerike -Pruska je sad teritorijalno izme@u Poljske i Saske koje su u pers.uniji -ruska carica ,elizaveta +1&$1-1&6B. od 1&$6.na austrijskoj je strani -1&<6.Austrija +dravnik 9aunitz. u savezu s 4rancuskom, a iste odine u Lestminsteru 4ridrik spaja uovor o prusko-enleskom savezu. -pruski kralj kr;i mir i zaposjeda Sasku. !itka kod 9unersdor1a 1&<%P Pruska d Austrij, 4rancuska poraz Pruske -Pruska je primala o"ilatu pomo2 od :nleske, a Austrija nedovoljnu od 4rancuske -4ridrik sposo"an vojskov@aP "itke kod 3oss"ac-a, Feut-ena, Norndor1a -nakon smrti carice ,elizavete 1&6B. 3usija otpada iz rata + pa i to 4ridriku ide na ruku.. /a prijestolju ju je nasljedio Petar III koji je "io orljivi o"oavatelj prusko kralja. Petra III.su umorili,a 9atarina II nije priznala mir, no 3usija i dalje ne ratuje - prekomorske "or"e :nleske i 4rancuske + s njom je i "ur"onska panjolska. nastao z"o suparni;tva trova(ki- dru;tava u Indiji i z"o naseljeni(ki- zajednica u Sjevernoj Americi. -:nlezi pod Lilliamom Pittom Starijim ulau velike napore u rat u Sj.Americi. 1&<= i 1&<% osvojena je 9anada. /akon Pittova pada 1&61.ne zanimaju i- eu "oji;ta, prestaju pomaati Pruskoj -3o"ert *live u Indiji 1&<&.vojnom silom postepeno uklanja 4rancuze. Indija postaje osnovica en.kolonijalno imperija ;!ir u Parizu %(&*+ ? 4rancuska daje :n posjede u Indiji i 9anadi i svu zemlju isto(no od 'ississippija -!ir u Eu4erus4ur,u %(&*+ Pruska i Austrija i Saska 4ridrik osiurava lesku i ro1oviju )latz, Saska je u uspostavljena, a pruski kralj o"e2ava lasati za ,osipa II. Pruska uz Austriju postaje druom njema(kom velesilom # njema(ki 7dualizam8 -:uropa ulazi u razdo"lje C>odi;nje mira
UNU0ARNJOPOLI0IBKI RAZVOJ ZEMALJA O2 %(AH ? %:+s+ N"e!a.$o carsvo iz!eJu 6rosv"eie-"sva i a6so-uiz!a -vidi pod prosvje2eni apsolutizam sve o /ri1ri$u II Ve-i$o! T ovo ;to slijedi -plemstvo ima neorani(enu vlast nad svojim do"rima, visoka oQcirska mjesta, ali nema rije( u politici -ra@anstvo snosi najve2i dio poreza -4ridrik II dri se na(ela merkantilizma, pazi da trova(ka "ilanca "ude aktivna, promi(e trovinu i industriju -provodi mjere koje popravljaju ivot seljakaP novoosvojena podru(ja daju se seljacima, uvodi sustav navodnjavanja i melioracije -zemlja je nakon ratova iscrpljena # re1orme, izradnja cesta i kanala, oivljavanje trovine izradnjom "ankarstva +8See-andlun8,pomorska trovina., uvo@enje stroo porezno sustava -Mari"a 0erezi"a 8%(AH ? %(:H= ? upravna re1ormaP sve zemlje spaja u jedinstvenu (inovni(ku dravu za koju su zna(ajne centralna drava uprava,u"ernije i okrune o"lasti +isklju(ene Yarska i !elija. -prisiljava plemstvo i sve2enstvo da pla2aju poreze -u du-u merkantilizma promi(e manu1akture -u austrijsko-(e;kim zemljama izra@uje jedinstvenu ospodarsku i prometnu mreu -unutarnja kolonizacijaP naseljava !anat njemcima tj naseljava uarske i -rvatske zemlje oso"lo@ene od Juraka radi novi- poljoprivredni- rezervi -ukidanje mu(enja 1&&6., odvajanje pravosu@a od uprave 21 -8jozeQnizam8 prosvjetljeno katoli(ko dravno s-va2anje ,osipa II - o(itovanja jozeQnizma za vladavine '.J. Qnancijske re1orme,izradnja ;kolsko sustava i "e(ke medicinske ;kole +nizozemski lije(nik ). van S0ieten osnovao prvu kliniku. -Josi6 II 8%(:H ? %('H= maj(in suvladar od 1&6<. opet sve napisano pod prosvje2eni apsolutizam T -do"rotovorne ustanove + "olnice, siroti;ta,zavodi za du;evno "olesne i slijepe. -mjere sekularizacijeP ukinuto oko &>> samostana, ukinut isusova(ki red 1&&C.i time im oduzet monopol ;kolstva -uveden dravni nadzor crkve, a drava o"razuje i pla2a sve2enstvo -dravni narodi mu se opirali jer se nije o"azirao na nj-ova pose"na prava+1&=$.njema(ki slu"eni jezik. -nakon ustanka u austrijskoj /izozemskoj i opadanja 3epu"like ujedinjeni- "elijski- pokrajina+1&%>. mora je povu2i ve2inu re1ormi. /asljedio a je "rat -Leo6o-1 II8%('H ;%('<= donosi umjerenije re1orme zakonodavstva, uspostavlja prija;nji sustav Yarske -i u druim njema(kim zemljama javljaju se prosvjetiteljski re1ormni pokreti -9arlo 4ridrik !adenski +1&$6-1=11. 1&6>.zemaljskim op2inama daje samoupravu, 1&6&.ukida mu(enje, a 1&=C.kmetstvo -slo"odni radovi su lavno o"iljeje S3*/,/ -umjetni(ka i du-ovna sredi;taP 4rank1urt,/[rn"er,Aus"ur,Eam"ur+prvo njema(ko narodno kazali;te., Isna"r[ck, Feipzi, )]ttinen i Leimar -prosvjetiteljstvo za-vatilo i katoli(ku njema(ku - ideje "iskupa /ikole Eo-en-eimsko +,ustinus 4e"ronius. koji trai da se "iskupi osamostale od pape 1e"ronizam -!avarska red iluminata koji zastupa sekularizam i -umanisti(ke ideje za"ranio i- knez 9arlo Jeodor -predstavnici visoke kulture u /jema(kojP *-ristian Lolj, 9lopstock, Linckelmann, ).:. Fessin i ,o-ann )ott1ried Eerder, nakon epo-e stvarala(ke umjetnosti zavr;ava se klasikom +)oet-e, Sc-iller, E]lderlin, ,ean Paul, Eeinric- von 9leist. -Immanuel 9ant +9]nis"er. - tri kritike +9ritika prakti(ko uma,W. -nezadovoljstvo s pravima ra@anstva Sturm und Kran En,-es$a za 1inasi"e Eannover: 1a-"i razvo" 6ar-a!enariz!a -od 1&$>. Institucionaliziranje opozicije u parlamentu za vrijeme Lalpolea 1&B<.stvara se skupina protivnika 8outs8. !ili su protiv njea i nisu uzimali slu"e u Lalpoleovo vrijeme. -Konji dom se dijelio na dvije stranke, a do 1&C1.jedna do"iva ime 8t-e opposition8, a od 1&$1.se suprostavlja dravnom rizni(aru -opozicija se sastojala od torijevaca i viovaca,jako"ita itd.koji su -tjeli maknuti L. -z"o sve ve2e opozicije i intria princa 4ridrika Lalpole odstupa -do potpune promjene vlade dolazi nakon pada /ort-onove vlade 1&=B. -opreka izme@u krune i parlamenta sada je opreka izme@u vlade i opozicije -parlament nije vi;e samo (uvar zakona, neo i suo"likovatelj politike -Geor,e III 8%(&H ? %:<H= imao utjecajan poloaj, ali nije moao zaustaviti ja(anje parlamentarizma -u do"u europske krize sredinom stolje2a 1&$>-1&6B.enleska se politika mije;a u pitanja nasljedstva i suko"ljava se s 4rancuskom i panjolskom z"o kolonija -uklonjena je jako"itska opasnost- kod *ulllodena 1&$6.poraen pretendent *-arles :d0ard Stuart iliti !onnie *-arles -politiku vode Pel-ami, oso"ito EenrA Pel-am, prvi lord riznice +1&$C-1&<B. i vojvoda od /e0castela -u kolonijalnom sporu Lilliam Pitt Stariji 1&<6-1&61.vodi enlesku vanjsku politiku i po"jedni(ki zavr;ava rat protiv 4rancuske 22 -Pitt Stariji morao se povu2i 1&6>.dolaskom )eorea III na prijestolje -izme@u 1&61. i 1&=C.kralj je imao velik utjecaj na vladu +na /ort-onovu (ak 1Bodina. -u parlamentu su zastupane lokalne zajednice ro1ovija -vladavina )eora III postala je epo-om politi(ko anairane javnosti s tei;tem u Fondonu -tisak od 1&6=.postaje nosiocem re1ormno pokreta -protestom ,o-n Lillkes u listu 8/ort- !riton8 po(inje duoodi;nja de"ata o politi(kim pitanjima In je napao Pari;ki mir i kraljev prijestolni ovor ;to je dotada "ilo ne(uveno. Natvorili su a,ali i sudski oslo"odili nakon estoko protesta javnosti eslo 8Lilkes and li"ertA8 -od 1&6&. po(ela su izlaziti ,uniusova pisma +vjj pisao sir P-ilip 4rancis protivnik uvernera Indije Larrena Eastinsa. u kojima se otvoreno kritiziraju svi politi(ki autoriteti -Lillkes se 1&&$.vra2a u parlament -iz"oreno je pravo o"jelodanjenja parlamentarni- de"ata -Lilkes 1&&6.za-tjeve re1ormista pro;iruje za-tjevaju2i iz"orno pravo i mjesta u parlamentu za Fondon i nove industrijske radove i usto naseljene ro1ovije -sve to se doa@a pod utjecajem ekonomske promjene u :nleskoj i ideja iz Amerike -rezolucija iz Kunnina 1&=>. za-tjev za nezavistnost parlamenta i iz"ornika i za nadzor nad Qnancijama, da se parlament "ira na odre@eni rok,svi imaju jednako iz"orno pravo -nakon /ort-ove ostavke 1&=B.kralj mora pozvati mla@e Pitta koji se na iz"orima 1&=$. poziva na 8sense o1 t-e nation8, iz"ore do"iva z"o svoje popularnosti u narodu -nastanak opozicije i nastanak politi(ko tiska -Pitt se na po(etku oslanja na krunu i svoju popularnost, no kasnije kr;i staru vlast viovaca Poru,a- -vladavina ku2e !raanza od 16<$.i trova(ki uovori s :nleskom tjesno povezivanje s :nleskom -Se4asian JosM 1e Carva-)oN markiz de Pom"al za vrijeme ,osipa I.ministar vanjski- poslova -nakon potresa u Fisa"onu 1&<<.daje saraditi rad prema racionalisti(kim na(elima -z"o mjera upereni- prema plemstvu +oduzimanje do"ara. i re1ormi u du-u prosv.apsolutizma do;lo je do zavjere plemstva,koja je otkrivena +atentata na kralja.,smakunut velik dio plemstva nji-ov slom -isusovci su pronani 1&<%.,a i papinski nuncij. Ykinut je isusova(ki monopol nad ;kolstvom koje se podravljuje. -osnovano sveu(ili;te u *oim"ri 1&&B. postaje sredi;te prosv.QlozoQje -)ro1 Lil-elm von Sc-aum"ur-Fippe preuredio je portualsku vojsku -nakon promjene na prijestolju 1&&&.*arval-o je sru;en,ali njeove mjere ostaju sve do dolasna /apeleona F6an"o-s$a -u ratu za ;panjolsku "a;tinu izu"ila )i"raltar, a "ur"onska dinastija do"iva posjede u /izozemskoj, 'ilano, /apulj i Sardiniju -/er1inan1 VI 8%(A&;%(9'= izradnja apsolutne monar-ije, sre@ivanje Qnancija,privrede i uprave -njeov ministar :nsenada - nastavlja re1ormu vojske,li"eralizam u ospodarstvu,ali sve tradicionalno Porezna re1orma porez tre"aju pla2ati plemstvo i kler #"une se # :nsenadov pad 1&<$. 23 -Kar-o III 8%(9';%(::= tako@er ne uspjeva provesti re1orme -za predsjednika imenuje kastiljsko ro1 Arnadu koji provodi re1orme u du-u prosvje2eno apsolutizma -1&6&.pronani su isusovci -centralizacijaP osnivanje vr-ovno sud"eno stola 1&=&.,usredoto(enje prava na kraljeve odluke -pravo sudovanja imale su podru(ne zajednice, po"olj;ava se uprava u pokrajinama, nastoji se da ra@anstvo sudjeluje u op2inskim upravama -li"erizacija trovine -unato( re1ormam panjolska i dalje zaostaje Ia-i"a -u 1=.st.rascjepkana -osla"ljena mo2 Ea"s"urovaca, ali su i- samo zamjenili drui strani vladari -Italija ima vojvodine,kraljevine,repu"like i papinsku dravu -vanije talijanske drave su Sardinija i Pijemont koji svoj teritorij u suko"ima 4rancuske pove2avaju -repu"lika )enova,Fuca i 'leci u"e zna(aj, kao i papinska drava -papa !enedikt MI5 +istaknuti crkveni u(itelj.,9lement MI5+ukida isusovce., Pio 5I +o;tro se protivi 1rancuskoj revoluciji. -Ea"s"urovci vladaju u Fom"ardiji +'ilano i 'odena. i Joskani -Parma, Piacenza, Stato dei presidi i 9raljevina dvaju Sicilija - dvije po"o(ne dinastije !ur"onaca -!ur"onci uzimaju za savjetnike Jalijane -/apulj i 'ilano sredi;ta talijansko prosvjetiteljsko pokreta -plemi2i prosvjetiteljiX "ra(a 5erri, !eccaria, 4ilanieri, )enovesi,Pilati i Pompe /eri -vojvoda Feopold Joskanski +kasnije nasljednik ,osipa II. re1ormira upravu i pravosu@e, ustanovljuje o"lasni nadzor,planira i dono;enje ustava -isusovci pronani iz Joskane 1&&C. -'ilano i /apulj ministar Janucci pod "ur"onskim vladarima 9arlom III i 4erdinandom I5 nastoji provesti re1orme u talijanskom smislu. Isusovci istjerani 1&6&. -Antonio )enoveSi u Italiju donosi Fockeovu prosvjetiteljsku QlozoQju 2io4e Po-"s$e ;1&$6.Poniato0ski, miljenik 9atarine II, postaje posljednji poljski kralj Stanislav II +do1&%<. -Stanislavove re1orme izazvale unutarnje suko"e umje;ala se 3usija # 6rva 6o1"e-a %((<. -Austrija,Pruska i 3usija zazimaju sljede2a podru(jaP 3usija podru(je Kvine i Knjepra Pruska zapadnu Prusku "ez )daaska i Jouraa,"iskupiju :rmlandiju i distrikt /ote2 Austrija isto(nu )aliciju i Fodomeriju -Poljska izu"ila 1?C podru(ja i polovicu stanovni;tva -Stanislav se uspjeva odrati na vlasti z"o otpora naroda prema stranim silama -na sa"oru 1&&C.osniva edukacijsku komisiju +prvo europsko ministarstvo prosvjete. koja pazi da se zapljenjeni isusova(ki posjedi upotrije"e za narodno o"razovanje -na sa"oru 1&&C-1&%1 Svi"anjska konstitucija +C.<.1&%1.. Poljskoj daje ustav i pretvara je u parlamentarnu iz"ornu monar-iju. Ystav ukida li"erum veto i pravo na kon1ederaciju , a ra@ani mou u2i u sa"or i slu"e. -opozicija +uz rusku potporu. 1&%B.Jrao0icka kon1ederacija eli uspostaviti red. 9ralj je prisiljen pristupiti kon1ederaciji # 1ru,a 1io4a %('*+ 3usijaP ostatak Fitve,polovica 5olinije, Podolija itd. PruskaP )daask, Joura, )niezno, Poznaa itd. 24 -Jadeusz 9okciuszko vodi op2i narodni ustanak +1&%$. - u;e a ruske i pruske (ete pod vodstvom 9utuzova . 9okciuszko zaro"ljen,poljski kralj se morao odre2i prijestolje # reDa 1io4a %('9+ 3usijaP preostala Poljska podru(ja i 9urlandiju AustrijaP zapadnu )aliciju s 9rakovom, Sandomierzom, Fu"linom, 3admom itd. PruskaP 5ar;ava, podru(je izme@u 5isle, !ua i /jemena i dio krakovsko podr. S$an1inavi"a o1 %(AH+ 2o %(''+ Fve1s$aP nakon nordijsko rata izu"ila prevlast. -nakon smrti 9arla MII drava prelazi u vlast $ stalea tj od 1&B>. osim plemstva, klera i ra@anstva u dravnom sa"oru su i predstavnici selja;tva -/er1inan1 I 8%(<H;%(9%= iz ku2e Eessen-9assel. Irani(en pri podjeljivanju slu"i novi slo"odnja(ki zakon # do"a slo"ode 1&B>-1&&B. zakon o slo"odi tiska.. -stalei se smatraju nosiocima dravno suvereniteta -dravni sa"or nadzire i moe raspustiti vladaju2e Kravno vije2e koje odluke donosi u sporazmu s kraljem. -napada(ki ratovi se vode samo uz pristanak drave, u rukama dravno sa"ora su porezi, raspolaanje Qnacijama, zakonodavstvo i mijenjanje zakona -sa"or donosi odluku da su zaklju(ci stalea nepore;ivi -nastaje sustav stranakaP kape +veu se uz 3usiju. i ;e;iri +veu se uz 4rancusku. -rat protiv 3usije +;e;iri. 1&$1-1&$B vedska u"i,a 3usija zaposjeda 4insku opada vanost ;e;ira -nakon smrti kraljice :leonore Yrlice 3usija eli postaviti Adol1a 4ridrika Eolstein- )ottorp, a ;e;iri podupiru dansko prestolonasljednika 4ridrika. /akon ;to se 3usija o"vezala vratiti 4insku po"je@uje Adol1 -'ir u l"ou vedska odstupa od male o"lasti june 4inske -Adol1 4ridrik eni se sestrom 4ridrika 5eliko, vedska se okre2e prema Pruskoj i 4rancuskoj -u &odi;njem ratu vedska u antipruskoj koaliciji nada se podru(ju na u;2u Idre -pri kraju slo"odne stranke su se preo"likovale u stale;ke skupine ;e;iri^plemstvo,kape^protiv povlastica plemstva -)ustav III +1&&1- . uz pomo2 ;e;ira izvr;io udar protiv kapa rojalisti(ka revolucija 1&BB.- smanjila se prava 3iksdaa, dravno sa"ora,plemstvo zadralo poloaj u upravi zavr;eno do"a slo"ode -kralj po"olj;ava poloaj seljaka -novi rat s 3usijom samo potvr@uje mir u l"ou -nakon smrti )ustava III vladaju reenti 2ans$a -za kraljeva 4ridrika I5, 9ristijana 5I i 4ridrika 5 prosvje2eni apsolutizam -ro1 ,o-ann Eart0i :rnst !ernstorj vode2i ministar +1&<1-1&&1. s 3usijom savez do"ila Slesvi -ro1 ,o-ann 4ridrik Struensee provodio prosvjetiteljno-Qziokratske re1orme nastoji popraviti poloaj seljaka. Prola;va njema(ki slu"enim. Isu@en z"o zavjere -ministar Eoe--)old"er mjere povu(ene, danski vra2en kao slu"eni jezik -ro1 Andreas !ernstorj doveo dansku do procvata -vlast preuzima prestolonasljednik 4ridrik +1&=$-1&%&. prosvjetiteljske re1orme oslo"o@eni seljaci /RANCUSKA I /RANCUSKA REVOLUCIJA - /euspje;ne re1orme Fuja M5I i uzroci 1rancuske revolucije 25 - za Fuja M5 +1&1<. 1&&$.. 4rancuska je izu"ila ratove koje je vodila, te su olemi tro;kovi odlazili za tro;kove vojske z"o toa su pove2avani porezi, te je kralj uzeo kredit uz oleme kamate sve to padalo je na le@a seljaka +i do &>f nji-ovi- pri-oda odlazilo je dravi. - seljaci su i dalje vlastelinima pla2ali razne dad"ine, nisu imali prava jer su "ili podloni vlastelinskim sudovima koji su ;titili vlastelinska prava - zemljoradnici "ez zemlje (inili su vi;e od <>f stanovni;tva, slue i lutaju2i radnici - ra@anstvo i (inovni;tvo tako@er kritizira novi sustav, koji osim zemlji;ni- posjeda nastoje osiurati pri-ode i od trovine na daljinu, "ankarstva, manu1akture itd. - Protestira i plemstvo ;to mu apsolutno kraljevstvo oduzima politi(ku mo2, ra@anstvo se "uni protiv povlastica plemstva, a selja;tvo protiv politi(ke i pravne neslo"ode - ,o; od 161$. )eneralni stalei nisu sazvani, koji su ranije odo"ravali poreze - Svi se "une ;to kralj nekontrolirano povisuje poreze ancien reime poreznim i upravnim re1ormama nastoji smanjiti du drave - Prosvjetiteljstvo mijenja tradicionalne vrijednosti na kojima se temelji apsolutna drava prosvjetiteljstvo je tako@er jedan od uvjeta revolucije - Fuj M5I je pri stupanju na prijestolje 1&&$. na (elo vlade postavio Jurota koji se "orio protiv rasipno dvorsko ivota i zloupora"e zakupaca poreza, elio je pojednostaviti porezni sustav, omou2io je slo"odnu trovinu u cijeloj zemlji itd, ali se dvorska stranka po"unila te je on 1&&6. pao, (ime je pao i prvi poku;aj Qnancijske re1orme - 9ao eneralno kontrolora Qnancija, naslijedio a je /ecker, koji je tako@er kritizirao dvorsku rastro;nost, te je predloio nove porezne re1orme i on je pao...ipak je ponovno vra2en nekoliko odina kasnije - Parlament je za-tjevao sazivanje )eneralni- stalea, ;to se doodilo u <.mj. 1&=%., prvi puta nakon 1&< odina - Id )eneralni- stalea do /arodne skup;tine - pod pritiskom javnosti vlada je pristala da tre2i stale ima 6>> predstavnika, dok prva dva imaju po C>> - postojao je pro"lem lasanja jedan stale - jedan las, ili jedna oso"a - jedan las - kona(no se tre2i stale povukao i B>.6. sazvao vlastitu sku;tinu /arodnu skup;tinu - kraljev zastupnik je do;ao i za-tjevao razilaenje, a oni su to od"ili pod vodstvom ro1a 'ira"eaua te su se zakleli da se ne2e razi2i sve dok 4rancuska ne do"ije novi ustav Nakletva u Foptaonici B>.6.1&=%. to od"ijanje poslu;nosti kralju je po(etak revolucije - njima se pridruio i dio prva dva stalea, ulavnom nii kler i plemi2i prosvjetitelji, pa je kralj B&.6. "io prisiljen priznati narodnu skup;tinu - irenje i po"jeda revolucije - do;lo je do napetosti..stvoreni su politi(ki klu"ovi koji su zaovarali revoluciju, po"une su iz"ile i u vojsci - kona(no iz"ijanje napetosti doodilo se 1$. &. 1&=%. juri;em na !astilleu, koja je "ila sim"ol ancien reimea, zaro"ljenici su oslo"o@eni, a !astilla je sravnjena sa zemljom - seljaci su se diljem zemlje u-vatili oruja protiv vlastele, palili dvorce, te su uni;tili dokaze svi- davanja koje nisu moli priu;titi - pod pritiskom doa@aja, Skup;tina $. i 11. =. 1&=%. ukida sve povlastice plemstva, sva stara vlastelinska prava i selja(ka davanja - u 4rancuskoj su prema tome svi jednakopravni ra@ani 26 - nakon toa je do;lo do neprekidni- ustanaka z"o kraljevo veta na zaklju(ke /arodne Skup;tine, trajne oskudice kru-a, nezaposlenosti...z"o (ea su kona(no Pariani mar;irali na 5ersailles, odakle su 6.1>.1&=%. kraljevski par i cijela Skup;tina odvedeni u Pariz - prosvjetiteljstvo je postao proram ljudi su ro@eni slo"odni i jednaki, imaju pravo da slo"odno ovore i pi;u, imaju pravo na vlasni;tvo... - is-odi;te suvereniteta je narod, koji se"i daje zakone, a vlada i- samo izvr;ava - podjela prema 'ontes6uieu - crkva je "ila podre@ena dravi upnike i "iskupe "ira narod - eslo 7 Slo"oda, ,ednakost, !ratstvo8 - Ystav iz 1&%1. - umjesto provincija predvi@aju se =C jednako velika departmana koji sami ure@uju svoje poslove - iz"orno pravo se dijeli na aktivne ra@ane, iz"ornike i zastupnike - u vrijeme doovora o ustavu u Skup;tini se stvaraju dvije strankeP irodinci + zastupnici srednje o"razovano ra@anstva koji se zalau za slo"odno vlasni;tvo i slo"odnu ospodarsku djelatnost, te su 1ederalisti(ki orijentirani. i montanjari +"r@ani, jer sjede u najvi;im redovima, radikalniji su. - vo@e druo su 3o"espierre, Kanton, 'arat i Kesmoulins, koji su ujedno (lanovi i 7izvanparlamentarno klu"a8 jako"inaca, nazvani po dominikanskom samostanu St ,a6ues u Parizu, dje su se skupljali - kona(no je C. %. 1&%1. na snau stupio Ystav, kojim je 4rancuska postala ustavna monar-ija - podjela vlasti prema 'ontes6uieuovim idejama zakonodavnu vlast ima parlament +koje "ira narod., kralj ima pravo veta, i vodi vanjsku politiku i na (elu je vojske, a sudsku vlast imaju nezavisni iza"rani suci - Iz"ijanje koalicijsko rata i ukidanje monar-ije - zastupnici zakonodavne skup;tine po(eli su optuivati kraljevski par da sura@uju s inozemnim silama emiranti su u Austriji i Pruskoj dali izjavi protiv revolucije i za kralja - Pruska i Austrija su zajedno napale 4rancusku, ali su kona(no zaustavljeni kod mjesta 5almA B>.%.1&%B. - Iza"ran je /arodni konvent umjesto Skup;tine, koji je ukinuo monar-iju i prolasio repu"liku - 9ralj je smaknut B1.1.1&%C. - Stra-ovlada - nakon kraljeva smaknu2a su :nleska, /izozemska, Sardinija, /apulj, Portual i /jema(ko carstvo stvorili savez protiv 4rancuske - u me@uvremenu su jako"inci nadvladali irodince - 9onvent stvara sredi;nju vlast - /a vr-u sredi;nje vlasti se nalazi 9omitet javno spasa, na (elu s 3o"espierreom - Kolazi do "risanja svi- traova pro;losti ukida se katolicizam, uspostavlja novi kalendar koji zapo(inje 1&%B. odinom - Smrtim kaznama se u;i svaki otpor, pa tako je i 3o"espierre postao rtva vlastito reima smaknut je B&.&.1&%$. i tada se irodinska vlast kona(no vratila 1&%<. - Kirektorij - 1&%<. uveden je Kirektorij od pet (lanova - Nakonodavnu vlast imaju dvije komore 5ije2e pet stotina, koje priprema zakone i 5ije2e stariji-, koje i- potvr@uje - 5ojni uspjesi do"rovoljci se ne "ore za kralja neo slo"odu i revoluciju, te je mou2e napredovanje z"o vojni- uspje-a a ne stalea 27 - Pruska prestaje ratovati <.$.1&%<., te je mirom u !aselu 4rancuskoj ostalo podru(je lijevo od 3ajne, u /jema(koj su se morali povu2i z"o 9arla Austrijsko, ali u Italiji se istakao eneral /apoleon !onaparte - Potukao je austrijske (ete u Italiji, te je mirom u *ampo 4ormiju 1&%&. 4rancuskoj priznata ranica na 3ajni, te je do"io /izozemsku i Fom"ardiju u zamjenu za 'letke - 9renuo je na :ipat, ali a je admiral /elson porazio kod A"ukira - 4rancuzi su otjerani i iz s Italije - /apoleon se vra2a u 4rancusku, te 2e pomo2u (lana Kirektorija, SieAesa izvr;iti dravni udar i sru;iti Kirektorij 1&%%. - Sam je preuzeo vlast kao prvi konzul - EUROPSKA KUL0URA U 2O3A PROSVJE0I0ELJS0VA - Re,ence u vrijeme reenstva 4ilipa Irleansko umjesto Fuja M5. Ymjetni(ki stil od "aroka se mijenja u tzv. reence, koji vlada do 1&B>. kada a zamjenjuje pravi rokoko - jedno od lavni- o"iljeja je utjecaj isto(noazijske umjetnosti nastaju tzv c-inoiseries,tj. tapete sa kineskim motivima pejsaa, crno-crveno poku2stvo, (este kineske porculanske vaze i Qure - stil Gueen Anne je :nleska verzija reencea - Ro$o$o ? najvi;e izraen u unutra;njoj ar-itekturi - ime dolazi iz 1ranc. 7stAle rocaille8, ;to zna(i stil ;koljke - Slikarstvo vr-unac dosee u 4rancuskoj Latteau, !ouc-er, 4raonard - u Italiji se isti(u Piazetto, Jiepolo, Fon-i, a nastaje i novi stil vedutno slikarstvo s predstavnicima *onaletto i )uardi - u /jem. se isti(u Asaam, 'aul"ertsc-, Nick - razvija se i pastelno slikarstvo *arrier, de la Jour, 'ens - )raditeljstvo u 1&. st. raditeljstvo se razvijalo u Italiji i 4rancuskoj, ali u /jem. nije jer je "ila u tridesetoodi;njem ratu - od 1&>>. i u /jem. se po(inje razvijati, crkvena u talijanskom utjecaju, a ostatak u 1rancuskom klasicisti(kom utjecaju - od sredine 1=. st. razvija se rokoko stil ukro2eno "aroka s njenijim linijama, svjetlijim "ojama i manje napadnom dekoracijom - npr. *rkva `etrnaest svetaca, koju je saradio !alt-azar /eumann - K-asiciza! ? javlja se od sredine 1=. st., od 1&&>. 1=C>. je stil koji prevladava - uzor postaje r(ka antika, a ne rimska - usko vezan uz prosvjetiteljstvo - u ar-itekturi uo(ljive anti(ke proporcije i stilovi stupova - ar-itekti *laude-/icolas FedouS, Soumot +Pari;ki panteon.X u /jem. Fan-ans+!randen"ur;ka vrata., a u :nleskoj *-am"ers, Smirke, Soane, "ra2a Adam - rade se zrade parlamenta, "urza, sveu(ili;ta, mauzoleji, slavoluci, nacionalna mjesta - Prosv"eie-"svo ? du-ovni pokret 1=.st. - trai preispitivanje svi- spoznaja razumnim tuma(enjem 28 - 5oltaire u svojim djelima izraava osnovne misli prosvjetiteljstva smatra da pojedinac umom tre"a preispitivati sve ;to postoji, a ne oslanjati se na tradicionalna u(enja, kao npr. u(enja crkve - 3azumnim razmi;ljanjem (ovjek stje(e naj"olje oso"ineP toleranciju, -umanosti i slo"odu - Y :nleskoj se isti(u J-omas Eo""es, Isaac /e0ton, ,o-n Focke i Kavid Eume, pisci ,o-n )aA i AleSander Pope, ,onat-an S0i1t, Kaniel Ke1oe, Faurence Stern, 3ic-ardson, EenrA 4ieldin +Jom ,ones. - 'islioci u 4rancuskoj kritiziraju stanje u monar-iji rasipni;tvo, vladarev despotizam, lo;e ospodarstvo, vanjskopoliti(ke neuspje-e... - 'ontes6uieu Perzijski listovi, I du-u zakona +dao ideju o trodio"i vlasti. - Kenis Kiderot, dOAlam"ert - :nciklopedija je o"javljena 1&=>. u C< knjia - SA2 NA PU0U KA NEZAVISNOS0I - En,-es$a 6o4"eJu"e /rancus$u u s"evernoa!eri.$o! $o-oni"a-no! rau - nakon rata Gueen AnnOs Lar, 4rancuska je mirom u Ytrec-tu 1&1C. :nleskoj ustupila /e0 4oundland, Acadiju, /ovu kotsku i zemlje Eudson !aAa - austrijski rat za nasljedstvo +1&$>. 1&$=.. osjetio se i u S Americi, dje se nazivao 9in )eoreOs Lar, ali tek u Sedmoodi;njem ratu +1&<6. 1&6C.. dolazi do konkretni- is-oda enleske (ete prodiru 1&<=. u dolinu I-ija, te osvajaju Fouis"our i Pitts"ur - 1&<%. osvojen je Gue"ec, a 1&6>. 'ontreal - 'irom u Parizu 1&6C. 5elika !ritanija od 4rancuske do"iva 9anadu i Fousianu +I od 'ississippija., a od panjolske 4loridu - Sada ta podru(ja do"ivaju uvernera koje je postavljala enleska kruna, a podru(ja od 5eliki- jezera do 4loride odijeljeno je demarkacijskom linijom, te su prola;ena trova(kom zonom kojom upravlja kruna - Gue"ec Act iz 1&&$. je izazvao daljnja nezadovoljstva kolonista, jer je njima :nleska povukla o"e2anje da 2e u 9anadi "iti uspostavljena reprezentativna vlada, jer je kruna imenovala 5ije2e - 9olonisti su "ili nezadovoljni porezima i carinama, te je elja za nezavisnosti sve vi;e rasla i rata koji se (esto zove i 7ameri(ka revolucija8, koji zavr;ava 1&=C. - Su$o4 s"evernoa!eri.$i) $o-oni"a s En,-es$o! - nezadovoljstvo je raslo z"o merkantilisti(ki- orani(enja proizvodnje i trovine prema njima kolonije moraju ostati do"avlja(i i potro;a(i "ritanske ro"e, za"ranjeno je da kolonije samostalno truju, pravo da enleska kruna kontrolira ameri(ku ekspanziju prema zapadu +Proclamation line 1&6C.. - na prijedlo lorda )renvillesa parlament je 1&6C.?1&6<. -tio nametnuti nove namete, ;to su kolonisti od"ili pod izovorom da kao enleski ra@ani nisu zastupljeni u parlamentu +/o taSation, 0it-out reprezentation. - otvoreni suko" je iz"io 1&&C. kada je enleska vlada izdala Jea Act, kako "i se isto(noindijsko dru;tvo sa(uvalo od Qnancijske propasti - tada su 1&&C. patrioti preru;eni u indijance 'o-a0k, u "ostonskoj luci "acili (aj s tri "roda u more taj doa@aj se naziva !ostonska (ajanka 29 - na Prvom kontinentalnom konresu u P-iladelp-iji <.%.1&&$. zastupnici 1C kolonija trae uspostavu staro pravno stanja i opiru se prisilnim zakonima, te o"javljuju kako o"ustavljaju svu trovinu s :nleskom - kralj )eore III +1&6>. 1=B>.. nije "io spreman na kompromis - ,o-n Eancock i Samuel Adams su prola;eni ustani(kim vo@ama, a kada je 1%.$.1&&<. do;lo do oruano suko"a izme@u "ritanski- vojnika i ameri(ki- milicijski- jedinica +'inute 'en., (ime je do;lo do stvarno ratno stanja - 1>.<. 1&&<. sazvan je Krui kontinentalni konres, koji se odlu(io opirati, te je )eore Las-inton imenovan vr-ovnim zapovjednikom vojske - 9ralj )eore je tada sve ameri(ke politi(are prolasio izdajicama i zlo(incima - Y me@uvremenu su zao;trile suprotnosti izme@u konzervativaca +torijevaca. i radikala +viovaca. - $.&.1&&6. J-omas ,ejerson sastavio je Keklaraciju nezavisnosti +7Svi su ljudi jednaki. Stvoritelj i- je o"dario odre@enim neotu@ivim pravima. 'e@u te pripadaju pravo na ivot, na slo"odu i tenju za sre2om. Ka "i se ta prava osiurala, ljudi su ustanovili vlade koje svoju vlast osnivaju na pristanku onim kojima vladaju. Ako neka vlada uroava te svr-e, pravo je naroda da je izmijeni ili odstrani, pa da postavi druu vladu...8. - Ra za nezavisnos o1 %((9+ ? %(:*+ - Fa1aAette i von Steu"en su pomaali Las-intonu stvoriti vojsku - Y po(etku su doivjeli neuspje-e :nlezi su osvojili 1&&6. /e0 Vork, P-iladelp-iju + vlada se preselila u !altimore. - 1&&=. su se 4rancuzi i 1&&%. panjolci pridruili kolonistima - Ko preokreta je do;lo 1&=1. kada je 1rancuska mornarica pod zapovjedni;tvom admirala )rassea u Vorkto0nu "lokirala "ritanske (ete pod zapovjedni;tvom lorda *orn0allisa, i potukla "ritansku mornaricu - Jada su Las-intonove (ete i 1rancuske (ete pod zapovjedni;tvom ro1a 3oc-am"eua 1&.1>.1&=1. zaposjeli Vorkto0n - :nleska vlada eli preovore ameri(ki konres je za preovara(e imenovao !enjamina 4ranklina, EenrAja Faurensa i ,o-na ,aAja - /a mirovnim uovorima u Parizu i 5esaillesu po(etkom 1&=C., 5! je priznala Sjedinjene Ameri(ke Krave, 4rancuskoj je ustupila Seneal i Jo"ao, a panjolskoj 4loridu i 'enorcu - Usav SA2;a - u <.mj. 1&=&. u P-iladelp-iji sazvan je Ip2i konvent, koji je kona(no 1&.%.1&=&. izdao nacrt jedno sasvim novo ustava - za razliku od staro kon1ederacijsko ustava, sada 2e vlast saveza i njeovi- orana "iti iznad suverenosti pojedini- savezni- drava, te narod svake dvije odine iz"orom mijenja (lanove zastupni(ko doma - novi ustav sadravao je i tzv !ill o1 ri-ts, koje svima osiurava pravo na ivot, slo"odu, siurnost, vlasni;tvo, na pravnu jednakost, slo"odu tiska, pravo na skupljanje i udruivanje, na slo"odu savjesti itd. - 5last se dijeli na zakonodavnu +9onres., izvr;nu +predsjednik. i sudsku +5r-ovni sud. te tri vlasti se me@uso"no kontroliraju +sustav c-ecks and "alances. - 9onres se sastoji od senata i predstavni(ko doma on zaklju(uje o ratu i miru, moe povisiti carine i poreze, sastavlja zakone itd. - Predsjednik imenuje visoke (inovnike, on je vr-ovni zapovjednik vojske, zaklju(uje uovore, ima pravo veta na zakone koje donosi 9onres itd. - M-a1a re6u4-i$a %(:'+ ? %('&+ - 1&=%. )eore Las-inton iza"ran je za predsjednika, te je odma- zapo(eo ure@ivati dravu 30 - AleSander Eamilton postao je ministar Qnancija, a J-omas ,ejerson ministar vanjski- poslova - )lavni rad je premje;ten iz P-iladelp-ije u novi rad na Potomacu, Las-inton - I"likovale su se dvije strankeP anti1ederalisti(ki repu"likanci +,ejerson, Samuel Adams. i 1ederalisti +Eamilton, ,o-n ,aA. - Las-intona je naslijedio ,o-n Adams - A5ri$a u zna$u euro6s$e $o-onizaci"e u %:+s+ - od 16. st. Portualci su zapo(eli naseljavanje A1rike, a od 16>>. i :nleska, 4rancuska, Kanska, a oso"ito /izozemska, koja je postala suparnik Portuala - :uropljanje je na naseljavanje A1rike potaknula trovina zlatom, "jelokosti, mirodijama, ali i crnim ro"ljem +a1ri(kim zemljama je trovina ro"ljem postala osnova ospodarstva. - 16<B. /izozemci su po(eli naseljavati zemlje oko 3ta Ko"re /ade - nizozemski sto(ari, !uri naseljavali su to podru(je, provinciju 9ap - pri prodiranju u unutra;njost, !uri su se (esto suko"ljavali s plemenima !antu i Eotentotima - na osnovi trovine ro"ljem su oja(ali neka a1ri(ka plemena su stvorili drave, kao ;to su A;anti, Ka-ome i Voru"a - npr. Isei Jutu, kralj plemena A;anti je na po(etku 1=.st. stvorio jako kraljevstvo s lavnim radom 9umasi - kraljevtsvo Ka-omej oja(alo je za kralja Aadju, a kraljevstvo Voru"a s lavnim radom IAo je "rzo propalo - 'amari 9ulu"ari ujedinio kraljevstvo !am"ara plemena Seu - Y 1=.st. procvat doivljava i kraljevstvo /upe, za vladavine 'aazua, koja tako@er nije duo potrajala - Plemena 4ul"e - :tiopija je svoj vr-unac postila za ,asusa I 5eliko krajem 1&.st. - Is-a!s$i svi"e u %:+s+ - Razvo" 6erzi"s$e 1r@ave u %:+s+ - po(etkom 1=.st. u Iranu se raspada drava Sa1avida 1&>%. sunitska plemena u A1anistanu pod vodstvom 'ira 5aisa se oslo"a@aju perzijsko vr-ovni;tva, te 'a-mud, drui nasljednik 'ira 5aisa 1&BB. napada perziju i osvaja Is1a-an - sjeverno perzijsko podru(je zaposjeli su 3usi, a zapadno Ismanlije, no u"rzo su otjerani - turkmenski polavica /adir 9an 1&B%. je istjerao A1ane iz Is1a-ana, a 1&C6. postaje vladar u Perziji +1&C6-1&$&.. 31 - nakon njeovo pou"ljenja do;lo je do "or"i za vlast iz koji- je kao po"jednik iza;ao 9arim 9an Nend +1&<>-1&&%., za koa je do;lo do unapre@enja zemlje - u to vrijeme u 9anda-aru vlada ;a- Kurrani za koa se A1anistan odvojio od perzijske drave - 9arim 9an Nenda je naslijedio 'o-ammed-;a- koji je prodro prema Azer"ejdanu, Armeniji i )ruziji, ali nije uspio vratiti A1anistan - In1i"a ? us6osava 4rians$e v-asi - Ras6a1 !o,u-s$e 1r@ave ? pod Auranze"ovim nasljednicima - moulski carevi su izme@u 1&>&. i 1&6<. izu"ili vlast nad provincijama, te je do;lo do nastajanja razli(iti- 1rakcija i stranaka, koje nisu izravno uzurpirale prijestolje, ve2 su preko reenta nastojale postaviti svoa (ovjeka - to su "ili A1an, Irnaci, te razli(ite skupine Eindusa, od (iji- vo@a su se isticali 3ajputi i 'arat-i - perzijanski /adir-;a- je porazio moula 'o-ammed-;a-a i u;ao u Kel-i 1&C=. - Perzijska kultura je prisutna u Indiji s -induisti(kim crtama perzijski jezik postaje dvorski i poslovni jezik, te jak utjecaj ima umjetnost i knjievnost - Mara)i - od 1&6<. 'arat-i na krajnjem juu dre dijelove isto(ne o"ale - oni su neka vrsta moulski- vazala, i pla2aju danak - kraljevi samo 1ormalno vladaju, dok stvarnu vlast imaju nji-ovi prvi ministri, 7pa;ve8 - za vrijeme !aji 3a, druo pa;ve, podru(je vlasti 'arat-a se pro;iruje +oko 1&$>.., ali u kasnijim vremenima 'arat-i sla"e - imali su prili(no do"ro ure@en upravni sustavP sacjet koji se sastojao od = (inovnika i pa;ve - zemlja je podijeljena u o"lasti, tzv 7prant8, i prio"lasti +paranas i sarkas. - Ku-ura u %:+s+ - perzijski utjecaj sla"i - cvate knjievnost urdu, a istu(u se Suada, 'ir Jaki i 'ir Kard - Qlozo1 5ali Ylla-, nastoji prona2i uzroke propadanja Indije u 1=.st. - raditeljstvo polako propada - razvija se ples u sjevernoindijskom kat-akstilu - Razvo" r,ova.$i) $o!6ani"a - nizozemska kompanija je imala upori;te na 3tu Ko"re /ade odakle je prodirala prema *alicutu, *oc-inu...kompanija je propala, ali /izozemska je priQtirala kako je trovina s Azijom (inija n cijele nizozemske vanjske trovine - 1rancusko dru;tvo tako@er do kraja 1=.st. propalo - enleska :ast Indian *ompanA se odrala sve do 1=<=. - Imala je tri utvr@ene poslovniceP !om"aA, 'adras i 4ort Lilliam kod *alcutte - Id 1&6C. do 1=1=. zapo(elo je pokoravanje cijele Indije - En,-es$a 6o-ii$a u In1i"i - rat za austrijsko nasljedstvo +1&$>. 1&=>.. pro;irio se i u Indiju, dje su se suko"ile :nleska i 4rancuska - uverner KupleiS je na kratko vrijeme zauzeo 'adras, ali je :nleska vratila 1&$=. - /akon mira u 4ontaine"leauu 1&6B. 4rancuska je izu"ila sva upori;ta u Indiji i 9anadi 32 - *live, slu"enik isto(noindijske kompanije, je 1&<&. kod PlasseAa je porazio na"o"a Siraj-ud-Kaule, pri (emu mu je pomoao moulski car - :nlezi su caru 1ormalno ostavili vr-ovni;to, ali postali najsnaniji (im"enik u Indiji - Genera-ni ,uverneri - *live je upravljao 1&<6. 1&6>., a "ilo je to do"a korupcije, iskori;tavanja i privatno "oa2enja vojnici su "ili ujedno i trovci te su se u :nlesku vra2ali "oati, dok je dravna "laajna ostajala prazna - 1&&B. uverner postaje Larren Eastins sniava carine i davanja na"o"a - 1&=<. uverner postaje *orn0allis, koji je uveo odli(nu upravu, "ez korupcije - Na4o4i ; zna(i :nlez koji se o"oatio - KINA ? PROCVA0 U %:+S0 ZA 2INAS0IJE MAN2>U - u 1=.st. pod vladavinom mandurske dinastije *-Oin doivljava posljednji uspon - ospodarstvo je razvijeno, kao i kultura, a tek krajem 1=.st. uo(ljiva je kriza koju je izazvao porast pu(anstva, z"o (ea 2e u 1%.st. do2i i do ra@ansko rata - mandurci su (inili svea Bf ukupno pu(anstva - najve2i vladar "io je *-Oien-lun +1&C<. 1&%<.., nasljednik Vun-*-ena +1&BC- 1&C<. - *-Oien-lun je na /ovu odinu 1&%<. odloio ezlo jer nije -tio vladati due od svo djeda 9Oan--si +166B. 1&BB., koji mu je "io uzor - Van"s$a 6o-ii$a:e$s6anzi"a i zavaran"e - Vun-c-en i *-Oien-lun nastavili su vladati ekspanzionisti(kom politikom kakvom je vladao i 9Oan--si lavni cilj ekspanzije je da se strate;ki osiuraju 'andurija, 'onolija i 9ina, tako da na sredi;njoazijskom zapadu osvoje sla"o naseljena podru(ja kao tampon zonu, ospodarski- razloa nije "ilo - ,o; 1&B>. su zapo(ele ekspedicije u Ji"et, koje su kona(no zauzeli 1&<1., ali je zemlji ostavljena unutra;nja nezavisnost pod Kalaj Famom - 1&<6.?<&. osvojena je zemlja Kzunara, kojima su vladali vojni uverneri - !urma i /epal prisiljeni su pla2ati danak - Idnosi s europskim silama su "ili puni nepovjerenja, iako je rad isusovaca dozvoljen - 3usi su uovorom u /ar(insku 16=%. uspjeli do"ili pravo na otvaranje trova(ko naselja i pravoslavne crkve, dok su SAK, 5! i /izozemska imali samo orani(ena trovinska prava - Pro6a1an"e isusova.$i) !isi"a - 1&&C. je nji-ova djelatnost za"ranjena - Ynato( skromnim uspjesima nji-ove djelatnosti, isusovci su odirali vanu ulou svojim kulturnoposredni(kim djelovanjem - 9inezi su i- cijenili z"o nji-ova matemati(ko i medicinsko znanja, a "ili su i tuma(i, kartoraQ, ljeva(i topova i umjetnici - 'isionar )iuseppe *astilione je "io dvorski slikar, koji je povezao euroski na(in slikanja s kineskim - Ku-ura 33 - ortodoksnost mandurske dinastije o(ituje se u enciklopedijama i -istoriora1skim djelima isklju(eno je sve ono ;to su smatrali lo;im i politi(ki opasnim +B>>> za"ranjeni- djela. - mnoi antitradicionalisti(ki mislioci su ustali protiv takvo ortodoksno neokon1ucionalizma - Po.ea$ $rize - po(etak krize je uo(ljiv pred kraj vladavine *-Oien-luna - do;lo je do razni- ustanaka pokoreni-, ali i pu(ana - prvi ve2i pu(ki ustanak su oranizirali (lanovi tajne sekte 7!ijeli losos8, a doodio se 1&&$.?&<. pod vodstvom Fiu Suna - u"rzo je za-vatio ;est pokrajina - "io je uperen protiv vlade i posjedni(ki- slojeva u radu i selu - ustanke su okrutno u;ili, no kada se *-Oien-lun povukao rasplamsali su se - tek za cara *-ia-*-Oina +1&%6-1=B>. su i- uspjeli uu;iti - kao posljedica do;lo je do porasta poreza i cijene -rane, a stanovni;tvo je nekontrolirano raslo + 166B. 1>> milijuna ljudi, 1=>>. B%< milijuna. - JAPAN ; 2RUGO S0OLJECE VLA2AVINE 0OGUKAGA - Gos6o1arsvo i 1ru7vo u %:+s+ - vrlo sta"ilno i uspje;no politi(ko ustrojstvo sustava !aku--an - ;ounat, daimAo - sloj trovaca +c-onin. sve vi;e ospodarski ja(a - ;ouni su "ili Vos-imune +1&16-1&$<., Ies-ie +1&$<-1&6>., Ie-aru +1&6>-1&=6. i Ienari +1&=&-1=C&. - Vus-imune je proveo re1orme poput zakona protiv luksuza, tranoj kontroli trovine, porezne i ararne re1orme itd. - Ies-ie i Ie-aru sla"e li(nosti, umjesto nji- vi;e vladali dunosnici - Na Ie-arua je provedena re1orma "aku1u eli sudjelovati u do"icima od odo"rene trovine - /akon ladi 1&=C-1&=& , Ie-aru je umro, a sin mu je jo; "io maloljetan, pa je zavladao savjetnik, unuk Vos-imunea 'atsudaira Senano"u, koji je provodio politiku 7natra k Vos-imuneu8 - /o, kada je Ienari postao punoljetan, po(eo je voditi rastro;an ivot, te je do;lo do ponovno nezadovoljstva stanovni;tva - Samuraji padaju u duove, i sve vi;e se po(inju "aviti druim djelatnostima +o"vezuju i- kodeksi !uke i !us-ido. - Seljaci +-Aakus-o. (ine =>f pu(anstva - 3ast radova koji je sada zna(ajan uzrokuje velik "ije sa sela - Jrovci ja(ali, ali se ne mou uzdi2i iznad svoa stalea..me@utim, udruuju se u trova(ke ku2e koje postaju imu2nije od daimAa - Ku-urna - 1eudalni sustav !aku--ana o;tro je odijelio klase samuraja, seljaka i c-onina, pa se tako i u kulturi javljaju dvije odjeljene zone, vojnoaristokratska kultura samuraja i ra@anska kultura c-onina - ;kole postoje i za samuraje i c-onine - -aiku majstor 'atsuo !as-o 34 - kultura c-onin ose"ujna je svojim umjetni(kim o"licima ukiAo marionetsko kazali;te, ka"uki, erotski roman i o"ojeni drvorez - JI Azi"a u %:+s+ 4k t-at s-iet - rado"lje reeneracije - pote;ko2e pri osvajanju unutra;njosti pojedini- zemalja razlozi su za;to se zapu;ta kolonizacija ovo prostora +europske zemlje u 1=.st. ulanom zauzimaju podru(ja srednje i june Amerike. - to je prilika da zemlje ,I Azije urede vlastite drave - Laos i Ka!4o1@a u su$o4i si-a - 9am"oda i Faos isti(u se duom tradicijom, ali su u 1=.st. "ile pod tu@inskom vla;2u - 9am"oda je "ila pod Sijamom, a zatim 5ijetnamom - Si"a! i $riza AIu)I"e - politika i kultura doivljavaju uspon - za 'a-at-ammarae se knjievnost snano razvija, s najvanijim pjesnikom /arai - javljaju se pjesme nirasa ili nirat, opisi putovanja - !urma redovio napada, (ak je 1&66 pod vodstvom kralja AlaunpaAa osvojila AAut-A i spalila a i oplja(kala i tako je rad propao - Jek pri kraju 1=st je rad o"novljen pod vladom kinesko enerala PaAa Jaka, koji je ponovno oranizirao kraljevstvo i doveo a do nekada;nje sjaja, a kratko vlada i Faosom i 9am"odom - /akon njea je zavladao 3ama J-i"odi, i premjesti prijestolnicu u dana;nji !ankok - 5eoma je unaprijedio kulturu - 3ur!a - 1&<B. zavr;ava vlast dinestije Jounoo, ali ve2 idu2e "urmanski polavica AlanpaAa ponovno osvojio lavni rad Avu - AlanpaAa je osvojio Sijam i drua podru(ja zajedno sa sinom Esin"Aus-inom - Kolazi i do kulturno procvata, prepisivanje knjievni- djela i zakona... - Vi"ena! - z"o sla"e mo2i careva Fe, u 5ijetnamu raste mo2 o"itelji Jrin-a i /uAena - zato je do;lo do podjele zemlje na sjeveru vladaju Jrin-i, a na juu /uAeni, ali 1ormalno oni jo; priznaju cara - "udisti su, i nastojali potisnuti kon1ucionizam - kultura je u procvatu - kona(no je zavladala ku2a /uAena - Oo."e - :uropljani sve sve vi;e upli2u, ponajvi;e /izozemci - Y po(etku su se oni sluili lokalnim polavicama u provo@enju svoji- ciljeva, kontrolrali su samo ve2e luke - Y druoj polovici 1=st. 1&=6. prevlast /izozemaca zamijenila je prevlast :nleza - !ali je uspio zadrati samostalnost 35 - AUS0RALIJA ? 4uJen"e $oninena - Australiju je otkrio ,ames *ook 1&&>. - A"oridini su ondje jo; uvijek ivjeli u plemenskim zajednicama i nisu pri-vatili sjedila(ki na(in ivota - !ili su podijeljeni u -orde kojima upravlja skup stariji- ljudi, te koje ive na odre@enim podru(jima - 9ult nadzire ;aman, a kultne sve(anosti su se odvijale u sredi;tima koja su ukra;ena slikarijama na stijenama - Na :nleze je Australija "ila vana u vremenu kad je u"ila posjede u Sj Americi - 1&== su u "lizinu dana;nje SAdneAa transportirani kanjenici, te je osnovana kanjeni(ka zajednica - Y pravom naseljavanju Australije nisu naseljavani :nlezi, ve2 razni europljanji, koji su "ili upu2eni da svoje nastam"e rade oko kanjeni(ke kolonije - Ynutra;njost je naseljavana kako je velik uzoj ovaca za-tjevao pa;njake - Kakle, nije "ilo plansko naseljavanja 36