Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i

sigurnosne studije
Univerzitet u Sarajevu
Mart,
2010
Upravno pravo
Parcijalna pitanja i odgovori
student
2
1. emu slui upravno pravo?
Radi ostvarivanja prava graana i zatite javnog poretka znaajno mjesto pripada upravnim
postupovnim pravilima koja treba da znae daljnje oslanjanje na proceduralna pravila opceg
upravnog postupka kojima se osigurava ostvarivanje prava i izvravanje obaveza svih
sudionika u radu organa javne vlasti. To doprinosi, da upravno djelovanje postane
standarizovano i predvidivo, to smanjuje neizvjesnost i pravnu nesigurnost graana kao
subjekata u njihovim odnosima sa Unijom, kao i odnosima sa dravnim organima u dravama
lanicama.
2. Na koliko nivoa se vri odluivanje u upravnom postupku u BiH?
adanji institucionalni okvir djelovanja javne uprave i njena e!ikasnost u zatiti prava
graana i zatiti javnog interesa nije na zadovoljavaju"em nivou. #jega su uslovile promjene
politikog i teritorijalno$upravnog sistema u %osni &ercegovim koje su isparcelisale
odluivanje u upravnom postupanju na ak na etiri razliita nivoa '%osne i &ercegovine,
(ederacije %osne i &ercegovine, Republike rpske i )istrikta %rko*.
3. Istorijski razvoj upravno prava?
+rva kodi!ikacija propisa iz domena upravnog prava izvrena je u ,ustriji -./0. godine, a
nakon toga kodi!ikaciji su pristupile i mnoge druge zemlje. 1odi!ikaciju pravila upravnog
prava 1raljevina 2ugoslavija izvrila je -.34. godine kada je donijela 5akon o op"em
upravnom postupku. 6ora se imati u vidu da je dravna administracija, i sva javna uprava, u
periodu nakon )rugog svjetskog rata, sve svoje snage angaovala na rjeavanju problema
e!ikasnosti i racionalnosti rada uprave. Takoer, istorija pamti zaetke upravnog prava u
#jemakoj ve" od druge polovine 787. stolje"a u vrijeme nastanka &itlerovog 888 Rajha kada
su se javili rudimentarni oblici uprave i upravnog postupka kojim su bila potpuno zanemarena
subjektivna javna prava. 6nogo godina nakon )rugog svjetskog rata uprava je nala svoje
mjesto u pravnim porecima 9ehoslovake, 8talije, :panije, +oljske i drugih evropskih drava.
5akon o op"em upravnom postupku prestao se primjenjivati nakon )rugog svjetskog rata,
donoenjem 5akona o prestanku vaenja pravnih akata donijetih prije 4;. aprila -.<-. godine
i, narednih deset godina 'sve do -.0-,. godine*, 2ugoslavija nije imala regulaciju mnogih
pitanja iz oblasti drutvenih odnosa kroz upravno postupanje i rad njenih dravnih organa i
organizacija. =odine -.0;. donesen je zakon o op"em Upravnom postupku (R2., a -.><.
8zvrena njegova izmjena. Razvoju upravnog prava i daljnjem organizacijskom i
!unkcionalnom jaanju dravne uprave znatno je doprinio nastanak nove naune dscipline $
#auke o upravi koja je bila izdvojena iz upravnog prava.
!. "timoloko #pojmovno$ odre%enje upravno prava?
+ojam ?Upravno pravo@ usko je vezan za rije AadministracijaA 'lat. administratio*, to znai
upravljanje, uprava, upravna vlast, vlada, inovnistvo, slubenitvo. 8z toga slijedi, da je
njegovo etimoloko odreenje vezano za pravnu normu kojom se ureuje organizacija, krug
djelovanja, postupak rada, nain nadzora i odgovornosti onih subjekata koji vre upravne
djelatnosti iz razloga to se uprava javlja kao dravna djelatnost name"e se zakljuak da je
upravo ona ta koja upravno pravo sadrajno odreuje. +ostoje dva gledita pojma uprave koja
je potrebno meusobno razlikovati, a to suB
a) &unk'ionalno ili materijalno s(vatanje uprave,
47
+rema !unkcionalnom ili materijalnom shvatanju uprave, upravu trebamo razumijeti u
!unkcionalnom smislu kao odreenu djelatnost ili aktivnost dravnih organa koja se ispoljava
kroz vrenje odreenih upravnih zadataka*. Cvaj pojam uprave ispoljava se na dva naina i to
kaoB
a) negativno odreenje uprave i
b* pozitivno oredenje uprave.
#egativno odreenje uprave je ono koje polazi od uprave kao vrste dravne djelatnosti u
sistemu podjele vlasti. #esporno, po ovom shvatanju uprava je sve ono to ne spada u
zakonodavnu i sudsku vlast. #a drugoj strani, pozitivno odreenje uprave polazi od
de!inisanja, zadataka, koje uprava treba obaviti u regulisanju razliitih oblasti drutvenog
ivota i rada. Uprava se po ovom gleditu ispoljava kao zasebni organizam ili aparat dravne
vlasti koji provodi odreenu upravnu djelatnost koja je strogo odreena.
)$ *raniza'ijsko ili +ormalno s(vatanje uprave
Crganizacijsko ili !ormalno shvatanje uprave podrazumijeva organizacijski karakter koji
ostvaruju dravni organi u sistemu podjele vlasti. Uprava se odreuje u zavisnosti od upravnih
!unkcija koje vrse dravni organi, kao i od !orme kroz koju oni djeluju.
,. -ta reuliraju propisi upravno prava?
+redmet upravnog prava kao normativne pravne nauke svakako su pravne norme, kao i odnosi
koji iz njih ili povodom njihove primjene proizilaze. )a bi javna uprava mogla izvriti svoj
drutveni zadatak i ispuniti ulogu koja joj u sistemu vlasti pripada, ona mora biti ureena
nizom propisa kao sto su oni koji obuhvatajuB
a) oraniza'iju i nadlenost uprave.
Crganizaciju i nadlenost javne uprave, obuhvata prva grupa normi koja je vezana za
propise kojima se ureuje organizacija javne uprave. Cna obuhvata postupak osnivanja,
ustrojavanja i ukidanja organa uprave. U vezi sa organizacijom javne uprave treba ista"i da se
prouavaju propisi 'norme* kojima se odreuje nain osnivanja i ukidanja organa, kao i
organizacioni oblici javne uprave u naoj zemlji. To su norme koje ustanovljavaju prava,
obaveze i !unkcije organa uprave i slubenih lica, podjela nadlenosti izmeu pojedinih
organizacionih jedinica, ovla"enja organa da izdaju upravne akte.
b) djelatnost dravni( i drui( javni( orana kojom se stvaraju/ mijenjaju ili
ukidaju upravno0pravni odnosi.
)ruga grupa odreuje !ormu i nain djelatnosti javne uprave u razliitim oblastima
drutvenog zivota i rada. Cvim pravilima reguliu se meusobni odnosi izmedu dravnih i
drugih organa javne uprave, kao i odnosi ovih organa prema samostalnim ustanovama,
privrednim i drutvenim organizacijama, kao i prema graanima. To su norme koje
ustanovljavaju kako prava graana i pravnih lica na zatitu njihovih prava i pravnih interesa,
tako i njihove obaveze koje proizilaze iz rada dravnih organa i institucija u vrenju upravne
djelatnosti. 1ao to vidimo, svakako najznaajnije mjesto u radu javne uprave zauzimaju
upravnopravni odnosi.
c) oraniza'iju i postupak u poledu odovornosti/ zakonitosti i pravilnosti rada
slu)eni( li'a u upravi/ kao i u poledu rada orana uprave i drui( drzavni( orana
kad vre poslove javne uprave.
U tre"u grupu spadaju norme koje reguliu meusobne odnose izmedu predstavnikih
organa i njihovih izvrnih organa, s jedne strane, i organa dravne uprave, s druge strane, kao
i odnose izmeu pravosua 'sudova* i organa dravne upraveD odnose izmeu javnog
tuilastva i organa dravne upraveD i odnose izmeu organa uprave i samostalnih ustanova i
organizacija.
1. 2oji su to o)li'i upravno djelovanja?
+ostoje dva oblika upravnog djelovanjaB
2
a) Neposredno upravno djelovanje znai regulaciju kojom se ostvaruje primjena
pravne norme na konkretan sluaj. Cno nastaje nezavisno od volje adresata na kojeg se
odnosi. 5a njegov nastanak nije vano postojanje spora izmeu njegovih stranaka kao
adresata sa suprotnim interesima, niti se zahtijeva posebno iniciranje postupka, odnosno,
!ormalno podnoenje zahtjeva kao to je to sluaj u sudskom djelovanju. )jelatnost uprave se
vezuje za adresata kao subjekta upravnog djelovanja nezavisno od njegove volje i mani!estira
se vrsenjem najrazliitijih aktivnosti upravnog organa, kao to je izdavanje razliitih
odobrenja u vidu rjeenja, zabrane i sl,
b) 3osredno upravno djelovanje predstavlja takav vid drutvene regulacije koja se
vri u interesu svih graana. #a taj nain, akt uprave nije usmjeren na neki pojedinani sluaj,
nego je njim obuhva"en najve"i broj ljudi. #pr., javni poziv za op"u vakcinaciju stanovnitva
usmjeren je na suzbijanje opasnosti od zaraznih bolesti. 5atim, unutranja organizacija i
poloaj dravnih slubenika treba da omogu"i jednak tretman svim graanima. Takoer,
ureivanje pitanja koja se odnose na javnu sigurnost mora biti tako postavljeno da se svi
graani u dravi osje"aju sigurno itd. 1ao to vidimo, posredno upravno djelovanje moe
biti ostvareno aktivno"u samo dravnih organa, kada se radi o dravnoj upravi, ali isto tako
i aktivno"u drugih organa koji postoje radi zadovoljenja op"eg ili javnog interesa, kada se
radi o upravnoj djelatnosti koja postoji u okviru rada javnih slubi.
4. 2oje su to upravne djelatnosti dravni( orana?
Upravne djelatnosti dravnih organa suB
a* reulativna djelatnost/
Crganizacija kojom se ostvaruje regulativna djelatnost dravnih organa pretpostavlja
postojanje takvog sistema preko kojeg se neki dijelovi cjeline usklauju i usmjeravaju radi
postizanja cilja kojem slue. toga, sasvim je prihvatljiva de!inicija prema kojoj Aorganizacija
je sistem regulisanja iji je cilj usmjeravanje ve"eg broja nosilaca zadataka i njihovog rada na
jedan glavni zadatak koji treba rijeitiA. Uspostavljanje regulacije preko normativnog sistema
zahtjeva svjesni pristup onome to se eli. 5avisno od odnosa koji postoje u politikom
sistemu, sistem regulacije u demokratskim dravama mora polaziti od vrijednosti koje su
iskustveno potvrene kao kompatibilne ivotnim interesima ve"ine lanova drutva.
b* nadzorno0kontrolna djelatnost
Cva vrsta djelatnosti podrazumijeva, takvu organizaciju u sistemu regulacije koja obino
dolazi do izraaja u zavrnoj !azi postupanja uprave. +reko nadzorno$kontrolne djelatnosti
uspostavlja se institucionalna pravna kontrola rada organa javnog poretka tako to kontrolu
nad radom organa uprave vre upravni kontrolni organi. Radi se o naknadnoj provjeri
pravilnosti ponaanja organa javne uprave, dravnih organa i organizacija koje raspolau
javnim ovlatenjima. Upravna kontrola moze biti unutranjeg i vanjskog karaktera. ,ko se
radi o unutranjoj kontroli uprave, onda se ima u vidu kvalitet upravnog rada slubenog lica
koji je vrio neku upravnu djelatnost. obzirom na inicijativu prema kojoj dolazi do vrenja
nadzorno kontrolne djelatnosti, ona moe biti ostvarena po slubenoj dunosti ili povodom
albe. 1ada se radi o tzv. vanjskoj kontroli uprave, tada se ona, u pravilu, ostvaruje od organa
koji imaju naglaeniji politiko nego pravni karakter. Eanjska kontrola uprave podrazumijeva
kontrolu uprave od strane parlamenta, vlade, sudsku kontrolu uprave, kontrolu i nadzor
uprave od strane ombudsmena i dr.
c* represivna djelatnost.
Crgani uprave staraju se o izvrenju zakona i drugih propisa i vrenjem odreenih
nadzornih ovlatenja do momenta, dok se njeni subjekti ponaaju u skladu sa zadanom
normom. Represivna djelatnost uprave proizilazi iz same injenice da ona izvrava i
primjenjuje zakone. 1ada uprava ne uspijeva ostvariti regulativnu !unkciju koja je utvrena
primjenom propisa, tada ona autoritativno primjenjuje sankcije i druge mjere kojima se
adresat prinuava na ponaanje u skladu sa zadanom normom. +rimjenjivanje prinude
47
ispoljava se samo kao autoritativno pravno djelovanje uprave koje se ostvaruje putem
imperijuma, odnosno, vlasti i javnih ovlatenja dravnih organa i drugih neautoritativnih
organa organizacija. )akle, pod upravnom djelatno"u uprave podrazumijeva se uprava u
uem smislu u kojoj dolazi do izraaja neposredna primjena mjera prinude, kao i vrenje
materijalnih operacija primjenom prinude.
5. Izvori upravno prava?
Upravno pravo i dalje koristi op"e izvore prava u !ormalnom smislu, a to su ustvari op"i
pravni akti koji sadre op"e pravne norme kao pravila ponaanja. koja su imperativna,
impersonalna. To su takva pravila koja reguliu drutvene odnose, koja vae za budu"nost i
koja su sankcionisana dravnim monopolom prinude. 6oda je ipak najbolja sistematizacija
izvora upravnog prava prema hijerarhiji pravnih akata, jer u tom sluaju izvore upravnog
prava ine !ormalni izvori kod kojih je redoslijed utvren prema njihovoj pravnoj snazi koja
je u direktnoj vezi sa poloajem dravnih organa u strukturi dravne vlasti. #esumnjivo, ustav
je prvi i najvaniji pravni akt u dravi i samim tim temeljni izvor prava sa kojim moraju biti
usaglaeni svi ostali pravni akti nie pravne snage. 8za njega slijede zakoni, zatim
podzakonski akti koji imaju manju pravnu snagu od zakona itd. #a osnovu ovakvog
redoslijeda izvora upravnog prava mogu"e je izvriti njihovu podjelu prema organima koji su
ovla"eni za njihovo donoenje. Ti organi su odreeni poloajem u hijerarhijskoj strukturi
vlasti %osne i &ercegovine kao predstavniki, odnosno, organi zakonodavne vlasti i, kao
izvrno$politiki i upravni organi vlasti. U skladu s tom podjelom razvrstani su i opci
podzakonski akti koje oni donose, naB
a) *36I 728I 39":;87<NI2IH *9=7N7
Cpce podzakonske pravne akte predstavnikih organa mogu donositi predstavniki organi
u %osni i &ercegovini razliitih nivoa, kao to su +arlamentarna skuptina %osne i
&ercegovine, +arlament (ederacije %osne i &ercegovine, #arodna skuptina Republike
rpske, 1anotonalne skuptine u (ederaciji %i&, kuptina )istrikta %rko, =radska i
op"inska Eije"a u (ederaciji %i&, kuptine optina u R. Csirn predstavnikih organa
lokalnog i gradskog nivoa, svi ostali organi mogu donositi op"e pravne akte kao to suB
l.ustav, /. zakon, 3. podzakonsk akt 'autentina tumacenja, odluke, deklaracije, rezolucije,
preporuke, budet, statut itd*,
1. a) Ustav $ Ustav kao op"i akt najvie pravne snage s kojim moraju biti u saglasnosti svi
ostali pravni akti, predstavlja najznaajniji izvor prava. #jegove odredbe su posredni izvor
upravnog prava, posebno u %osni &ercegovini iz razloga to predstavljaju okvir u kojem
zakonodavac ureuje sva druga pitanja. +ojam ustava odreen je dvojako i toB a* u !ormalnom
i b* u materijalnom smislu. >stav u +ormalnom smislu odreen je svojom arhitekturom,
prema vrsti i sastavu orgna koji ga donosi, proceduri donoenja, nainu izglasavanja itd.
Ustav donosi poseban, ustavotvorni organ i po posebnom ustavotvornom
postupku, ili zakonodavan organ kao predstavniko tijelo, ali po posebnom postupku. U
!ormalnom smislu ustav sadri najvanije pravne norme koje se odnose na organizaciju
organa dravne vlasti, odnosno, organizacionu strukturu dravnog ureenja. +ri tome je bitna,
i sadrina tih normi iz razloga to one ine ustav u materijalnom smislu. >stav u
materijalnom smislu odreen je sadrinom pravnih normi. U pitanju su najire apstraktno
postavljene norme kojima se ureuje cjelokupna organizacija drave. Ustavne odredbe se
veoma rijetko neposredno primjenjuju u radu organa uprave, paak i sudskih organa nieg
nivoa odluivanja, osim u sluajevima kada dolazi do primjene odreenih propisa u skladu sa
ustavnim naelima.
1. b) Zakon $ To je op"i pravni akt nie pravne snage od ustava, ali koji u odnosu na njega
ima mnogo ve"u primjenu. Razlikuje se od ustava po odreenim karakteristikama, a prije
svega, po vrsti drutvenih odnosa koje regulie u skladu sa ustavom.
Csnovna podjela zakona je naBD
2
zakone u +ormalnom smislu
U !ormalnom smislu de!inicija zakona odreena je !ormalnim karakteristikama i pravnom
snagom koje nisu u korelaciji sa sadrinom koja je utvrena zakonskim normama. %ez obzira
na sadrajni smisao njegovih odredbi, zakon moe sadravati op"e ili pojedinane pravne
norme. U !ormalnom smislu, zakon se smatra najvaznijim pravnim izvorom upravnog prava u
%osni i &ercegovini, pogotovo to ustavne odredbe ne tretiraju poloaj uprave u organizaciji
vlasti, pa zakon ima apsolutni primat prema svim ostalim pravnim izvorima.
zakone u matrerijalnom smislu.
U materijalnom smislu pojam zakona odreuje se po sadrini akta, tj. po normama koje
sadri, pa razlikujemo onaj pravni akt koji sadri op"e norme, bez obzira na to kakva mu je
!orma. #aprimjer, uredba se ne moe nazvati zakonom. Cna je op"i pravni akt kao i zakon, ali
se od njega razlikuje po pravnoj snazi, odnosno, po postupku donoenja itd. 6eutim, u
materijalnom smislu, s obzirom na njenu sadrinu, uredba jeste zakon, jer je op"i akt.
1. c) Podzakonski akti predstavnikih organa $ U ovu vrstu op"e normativnih akata koje
donose predstavniki organi spadajuB
I) autentina tumaenja $ ,utentinim tumaenjem utvruje se istinitost, autentinost,
izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona i drugog propisa, odnosno op"eg
akta. ,utentino tumaenje donosi )om i ono postaje sastavni dio zakona, drugog propisa,
odnosno op"eg akta koji se tumaiD
II) odluke $ odluka je akt kojim se rjeavaju pitanja iz nadlenosti +%i&. Uglavnom,
radi se tu o pitanjima koja se odnose na izvrenje zakona ili op"eg akta nie pravne snage radi
regulisanja rada, unutranje organizacije. #aje"e se odluke donose kod imenovanja i
razrjeenja pojedinih !unkcionera i rukovodnih radnikaD
III) deklara'ije F deklaracija je akt +%8& koji sadri naelno miljenje o odlukama koje
je +%8& razmatralaD
IV) rezolu'ije F iako nije izriito navedena u poslovniku + %8&, cijenimo da zbog
slinosti sa deklaracijom, nema zapreka za njeno donoenje. Rezolucija sadri naelno
miljenje o vanim pitanjima koja nemaju pravni karakter, ali bez obzira na to, deklaracije i
rezolucije su kao politiki akti obavezni za organe dravne upraveD
V) preporuke $ +reporuka je akt kojim se ukazuje na znaaj odreenih pitanja koja se
odnose na provoenje zakona. U pitanju je akt kojim predstavniki organ izraava svoje
miljenje o pitanjima iz odreene oblasti. toga preporuka u sebi sadri odreene politike
stavove. 6eutim, zbog injenice da preporuka moe sadravati odreene sankcije kojima se
adresati obavezuju na njeno potivanje, ona se smatra op"im pravnim aktom i izvorom
upravnog pravaD
VI) )udet $ to je op"i akt kojim se utvruje plan prihoda i rashoda u toku jedne budetske
godine. #a prijedlog +redsjednitva %osne i &ercegovine, +arlamentarna skuptina %i& svake
godine usvaja budet koji slui za pokri"e izdataka neophodnih za izvravanje nadlenosti
zajednikih institucija %osne i &ercegovine i meunarodnih obaveza %osne i &ercegovine.
Ukoliko se takav budet ne usvoji blagovremeno, budet za prethodnu godinu bit ce koriten
na privremenoj osnoviD
VII) zakljuke $ zakljuak je akt koji se donosi o pitanjima koja se tiu postupka u
pojedinanoj stvari.
b) *36" 728" I?<9;N*03*@I8IA2IH *9=7N7
8zvrno$politiki i organi dravne uprave u %osni i &ercegovini mogu donositi
podzakonske op"e pravne 'normativne* akte u skladu sa propisanim nadlenostima. )onose ih
izvrno$politiki organi u %osni i &ercegovini i toB -. +redsjednitvo %i&, /. Eije"e ministara
%i&, 3. Elada (ederacije %osne i &ercegovine, kao i Elada Republike rpske i <. Crgani
dravne uprave na svim nivoima 'ministarstva, slube za upravu, sekretarijati itd.*,
47
#ormativni karakter podzakonskih akata proizilazi iz pravnog osnova kao ovla"enja za
njihovo donoenje, pa ih moemo podijeliti na dvije osnovne grupe i toB
1$ spontani #ustavni$ podzakonski akti
To su takvi op"i akti za ije donoenje nije potrebno posebno ovla"enje u viem pravnom
aktu, odnosno u zakonu, nego se oni donose na osnovu ustava kao op"eg zakonskog
ovla"enja. )ijelimo ih u dvije osnovne grupe i toB
,* samostalni podzakonski akti
To je takav op"i pravni akt koji zamjenjuje zakon kao njegov vii pravni izvor. 1ao
podzakonski akt, on niti razrauje niti dopunjava zakon, nego ga mijenja, bilo da se njim
regulie materija koja nije regulisana, bilo da se njim mijenjaju odreene zakonske odredbe,
ill se ak suspenduju neke ustavne odredbe. Takvi samostalni spontani podzakonski pravni
akti su uredbe sa zakonskom snagom.
%* nesamostalni spontani podzakonski akti.
To su op"i pravni akti koji se donose radi izvrenja zakona. U njih spadaju uredbe izvrnih
organa 'vlade*. Cve vrste uredbi moraju biti u skladu sa ustavom i zakonom.
2) podzakonski akti po pose)nom ovlaBenju vie pravne norme.
To su takvi op"i pravni akti koji, da bi se donijeli, moraju sadravati posebno ovla"enje u
vioj pravnoj normi. #jih mogu donositi izvrni i organi uprave, bilo da ih donose radi
izvrenja zakona 'izvrsni organi i organi uprave*, bilo radi izvrenja propisa izvrnog organa
'organi uprave*. 8 u jednom i u drugom sluaju za njihovo donoenje potrebno je posebno
ovla"enje to znai da se ovi propisi ne mogu donositi spontano, nego samo ukoliko su na to
izriito ovla"ni u pravnom propisu vie pravne snage. Takvo ovla"enje nazivamo ?izvrna
klauzula@. U ovu kategoriju op"ih akata spadajuB pravilnici, uputstva i naredbe. #jih ne mogu
donositi predstavniki organi iz razloga to akti tih organa imaju karakter zakonodavnog akta.
Cpce normativne podzakonske pravne akte iz nadlenosti organa dravne uprave mogu
donositi i institucijeje koje raspolau javnim ovlatenjima, kada su ovla"ene da vre
normativnu djelatnost iz okvira svoje nadlenosti. 5animljivo je da neke od navedenih op"ih
akata ne mogu donositi politiko$izvrni organi vieg nivoa kao to je sluaj u vezi sa
donoenjem uredbe sa zakonskom snagom. #ju mogu donositi vlade entiteta, a ne moe je
donijeti +redsjednitvo %i&.
9. 2oje akte donosi 3redjednitvo BiH?
+redsjednitvo %osne i &ercegovine u obavljanju svojih aktivnosti usvaja sljede"e normativne
akteB
G odlukeD
G poslovnike,
G pravilnik i druga pravila o unutranjem ustrojstvu,
G druge akte iz svog ovlatenja.
a* *dluke $ Cdluke su vezane za ovlatenja +redsjednitva u domenu vanjske politike,
b* 3oslovnik $ +oslovnik je podzakonski op"i pravni akt +redsjednitva %i& i Eije"a
ministara koji se donosi u skladu sa odredbama Ustava %osne i &ercegovine i 5akona o
Eije"u ministara %osne i &ercegovine. +oslovnikom se ureujeB unutranja organizacija,
uredi, slube i radna tijelaD programiranje radaD odravanje sjednica, pitanja vezana za
normativne akte, kao i druga pitanja od znaaja za rad Eije"a ministara.
c* 3ravilnik $ +ravilnik je podzakonski op"i pravni akt kojim se ureuju pitanja
unutranjeg ustrojstva ekretarijata +redsjednitva, kao i druga pravila o unutranjoj
organizaciji,
d* :rui akti $ +redsjednitvo donosi i neke druge podzakonske op"e akte u sluaju
potrebe kada izdaje potvrde, svjedoanstva i dr.
2
1C. 2oje akte donosi <ijeBe Dinistara BiH?
Eije"e ministara %i& u ostvarivanju svojih prava i dunosti donosi slijede"e akteB
G odluke,
G zakljuke,
G rjeenja,
G uputstva.
a* *dluka $ Cdlukom se ureuju odreena pitanja za izvravanje zakona, drugih propisa i
op"ih akata, osnivaju radna tijela Eije"a ministara, ureuju odreena pitanja i odreuju mjere
iz okvira prava i dunosti Eije"a ministara i vre izmjene i dopune +oslovnika o radu Eije"a
ministara.
b* ?aklju'i $ to su takvi opc"i podzakonski akti koji sadre, po pravilu, prijedloge
konkretnih mjera, kao i radne zadatke ministarstava i drugih organa dravne vlasti sa
rokovima za njihovo izvrenje. +rijedlozi zakljuaka, odnosno stavova datih u materijalima
izlau se u obliku u kome Eije"e ministara treba da ih usvoji,
c* 9jeenja $ Eije"e ministara %osne i &ercegovine donosi rjeenja kada odluuje o
imenovanjima, postavljanjima i razrjeenjima, o osnivanju privremenih radnih tijela, o
pojedinanim pitanjima, o davanju saglasnosti na op"e i druge akte ministarstava i drugih
institucija i organa %osne i &ercegovine, ako je takva saglasnost predviena zakonom, kao i u
drugim sluajevima predvienim zakonom,
d* >putstva $ Uputstvima se propisuje nain rada ministarstava, drugih organa i institucija
%osne i &ercegovine u izvravanju pojedinih odredaba zakona, drugih propisa kao i op"ih
akata.
11. 2oje ured)e sa zakonskom snaom donosi <lada &edera'ije BiH?
Elade entiteta u ostvarivanju svojih ovla"enja utvrenih Ustavom (ederacije 'Republike
rpske*, donosiB a* uredbe sa zakonskom snagom b* uredbe, c* odluke, d* rjeenja i e*
zakljuke.
a$ >red)e sa zakonskom snaom $ Elada (ederacije 'Elada R* donosi uredbe sa
zakonskom snagom u skladu sa Ustavom (ederacije. Elada je ovlas"ena donositi uredbe sa
zakonskom snagom u sluaju opasnosti po zemlju kada +arlament (ederacije nije u
mogu"nosti to uiniti. vaka uredba imat "e snagu zakona i ne moe derogirati prava,
slobode utvrene ovim ustavom. vaka uredba prestat "e vaiti najkasnije istekom tridesetog
dana od njenog objavijivanja, s tim da "e prestati vaiti odmah po ukidanju odlukom
+arlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavijivanja, ukoliko je +arlament (ederacije
u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok (ederacija upotrebljava
oruane snage u skladu sa ovim ustavom ostat "e na snazi do petog dana sljede"e sjednice
+arlamenta (ederacije, kada prestaje vaiti, osim ako ne bude potvrdjena ali ni u kom sluaju
ne"e vaiti due od est mjeseci. +o isteku roka, vaenje uredbe se ne moe produavati,
uredba se ne moe ponovo donositi niti djelimino mijenjati bez odluke +arlamenta
(ederacije i njegove saglasnosti.
)$ >red)e $ Uredba je najvii opti pravni akt nakon zakona koji donosi Elada. Uredba se
gotovo ne razlikuje od zakona i pitanje njihovog razgranienja primarno je praktino pitanje.
#ekada su u zakonu sadrane samo najosnovnije norme, dok je sve ostalo ugraeno u uredbu.
Uglavnom kao to se uredba odnosi prema zakonu, tako se prema njoj odnose svi ostali op"i
pravni akti, koji su nii od nje i koji razrauju pitanja, koja su sadrana u uredbi. Uredba je
akt koji se sve e"e donosi. To je nastalo usljed potrebe za donoenjem velikog broja pravnih
normi u najraznovrsnijirn oblastima. ,ko bi se zahtijevalo da sve ove norme donose
zakonodavna tijela zakonima, dolo bi do preoptere"enja tih organa i ona ne bi nikad mogla
obaviti taj posao. toga se sve vie normi donosi kroz donosnje uredbi iz razloga to je
donosi vlada po brzom postupku. Tako u savremenom pravu uredba sve vie potiskuje zakon,
a na vladu sve vie prenosi, uslovno reeno, zakonodavna vlast, koja, u naelu, pripada
47
parlamentu. U nekim zemljama kao to je naprimjer u (rancuskoj, cijeli niz pravnih oblasti
stavlja se u iskljuivu nadleznost uredbodavca, tj. vlade, ime se suava nadlenost
parlamenta. +ojava irenja vlasti uredbodavca na tetu vlasti parlamenta nije u skladu s
demokratijom, ali je u ve"oj ili manjoj mjeri nuna zbog preoptere"enosti predstavnikog
organa kao zakonodavca. U %osni i &ercegovini uredbom se ureuju najvanija pitanja iz
nadlenosti vlada entiteta, tako to se blie ureuju odnosi za sprovoenje zakona, osnivaju
strune i druge slube vlade i utvruju naela za unutranje ustrojstvo !ederalnih organa
dravne uprave.
c* *dluke $ Cdlukom se ureuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Elade, daje
saglasnost ili potvrdjuju akti drugih organa ili organizacija, te odluuje o drugim pitanjima o
kojima se ne odluuje uredbom.
d* 9jeenja $ Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima, kao i o drugim
pojedinanim pitanjima iz nadlenosti Elade.
e* ?aklju'i $ 5akljukom se utvruju stavovi o pitanjima od znaaja za provoenje
utvrene politike, ureuju unutranji odnosi u Eladi i odreuju zadaci !ederalnim organima
dravne uprave i slubama Elade.
12. 3odzakonski akti orana uprave?
U pitanju su op"i podzakonski pravni akti organa uprave koji imaju pravnu snagu manju od
zakona. #jih donosi uprava u skladu sa svojim ovlatenjem pa njena djelatnost u pogledu
donoenja ovih pravnih akata podsje"a na zakonodavnu nadlenost predstavnikih organa.
+odzakonske op"e pravne akte organa uprave dijelimo na dvije grupe. U prvu grupu ulaze
akti koji se donose radi regulisanja nekog drutvenog odnosa. U pitanju je odnos koji je
pravno regulisan, ali se u vezi njega nastoji omogu"iti, odnosno, olakati primjena ili
izvrenje nekog zakona. U drugu grupu ulaze akti radi ostvarenja cilja koji se eli posti"i
donoenjem podzakonskog op"eg pravnog akta. 1ao to vidimo, podzakonskim op"e
normativnim aktima koje donose organi uprave, nastoji se regulisati neki drutveni odnos koji
uop"e nije regulisan, te drugaije urediti odnos koji je ve" ranije regulisan. Tu spadajuB
-. op"i akti eksternog karakteraB
a* pravilnici
b* uputstva
c* naredbe
2. op"i akti internog karakteraB struna uputstva i instrukcije.
a* 3ravilni'i $ To je najvaniji akt op"eg znaaja koji donose organi uprave radi izvrenja
odreenog propisa sadrnog u zakonu, odnosno, op"em aktu predstavnikog organa ili
propisu izvrnog organa. #jima se ne mogu u cjelosti izvravati vii pravni propisi, bilo
zakon, odnosno, op"i akt predstavnikog organa ili podzakonski op"i akt izvrnog organa.
b* >pustva $ Uputstvom se utvruju pravila za postupanje i poslovanje organa uprave ili
institucija koje raspolau javnim ovlatenjima radi izvrenja propisa. Cvim aktima, takoer,
mogu se izvravati samo pojedine odredbe op"eg akta koji donose predstavniki ili izvrni
organi vlasti. Upustvom se neposredno ne mogu uspostavljati neposredni upravno$pravni
odnosi izmeu dravnih organa i institucija koje raspolau javnim ovlatenjima, s jedne strane
i, subjekata tih odnosa graana, !izikih i pravnih lica, organizacija, zajednica, udruenja i
drugih dravnih organa, s druge strane.
c* Nared)e $ #aredbom se regulie neka odreena situacija na op"i nain, radi izvrenja
odreenog propisa sadranog u zakonu, odnosno, op"em aktu predstavnikog organa ili
propisu izvrnog organa. )akle, to je akt op"eg znaaja koji donose organi uprave kada
nareuju ili zabranjuju postupanje u odreenom sluaju op"eg znaaja. #orma koja je
sadrana u naredbi ima ui znaaj od norme u pravilniku. #aprimjer, naredbom se moe
zabraniti koritenje vode za pi"e zbog njene neispravnosti.
2
d* ;truna upustva i instruk'ije $ truno upustvo predstavlja op"i akt internog karaktera
koji donose organi uprave radi davanja strunog uputstva dravnim slubenicima i
namjetenicima u organu uprave, odnosno, radi pravilnog vrenja poslova organa uprave u
primjeni zakona. 6ogu ih izdavati vii organi prema niim organima 'npr. centralni u odnosu
na podrune organe*.
13. :e+inirajte upravno0pravni odnos?
1ao to je pravni odnos svaki onaj odnos koji je odreen pravnim dispozicijama, tako je i
upravno$pravni odnos, onaj koji je normiran pravom. U pitanju je drutveni odnos u kojem su
njegovi subjekti duni da se ponaaju u skladu sa njegovim normama. 5a razliku od pravnog
odnosa, norme upravno pravnog odnosa su karakteristine i po !ormi i po sadrini.
5ahvaljuji"i njima, subjekti upravno$pravnog odnosa su mnogo vie vezani normom, nego to
su to u sluaju kada je njihov odnos normiran dispozitivnim pravnim normama, kao odnos
koji je zavisan od njihove volje, odnosno, koji oni meusobno uspostavljaju. Pod
upravno-pravnim odnosom podrazumijevamo onaj pravni odnos u koji na autoritativan
nain stupaju javni organi sa pojedincima, pravnim licima i drugim strankama. Cn
se od drugih pravnih odnosa razlikuje po svojim subjektiima i po nainu nastanka, odnosno,
zasnivanja. Uvijek je jedna strana upravno pravnog odnosa javni organ, odnosno, dravni
organ ili institucija koja raspolae javnim ovla"enjima. )akle, upravno$pravni odnos ne
zasniva se slobodnom voljom ili putem sporazuma subjekata koji u njemu uestvuju, nego,
nezavisno od volje njegovih subjekata kao uesnika upravno$pravnog odnosa, autoritetom
dravnog organa, na osnovu strane njegove jae volje kao obaveznog uesnika u tom
odnosu.
14. 8ko su su)jekti upravno0pravno odnosa?
Upravno$pravni odnosi mogu se zasnovati izmeu sljede"ih subjekata tog odnosaB
a) izmeu organa uprave ili drugog dravnog organa koji vri javna ovla"enja, s jedne
strane, i pojedinca, odnosno, graanina, s druge strane. 'npr. dozvola za graenje*D
b) izmeu upravnih organa 'i drugih dravnih organa* i preduze"a, odnosnoD privrednih
drutava 'bez obzira da li ona vre javna ovlatenja ili ne*D
c) izmeu organizacija koje vre javna ovla"enja i drugih organizacijaD
d) izmeu samih upravnih, odnosno dravnih organaD
e) izmeu odreenih dravnih organa i njegovih slubenika.
1,. *snovna o)iljeja upravno0pravno odnosa?
5.R.Tomi", smatra da postoje tri odluuju"a obiljeja upravnog odnosa. To suB Al* javno$
slubeniki karakter upravnog odnosa, /* unutranja nepotpuna izbalansiranost u njemu
angaovanih interesa i 3* naelna promjenljivost, odnosno, dozirana nestabilnostA. :to se
javno$slubenikog karaktera upravnog odnosa tie, isti autor polazi od toga da su upravno$
pravni odnosi ove vrste regulisani zakonom, kako u procesnom, tako i u materijalnom smislu.
lz toga razloga, upravno$procesni odnos se preobraava u upravno$materijalni odnos, nakon
zavretka postupka donoenja upravnog akta. U pogledu drugog obiljeja upravnog odnosa,
autor smatra da zbog razliitosti interesa koje uesnici u uspostavljenom odnosu imaju,
upravni odnosi su odnosi legalne i legitimne nejednakopravnosti uesnika. 8, na kraju, tre"e
obiljeje upravnog odnosa, svodi se na njegovu naelnu promjenljivost, doziranu nestabilnost.
#ama, za razumijevanje zadane hipoteze, posljednje obiljeje je svakako najvanije za
razumijevanje ove problematike. +rema . )edi"u,

obiljeja upravno$pravnog odnosa
proistiu iz njegove de!inicije kojom su obuhva"eni, prije svega, subjekti, od kojih je na
jednoj strani, jedan od njih, javna uprava, dok su na drugoj strani to graani, organizacije i
zajednice, razne asocijacije graana, graansko$pravna lica i dr. 5atim, drugo obiljeje su
javna ovla"enja subjekata, odnosno, organa javne uprave, bilo da su eH lege, bilo da su im
povjerena. Tre" obiljeje upravno$pravnog odnosa, ustvari proizilazi iz drugog ili se
nadovezuje na drugo, a tie se neravnopravnog poloaja njegovih subjekata, gdje do izraaja
47
dolazi subordinacija, jednostranost i jaa volja organa uprave u odnosu na druge subjekte u
upravno$pravnom odnosu. #a kraju, posebno obiljeje upravno$pravnih odnosa, ini njihova
dioba na dvije osnovne grupe, od kojih prvu grupu ine odnosi koji se uspostavljaju,
raspravljaju i rjeavaju na inicijativu uprave. U njima je stranka u pasivnoj poziciji, pa je bez
obzira da li se radi o inicijativi uprave za postupanje po slubenoj dunosti ili rjeavanje po
zahtjevu stranke, op"i interes dominantan u odnosu na individualni. Cvlas"enje uprave sastoji
se, u pravilu, u dunosti i pravu izdavanja zapovjesti, odnosno, utvrivanja raznih dunosti
drugom subjektu upravno$pravnog odnosa. )rugu grupu ine odnosi u kojima dominira volja
jedne ili vie stranaka. U njima do izraaja dolaze subjektivna prava koja su naelno line
prirode, ukoliko nisu imovinskog karaktera. +ravo na odricanje od prava iz ove vrste upravno$
pravnih odnosa ogranieno je samo na ona prava sa kojima ne moze stranka slobodno
raspolagati. #a osnovu svega kazanog mozemo zakljuiti da su osnovna obiljeja i pravna
svojstva svakog upravno$pravnog odnosa zavisna od razliitih elemenata kojima su odreena.
8z toga razloga imamo podjelu upravno$pravnih odnose premaB
-. subjektu nastajanja upravno$pravnog odnosa
/. nainu zasnivanja upravno$pravnog odnosa,
3. uslovima nastajanja upravno$pravnog odnosa
<. nainu rjeavanja sporova proisteklih iz upravnopravnih odnosa.
11. Izdavanje upravni( pojedinani( akata?
U vezi sa nastankom upravno$pravnog odnosa izdavanjem upravnog akta, razlikujemo dvije
situacije koje mogu rezultirati nastankom toga odnosa. +rva se odnosi na direktni upravni rad
organa kao i njegovo jednostrano i autoritarivno postupanje. Tada upravno$pravni odnos
nastaje donoenjem upravnog akta i njegovim dostavljanjem drugom subjektu, odnosno,
adresatu 'kao drugom uesniku tog odnosa*D 8zdavanjem akta 'rjeenje*, odnosno, njegovim
dostavljanjem stranci, ona kao jedan od subjekata upravno$pravnog odnosa stie odreeno
pravo ili joj se name"e neka obaveza. '#aprimjer, izdavanje rjeenja organa uprave nadlenog
za oblast graenja kojim se stranci odobrava izgradnja stambeno$porodinog objekta,
odnosno, izdavanje rjeenja poreskog organa kojim se stranci utvruje obaveza pla"anja
poreza*. 1ao to vidimo u pitanju je zasnivanje upravno$pravnog odnosa pismenim putem, a
izuzetno, pojedinani upravni akt se moe donijeti usmeno, u sluaju preduzimanja hitnih
mjera, radi zatite javnog reda i mira '#aprimjer, izdavanje naredbe od strane slubenog lica
organa unutranjih poslova da se sva lica udalje sa odreenog mjesta*, odnosno, radi
otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine '#aprimjer, izdavanje
naredbe sanitarnog inspektora o zabrani upotrebe vode za pi"e zbog neispravnosti*. )ruga
situacija vezana je za nastanak upravno$pravnog odnosa izdavanjem upravnog akta
indirektno, pri emu, takoer, do izrazaja dolazi jednostrano i autoritativno postupanje
dravnog organa, odnosno, institucije koja raspolae javnim ovlatenjima. To je sluaj kada
organ javne vlasti ne izda upravni akt, odnosno, oglui se o njegovo izdavanje, to se u
pravnoj teoriji naziva Autnja upraveA, A"utanje administracijeA i sl... Takva pravna situacija
moze uzrokovati zakonsku pretpostavku koja uzrokuje nastanak upravno$pravnog odnosa
poslije proteka odreenog roka 'protek vremena za izdavanje upravnog akta*. '#aprimjer, ako
nadleni organ uprave, odnosno, institucija koja raspolae javnim ovlatenjima, protiv ijeg je
rjeenja dopuptena alba, ne donese rjeenje u roku 'trideset dana u jednostavnim upravnim
stvarima, odnosno ezdeset dana u sloenim upravnim stvarima* i ne dostavi ga stranci u
propisanom roku, stranka ima pravo albe kao da je njen zahtjev odbijen. U konkretnom
sluaju postoji zakonska pretpostavka da je uspostavljen upravno$pravni odnos u kojem je
organ donio negativno odluio po zahtjevu stranke.*.
14. Na koji nain se moe donijeti upravni akt?
Upravni akt se moe donijetiB
2
a* )onoenje upravnog akta po slu)enoj dunosti $ To su akti koji se donose bez
zahtjeva stranke. 1od njih do izraaja dolazi naelo o!icijelnosti, jer organ nastupa iskljuivo
jaom voljom i neovisno od volje drugog subjekta kao uesnika u upravno$pravnom odnosu.
'#pr, pozivanje roditelja djece sa navrenim godinama ivota da svoju djecu dovedu u
zdravstvenu ustanovu radi vakcinacije od zaraznih bolestiD oduzimanje dozvole za dranje i
noenje oruzja licu koje vie ne ispunjava uslove za posjedovanje oruzja, itd.*D
b* )onoenje upravnog akta po za(tjevu stranke $ 5a izdavanje upravnog akta neophodan
je zahtjev stranke. tavljanjem zahtjeva, stranka inicira pokretanje upravnog postupka i
donoenje rjeenja. Cvu vrstu upravnih akata organ javne uprave moe izdati ukoliko stranka
nije podnijela zahtjev za njihovo izdavanje, odnosno, ukoliko kasnije nije pristala podnijeti
zahtjev 'konvalidirati upravni akt*. )onoenje upravnog akta po zahtjevu stranke znai da se
akt moe izdati, tek poto je stranka podnijela zahtjev u stvarima u kojima je po zakonu ili po
prirodi stvari za pokretanje i voenje postupka potreban takav zahtjev. ,utoritativnosi organa
javne uprave ne dolazi u pitanje, samo se kao uslov za njegov rad zahtijeva inicijativa stranke
kao uesnika u upravno$pravnom odnosu.
15. *)jasni karakteristike normi koje reuliu upravno0pravne odnose?
5ajednika obiljeja svih pravnih normi su sljede"aB
G pravne norme su preskriptivne 'tj. sadre neki zahtjev ili traenje*,
G pravne norme su hipotetike 'odnose se na neto to se moe, a ne mora dogoditi* i
G pravne norme sadre sankcije 'posjeduju reakciju na zahtjev sadran u
normi*.
19. 3rema stepenu slo)ode pravne norme se dijele na?
+ravne norme se meusobno razlikuju po nainu nastanka, po sadraju, po roku vaenja i po
stepenu slobode koju norme ostavljaju svojim adresatima. #ajvanija podjela je ona prema
stepenu slobode koju pravne norme ostavljaju svojim adresatima, pa razlikujemoB
1) kateorike pravne norme
To su strogo precizno odreene 'imperativno* pravne norme koje sadre pravna pravila
koja ne dozvoljavaju bilo kakvu slobodu ponaanja svojih adresata kojima su upu"ene, od
ponaanja koje je utvreno pravnom normom. Upravo iz razloga to su obavezne za sve
subjekte, dispozitivne dispozicije se nazivaju prinudnim 'imperativnim* dispozicijama. U
sluaju da pravilno ponaanje kod ovh normi nije unaprijed precizno pojmovno odreeno, ono
je ipak obavezno. U sluaju dispozitivne dispozicije, dakle, subjekt na koga se odnosi
dispozicija sam stvara dispoziciju kojom regulie sopstveno ponaanje ili ponaanje drugih
subjekata. +ogreno bi bilo smatrati da dispozitivne dispozicije nisu obavezne. Cne su
obavezne jer dotini odnos mora da se regulie na obavezan nain, odn. subjekt mora da se
ponaa po jednoj dispoziciji, bilo da je sam odredi , ako je ne odredi, da primjeni onu koja je
ve" data u normi. ,ko subjekt upotrijebi svoje pravo da sam donese dispoziciju, onda njegova
dispozicija nije nita manje obavezna od prinudne dispozicije. 1ategorike dispozicije su
strogo odreene i ne ovla"uju dravne organe ili organizacije koje raspolau javnim
ovla"enjima da mijenjaju karakter ispunjenja obaveze ili sticanja nekog prava, dotle
disjunktivne, odnosno, alternativno odreene dispozicije daju ovla"enje upravnom organu da
izmeu vie drugih izabere onu dispoziciju za koju smatra da je najpogodnija.
2$ disjunktivne pravne norme
To su takva pravila ponaanja koja znae izvjesnu slobodu ponaanja njihovih adresata.
Cne su alternativno odreene i ne odreuju samo jednu mogu"nost ponaanja svojih adresata,
nego im daju vie mogu"nosti 'alternativa* za odreena ponaanja. U pitanju su norme kojima
zakonodavac daje adresatima nekoliko mogu"nosti za ponaanje. U tom smislu postoje dvije
vrste disjunktivnih pravnih normi i toB
a* alternativnepravne norme
47
,lternativne 'zamjenjive* dispozicije $ ,lternativne dispozicije su takve koje sadre
odreeno pravilo ponaanja, ali istovremeno ono i ovla"uje subjekta da stvori neko drugo
pravilo ponaanja, odnosno, da primijeni drugu dispoziciju. U pitanju su pravne norme koje
ovla"uju subjekta prava da bira izmeu vie alternativa, onu za koju smatra da je
najpogodnija za njega. ,ko dispozicija predvia dva ili vise ponaanja, ova su potpuno
odreena, jedino sto je neodreeno, to je, koje ponaanje ima subjekt da slijedi, jer to zavisi
od njegove volje. #ormalno je da subjektu u pitanju dispozicije odreuju jedno ponaanje kao
obavezno za njega. ,lternativnim normama ne stvara se nova dispozicija. 1ao to je sluaj
kod kategorikih, tako se i kod alternativnih pravnih normi ispoljava imperativni karakter
njihovog djelovanja, s tim to alternativne pravne norme ovla"uju adresata na odreeno
injenje ili neinjenje. 1od kategorikih pravnih normi to nije sluaj, adresat je obavezan da
nesto ini ili ne ini. '#pr. alternativne pravne norme daju ovla"enje dravnom organu
unutranjih poslova da diskreciono odluuju u sluaju davanja ili ne davanja odobrenja za
nabavljanje, dranje i noenje oruja.*. 6eutim, dispozicija moe predvidjeti i dva ili vie
ponaanja koja su sva podjednako doputena i u tom sluaju se subjektu ostavlja da bira
izmeu njih. %itno je da on ispunjava svoju obavezu pa bilo koju od njih da izabere. #aprotiv,
u sluaju neodreene dispozicije, subjekt nema slobodu da bira izmeu jednog ili vie
ponaanja $ tu postoji samo jedno ponaanje koje je za njega obavezno, ali ono nije precizno
odreeno i s toga ima da ga odredi subjekt koji je na to ovla"en.
b* diskrecione pravne norme
)iskrecione pravne norme $ +osebnu grupu dispozicija u okviru disjunktivnih pravnih
normi ine dispozicije koje daju diskrecionu vlast. Cne, takoer, proizilaze iz alternativne
dispozicije koja ovla"uje subjekta obaveze u pravnom odnosu da izabere izmeu jedne ili
vise alternativa onu koju smatra najpogodnijom za svoje ponaanje. Cvakvo njihovo
ovla"enje na biranje jedne od dvije ili vie alternativa daje im, dakle, pravo na samostalnu
odluku koja je za druge obavezna, i stoga se ovakav izbor obino naziva diskreciona vlast.
6eutim, to nije nikakva samovoljna vlast ve" vrenje jednog ovla"enja koje proizilazi iz
zakona vode"i racuna o javnom, tj. op"em interesu. Cno se ispoljava kao vrenje !unkcije, pa
se umjesto toga upotrebljava izraz ,,diskreciono pravoA, Adiskreciona ocjenaA, Aslobodna
ocjenaA i slino. Cvakve dispozicije se naje"e nalaze meu onima koje reguliu nadlenost
upravnih i sudskih organa, tj. koje reguliu rad ovih organa pri donoenju pojedinanih
pravnih akata 'to predstavlja njihovu speci!inu nadlenost*. )rugim rijeima, u okviru svoje
diskrecione vlasti, organ je slobodan da cijeni cjelishodnost svog ponaanja, odnosno, svojih
pravnih akata, i nad tom ocjenom se ne moe vriti nikakav nadzor od strane drugih organa.
Cvi drugi organi mogu vriti samo nadzor nad zakonito"u takvih akata. U tome upravo i jest
vlast organa koji je nosilac diskrecione vlasti, u okviru zakona, njegova odluka je konana.
Takva vlast ne postoji ako je rije o neodreenom pojmu, jer tu nadzorni organ u potpunosti
cijeni da li je dotina mjera u skladu sa zakonom ili ne tj. da li je od strane nadlenog subjekta
u datom sluaju tano odreen inae uop"e neodreen pojam. Cigledno je da je ovdje
sloboda subjekta koji je ovla"en da sam stvara dispoziciju umjesto one koja je ve" data,
daleko ve"a od bilo koje druge koju smo ranije istakli. #i u jednom od tih ranijih sluajeva
nijedan subjekt nije ovla"en da sam stvara dispoziciju 'jedino na to je bio ovla"en jeste, da
bira izmeu dvije ili vie alternativa odreenih dispozicijom*, a ba na to je ovla"en
dispozitivnom dispozicijom.
20. 2oje su to pravne norme koje reuliu djelatnost javni( orana u ostvarivanju
prava/ odn./ izvravanju o)aveza?
2
+ravne norme koje reguliu djelatnost javnih organa u ostvarivanju prava, odnosno,
izvravanju obaveza, kao i zatiti javnog interesa u upravno$pravnim odnosima moemo
podijeliti u tri grupeB
-* norme koje reguliu prava i obaveze javnih organa i drugih subjekata u ovom odnosu
'norme materijalnog prava*D
/* norme koje reguliu postupak zasnivanja upravno$pravnih odnosa 'norme procesnog
prava*D
3* norme koje reguliu prestanak upravno$pravnog odnosa, odnosno, postupak
razrjeavanja sporova iz upravno$pravnih odnosa 'procesne norme*.
Cigledno, dvije posljednje grupe normi spadaju u tzv. !ormalno pravo. obzirom na
injenicu da u pogledu nastanka upravno$pravnog odnosa, prvenstveno imamo u vidu
upravno$pravni odnos koji nastaje upravnim pojedinanim aktom drzavnog organa uprave,
odnosno, institucije koja raspolae javnim ovlatenjima, u njemu moraju biti sadraane prve
dvije vrste norme. Cve dvije norme su, dakle, nune za nastanak upravno$pravnog odnosa, to
znai, da on ne moe bez njih nastati upravnim aktom.
21. 2oje djelatnosti orana javne uprave vri dravna uprava radi izvravanja prava
i drui( pravni( akata?
adraj djelatnosti organa dravne uprave u sistemu drutvene regulacije, kao i poslovi koje
ona obavlja, bitna su obiljeja djelatnosti dravnih organa uprave koja su utvrena ustavom i
zakonom. +rvenstveni zadatak u vrenju upravne djelatnosti jeste u izvravanju i
primjenjivanju zakona i drugih op"ih akata, a poslovi koje dravna uprava u vezi s tim vri,
ine njihovu djelatnost koja se sastoji u vrenjuB
-* upravnih poslova i
/* rjeavanje u pojedinanim upravnim stvarima i vrenje materijalnih operacija,
odnosno, drugih strunih poslova i radnih zadataka
Crgani dravne uprave i institucije koje raspolau javnim ovlatenjima u okviru upravne
!unkcije izvrne vlasti, autoritativno vre poslove koji su im ustavom i zakonom stavljeni u
nadlenost. U njih spadajuB
-* provode politiku i izvravaju zakone i druge propiseD
/* obavljaju upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa,
3* donose podzakonske propise za provedbu zakona i drugih propisa
<* pripremaju propise i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva
0* daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti koja se odnose na njihovu
nadlenostD
;* prate stanje u oblastima za koje su osnovani i odgovaraju za stanje u tim oblastima,
>* obavljaju i druge upravne i strucne poslove odreene zakonom i drugim propisima,
normativnih i pojedinanih upravnih akata.
22. *)li'i upravno nadzora?
Upravni nadzor je jedna od najznaajnijih komponenti ukupne djelatnosti uprave. +ored
rjeavanja u upravnim stvarima, u tipinije i karakteristinije upravne poslove kojima se
odluuje o pravima i obavezama graana, pravnih i !izikih osoba, organizacija i zajednica,
spadaju i poslovi vrenja upravnog nadzora. U vrenju upravnog nadzora organi uprave
nadziru provedbu zakona i drugih propisa, te zakonitost rada i postupanja kada su za to
ovlateni zakonom. +ostoje tri oblika upravnog nadzora, i toB
1$ nadzor nad zakonitoBu akata kojim se rjeava u upravnim stvarima.
#adzor nad zakonito"u akata kojima se rjeava o pravima i obavezama graana,
preduze"a, odnosno dioniarskih drutava, ustanova i drugih organizacija i zajednica u
upravnom postupku vre organi uprave prilikom odluivanja o albi, odnosno drugom
pravnom sredstvu 'instancioni nadzor*. Radi se o prvostepenim upravnim aktima organa
47
uprave i institucija koje imaju javna ovlatenja 'preduze"a, odnosno drutva, ustanove i druga
pravna lica*, kojima se rjeava u upravnim stvarima i u vezi s tim poduzimaju se mjere za
koje su zakonom ovlateni. 1ontrolu zakonitosti ovih upravnih akata, kada su na to zakonom
ovlateni, organi uprave ne vre samo prilikom odluivanja o albi, ve" mogu imati i druga
ovlatenja 'npr. ponitenje po pravu nadzora ill ukidanje konanih rjeenja*.
2$ nadzor nad zakonitoBu rada preduzeBa/ ustanova i drui( oraniza'ija/
kada je to zakonom ure%eno.
Cvaj nadzor odnosi se na kontrolu zakonitosti nad radom preduze"a, privrednih drutava,
ustanova, kao i institucija koje imaju javna ovlatenja.
#adzor nad zakonito"u rada preduze"a, ustanova i drugih pravnih lica moze biti vezan za
razliite oblike djelatnosti kao to suB
a. predlaganje, odnosno pokretanje postupka za ocjenjivanje zakonitosti op"ih akata
preduze"a, ustanova i drugih pravnih licaD
b. predlaganje prestanka rada, odnosno zabrane rada preduze"a, ustanova i drugih
organizacijaD
c. nalaganje izvrenja zakonom odreenih obavezaD
d. pokretanje inicijative za drukije uredivanje zakonom ureenih odnosa
e. preduzimanje drugih mjera za koje su ovlateni zakonom.
Cvako postavljen ovaj oblik upravnog nadzora ipak se ini preirokim, pa ak i u odnosu
na raniji sistem. Ue postavljanje ovog nadzora moe se smatrati primjerenije izvrenim
promjenama u drutveno$politikom i drutveno$ekonomskom sistemu.
3$ inspek'ijski nadzor
8nspekcijski nadzor, kao tre"i oblik upravnog nadzora, je najznaajniji i najobuhvatniji, pa
se kao takav u teoriji upravnog prava najvie i obrauje, a ostali oblici samo !ragmentarno.
Cd ostalih vidova upravnog nadzora, inspekcijski nadzor, kao specijalizirani oblik
upravnog nadzora, razlikuje se upravni nadzor po sljede"im osnovnim obiljejimaB
G vri se nad ue odreenim oblastima drutvenog ivota, odnosno nad odreenim
djelatnostima u drutvuD
G vrioci nadzora su specijalizirani i posebno kvali!icirani za obavljanje bitnih aktivnosti
u okviru ostvarivanja ovog nadzoraD
G nadzor se sprovodi i posebnim metodama $ inspekcijskim metodamaD
G vrioci nadzora raspolau speci!inim ovlatenjima i mogu primjenjivati posebna
sredstva.
G ostvaruju neposredan uvid u poslovanje i postupanje raznovrsnih organizacija i
zajednica, graana i graansko$pravnih lica u pogledu pridravanja zakona, drugih propisa i
op"ih akataD
G preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlateni zakonom, odnosno odlukom
op"inskog vije"a.
U okviru nadlenosti organa dravne uprave, inspekcijski vre inspekcije organizovane kao
Ainspekcijske slubeA odreenog organa uprave ili, to je rjei sluaj, centralizovani
samostalni organ ili organ u sastavu samostalnog organa dravne uprave organizovan po
!unkcionalnom principu na nivou odreene politiko$teritorijalne zajednice.
#eposredni vrioci poslova iz djelokruga inspekcijskih slubi su inspektori kao
najznaajniji slubenici sa posebnim ovlatenjima. #jih, kao i druge slubenike s posebnim
ovlatenjima postavlja i smjenjuje rukovodilac organa uprave, ako zakonom nije drukije
odreeno. 8zuzetno, kada to potreba slube zahtijeva, rukovodilac organa uprave moe
ovlastiti i druge slubenike tog organa koji imaju odgovaraju"u strunu spremu, da izvre
inspekcijski nadzor, odnosno da prue potrebnu pomo" inspektoru u obavljanju tog nadzora.
23. 2oja su to inspek'ijska ovlatenja?
2
8nspekcijska ovlatenja su veoma raznovrsna i ovisna su od vrste inspekcijskog nadzora. %ez
obzira o kakvoj se inspekciji radi, njihova AspecijalnaA ovlatenja, u pravilu, su modi!ikacija
osnovnih ovlatenja u vrenju inspekcijskog nadzora, a to suB
G ostvarivanje neposrednog uvida u poslovanje i postupanje raznovrsnih organizacija i
zajednica, graana i graansko$pravnih lica u pogledu pridravanja propisa i op"ih akataD
G pregledavanje poslovnih prostorija i drugih objekata rada, proizvoda i druge robe,
isprava i drugih dokumenata, kao i procesa radaD
G utvrivanje identiteta lica kada je to potrebnoD
G vrenje linih pretresa kada je to zakonom odreeno.
C svakom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sainiti zapisnik o naenom
stanju. 5apisnik se sastavlja u skladu sa odredbama 5akona o upravnom postupku i sa
njegovim sadrajem obavezno se upoznaje subjekt kontrole koji moe staviti primjedbe na
konstatovano stanje. Takoer, jedan primjerak zapisnika uruuje se odgovornom licu.
Ukoliko se radi o organizaciji i zajednici iji organ upravljanja imenuje politiko$teritorijalna
zajednica, odgovorno lice duno je, o nalazima inspektora upoznati taj organ kako bi se mogle
preduzeti potrebne mjere na otklanjanju utvrenih nepravilnosti. U vrenju inspekcijskog
nadzora, inspektor je duan uvati poslovnu, slubenu, vojnu i dravnu tajnu, s tim to
njegova dalja aktivnost zavisi od stanja koje je utvreno inspekcijskim pregledom.
2!. 2akva moe )iti aktivnost inspektora?
Treba imati u vidu, da je nepravilno sve aktivnosti inspektora svoditi iskljuivo samo na
represiju, nego je neophodno da inspektori pri vrenju inspekcijske kontrole provode
preventivne aktivnosti kao oblik mijenjanja stanja u oblasti kontrole, kao i na korekciju
ponaanja kontrolisanih subjekata. toga, aktivnost inspektora moe bitiB
a) Preventivna aktivnost
+reventivna djelatnost inspekcijskog nadzora prvenstveno se sastoji u stvaranju takve
atmos!ere kod to ve"eg broja subjekata nad kojim se vri inspekcijska kontrola, da se otklone
uzroci koji dovode do krenja propisa i op"ih akata. U tom cilju je posebno zanajno da svi
subjekti u organizacijama i zajednicama, koje su, ovisno od svoje pozicije, pozvani, da pored
ostalog, dejluju i u pravcu sprovodenja naela zakonitosti, poev od poslovodstva, interne
kontrole, pa do subjekata nad kojim se vri neposredna kontrola. 8nspekcija treba da prui
pomo" u provoenju propisa i mjera i da ukazuje na potrebu njihovog sprovodenja. To ine na
razne naine '#aprimjer, putem sredstava in!ormisanja, odravanjem strunih sastanaka i
savjetovanja inspektori trebaju voditi kampanju u cilju provoenja zakona*. ,ktivnost
inspekcija, posebno je znaajna kada su u pitanju novi propisi ili znaajnije izmjenjeni
propisi, kao i kad treba, u cilju osiguranja zatite zdravlja radnika ili ljudske okoline izvriti
znaajna ulaganja.
D
b) Korektivna aktivnost
1orektivna aktivnost, predstavlja, takoer, jedan stroiji oblik prevencije inspektora koji se
sastoji u pravu i dunosti inspektora da naredi otklanjanje utvrenih nepravilnosti i
nedostataka u odreenom roku, o emu donosi pismeno rjeenje.
c) Represivna aktivnost
Represivna aktivnost inspekcijskih organa dolazi do izraaja kada se ne otklone nareene
nepravilnosti i nedostaci u odreenom roku ili ako se radi o provedbi propisa ili op"eg akta
koji predstavlja povredu radne dunosti, prekraj, privredni prestup ili krivino djelo. ,ko se
radi o povredama radne dunosti, inspektor je duan da bez odlaganja podnese zahtjev za
utvrivanje odgovornosti zbog povrede radne dunosti. U sluaju postojanja prekraja,
zavisno od vrste i teine prekraja, izrie i odmah napla"uje novanu kaznu, na licu mjesta ili
podnosi zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka. Ukoliko inspektor uoi da povreda
47
propisa predstavlja privredni prestup ili krivino djelo, duan je podnijeti nadlenom javnom
tuiocu prijavu zbog uinjenog privrednog prestupa ili krivinog djela.
2,. 2oji su to opBi pravni akti?
Cp"i 'normativni* pravni akti su svi oni akti koji pravnim normama na op"enit nain reguliu
neke drutvene odnose. 5a pojam op"eg akta zajedniko je to to oni sadre op"e norme, za
razliku od pojedinanog pravnog akta koji sadri pojedinane norme. '#pr., ustavi, zakoni,
podzakonski propisi i drugi akti op"eg karaktera kao to su deklaracije, rezolucije, preporuke i
dr., kojima se ureduju odnosi u drutvu. 1ao to vidimo, akte kojima se stvaraju pravne
norme moemo podijeliti, s jedne strane, na op"e i pojedinane, a s druge strane na one
kojima se stvara potpuna pravna norma, tj., norma koja sadri i dispoziciju i sankciju 'op"i
pravni akt* i, one akte kojima se stvara samo jedan element pravne norme, bilo dispozicija ili
sankcija 'pojedinani pravni akt*. #a osnovu op"ih pravnih akata ustanovljava se sistem za
regulaciju odnosa u drutvuIdravi koji slui za ostvarivanje prava i izvravanja obaveza
'dunosti* njegovih subjekata. U upravno$pravnim odnosima, uvijek je to, s jedne strane
dravni organa ili institucija koja raspolae javnim ovlatenjima, a, s druge strane, to su
graani, kao !izika i pravna lica, odnosno, drugi subjekti. )onoenje op"ih pravnih akata
predstavlja vrenje normativne !unkcije koju u naem sistemu vre predstavniki organi
'zakonodavna !unkcija*, odnosno, izvrni organi i upravni organi, kada su na to izriito
ovlaeni. toga je normativna !unkcija kao djelatnost dravnih organa uprave, iri pojam od
od njihove zakonodavne !unkcije iz razloga to ona obuhvata, pored, uslovno kazano,
zakonodavne !unkcije koju inae vre predstavnika tijela, odreenu podzakonsku !unkciju,
tj., donoenje op"ih akata od strane izvrnih i dravnih organa uprave. Cvakva podjela op"ih
pravnih akata uslovila je postojanje hijerarhije pravnih propisa koje donose dravni organi.
Cna poiva na tradicionalnoj podjeli pravnih propisa prema njihovoj pravnoj snazi naB
a$ >stav
Ustav je op"i pravni akt najve"e pravne snage koji donosi, bilo specijalni i, za tu namjenu
stvoren predstavniki organ 'ustavotvorna skuptina*, bilo, postoje"i predstavniki organ
'skuptina, parlament, konvent i si.*. Ustavom se odreuju osnovi drutvenog i politikog
ureenja drave. #a tim osnovama ustav uspostavlja normativni sistem, a pravnim propisima
koji ine dio tog sistema poblie se razrauju naelne ustavne postavke u skladu s osnovama
koje je uredio sam Ustav. Cn razrauje okvire u kojima se mogu kretati ovla"enja donosioca
drugih pravnih propisa 'donosioca zakona i podazakonskih op"e$normativnih akata*. #a
osnovama ustava, za donosioce pravnih propisa postoji potreba usaglaavanja njihove
normativne !unkcije prema ustavnim ovlatenjima i dunost donoenja niih pravnih propisa
'zakona i podzakonskih op"ih akata* koji "e prema ustavu stajati u onim relacijama koje
odreuje i doputa ustav.
)$ ?akoni
5akoni su pravni akti nie pravne snage od ustava. 5akon donosi predstavniko tijelo
'skuptina, parlament, konvent i si.* koje ima karakter zakonodavnog organa vlasti, zbog ega
je zakon poslije ustava najvii akt u hijerarhijskoj strukturi pravnih akata. Cn se donosi po
posebnoj pr eduri koju obino propisuje sam ustav. 5akonskim odredbama normativno se
ureuje oblast drutvenih odnosa koje ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. 5akon
sadri odredbe koje slue za donoenje podzakonskih akata, kao i odredbe za donoenje
pojedinanih akata. Cdredbe koje su sadrane u zakonu i koje sadre apstraktne op"e norme,
pojedinanim pravnim aktima primjenjuju se na konkretan sluaj kojJ$n se regulie odreeni
2
drutveni odnos. U zavisnosti od dravnog ureenja, postoje razliiti nivoi donoenja zakona.
Tako, npr. u unitarnim dravama, zakone donose centralni organi vlasti. U njima se zakoni
mogu meusobno razlikovati po odreenim elementima 'npr. pravnoj proceduri donoenja iz
ega proizilaze i razlike u njihovom znaenju*. druge strane, u sloenim '!ederativnim*
dravama uz savezne zakone postoje i zakonidrava lanica i u tom se sluaju naje"e
saveznim ustavom ureduje njihov meusobni odnos.
'$ 3odzakonski opBe0normativni akti
+odzakonski op"e$normativni akti predstavljaju akte koje ne donose zakonodavni organi,
nego drugi dravni organi, a naje"e ih donose izvrno$politiki i upravni organi. )akle, ovu
vrstu pravnih akata donose oni dravni organi ija vlast nije originerna, nego je izvedena. U
svakom sluaju, osnovna karakteristika podzakonskih op"ih akata jeste, da su oni nie pravne
snage od ustava i zakona. +odzakonski op"e$normativni akti se donose radi regulisanja
razliitih podruja drutvenog ivota, a karakterie ih njihova raznovrsnost i brojnost, bilo
samih akata, bilo organa ovlatenih za njihovo donoenje.
obzirom da smo u u prethodnim izlaganjima 'izvorima upravnog prava* ire objasnili
pravnu prirodu podzakonskih op"e$normativnih akata, u pogledu ovlatenja za njihovo
donoenje, na ovom mjestu, ire "emo izloiti podzakonske op"e pravne akte izvrno$
politikih i organa dravne uprave. vi oni, kao to smo ve" napomenuli mogu se odrediti kao
op"i akt ija je snaga slabija od zakona i moe ih donositi predstavniki organ 'zakonodavni
organ*, zbog toga to njegovi akti, bez obzira na naziv, uvijek imaju karaketer zakonodavnog
akta 'zakona*.
Takoer, kao to znamo, podzakonske akte mogu donositi izvrni organi i organi uprave.
vi oni moraju posjedovati ovlaenje za donoenje podzakonskih op"e$normativnih akata. U
odnosu na nadlenost za njihovo donoenje, postoje dvije osnovne grupe podzakonskih akata
i toB
-. ;pontani #ustavni$ podzakonski akti $ to su takvi akti za ije donoenje nije potrebno
nikakvo posebno ovlaenje koje je sadrano u viem pravnom aktu, nego se donosi na
osnovu samog ustava. pontane podzakonske akte moemo svrstati u dvije grupe. +rva grupa
se odnosi na nain regulisanja pravnog odnosa. To su akti koji se donose prema cilju koji se
eli posti"i donoenjem podzakonskog akta, a obuhvataju akte koji se donose da bi se
omogu"ila, odnosno, olakala primjena ili izvrenje nekog zakona. U drugu grupu spadaju oni
akti koji se donose da bi se njima regulisao odnos koji uop"e nije regulisan, odnosno, da bi se
na drugaiji nain regulisao neki drutveni odnos, od onoga kako je on regulisan nekim
ranijim zakonom. U zavisnosti od cilja koji se eli posti"i u regulisanju nekog pravnog
odnosa, spontani podzakonski akti mogu se podijeliti u dvije grupeB
a* samostalni spontani podzakonski akti $ to su takvi podzakonski op"e$normativni akti
koji ne razrauju, ne dopunjavaju, nego zamjenjuju zakon kao vie pravno vrelo, bilo da
podzakonski akt regulie materiju koja jo nije zakonom regulisana, bilo da podzakonski akt
mijenja odreene zakonske odredbe ili, ak suspendira neke ustavne odredbe 'uredbe sa
zakonskom snagom*.
b* nesamostalni spontani podzakonski akti $ ovi pravni akti se donosi se radi izvrenja,
odnosno, primjene zakona kao vieg pravnog vrela. U ove akte spadaju uredbe izvrnih
organa 'vlade*.
/. 3odzakonski akti po naroitom ovlaenju vie pravne norme predstavlju takve akte
za ije donoenje mora postojati ovlaenje koje je sadrano u vioj pravnoj normi. To znai
da ovaj podzakonski akt moe biti donesen samo onda kada u vioj pravnoj normi postoji
izriito ovlaenje za njegovo donoenje. U ovu kategoriju podzakonskih akata spadaju op"i
akti organa uprave, bilo da se donose radi izvrenja zakona, bilo da se donose radi izvrenja
propisa izvrnog organa. U oba sluaja potrebno je izriitoovlaenje vie pravne norme.
Crgani uprave ne mogu donositi svoje propise spontano, nego samo kada su nato izriito
47
zakonom ovlaeni. Cvo ovlaenje, odnosno, poziv sadran u viem pravnom propisu,
obino se naziva Aizvrnom klauzulomA. +ored toga, ovlaenje za donoenje podzakonskog
op"e$normativnog akta strogo je specijalizovano samo za odreeno pitanje, a takoer i
jednokratno je. U tom smislu, ovlaenje je obino obligatorno, a samo izuzetno moe biti
!akultativno odreeno. Cvla"enje za donoenje ove vrste upravnih akata obino sadri i neki
rok u kojem se podzakonski akt mora donijeti. amo izuzetno, ovlaenje se daje iroko i
generalno, a iz njega se mora vidjeti koji organ treba da donese normu za izvrenje
odgovaraju"eg propisa. +ravna snaga podzakonskih op"e$normativnih akata odreena prema
pravnoj snazi propisa na osnovu koji se oni donose, a ona, oigledno proizilazi iz politike
mo"i i uloge ovih organa u izvrnoj vlasti. U tom smislu, razlikujemo dvije vrste ovih akata i
toB
1. podzakonske ope-normativne akte izvrno-politikih organa (vlade)
To je posebna vrsta pravnih akata koje donose izvrni organi, shva"eni u irem smislu
rijei. Radi se o organima @izvrne vlasti? 'vlade*, na elu sa e!om drave 'predsjednik
drave, predsjednitvo itd.*, koji ovim aktima ureuju izvjesne odnose i sluajeve koji su od
naroitog znaaja za politiku drave. 5a razliku od ostalih akata koje donose organi uprave,
podrazumijevaju"i tu i neke akte koje donose organi izvrne vlasti, ovi akti ne podlijeu
upravno$sudskoj kontroli, zbog ega se u teoriji smatra, da za njih nije potrebna
@zakonodavna habilitacija?. %ez obzira koji ih organ donosi 'vlada ili e! drave*, taj organ
uvijek ima slobodu inicijative, zasnovanu na ustavu. obzirom, da takvi akti ne podlijeu
sudskoj kontroli zbog svoje prirode, a ne zato to postoji neki @poseban cilj? ili to ih donosi
neki posebni organ, autori upravnog prava saglasni su u tome d,i se prilikom analize karaktera
ovih akata ne mogu koristiti, ni same !ormalni, niti samo materijalni kriterijumi, bez obzira
to se sadrina ovih akata odreuje iskljuivo prema !ormalnom kriterijumu, tj. prema organu
koji donosi ove uglavnom limitativno nabrojane akte. #esaglasnost koj.i postoji u pogledu
pojma da se radi o @aktima vlade?, vezana je iskljuiv? za njihovo izuze"e iz upravno$sudske
kontrole, iz razloga to neki autori ne prihvataju stajalita da je donoenje ovih akata vezano
@politikim ciljemA. 6ora se imati u vidu da je !unkcija vlade drugaija od upravne !unkcije u
uem smislu, mada je ona u uslovima vladavine klasino*.D principa podjele vlasti, poprilino
neodreena. 8pak, potpuno je nesporno da u ovu vrstu podzakonskih op"e normativnih akata
spadaju akti kojima se ureujuB odnosi izmeu vlade i parlamenta u, uslovno kazano, odnosi u
zakonodavnoj s!eri, J prilikom donoenja akata pomilovanjaD akata o spoljnopolitikim i
diplomatskim odnosima i si., pa ih moemo podijeliti naB
a* uredbe i
b* odluke
%ez obzira to su uredbe u materijalnom smislu veoma sline zakonima, u teoriji se one
dijele na slijede"e vrsteB
G uredbe koje izvravaju 'razrauju* zakonske propise i stoga su one, po pravilu, KizvedeniA
pravni akti, jer svoju pravnu snagu crpe, bilo na osnovu izriitog ovlaenja sadranog u
konkretnom zakonu, bilo na osnovu generalnog ustavnog ovlaenja.
G uredbe sa zakonskom snagom $ imaju snagu zakona i donose u izuzenim okolnostima ili
tekim prilikama za dravuD +o pravilu se podnose na odobrenje parlamentu.
a* *dluke
Cdluka je uobiajen naziv za razne vrste pravnih akata
red!e
Uredbe, kao najvie op"e pravne akte poslije zakona, naje"e donosi Elada. +o pravilu u
njima se razrauju osnovne norme koje sadre zakoni u raznim oblastima, ime se omogu"uje
e!ikasnija primjena zakona i rastere"uju zakonodavni organi od donoenja mnogobrojnih
pojedinanih normi. +ravni osnovi za donoenje uredbi sadrani su u zakonima koji se odnose
na odreenu oblast i naje"e se preputa da uredba regulie uslove, postupak i ostale
2
pojedinosti u toj pravnoj oblasti. Cdnos uredbe prema zakonu je isti kao to je odnos zakona
prema Ustavu, to znai da ona mora biti u skladu sa zakonom, kao i sa Ustavom. U pravnim
sistemima mnogih zemalja vlade sve e"e donose uredbe koje sadre norme kojima se
reguliu prava i obaveze u odreenoj oblasti, a koje bi trebalo normirati zakonom. )onoenju
uredbi kojima se regulie odreena oblast pribegava se zbog hitnosti regulisanja prava,
obaveza i postupanja u toj oblasti, to se uredbom daleko bre postie, a iz razloga to je sam
postupak donoenja uredbi jednostavniji. Time izvrna $ upravna vlast preuzima !unkciju
zakonodavne vlasti, koja po pravilu pripada parlamentu i tako izvrna vlast postaje nosilac i
zakonodavne i izvrne vlasti, to je na tetu vlasti parlamenta. Regulisanje odnosa uredbama,
emu se esto pribjegava i zbog preoptere"enosti zakonodavne vlasti, to ni kojem sluaju ne
bi smjelo da postane pravilo, nego samo izuzetak, s obzirom da je takav nain regulisanja
suprotan osnovnim principima demokratije.
-4;
Tako u sistemu podjele vlasti, kakav je na
sistem vlasti, Elada bilo kojeg od dva entiteta ne bi trebalo da preuzima zakonodavnu
!unkciju time to "e iskljuivo uredbom regulisati odnos u odreenoj materiji. #aime, izvrna
vlast je, preko svojih organa, prije svega nadlena za sprovoenje propisa $ zakona, te samo u
cilju breg i dosljednijeg sprovoenja zakona moe donositi odreene propise. #esumnjivo je,
ipak, da su uredbe poslije zakona najvaniji i najvii op"i podzakonski normativni pravni akti
koji su po svojoj materijalnoj strani veoma slini zakonima.
Uredbe se od zakona razlikuju po organu koji je nadlean za njihovo donoenje, kao po
postupku samog donoenja. 8pak, uredbe su veoma praktian nain normativneg regulisanja
razliitih drutvenih potreba koje se teko ili veoma sporo mogu regulisati preko
zakonodavnog organa iz prostog razloga to se radi o glomaznom organu koji se prilino
teko sastaje i donosi svoje odluke.
red!a sa zakonskom snagom
Uredba sa zakonskom snagom je op"i pravni akt koji je ovlatena donositi vlada. U %osni i
&ercegovini ovlatenje za donoenje uredbi sa zakonskom snagom imaju Elada (%i& i Elada
R. Cve vrste op"ih pravnih akata vlade entiteta ovlatene su donositi u sluaju opasnosti za
zemlju, kada +arlament (%i&, odnosno, #arodna skuptina R$a nisu u mogu"nosti to uiniti.
Ustavni osnov za donoenje Uredbe sa zakonskom snagom u (ederaciji %osne i &ercegovine
sadran je u Ustavu (%i& 'lan %.3..*.
2. podzakonske ope-normativne akte dr"avnih organa uprave
Crgani dravne uprave u vrenju normativne djelatnosti mogu donositi op"e$normativne
podzakonske akte za koje su ovlateni na osnovu ovlatenja koje je sadrano u vioj pravnoj
normi. #jima se odreuje na koji nain "e se primjenjivati neki drugi akt vie pravne snage.
Upravo, u tome i jeste nmanja pravna snaga op"ih pravnih akata uprave koji, oigledno, imaju
tehniki karakter, jer razrauju nain primjene pravnih normi koje su ve" donesene. Cni ne
propisuju nove pravne norme, nego upotrebljavaju postoje"e za blie odreivanje naina
vrenja odreenih tehnikih postupaka pri primjenjivanju prava, kao i odreenih pitanja koja
su vezana za propisivanje pravnih normi kojima se uruju odreeni odnosi sa graanima i
drugim subjektima izvan uprave. obzirom na svoj tehniki karakter, podzakonski op"e$
normativni akti uprave predstavljaju njen unutranjii akt koji vai samo za odnosne upravne
organe i ne tie se subjekata izvan uprave. toga, to njihova snaga proizilazi iz vie pravne
norme, vii upravni organ blie odreuje nain vrenja !unkcija nieg organa u okvirima
postoje"ih pravnih normi.
U op"e pravne akte uprave nieg pravnog uinka od zakona spadajuB a) uputstva, b*
naredbe, c* pravilnici i d* instrukcije.
a* >putstvo #uputa$ $ uputstvo predstavlja pravni akt koji, po pravilu, donose upravni
organi. To je poseban oblik op"eg upravnog akta koji je po svojoj prirodi internog karaktera.
47
+reko njega se u okviru upravne organizacije, od strane vieg organa, daje niem organu,
uputa za postupanje ili djelovanje u odreenim situacijama. Eii upravni organ uputstvom
blie odreuje nain vrenja upravne djelatnosti i !unkcije nieg organa, ostaju"i potpuno u
okvirima dotad postoje"ih pravnih normi. toga, uputstvo nema obiljeja pravnog pravila, pa
se na njega se ne mogu pozivati tre"e osobe. Tako, npr.D 5akon o upravi daje pravo direktoru
dravne upravne organizacije da u upravljanju ovom organizacijom, izmeu ostalog,
dravnim slubenicima i namjetenicima daje uputstva za rad. ,li, ni to pravilo nije bez
izuzetka tako da se ponekad uputstvo upotrebljava i za propisivanje pravnih normi koje se
odnose na graane i druge subjekte van uprave, odnosno, izvan dravne upravne organizacije.
Cp"enito posmatrano, uputstvo je op"i pravni akt nie pravne strane kojim se odreuje na koji
nain "e se primjenjivati neki drugi, vii op"i pravni akt. %ez obzira to uputstvo predstavlja
najnii op"i pravni akt koji prvenstveno ima tehniki karakter, tj. onaj kojim se razrauje
nain primjene pravnih normi koje su ve" donesene, a ne akt kojim se propisuju nove pravne
norme, naje"e se upotrebljava za blie odreivanje naina vrenja odreenih tehnikih
postupaka pri primjenjivanju prava. Uz to uputstvo se veoma esto upotrebljava kao
unutranji akt uprave prilikom donoenja vanih pravnih normi koje vai samo za odnosne
upravne organe i ne tiu se drugih subjekata izvan organa uprave. Uputstvo mogu izdavati,
kako nosioci izvrno$politikih !unkcija 'premijeri vlada, odnosno*, tako i rukovodioci
organba 'ministri, direktori itd.*. Uputstva mogu biti individualna i generalna, obvezna i
neobvezna, s tim to su neobavezna uputstva, u pravilu, neobvezni op"i pravni akti. )a bi
neko uputstvo bilo obavezno, njegova obaveza mora proizlaziti iz pravne norme.
b$ Nared)a $ to je op"i pravni akt uprave kojim se nareuje ili zabranjuje postupanje u
odreenoj situaciji koja je od op"eg, odnosno, javnog interesa. 8zdavanjem naredbe uprava
izvrava odreene poslove koji su propisani zakonom ili drugim propisom na osnovu zakona.
c* 3ravilnik $ pravilnik je op"i pravni akt uprave kojim se razrauju pojedine odredbe
zakon i propisa vlade radi osiguranja uslova za njihovu odgovaraju"u primjenu, odnosno, radi
njihovog izvrenja. )onosi se na osnovu ovlatenja sadranih u zakonu.
d* Instruk'ija $ instrukcija je op"i pravni akt uprave kojim se utvruju pravila i uputstva o
nainu vrenja pojedinih upravnih i strnih poslova od strane organa uprave i upravnih
organizacija, odnosno, pravnih osoba s javnim ovlatenjima u provedbi i primjeni zakona i
drugih propisa.
21. Na koji nain se rjeavaju upravne stvari?
)onoenje konkretnih pravnih akata vezano je za osnovnu djelatnost vrenja upravne !unkcije
dravnih organa uprave. +od njima se podrazumijevaju akti koji se odnose na pojedine
odreene stvari 'predmet*. 8z toga razloga, ovi pravni akti koji sadre konkretne pravne norme
koje se dijele na dvije osnovne grupe i toB a* akti koji sadre dispoziciju i b* akti koji sadre
sankciju. ,kti koji sadre i preciziraju dispoziciju mogu se donositi na autoritativan nain
i saglasnom izjavom volja stranaka prilikom njihovog donoenja. 1lasian konkretni pravni
akt koji sadri dispoziciju i koji se donosi na autoritativan nain $jeste upravni akt, dok, s
druge strane, tipian konkretni pravni akt koji sadri sankciju $jeste sudski akt. 8zmeu njih,
naravno, postoji razlika, ali ona nije stvar sadrine, nego se tie organa koji ih donose i
postupka donoenja. C tome, +. )imitrijevi" navodi slijede"eB ?Upravni i sudski akti su,
kau pisci ovog shvatanja, mani!estacije iste izvrne !unkcije 'tj. Jprimjena zakonaJ*.
#e postoji nikakva sadrinska razlika meu ovim vrstama pravnih akata. 6eu njima mogu
postojati sammo !ormalneB to su samo dva puta, dva naina, ili tanije reeno dva postupka za
realizaciju prava. 5ato je opravdano i nuno isticati i razvijati one lemente koji zbliavaju ove
dve pravne kategorije. Razliiti uslovi pod kojimma su se u datoj !azi drutvenog razvitka
pojavili sudski i upravni akti kao dve razliite kategorije pravnih akata, ne moraju
uvek postojati. +ravni poredak ide u pravcu sve potpunijeg izjednaavanja reima sudskog
2
akta i upravnog akta@. obzirom na dejstvo koje akti ostvaruju u odnosima sa subjektima
koje tangiraju, kao i s obzirom na njihovu !ormu i sadrinu, i akti uprave mogu bitiB
G upravni pojedinani aktiD
G akti poslovanjaD
G ostali konkretni akti dravne uprave.
-* >pravni pojedinani akt uprave $ Razmatraju"i pitanje upravnog akta, uvijek imamo
u vidu pojedinaan pravni akt koji sadri ili stvara pojedinanu normu, bilo u cjelini ili
djelimino, kojom se regulie jedan upravno$pravni odnos. Cn se ne bi mogao regulisati
op"om pravnom normom koja je sadrana u op"em aktu iz razloga to se radi o apstraktnoj
normi koja vai za neodreen broj sluajeva i neodreen broj subjekata. #jena primjena nije
mogu"a u svakoj situaciji, jer se njom ne moe regulisati ponaanje ljudi u svim pojedinanim
prilikama, s obzirom da se lica u istoj situaciji razliito ponaaju. '#pr., norme koje sadre
odredbu, po kojoj su svi graani duni pla"ati porez, roditelj je duan da izdrava svoju djecu
itd.*. +ojedinane norme se odnose samo na jedan, tano odreen sluaj, i on se po pravilu u
normi konkretizuje. '#pr., #.#. je duan platiti na ime poreza iznos od +ojedinana norma se
odnosi na individualni 'konkretan* sluaj, bez obzira koliki je broj pojedinaca ije se
ponaanje regulie. 8z ovog razloga, op"e norme se naje"e smatraju uslovnim iz razloga to
je njihova primjena vezana za ispunjenje nekog odreenog uslova, dok su pojedinane
bezuslovnog karaktera, mada ovakva podjela nije bez izuzetka. +rimjenom pojedinanih
pravnih normi subjekti prava i obaveza znaju kako da se ponaaju. #jihovo ponaanje znai
konkretizaciju op"e pravne norme koja je sadrana u aktima vie pravne snage kada ovaj akt
odreuje pojedinanu dispoziciju, bilo razrauju"i dispoziciju op"e pravne norme, bilo u
sluaju pravne praznine, kada je on samostalno odreuje. toga, op"e norme se obino
konkretizuju pojedinanom normom, mada postoje sluajevi da se op"a norma primjenjuje na
neku konkretnu situaciju. '#pr., sticanje dravljanstva na osnovu 5akona.*. #akon donoenja
pojedinanog akta prestaje proces stvaranja pravnih normi, ali djelovanje pravnog poretka ne
prestaje iz razloga to slijedi njegovo izvrenje koje se sprovodi ljudskim radnjama.
#adlenost za donoenje pojedinanih upravnih akata, uglavnom je u rukama dravnih
organa uprave i institucija koje raspolau javnim ovlatenjima za rjeavanje upravnih
predmeta prema pravilima upravnog postupka. %ez obzira na to koji je subjekt nadlean za
donoenje upravnog pojedinanog akta kojim se rjeava o sticanju prava ili o izvravanju
obaveza, akt mora biti donesen u postupku i sadravati !ormu koja je propisana, !orma
njegovog akta. Cdreivanje akta prema njegovoj sadrini ili prema !ormi, ne mora uvijek
znaiti da je u pitanju pojedinani upravni akt, nego moe biti u pitanju pravni posao iz ega
se vidi da postoje dva vida upravnog djelovanjaB a* donoenje pravnih akata i b* vrenje
materijalnih operacija. U tom smislu, upravna !unkcija dravnih organa i institucija koje
raspolau javnim ovlatenjima, mogla bi se oznaiti kao djelatnost donoenja upravnih akata i
i vrenja materijalnih operacija kao tjelesnih radnji iza kojih stoji legitimna dravna prinuda.
5a pravne akte dravne uprave karakteristino je da se dijele se na -* opte 'normativne* /*
konkretne 'pojedinane*.
1$ 3od optim #normativnim$ aktima dravne uprave podrazumjevaju se oni koje
ovlateni organi donose u vrenju upravne djelatnosti, a koji se ne odnose na konkretne
sluajeve, ve" raguliu pravne situacije na apstraktan, odnosno, generalan nain. +rema tome,
ovim aktima se propisuju pravila ponaanja neodreenog broja lica i neodreenog broja
47
sluajeva. #a osnovu normativnih akata uprave raspravljaju se konkretni sluajevi
u odnosima koji su tim aktima regulisani. U zemljama u kojima se dravna organizacija
zasniva na naelu podjele vlasti organi dravne uprave u velikom obimu donose normativne
akte. Crgani uprave mogu donositi normativne akte 'propise* samo ako su zakonom na to
ovla"eni.
2$ 7kti poslovanja $ 5a akte poslovanja karakteristino je, da su to dvostrani akti koji se
sastoje u izjavi volje organa uprave zbog ega oni takvim aktima ne vre !unkciju vlasti, to
znai, da ne deluju na autoritativan nain i ne pojavljuju se u odnosu na ostale uesnike nekog
imovinskopravnog odnosa sa jaom voljom. '#aprimjer, ugovori koje je zakljuio organ
dravne uprave sa organizacijama i pojedinim graanima u imovinsko$pravnom odnosu*.
porove nastale povodom akata poslovanja rjeavaju redovni sudovi..
3$ *stali konkretni akti dravne uprave $ U pogledu ostalih konkretnih akata dravne
uprave, vano je napomenuti da se u njih ubrajaju akti dravne uprave koji nemaju elemente
upravnog akta i ne proizvode pravno dejstvo koje daju upravni akti. Radi se o konkretnim
aktima dravne uprave koji ne spadaju u upravne akte i akte poslovanja. )onose ih organi
uprave donose u procesu svog !unkcionisanja. U ostale konkretne akte dravne uprave
spadajuB -* evidentiranje 'akti evidencije*D /* uvjerenjaD 3* interni akti dravne uprave
'uputstva i si.*D <* davanje objanjenja. +ored ove podjele, upravni akti se mogu podijeliti i na
interne i eksterne pravne akte. 8nterni pravni akti organa dravne uprave nastaju u okviru
upravnog aparata i u njemu izazivaju odreena pravna dejstva 'struna uputstva ili instrukcije,
i si.*. Lksterni pravni akti organa dravne uprave deluju prema tre"im licima 'graanima,
organizacijama i t d.*.
<* *stali materijalni akti uprave $ tu spadaju mnogobrojne druge radnje koje vre organi
uprave, a koje ne spadaju u navedene tri grupe 'inspekcijski pregledi, izvjetaji, poslovi
izvrenja u upravnom postupku itd.*. +ored njih, postoje i razne vrste drugih upravnih radnji
kao to su pregled vozila, pretres stana i dr. Upravne radnje prema materijalnim dobrima,
takoer se smatraju materijalnim operacijama. #aprimmjer, unitavanje stoke zaraene
nekom bole"u i sl.*.Takoer, upravne radnje se mogu preduzimati i prema ljudima kao to je,
naprimjer, npr. uklanjanje pijanog lica sa odreenog mjesta, iseljenje iz stana itd.
2. :a )i neki pravni akt )io upravni tre)a )iti?
)a bi neki pravni akt bio upravni akt, on mora u sebi sadravati slijede"a obiljejaB
a$ da je to pravni akt/
Cbiljeje da je pravni akt $ tj. da sadri pravnu normu, pravilo ponaanja. 6aterijalni akt
ne sadri pravnu normu, nego se sastoji u vrenju radnji, u ponaanju koje je regulisano
normama. +ravni akti se dijele na op"e i konkretne, zavisno od toga kakvu normu sadre. ,ko
sadre normu koja se odnosi na neodreen broj sluajeva, onda se radi o op"im aktima, a ako
sadre normu koja se odnosi na konkretan sluaj, onda se radi o konkretnim ili pojedinanim
aktima.
b) da je pojedinaan #konkretan$/
Cbiljeje da je upravni akt pojedinaan 'konkretan*, podrazumijeva da se upravni akt
odnosi na tano odreenog pojedinca i tano odreeni sluaj. obzirom da postoji osnovna
podjela na op"e i pojedinane pravne akte, to za prve mmoemo re"i da su potpuni pravni
akti, tj. akte koji sadre i dispoziciju i sankciju, dok za druge moemo re"i da su nepotpuni,
odnosno, radi se o aktima koji sadre samo dispoziciju ili samo sankciju.
c) da sadri dispozi'iju.
)ispozicija $ sadrana je u upravnom aktu i treba shvatiti kao zahtjevano 'primarno*
pravilo ponaanja, dok sankcija dolazi u obzir samo onda ako se lice ne ponaa u skladu sa
dispozicijom, tj. ako uini prekraj 'delikt*.
--4
ankcija se, stoga, u teoriji esto naziva
sekundarna dispozicija.Takoer, potpuni pojedinani pravni akti su rijetkost u pravnom
poretku, pa ih stoga, ne"emo ire objanjavati. Cno to je bitno naglasiti, odnosi se na op"e
2
pravne akte, da oni, u pravilu, sadre oba normativna elementa, tj. i dispoziciju i sankciju
'npr. 5akon sadri i dispoziciju i sankciju*. druge strane, kao to smo napomenuli,
nepotpuni pojedinani pravni akti sadre, ili dispoziciju ili sankciju. 1ao to smo istakli, oni
nepotpuni pojedinani akti koji sadre dispoziciju dijele se na upravne akte i pratne poslove, a
nepotpuni pojedinani akti koji sadre sankciju, jesu sudski akti. Cbiljeje da akt sadri
dispoziciju podrazumijeva da moe biti donesen na dva nainaB -* autoritativno na osnovu
jae volje dravnog organa ili institucije koja raspolae javnim ovlatenjima 'upravni akt* i /*
pristankom lica na ije se ponaanje akt odnosi 'pravni posao*. 1ao to vidimo, u prvom
sluaju radi se o upravnom aktu, a u drugom sluaju u pitanju je pravni posao.Upravnim
aktom zasniva se upravno$pravni odnos kojim se ostvaruju prava i izvravaju obaveze,
potpuno nezavisno od pristanka ili saglasnosti druge strane u upravno$pravnom odnosu. U
drugom sluaju nastaje pravni posao kao graansko$pravni odnos koji nastaje u zavisnosti od
slobodno izraene volje njegovih subjekata, s jedne strane, dravnog organa, a s druge strane,
graanina, bilo !izikog ili pravnog lica, organizacije i zajednice, kao drugog uesnika u tom
odnosu. )akle, zasnivaju se upravnopravni odnosi. U drugom sluaju dolazi do stvaranja. 5a
upravni akt je karakteristino da se moe prinudno izvriti dispozicija koju on sadri '#pr.
rjeenje o pla"anju poreza*. Takoer, i pravni posao koji nastaje u vidu sporazuma ugovornih
strana moe se izvriti prinudnim putem, jer ima snagu izvrne isprave. '#pr., poravnanje
kojen je zakljueno izmeu dravnog organa, s jedne strane i drugog subjekta kao uesnika u
sporazumu, s druge strane, mmoe se izvriti prinudnim putem, jer sadri normu koja mu daje
snagu izvrne isprave.
d$ da je autoritativan.
Cbiljeje autoritativnosti upravnog akta $ zasniva se na jaoj volji dravnog organa u
odnosu na drugog subjekta ije se ponaanje aktom regulie. Cvo obiljeje dolazi do izraaja
kod upravnog akta, prilikom donoenja dispozicije, a kod sudskog akta, prilikom donoenja
sankcije. Cno podrazumijeva da "e nadleni organ donijeti pravni akt i kada stranka za takvo
neto nije zainteresovana.
25. <rste upravni( akata?
Ee" smo istakli da se upravni akti kao pravni akti uprave mogu biti posmatrani u !ormalnom i
materijalnom smislu. ,kti u !ormalnom smislu su oni koji su izdati od organa dravne uprave
po propisanom postupku, dok su akti u materijalnom smislu oni kojima se izra"ava volja
dravnog organa ili institucije koja vri javna ovla"enja, kojim se na jednostran nain
primjenjuju pravne norme na konkretan sluaj. +reko tih normi ispoljava se neposredno
pravno dejstvo u pogledu prava i obaveza subjekata upravno$pravnog odnosa koji nastaje na
osnovu pravnog akta. To znai da se putem upravnog akta, jednostrano od strane upravnog
organa primjenjuje pravna norma na konkretan sluaj u kojoj je sadrana dispozicija koja
subjekta ije se ponaanje regulie, obavezuje i protiv njegove volje.
U pravnoj teoriji postoji vie vrsta pojedinanih upravnih akata zavisno od toga koji se
kriteriji uzimaju za njihovu podjelu. Tako, najve"i broj autora upravnog prava usvaja podjelu
upravnih pojedinanih akata naB
-*8ndividualni i generalni upravni aktiD /* 1onstitutivni i deklarativni upravni aktiD 3*
+ozitivni i negativni upravni aktiD <* +ravno vezani i akti koji se donose na osnovu slobodne
ocjeneD 0* ,kti koje donosi jedan organ i zbirni akti 'akti koje donose dva ili vie organa* $
sloeni , kompleksi upravni aktiD ;* ,kti koji se donose po slubenoj dunosti i akti koji se
donose po zahtjevu strankeD >* ,kti doneseni u pisanoj i usmenoj !ormiD M* Rjeenja i
zakljuci.
1. Individualni i generalni upravni akti
Cva podjela je izvrena s obzirom na injenicu da li se upravni akti odnose na individualno
odreena ili na neodreena lica. To znai da se podjela zasniva na identi!ikaciji lica o ijim se
47
pravima, obavezama ili pravnim interesima odluuje upravnim aktom. U tom smislu, upravni
akti se dijele naB
a) individualne
5a individualne upravne akte je karakteristino da je lice na koje se odnosi taj akt
poimenino navedeno u tom aktu, bez obzira koliko ih ima 'npr. rjeenje o eksproprijaciji
ve"eg kompleksa zemljita koje je vlasnitvo ve"eg broja lica, takoer, takav upravni akt
predstavlja odobrenje za otvaranje radnje*, takoer, kada se u upravnom aktu poimenino
navodi vie lica, opet se radi o individualnom upravnom aktu,
)$ eneralne upravne akte
=eneralni upravni akti su, takoer, akti pojedinanog karaktera kojim se na autoritativan
nain rjeava neki konkretan sluaj. 5a razliku od individualnih upravnih akata, generalni
upravni akti se odnose na vie lica koja se u aktu poimenino ne navode, ali koja se iz takvog
akta veoma jednostavno mogu odrediti. U pitanju je akt iji dispozitiv tano upu"uje na koja
se lica odnosi, bez obzira na njihov broj. To znai da se upravni pojedinani akt odnosi na
konkretan sluaj, iako lica u aktu nisu poimenino navedena. Upravo, po tome to lica u aktu
nisu navedena, nego su odrediva, generalni upravni akti se i razlikuju od op"ih akata koji su
apstrktni i odnose se na neodreen broj sluajeva i neodreen broj lica. lica se akt konkretno i
odnosi, to ga i razlikuje od op"eg akta '#pr., generalni upravni akt je onaj ija dispozicija
nalae, da su sva lica koja su ostvarila prihod ve"i od //.444 16, duna platiti porez, ili, npr.,
akt kojim se nalae obavezna vakcinacija lica odreene dobi*. 8z ovog primjera se vidi da lica
nisu odreena, nego su odrediva.
Eidimo da se generalni pojedinani upravni akti razlikuju od individualnih upravnih akata
po subjektu upravno$pravnog odnosa na kojeg se akt odnosi. #aime, taj subjekt, bilo
graanin, kao !iziko ili pravno lice, odnosno, organizacija, zajednica ili udruenje, u
generalnim pojedinanim upravnim aktima, za razliku od individulanij pojedinanih upravnih
akata, nije poimenino navedeno. 5bog toga, generalni upravni akti vie podsje"aju na op"i
akt, u kojem lica na koja se taj akt odnosi, takoer, nisu poimenino navedena. #aravno,
kljuna razlika vezana je za pravnu normu koju oba pravna akta sadred, pri emu op"i akt
akt sadri op"u normu $ kao pravilo ponaanja za neodreen broj lica i sluajeva, dok
generalni upravni akt sadri pojedinanu normu samo za jedan sluaj '#pr. cjepljenje djece od
sedam godina od zarazne utice*.
#. Konstitutivni i deklarativni upravni akti
obzirom na injenicu da li se upravnim aktom !ormiraju 'stvaraju, mijenjaju ili dokidaju*
upravno$pravni odnosi ili se samo utvruje postojanje pravnog odnosa, individualni upravni
akti se dijele naB
a) konstitutivne upravne akte
To sutakvi pojedinani pravni akti kojim se stvaraju, ukidaju ili mijenjaju pravni odnosi
kojima se na autoritativan nain rjeava o sticanju prava ili o vrenju obaveze. Cva vrsta
upravnih akata ima pravno dejstvo Aod momenta izdavanja upravnog aktaA 'dejstvo eH
nunc*, to znai da oni djeluju samo ubudu"e. Takvi su svi oni upravni akti
pojedinanog karaktera kojima se !ormiraju odreeni upravno$pravni odnosi. '#pr.
rjeenje kojim se dozvoljava izgradnja objekta na nekom zemljitu, akti kojima se nalae
pla"anje poreza, izdavanje dozvole za noenje oruja itd.*. Cigledno je da kod ove vrste
upravnih akata, ranije nije bio uspostavljen upravno$pravni odnos izmeu organa i stranke, pa
je zadatak akta ba u tome da ga !ormira. Takoer, konstituivni upravni akt bio bi i onaj kojim
se mijenja upravno$pravni odnos koji je od ranije postojao. '#pr. 1ada nadleni organ
dravne uprave izda rjeenje kojim dozvoljava izmjenu namjene stambenog porodinog
objekta u stambeno poslovni objekata pa mijenja svoje ranije rjeenje u kojem je
dispozicija sadrana u aktu dozvoljavala izgradnju stambenog porodinog objekta.*. 8z istih
razloga, konstitutivni upravni pojedinani akt bio bi i onaj kojim prestaje neki pravni odnos
2
koji je ranije postojao. '#pr. rjeenje nadlenog organa uprave kojim se dozvoljava
prestanak obavljanja neke djelatnosti.*.
U skladu sa onim to smo istakli, da konstitutivni upravni akti mogu razvrstati na akte
kojim se stvaraju upravno$pravni odnosi, odnosno, kojim se ti odnosi mijenjaju, ili koji na
osnovu ovih akata prestaju, odnosno, koji ukidaju postoje"e upravno$pravne odnose, moemo
ili podijeliti naB
i. ovlauju"e '!avorabilne*D
ii. obavezuju"e 'onerozne*,
iii. rekonstruktivne, odnosno,
iv. dekonstitutivne,
+rva dva akta iz ove podjele, odnose se na akte kojima nastaje upravno pravni odnos,
kojim subjekt iz tog odnosa ili, stie neko pravo ili, izvrava neku obavezu, dok se tre"i i
etvrti akt odnose na akte koji neto mijenjaju u postoje"em pravnom odnosu, odnosno, na
akte koji ukidaju postoje"i pravni odnos.
b) deklarativne upravne akte
)eklarativni upravni pojedinani aktgi su oni akti kojima se potvruje postojanje nekog
upravno$pravnog odnosa. To su, dakle, akti koji potvruju da su u konkretnom sluaju
ispunjeni zakonski uslovi za nastupanje odreene pravne situacije i da ta situacija postoji, pa
se ovim aktima samo utvruju, a ne stvaraju pravni odnosi i pravne situacije. 8z toga razloga,
pravno dejstvo deklarativnih upravnih pojedinanih akata je eH tune, to znai da oni vae
unazad, tj., od momenta kad su se stekle odreene okolnosti koje su bile od uticaja na
stvaranje pravnog odnosa, a ne od momenta izdavanja upravnog akta. Cigledno je, da kod
deklarativnog upravnog akta ve" postoji odreeni pravni odnos i zadatak je tog akta samo da
utvrdi njegovo poHstojanje, odnosno, da ga konstatuje. '#pr,.rjeenje o sticanju prava na
penziju, predstavlja deklarativni pravni akt, jer se njim samo potvruje da je lice steklo pravo
na osnovu ispunjavanja uslova za penziju koji su propisani zakonom, a ne na osnovu akta*.
3.Pozitivni i negativni upravni akti
5avisno od toga da li je upravnim aktom proizvedena neka promjena u upravno$pravnim
odnosima ili nije, upravni akti se dijele naB
1. pozitivne upravne pojedinane akte
+ozitivni su oni upravni akti koji proizvode neku promjenu u postoje"im pravnim
odnosima, bilo da se tim aktima stvaraju novi odnosi, mijenjaju postoje"i ili se ukidaju ili
nite postoje"i pravni odnosi. +ozitivne akte ne treba mijeati sa ovlauju"im '!avorabilnim*
upravnim aktima, jer je ovdje bitnmo da se prizvode promjene u pravnim odnosima, bez
obzira da li je to korist ili nije stranke 'to je bilo bitno kod razlikovanja ovlauju"ih akata od
obavezuju"i upravnih akata*, tako, naprimjer, pozitivan je akt o razrezu poreza, ali je on i
obavezuju"i za stranku, to znai da je i onerozan.
2. negativne upravne pojedinane akte
#egativni upravni pojedinani akti su oni pravni akti u kojima je sadrana izjava volje
nadlenog organa, da se odbije stvaranje bilo kakve promene u postoje"im pravnim odnosima.
Cvi akti se naje"e donose povodom zahtjeva stranke, kada se zahtjev njen odbija u pogledu
priznanje nekog subjektivnog prava ili pravnog interesa. '#pr. u negativne upravne akte
spadaju akti kojima se odbija zahtjev za izdavanje dozvole za noenje oruja, odbija zahtjev
za otvaranje zanatske radnje i dr.*. #egativni upravni akti mogu biti doneseni i utnjom
uprave. To je posebna vrsta upravnog akta kada nadleni organ nije povodom zahtjeva stranke
uop"e odluio, odnosno, nije donio rjeenje u propisanom roku, pa stranka povodom njega
moe izjaviti albu nadlenom organu kao da je povodom njenog zahtjeva donseno negativno
rjeenje. #egativni upravni akti ne mogu ste"i pravnosnanost.
29. 2akvi su to/ i koje su vrste pravno vezani( akata?
47
Csnovna karakteristika pravno vezanih upravnih akata jeste u tome to pravna norma koja je
sadrana u aktu na imperativan nain odreuje kakvu radnju organ mora preduzeti, odnosno,
kakvo reenje mora donijeti, ako su ispunjeni uslovi predvieni pravnim propisom. To su
takvi akti kod kojih je zakonom unaprijed propisano da se oni imaju donijeti i kakva mora biti
njihova sadrina. 8nicijativa za donoenje pravno vezanih akata i njihova sadrina zakonom su
unaprijed odreeni '#pr., rjeenje kojim se odobrava bavljenje odreenom djelatno"u ako
subjekt ispunjava uslove koji su propisani zakonom.*. To znai da se pravno vezani upravni
akti donose uvijek kada su ispunjeni uslovi sadrani u materijalno$pravnom propisu. Crgan
uprave nema ovlaenja da bira izmeu vie alternativa, nego je duan da primijeni propis
koji na to upu"uje, pa je njegovo ponaanje unapred odreeno pravnim propisom i
konkretnim injeninim stanjem. +ravno vezani upravni akti. moraju imati onu sadrinu koja
je predviena pravnim propisom. #ajve"i broj upravnih akta su pravno vezani upravni
akti 'rjeenja o odobrenjima*.
3C. 2oji su to upravni akti koji se donose po slu)enoj dunosti?
Upravni akti koji se donose po slubenoj dunosti su akti koje nadleni organ donosi po
vlastitoj inicijativi 'npr. rjeenje inspekcijskog organa*. +rilikom donoenja akata po
slubenoj dunosti, organ javne uprave pokrenu"e postupak za donoenje upravnog akta po
sosptvenoj inicijativi 'vlastitoj volji*, uvijek kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovani
propis ili kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje"e injenino stanje, treba, radi zatite
javnog interesa, pokrenuti upravni postupak i donijeti upravni akt po slubenoj dunosti. 1ao
to vidimo, pod upravnim aktima koji se donose po slubenoj dunosti moraju se
podrazumijevaju akti koje organi javne uprave donose po svojoj inicijativi '#pr., upravni akt
kojim se oduzima imaocu oruja odobrenje za dranje i noenje orujaD rjeenje inspektora
kojim se vlasniku trgovinske radnje nalae zatvaranje dok ne otkloni uoene nedostatke u
radu*.
31. Izjava jae volje se daje na dva naina za upravno0pravne odnose?
+oznato nam je da upravni akt predstavlja jednostrani izraz jae volje dravnog organa i da
njegova dispozicija upu"uje na neko pravo ili neku obavezu. 8zjava jae volje kojom se
uspostavlja upravno$pravni odnos moe biti data na dva naina i toB
1. u pismenoj +ormi
+ravilo je da se upravni akt donosi u pismenoj !ormi, a samo izuzetno moe se izdati i
usmeno.
+isani akt se izdaje na papiru pisan kompjuterom ili pisa"om mainom na jednom od tri
slubena jezika u %osni i &ercegovini.
2. u usmenoj +ormi
Upravni pojedinani akt se donosi usmeno u sluajevima kada se radi o preduzimanju
izuzetno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog reda imira, te sigurnosti javnog poretka u cilju
otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine ve"eg obima.
Crgan koji je donio usmeno rjeenje, ima pravo narediti njegovo administrativno izvrenje
bez odlaganja.
Takoer, po zahtjevu stranke organ koji je donio usmeno rjeenje duan ga je izdati u
pismenoj !ormi najkasnije u roku od osam dana od dana njegovog usmenog saoptavanja. Cd
usmenog rjeenja moramo razlikovat, usmeno objavljeno ili saop"eno rjeenje. 1od njega se
ne radi o donoenju rjeenja, nego samo o njegovom saop"avanju nakon usmene rasprave. U
tom sluaju, rok za albu tee od dana dostavljanja rjeenja, a ne od dana njegovog
saop"avanja.
32. *)jasnite jedno rjeenje o lavnoj stvari?
Rjeenje kao upravni akt kojim se odluuje o glavnoj stvari 'predmetu*, u pravno tehnikom
smislu predstavlja odluku organa javne uprave kao to presuda u istom smislu predstavlja
odluku sudskog organa. Cdluka koju organ donosi rjeenjem vezana je za upravnu stvar koja
2
moe biti vezana za neko pravo ili neku obavezu, odnosno, zatitu javnog intersa u nekom
konkretnom sluaju. Rjeenje je autoritativni upravni akt koji se izdaje jaom voljom organa
dravne uprave ili institutcije koja raspolae javnim ovlatenjima. Cno mora sadravati svoje
sadrajne elemente i biti pravilno doneseno i na zakonu zasnovano.
+ostoje i tzv., rjeenja sa skra"enim obrazloenjem. To su takvi pojedinani upravni akti
koji posjeduju sadrajne elemente kakve posjeduje i redovno rjeenje, s tom razlikom to se
obrazloenje sastoji od tzv. Kkratkog izlaganja zahtjeva strankeA i pozivanja na pravne propise
na osnovu kojih je stvar rijeena. Cva vrsta rjeenja se donosi ako se radi o jednostavnim
upravnim stvarima u kojima u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka, s tim da nijedna od
njih ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev stranke se uvaava.
Takoer, u pravnom prometu organa javne uprave mogu postojati rjeenje koja uop"e ne
sadre obrazloenje, odnosno, kod kojih je jedini sadrajni elemenat dispozitiv u vidu
zabiljeke u spisu.
to se tie tzv. slobodnih upravnih akata, odnosno, akata koji se donose na osnovu
diskrecione ocjena, oni sadre obrazloenje, osim kada je u javnom interesu zakonom ili
uredbom izriito predvieno da se takav akt ne obrazlae.
33. -ta sadre zaklju'i u upravnim aktima?
ve to je naprijed kazano za rjeenje, gotovo da bi se moglo re"i i za zakljuak, uz napomenu
da je on, takoer, pojedinani upravni akt kojim se odluuje o pitanjima vezanim za postupak
donoenja upravnog akta. Ukoliko je dat u usmenoj !ormi, onda se radi o akcesornom aktu,
koji u potpunosti i nije upravni akt, jer ne sadri sastavne djelove.
1ada se donosi u pismenoj !ormi, zakljuak je nesumnjivo pojedinani upravni akt koji
slui za odluivanje o pitanjima koja se tiu samog postupka kada se radi pitanjima postupka
koja mogu biti od uticaja na ostvarivanje i zatitu prava i interesa stranke.
#a kraju, u vezi zakljuaka i rjeenja, treba znati da, i jedni i drugi, predstavljaju
pojedinane upravne akte koji su po !ormi potpuno jednaki. Uostalom, upravno pravo i ne
poznaje akte drugog naziva, niti druge namjene. Razlika izmeu njih je u tome, to se
rjeenjima odluuje o glavnoj stvari u postupku, a zakljucima se upravlja postupkom.
-/4
8z
prednjeg vidimo, da je razlika izmeu rjeenja i zakljuaka samo procesne prirode,

s tim to
je zakljuak u upravnom postupku pojedinani upravni akt akcesorne prirode.
3!. ;adrajni elementi upravni( akata?
#aprijed smo naglasili da je pojedinani upravni akt odreen u !ormalnom i materijalnom
smislu. Upravni akt se donosi u pismenoj !ormi i mora sadravati odgovaraju"e sastavne
dijelove kao sadrajne elemente. Csnovni sadrajni elementi upravnog akta suB
1. uvod (konkretizacija predmeta i su!jekata upravnog akta)
Uvod, odnosno, konkretizacija predmeta i subjekata izmeu kojih se stvara upravno$pravni
odnos, prvi je sadrajni elemenat pojedinanog upravnog akta. 8 on sam sadri odreene
obavezne dijelove, bez kojih bi upravni akt, bio, u najmanju ruku neuredan. Taj dio akta
sadriB naziv izdavaoca upravnog akta, naziv subjekta 'subjekata*, odnosno, stranaka koje su
uestvovale u postupku, njihovih zastupnika i punomo"nika, upravnu stvar 'predmet
upravnog postupka*, pravnu normu, datum rjeavanja upravne stvari, odnosno, datum
izdavanja upravnog akta. Ukoliko upravni akt izdaje organ kojim rukovodi inokosni organ,
tada se izdavaocem upravnog akta oznaava lice koje rukovodi tim organom. U sluaju da se
u svojstvu izdavaoca organa uprave javlja organ kojim rukovodi kolektivni organ 'zborni
organ*, tada se radi o aktu tog tijela i trebalo bi navesti sastav organa koji je donio odluku
navedenu u dispozitivu upravnog akta. to se subjekta koji, kao druga strana, uestvuje u
upravno$pravnom odnosu, ako se radi o jednom ili vie lica, oni mogu biti oznaeni imenom i
prezimenom kao nosioci prava i obaveza, odnosno, ako u postupku uestvuje pravno lice, tada
je neophodno navesti zakonskog zastupnika koji to lice zastupa i predstavlja u postupku pred
47
dravnim oragnima. ubjekti ne moraju biti uvijek oznaeni poimenino, poto upravni akt
moe biti i generalan, odnosno ne mora biti individualan.
Takoer, u sluaju da se u postupku pojavljuje zakonski zastupnik !izikog lica, odnosno,
punomo"nik !izikog ili pravnog lica, u uvodu se moraju naveti imena zastupnika, odnosno,
punomo"nika. #akon navoenja podataka donosioca upravnog pojedinanog akta 'adresanta*
i lica kojem je akt namijenjen 'adresata*, u uvodni dio akta se upisuje upravna stvar 'predmet
upravnog postupka*, a nakon toga, u akt se unosi pravna norma koja ovla"uje organ javne
uprave da izda upravni akt, kao i datum rjeavanja upravne stvari.
2. dispozitiv (odluenje o pravnoj stvari, odluka, rjeid!a i si.)$
r sadraja svakog upravnog akta, nesumnjivo je, ipak, njegov dispozitiv 'izreka*,
odnosno, odluka 'rjeidba* kojom se rjeava predmet upravnog postupka, tj., upravna stvar.
)ispozitiv je najvaniji dio upravnog akta koji takoer, sadri sastavne dijelove kao
njegove obavezne sadrajne elemente. U njega se upisuje autoritativna i jednostrana izjava
volje organa javne uprave kojom se rjeava konkretni sluaj povodom odreenog upravno$
pravnog odnosa '#pr., odobrava se licu #.#. iz arajeva da moe pristupiti izgradnji
stambenog porodinog objekta na zemljitu oznaenom kao...*. U pitanju je odluka organa
javne vlasti kojom se subjektu omogu"ava sticanje nekog subjektivnog prava, ili mu se
name"e neka dunost, odnosno, vri zatita nekog pravom zati"enog interesa. Cna treba da je
kratka, jasna i precizno izraena u pisanom obliku, tako da ne stvara nikakvu nejasno"u ili
kon!uziju u pogledu sadraaja odluke o meritumu. #akon odluke, dispozitiv sadri
odluku o trokovima, postupka, zatim naznaenje da alba ne odlae izvrenje rjeenja, te,
eventualno, dodatke upravnom aktu.
!. !brazlo"en#e upravnog akta$
#akon dispozitiva koji je najvaniji sadrajni dio upravnog akta, slijedi obrazloenje koje
ima sasvim drugi karakter, jer se preko njega uvr"uje naelo zakonitosti, zatim,
omogu"ava kontrola upravnog akta i daje uporite za preduzimanje pravnih radnji u
cilju njegovog pobijanja itd. %ez obzira to obrazloenje u !ormalnom smislu ne zahtjeva
izriito nabrajanje obaveznih sastavnih dijelova, ono te dijelove, ipak, sadri u redoslijedu
koji "emo ista"i. #a poetku dispozitiva, navodi se kratak sadraj zahtjeva stranaka kao
subjekata u upravnom postupku, ukoliko se postupak vodi po zahtjevu stranke. Ukoliko je
postupak pokrenut po slubenoj dunosti, dovoljno je da se na poetak dispozitiva unese ta
injenica koja je bila odluuju"a za voenje upravnog postupka. #akon toga, potrebno je
navesti dokaze koji su bili predloeni i koje je organ proveo, odnosno, razloge zbog kojih
neke dokaze nije uzeo u razmatranje, odnosno, potrebno je dati ocjenu izvedenih
dokaza kao i njihovu povezanost ,. pojedinano i meusobno. #a osnovu izvedenih
dokaza utvruje se injenino stanje i izvodi zakljuak koji je komplementaran materijalnoj
pravnoj koja je bila osnov za dispoziciju koja je sadrana u dispozitivu.
". uputstvo o pravno$ li#eku %pravna pouka)$
Cbavezni sadrajni elemenat pojedinanog upravnog akta jeste i Kpouka o pravnom
lijekuA, odnosno, Kuputstvo o pravnom lijekuA kojim se strankama kno subjektima upravnog
postupka daje pravo, da po zakonu mogu koristiti odreeno pravno sredstvo 'pravni lijek*
protiv odluka 'rjeenja i zakljuaka*, donesenih od strane organa javne uprave u upravnom
postupku. +ojedinani upravni akt ne sadri uputstvo ukoliko se radi o vanrednim pravnim
lijekovima 'obnova postupka, zahtev za zatitu zakonitosti itd
U upravnom postupku, prema odredbama 5U+$a, svako pismeno rjeenje mora sadravati,
pored ostalog, uputstvo o pravnom sredstvu 'pravnom lijeku* koje moe biti upotrebljeno
protiv tog rjeenja. Cn predstavlja sredstvo kojim se stranka obavjetava o postojanju prava
na albu, odnosno, o pravu na pokretanje upravnog spora ili drugog postupka pred sudom.
Ukoliko se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u pravnoj pouci se navodi kome se ona
izjavljuje. Radi se o ve"em organu od onoga koji je odluivao u pravom stepenu, tj., o organu
2
koji je donio upravni akt koji se albom osporava. Uputstvo o pravnom sredstvu, takoer,
sadri kome se, u kom roku i sa kolikom taksom predaje, kao i to da li se moe izjaviti na
zapisnik. 5a razliku od podnoenja ili izjavljivanja, predaja albe podrazumijeva postupak
kojim se alba uruuje organu koji je rjeavao u prvom stepenu, tj., donosiocu upravnog akta.
Ukoliko se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu o pravnom sredstvu,
obavezno se navodi kojem se sudu tuba podnosi i u kojem roku se predaje, a kad se moe
pokrenuti neki drugi postupak pred sudom, tada se navodi taj sud kod kojeg se postupak
pokre"e i u kojem roku se pokre"e.
U sluaju da je u rjeenju dato pogreno uputstvo, stranka moe postupiti po propisima, a
moe u roku od osam dana traiti od organa koji je donio rjeenje da isto ispravi. U takvom
sluaju rok za albu odnosno sudsku tubu tee od dana dostavljanja dopunjenog reenja.
1ada je protiv reenja mogu"e izjaviti albu, a stranka je pogreno upu"ena da protiv toga
reenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee
od dana saznanja stranke da se alba moe podnijeti, odnosno, od dana dostavljanja rjeenja
suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije prije toga ve" pokrenula
upravni spor.
#e smatra se sadrajnim elementom zaglavlje upravnog akta 'rjeenja ili zakljuka* koje
sadri slubeni naziv organa javne uprave, broj pod kojim je akt zaveden u djelovodnik
predmeta i akata 'djelovodni protokol, odnosno, slubenu evidenciju organa u koju su upisani
akti koje izdaje organ javne uprave*, kao i datum koji se stavlja na upravni akt na dan kada je
on sainjen. adrajni elementi upravnog akta odreeni su prema njegovim osobinama,
odnosno, obiljejima koja smo ranije naveli. U svim njegovim pojedinim dijelovima, organ
javne uprave kao izdavalac akta mora dobro paziti da akt sadri sve potrebne elemente kako
bi bio pravno ispravan.
3,. :odat'i u upravnom aktu?
=ovore"i o sadrajnim elementima pojedinanog upravnog akta 'rjeenje ili zakljuak*,
istakli smo da dispozitiv moe sadravati i odreene dodatke upravnom aktu koji,
istina, nisu obavezni sastavni dijelovi, ali, koji u odreenim situacijama to mogu postati.
)odatci upravnom aktu mogu bitiB
1. uslov
Uslov je budu"a i neizvesna okolnost od ijeg nastupanja ili nenastupanja zavisi nastanak
pravnih dejstava posla ili prestanak pravnih dejstava koja je pravni posao proizveo. '#pr.,
bi"e pla"en porez na djelatnost ukoliko obveznik ostvari prihod ve"i od /0.444 16, bi"e
zakljuen kupoprodajni ugovor izmeu prodavca i kupca za kupoprodaju ku"e, ukoliko kupac
dobije kredit, ugovorom o poklonu poklonodavac poklanja, a poklonoprimac prima poklon,
uz uslov da u sluaju, nastupanja smrti poklonoprimca prije nego to umre poklonodavac,
poklon bude vra"en poklonodavcu.*. 8z prednjih primjera vidimo da uslov dolazi u obzir
ukoliko se dejstvo pravnog posla podredi nekoj budu"oj okolnosti ije je nastupanje
neizvjesno. To znai, da je uslov takav dodatak upravnom aktu kojim se ini zavisnim
njegovo djelovanje o nekoj budu"oj okolnosti iji je nastup neizvjestan. Uslovi se dijele naB
a) %dlo"ni uslov
1ada je u upravnom aktu sadran suspenzivni uslov, upravni akt ne proizvodi nikakvo
dejstvo dok ne nastupi odreeni dogaaj, odnosno, dok ne nastupi odreena okolnost koja je
postavljena kao uslov '#pr., nadleni organ uprave izda"e odobrenje za obavljanje odreene
djelatnosti, nakon to poslovna prostorija bude dovedena u stanje da odgovara propisanim
uslovima iz pravilnika o ispunjavanju potrebnih higijenskih, tehnikih i ostalih uslova za
obavljanje djelatnosti*.
!) &askidni uslov
1od raskidnog uslova, akt stupa na snagu odmah, ali njegovo pravno dejstvo prestaje
nastupanjem predvienog dogaaja ili okolnosti koje su postavljene kao uslov. U torn sluaju
47
nije potrebno donositi novi upravni akt 'ako se takav akt i donese, on ima deklarativno
dejstvo*.
+ored ove podjele, postoji podjela naB potestativne, kauzalne, odnosno, mjeovite uslove,
zavisno od toga da li nastupanje uslova zavisi od volje adresata 'potestativni* ili ne zavisi od
njegove volje 'kauzalni* ili i jedno i drugo 'mjeoviti uslovi*. 1ao to vidimo, potestativan je
onaj uslov koji zavisi od volje jednog od uesnika pravnog posla. '#pr., neko se obvezuje da
prijatelju posudi novac na znjam ukoliko zajmoprimac kupi vozilo tano odreene marke,
odnosno, otac poklanja automobil sinu pod uslovom da odustane od enidbe*. 1auzalan je
onaj uslov koji ne zavisi od volje ni jedne ni druge strane, ve" od sluaja, ili zavisi iskljuivo
od volje nekog tre"eg. '#pr., kupuje se vozilo pod uslovom da kupac dobije novac na
kladionici ili na lutriji, ili da mu bude odobren kredit koji je traio, ili da dobije naslijede*. J
6jeovit uslov jeste onaj koji, istovremeno, zavisi od volje uesnika pravnog posla
'nasljednika ili legatara* i volje nekog tre"eg 'ili objektivnih okolnosti*. '#pr., poklanja se
ku"a, s tim da se poklonoprimac oeni odreenom djevojkom*.
+ostoji, takoer, podjela na odlone i raskidne uslove. Cdloan ili suspenzivan uslov je
onaj koji dejstva pravnog posla odlae i njihovo nastupanje ini neizvjesnim '#pr., kupovina
pod uslovom da kupac dobije kredit*. Ee" u !azi neizvjesnosti 'u navedenom primjeru, dok
jo nije odlueno o kreditu* stranke su vezane ugovorom, te se nijedna ne moe jednostavno
povu"i. +ravo koje je predmet ugovora i dalje pripada prenosiocu 'on je vlasnik, povjerilac*.
+rodava 'vlasnik* i dalje uiva stvar, a moe preduzimati i akte raspolaganja, samo je
njihova sudbina neizvjesna i zavisi od toga da li "e se uslov ostvariti ili neD za sve to vreme
sticalac prava jo nije titular samog prava, te ga ne moe vriti 'upotrebljavati stvar, naplatiti
potraivanje*, ali moe 'kao imalac @eventualnog prava?, @prava u zaetku?* preduzimati
radnje za ouvanje prava 'npr., prekinuti rok zasta$relosti odn. odraja*, kao i raspolagati
njime, samo je sudbina ovih akata neizvjesna i zavisi od ostvarenja uslova. Ukoliko ne doe
do ostvarenja odlonog uslova 'u navedenom primjeru, ako ne bude odobren kredit*, smatra
se da posao nije ni bio zakljuen. +rema tome, raspolaganja koja je u meuvremenu vrio
prenosilac vae, konsoliduju se 'bez obzira na savjesnost tre"eg*, dok raspolaganja pribavioca
ne vae, smatra se da ih nije ni bilo. Cstvarenjem uslova 'u navedenom primjeru, odobrenjem
kredita* pravni posao proizvodi dejstva na koja je bio upravljen, pravo prelazi na pribavioca, a
raspolaganja koja je vrio u meuvremenu konsolidovana su i postala konana 'dok
prenosioeva raspolaganja padaju*. +rema pravnoj teoriji i pravnoj praksi, ostvarenje
odlonog uslova ima povratno dejstvo, to se ogleda u slijede"im pravilimaB 'a* ugovor vai
odmah po zakljuenju i nijedna stranka se ne moe jednostrano povu"iD 'b* pove"anje
vrijednosti stvari po zakljuenju ugovora je u korist pribaviocaD 'c* akti raspolaganja uinjeni
od strane prenosioca padaju.
+osao modi!ikovan raskidnim uslovom 'npr. prodaja sa pravom otkupa* proizvodi dejstva
na koja je bio upravljen 'pravo prelazi na pribavioca* i u tom pogledu nema neizvjesnosti, ali
je neizvjesno da li "e ta dejstva opstati, da li su de!initivna. To znai, da ako se uslov ostvari,
steeno pravo se gubi, pribavioevi akti raspolaganja 'npr. dalja prodaja* padaju, pravo se
vra"a prenosiocu, a akti raspolaganja koje je on u meuvremenu inio konsoliduju se i vae.
2. rok
Rok 'term, terme, !rist*, je dodatak upravnom aktu koji je jako slian uslovu. Rok postoji i
primjenjuje se, kako u meunarodnom, tako i u unutranjem pravu. U meunarodnom pravu,
naje"e se za rok vee neki datum na koji istie vanost nekog meunarodnog ugovora,
datum do kojega treba izvriti neku inidbu ili datum do kojega moe trajati neko stanje 'npr.
mandat, starateljstvo, boravak itd.*. Takoer, to moe biti neko vremensko razdoblje kojim se
moe odrediti vaenje meunarodnog ugovora ili nekog odnosa, a da se uop"e i ne navodi
odreeni datum, '#pr., da "e ugovor biti na snazi dvadeset godina, s tim to se u asu
stipuliranja ne zna se kada "e ugovor stupiti na snagu.*.
2
Rokovi u unutranjem, posebno, upravnom pravu predstavljaju protek vremena ijim
nastupanjem pravni posao poinje da proizvodi pravno dejstvo 'odloni rok* ili prestaje da
proizvodi pravno dejstvo 'raskidni rok*. #a taj nain, rokovima se modi!ikuju redovna dejstva
pravnog posla koja se odnose za odreeni protek vremena za koji je vezan nastanak ili
prestanak nekog upravno$pravnog odnosa, odnosno, dejstvo pravnog akta. 5ahvaljuju"i
rokovima, ili tek poinje dejstvo upravnog akta 'suspenzivni uslov*, ili, pak, tada prestaje da
vai pojedinani upravni akt 'raskidni rok*. '#pr., suspenzivni uslov postoji u sluaju kada se
upravnim aktom nalae, da se licu isplati suma nakon ; 'est* mjeseci, a raskidni uslov postoji
kada se izda odobrenje za graenje na rok od l 'jedne* godine, pa u tom roku lice ne zapone
sa izgradnjom*. +rimjena rokova u upravnom postupku, veoma je znaajna, s obzirom da oni
predstavljaju odreen vremenski razmak u kojem se neka procesna radnja moe preduzeti,
odnosno prije ijeg isticanja se ona ne moe preduzeti.
Razlika izmeu uslova i roka je u tome to kod roka ne postoji neizvjesnost u pogledu
nastupanja dogaaja, jer razlozi sigurno nastupaju, dok uslovi ne moraju uvijek nastupiti.
3. nalo #namet/ modus$
#alog je takav dodatak upravnom aktu kojim se stranci nalae da izvri odreenu radnju,
ali izvrenje ili neizvrenje te radnje nije vezano sa pravnim dejstvom upravnog akta. ,ko lice
ne izvri odreeni nalog, rjeenje ne prestaje da vai, nego organ javne uprave ima pravo da
pristupi prinudnom izvrenju naloga. toga, uslov i nalog izazivaju razliite pravne
posljedice.
4. pridraj opoziva
+ridraj opoziva predstavlja dodatak upravnom aktu kojim se odreuje da "e se akt
opozvati u sluaju kada nastupe odreene okolnosti. Cvaj je dodatak veoma slian raskidnom
sulovu, ali se od njega razlikuje po time to ne nastaje po pravu 'ipso jure* nego je, da bi se
primijenio, potrebno izdati posebno rjeenje 'novo rjeenje* kojim se utvruje opozivanje
ranijeg pojedinanog upravnog akta.
31. Na koje naine prestaje vaenje upravno akta?
Eaenjem pojedinanog upravnog akta proizilaze posljedice za subjekte upravno$pravnog
odnosa koje se mani!estuju u stvaranju prava i izvravanju obaveza. Cnog momenta kada
prestane vaenje upravnog akta, prava i obaveze prestaju, ali to ne znai da prestaju pravne
posljedice koje je akt proizveo.
-/>
+ostavlja se pitanje, ta dovodi do prestanka upravnog akta, odnosno, koji razlozi do toga
dovodeN
)a bismo dali odgovor na ovo pitanje, moramo se na trenutak prisjetiti na uslove koji su
vezani za nastanak upravnog akta, pa pokuati prona"i neku korelaciju izmeu ovih dviju
relacija. +ri tome, neophodno je u svakom momentu imati u vidu obiljeja upravnog akta, pa
tek onda de!inisati uslove za njegov nestanak. 1ad sve ovo imamo u vidu, nesporno je da
uslovi koji vae za nastanak upravnog akta, nisu isti onim koji vae za njegov prestanak,
zahvaljuju"i, prije svega, injenici da upravni akt nastaje djelatno"u organa javne uprave
'jednostranost* koja je izraz njegove jae volje 'autoritativnost*. U tom, smislu, vidimo da se
voljni !aktor dravnog organa i institucije koja raspolae javnim ovlatenjima ispoljava kao
subjektivan kriterij za izdavanje upravnog akta. #asuprot tome, kod prestanka upravno$
pravnog odnosa, osim subjektivnih razloga koji se ispoljavaju jaom voljom organa javne
uprave, postoje i neki objektivni razlozi koji mogu dovesti do prestanka vaenja upravnog
akta.
8z svega, moemo zakljuiti da je prestanak vaenja upravnog akta vezan za slijede"e
razlogeB
G Upotreba ovla"enja i izvrenjem obaveze iz upravnog aktaD
G #astupanjem raskidnog uslova, odnosno, raskidnog rokaD
G Cdricanjem od ovlaenja ili proputanjem odreenog rokaD
47
G mr"u adresata kao nosioca strogo linih prava i obavezaD
G +ropa"u stvariD
G tavljanjem van snage upravnog akta 'ponitavanjem, oglaavanjem
nitavim i ukidanjem*D
G )onoenjem suprotnog aktaD
G )onoenjem zakona kojim se zabranjuje vrenje odreene djelatnosti.
a) potre!a ovlaenja i izvrenje o!aveze ik pojedinanog upravnog akta$
Upotrebom ovla"enja koje je sadrano u pojedinanom upravnom aktu 'konzumiranjem
subjektivnih prava iz upravno$pravnog odnosa koji je nastao upravnim aktom*, odnosno,
izvrenjem obaveze 'dunosti* sadrane u aktu, prestaje vaenje pojedinanog upravnog akta.
'#pr., prestanak vaenja upravnog akta upotrebom ovlaenja, vezan je za postupanje,
odnosno, primjenu akta kojim je neko stekao pravo graenja stambeno$poslovnog objekta.*.
tranka, na osnovu takvog upravnog akta vie ne moe izgraditi jo jedan objekat, jer je njeno
subjektivno pravo graenja prestalo izgradnjom za koju je dobijeno odobrenje za graenje.
Takoer, u vezi sa prestankom vaenja pojedinanog upravnog akta izvrenjem obaveze
sadrane, upravni akt prestaje kada stranka dobrovoljno postupi po njemu. '#pr., kada stranka
izvri pla"anje poreza koji joj je odreen rjeenjem poreskog organa, tada taj akt prestaje da
vai.*
!) 'astupanjem raskidnog uslova, odnosno, raskidnog roka$
Upravni akt prestaje da vai i nastupanjem raskidnog uslova, odnosno, raskidnog roka.
'#pr. rjeenje kojim se nekom licu dodjeljuje stalna socijalna pomo" u vidu novane naknade
zbog toga to njegova porodica nema nikakvih sredstava za izdravanje, presta"e vaiti
ukoliko se neko od lanova porodinog doma"instva zaposli i porodica stekne stalni izvor
prihoda.*. U ovom sluaju nastupio je raskidni uslov, jer je stalna socijalna pomo" ispla"ivana
dok porodica nuije stekla neki stalni izvor primanja.
U drugom sluaju, kada upravni akt prestane da vai nastupanjem raskidnog roka, radi se
proteku vremena koje je odreeno u aktu u kojem stranka ima neko subjektivno pravo ili
pravno ovlatenje. #akon isteka roka koji je odreen u upravnom aktu to pravo prestaje, a
samim tim prestaje pravno vaenje i upravnog akta kojim je ono bilo ustanovljeno. '#pr.,
rjeenje kojim je nekom licu utvreno pravo na novanu naknadu za vrijeme privremene
nezaposlenosti, a najdue za period od godinu dana, prestaje istekom toga roka.*.
c) %dricanjem od ovlaenja ili proputanjem odre(enog roka$
Upravni akt koji sadri ovlaenje prestaje da vai ako se to lice odrekne tog ovlaenja ili
se njime ne poslui u odreenom roku. Cdricanje od odreenog prava 'ovla"enja* moe biti
izriito ili pre"utno. %ez obzira o kakvom odricanju se radi, stranka gubi prava koja su joj
proizillazila iz upravnog akta, a samim tim i akt prestaje da vai. '#pr., rjeenje o davanju
urbanistike saglasnosti prestaje da vai godinu dana od dana izdavanja ukoliko stranka u tom
roku nije dobila odobrenje za graenje.*
d) )mru adresata kao nosioca strogo linih prava i o!aveza$
Upravni akt prestaje da vai smr"u adresata, ako se radi o strogo linim ovlaenjima i
dunostima. mrt je !aktika injenica prestanka ivota ovjeka, ime on gubi svoju pravnu
sposobnost kao i druga svojstva koja mu kao subjektu prava 'nosiocu prava i obaveza*
pripadaju. Radi se o strogo linim pravima koja su neprenosiva i vezana su, iskljuivo, za
ovjekovu linost. '#pr., takvo jedno strogo lino pravo jeste rjeenje kojim nadleni dravni
organ dozvoljava nekom licu nabavku, dranje i noenje oruja. 6ada ovo pravo moe
prestati i zbog nekih drugih razloga koji, takoer, imaju za posljedicu prestanak vaenja
upravnog akta, smr"u lica na ije ime je izdato odobrenje, prestaje vaenje upravnog akta i to
pravo je neprenosivo na njegove nasljednike. 1ao to smo napomenuli, to je iz razloga to se
radi o linim pravima koja su neprenosiva, odnosno, odobrenje za posjedovanje oruja vezano
je za svojstva odreene linosti koja ne moraju biti i svojstva njegovog najblieg srodnika. To
2
znai, ako je otac bio, po svojim osobinama, podoban za noenje oruja, ne znai da i njegov
sin ima ista svojstva koja se trae za izdavanje odobrenja.*.
e) Propau stvari
,ko je upravni akt donesen povodom neke stvari, njegovo pravno vaenje prestaje
propa"u te stvari. Upravno$pravni odnos koji nastaje jaom voljom dravnog organa,
odnosno, institucije koja raspolae javnim ovlatenjima, a materalizuje se donoenjem
upravnog akta kojim se rjeava o pravu, obavezi ili pravnom interesu subjekata kao uesnika
u postupku povodom nekog pravnog objekta. 1ao to znamo subjektivno pravo predstavlja
ovla"enje subjekta prava da na osnovu pozitivno$pravne norme, tj., na osnovu objektivnog
prava 'prava u objektivnom smislu*, ostvari neko pravo na pravnom objektu
-/.
ljedsrveno
tome, obaveza se moe sastojati u injenju ili trpljenju, to je opet vezano za ljudske radnje.
ubjektivno pravo, takoer, moe biti privatno ili javno, zavisno od toga da li se ovla"enja
pravnog subjekta odnose na drugog pravnog subjekta 'graanin, !iziko lice, pravno lice itd*,
ili se odnose na dravu kao nosioca suverene vlasti.
+ropast stvari predstavlja !aktiku injenicu i, ukoliko od njenog postojanja zavisi
postojanje pravnog odnosa, tada "e, njenom propa"u taj pravni odnos biti doveden u pitanje.
'#pr., ako nadleni organ upravnim aktom odobri obavljanje javnog taHi prevoza, pa vozilo
bude uniteno u saobra"ajnoj nezgodui, a ukoliko nosilac djelatnosti ne nebavi drugo, upravni
akt "e prestati da vai.*.
f) )tavljanjem van snage upravnog akta (ponitavanjem, oglaavanjem nitavim i
ukidanjem)
Upravni akt prestaje da vai kada ga nadleni organ stavi van snage, bilo da ga poniti,
oglasi nitavim, ili ukine. U sluaju ponitavanja ili oglaavanja rjeenja nitavim, ono
prestaje da vai od momenta njegovog donoenja, ime prestaju sve pravne posljedice koje je
akt proizveo od momenta njegovog donoenja 'eH tune*, dok u sluaju ukidanja upravnog
akta, zadravaju se sve pravne posljedice koje su nastupile do momenta stavljanja akta van
snage 'eH nunc*.
g) *onoenjem suprotnog akta$
Upravni akt moe prestati u sluaju kada organ javne uprave donese tzv. KsuprotniA
'kontrarni* akt kojim se, donoenjem novog akta od strane upravnog organa mijenja upravno$
pravni odnos koji je ranijim aktom bio uspostavljen. )o toga moe do"i u sluaju kada se
promijene injenine ili pravne okiolnosti koje su bile od uticaja za donoenje ranijeg akta
koji prestaje da vai.
-34
#ije mogu"e donoenje suprotnog upravnog akta od strane organa
javne uprave, nezavisno od postojanja propisa koji takvo to omogu"ava. +romjena
injeninih okolnosti, sama po sebi, ne ovla"uje organe uprave da povlae raniji upravni akt
bez jasnih razloga na koje upu"uje suprotni upravni akt. To ne znai opozivanje upravnog
akta, jer ono ima za posljedicu njegovo stavljanje van snage 'ponitenje ili ukidanje*. +ravna
snaga suprotnog upravnog akta, stvara situaciju kojom prestaje jedan pravni odnos koji je
ranije postojao. amim tim, prestaje i vaenje ranijeg upravnog akta, a uspostavlja se novi,
prema injeninim i pravnim okolnostima koje su bile od utiacaja na njegov nastanak.
Cigledno, autoritet organa javne uprave, ipak, nije takav da moe samostalno stvarati razloge
i uslove za donoenje suprotnog akta, nego ti razlozi mogu biti vezani takvim promjenama
injenimnih i pravnih okolnosti, zbog kojih zakon dozvoljava donoenje suprotnog upravnog
akta.
h) *onoenjem zakona kojim se za!ranjuje vrenje odre(ene djelatnosti.
Upravni akt moe prestati kada se zakonom zabrani vrenje odreene djelatnosti, pa se
istovremeno proglaavaju ukinutim i sva rjeenja koja su bila donesena u vrenju takve, sada,
zabranjene djelatnosti. matramo kako nije sporno, da raniji zakoni i op"i akti 'op"e norme*,
u naelu, djeluju pro !uturo i na njih se moe primijeniti pravno praviloB leH prospicit non
respicit 'zakon gleda unaprijed, a ne unazad*, to znai da oni nemaju povratnu snagu. Cni
47
ureduju odreene upravno$pravne odnose koji "e nastati nakon to zakon stupi na pravnu
snagu. '#pr., zabrana obavljanja djelatnosti uzgoja peradi radi spreavanja irenja zarazne
bolesti, zabrana uvoza ive stoke i sl.*.
34. 2oji su to nezakoniti upravni akti?
+olaze"i od naela zakonitosti kao jednog od najvanijih i osnovnih naela rada dravnih
organa uprave, upravni akti moraju biti zakoniti. To znai da u njima mora biti pravilno
primijenjen materijalni zakon, te da moraju biti doneseni po zakonom predvienom postupku.
#ezakoniti su oni upravni pojedinani akti u kojima je povrijeen, bilo materijalni, bilo
!ormalni 'procesni* zakon ili drugi na zakonu zasnovani pravni propis. To su akti koji sadre
pravne greke koje ih ine nezakonitim. #esumnjivo, u pitanju je najtea vrsta greaka koje se
mogu pojaviti u radu upravnih organa i institucija koje raspolau javnim ovlatenjima
prilikom donoenja upravnih akata. +rema stepenu nezakonitosti, nezakoniti upravni akti
dijele se naB
a* ruljive i
b* nitave upravne akte.
a$ 9uljivi #o)orivi$ upravni akti
Upravni akti koji sadre odreene nedostatke, ali koji nisu takve prirode da predstavljaju
povrede zakona koje povlae nitavost, mogu biti poniteni. #ezakonitost u ruljivim
upravnim aktima moe biti u vidu lakih ili manje tekih povreda zakona, ali to ne ne znai da
oni zbog toga moraju obavezno biti stavljeni van snage. 2edna ili vie pravnih povreda u
aktima koje mogu, ali i ne moraju dovesti do njihovog stavljanja van snage mora prethoditi
zvanina provjera od strane nadlenog organa.
toga, oni mogu ostati na snazi ako se takva provjera ne uini ili, ako se protiv njih
blagovremeno ne upotrijebi neko pravno sredstvo 'redovno ili vanredno*, ili se takvo sredstvo
upotrijebi, ali se ne uspije upravni akt staviti van snage. +oslije isdteka roka u kojem se
njihova ruljivost moe isticati i u kojem se oni mogu uklanjati zbog sadrine nezakonitosti,
dobijaju status zakonitih upravnih akata.
5bog zadravanja svoje pravne snage ovi akti postaju pravosnani i neoborivi.
Razlozi oborivosti upravnih akata koji mogu biti tee i lake prirode dijele seB
G !ormalno$pravne razloge i
G materijalno$pravne razloge
(ormalno$pravni razlozi suB i* nenadlenost, ii* nedostatak ovlaenja slubenog lica, iii*
nedostaci u vezi sa organom javne uprave koji donosi upravni aktD
6aterijalno$pravni razlozi kao to suB i* povreda materijalnog prava, ii* prekoraenje
ovlaenja, odnosno, zloupotreba ovlaenja.
1. +ormalno pravni razlozi
U pitanju je !ormalna greka koja se tie samog akta, kao i greka u postupku donoenja
kojih upravnog akta ili postupka sprovoenja njegovog izvrenja. +ri tom je naroito
potrebno praviti razliku izmeu bitnih i nebitnih greaka. #ebitna greka jeste ona koja
oigledno ne utie na sadrinu akta. 1ad bi se i takva greka uzela u obzir zapalo bi se u
preveliki !ormalizam, a i sadrinski ispravan akt postao bi nezakonit zbog neke sitne,
beznaajne !ormalne greke.
#. ,reka u injeninom stanju
=reka u injeninom stanju moe biti trojakaB a* da u aktu u kome je zbog obaveze
obrazloenja trebalo navesti injenino stanje, to nije uop"e uinjenoD b* da navedeno
injenino stanje ne pokriva ono to zakon 'pravni propis* trai za konkretan sluaj, ili da je iz
utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak o itavom injeninom stanjuD i c* da su
injenice pogreno ili nepotpuno utvrene, odnosno, netano prikazane, ili da ono to se
navodi kao injenino stanje ne odgovara !aktinom stanju stvari.
-. Povreda materijalne sadr"ine zakona (pravnog propisa)
2
Tu je akt po svojoj sadrind nezakonit. +otvrda zakona moe biti u tomeB a* da donosilac
akta uop"e ne primijeni odreeni propis koji je trebalo primijeniti 'iz neznanja ili namjerno*,
ili primijeni propis koji se nije mogao ili nije smio primijenitiD i b* da uzme u obzir ispravan
propis, ali da ga pogreno protumai.
Ruljivi, odnosno, oborivi nezakoniti upravni akti mogu se napadati i ponitavati u
instancionom postupku 'povodom albe*, u upravno$sudskom postupku, te vanrednim
pravnim sredstvima.
1od vanrednih pravnih sredstava, radi stavljanja van snage oborivih upravnih akata u
zakonu postoji rok za njihovu upotrebu, s tim to bez ikakvog roka, neko ruljivo rjeenje
moe biti obarano vanrednim pravnim sredstvima u slijede"im sluajevimaB i* u sluaju
obnove postupka zbog toga to je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza
svjedoka, vjetakaD ii* ako je dolo kao posljedica krivinog djela iii* ako se rjeenje zasniva
na presudi donesenoj u krivinom postupku ili privrednom prestupu, a presuda je ukinutaD iv*
ako se rjeenje zasniva na nekom prethodnom pitanju koje je rijeeno pravosnano drugaije
od strane nadlenog organa.
)$ Nitavi upravni akti
To su takvi upravni akti koji sadre bitne nedostatke koji predstavljaju najtee povrede
pravnih pravila. U pitanju su povrede naela zakonitosti koji dovode do nemogu"nosti
osnaenja upravnih akata, odnosno, konvalidacije, bez obzira na protek vremena.+.
)imirrijevi" navodi, da su bitni nedostaci u upravnom aktu ?l.nedostaci koji su specijalnim
zakonskim propisima predvieni kao osnovi nitavosti i /.nenadlenost organa@.
Cglaavanje upravnog akta nitavim provodi se, bilo po prijedlogu stranke, bilo po
slubenoj dunosti. %ez obzira na inicijativu za uklanjanje nitavih upravnih akata iz pravnog
prometa, oglaavanje uvijek djeluje unatrag $ eH tune, ti. od momenta kada je donesen upravni
akt koji se oglaava nitavim. 5U+ navodi pet sluajeva nitavosti rjeenja i toB i* rjeenje
koje je u upravnom postupku doneseno iz stvari koje spadaju u sudsku nadlenost, odnosno iz
stvari o kojima se uop"e ne moe rjeavati u upravnom postupkuD ii* rjeenje koje bi svojim
izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonuD iii* rjeenje ije
izvrenje uop"e nije mogu"eD v* koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a na
koje rjeenje stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala i vi* koje sadri nepravilnost
koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti. Cglaavanje
rjeenja nitavim vri se deklarativnim upravnim aktom i to u bilo kojem stadiju upravnog
postupka.
35. ?ato je upravni akt nitavan?
To su takvi upravni akti koji sadre bitne nedostatke koji predstavljaju najtee povrede
pravnih pravila. U pitanju su povrede naela zakonitosti koji dovode do nemogu"nosti
osnaenja upravnih akata, odnosno, konvalidacije, bez obzira na protek vremena. +.
)imitrijevi" navodi, da su bitni nedostaci u upravnom aktu ?l.nedostaci koji su specijalnim
zakonskim propisima predvieni kao osnovi nitavosti i /.nenadlenost organa@.
3E. 2ako se dijele materijalni akti?
#ajrealnija je podjela materijalnih akata ona koja ih dijeli na etiri grupe i toB -.
)okumentovanje, /. Cbavjetavanje, 3* +rimanje izjava i <. Cstali materijalni akti upraveD
1$ :okumentovanje $ to su takvi materijalni akti kojima organi uprave biljee razne
pojave, svojstva, druge injenice i pruaju podatke o tim pojavama, svojstvima i injenicama.
U uem smislu, u materijalne radnje dokumentovanja spada evidentiranje injenica i voenje
propisanih evidencija. toga, ove kate moemo podijeliti u dvije osnovne grupe i toB
a* akte evidencije i
b* uvjerenjaD
a* ,ktima evidencije smatraju se materijalne radnje uprave kojima se evidentiraju 'vri
upis* odreeni podaci u evidencijama koje je organ uprave duan uredno voditi. toga,
47
oigledno evidentiranje je !ormalizovana upravna radnja koja predstavlja realni akt. '#pr.,
voenje propisanih evidencija u koje se evidentiraju promjene u vezi sa graanskim stanjima,
kao to su evidencije koje se vode u matinim knjigama roenih,umrlih i vjenanih lica,
knjigama dravljana itd. %ez obzira to evidencije vodi dravni organ uprave i to se na
osnovu njih izdaju uvjerenja o injenicama o kojim se vodi evidencija, ne radi se o upravnim
aktima, jer oni ne stvaraju normu, niti izazivaju neposredni pravni uinak.
b* Uvjerenja vjerodostojne injenice iz evidencija koje se vode os strane dravnog organa
uprave. 5U+ poznaje dvije vrste uvjerenja i drugih isprava, kao to suB
a* ona uvjerenja koja se izdaju na osnovu javnih evidencija 'injenice upisane u njih
smatraju se tanim. To je zakonska oboriva pretpostavka $ presumpcija.
b* druga vrsta uvjerenja, jesu ona koja se izdaju nakon voenja postupka i utvrivanja
injenica na osnovu kojih se izdaje uvjerenje, samo prva vrsta uvjerenja imaju svojstvo
tanosti i istinitosti. Tu spadaju i potvrde kojima se ovjeravaju potpisi, rukopisi i prepisi.
%ez obzira o kojim materijalnim aktima uprave se radilo, i jedni i drugi predstavljaju akte
koji se sastoje u pruanju podataka o injenicama o kojima se vodi evidencija, odnosno koje
se utvrde u postupku.
)a bi jedno uvjerenje predstavljalo vjerodostojan dokaz o onome to tvrdi, treba da
ispunjava slijede"a dva uslovaB
a* da ga je izdao nadleni organD i
b* da se odnosi na ono o emu taj organ vodi slubenu evidenciju.
2$ *)avjetavanje $ predstavlja drugu grupu materijalnih akata uprave. To su takve radnje
organa uprave putem kojih se obavjetavaju zaintersovana lica o raznim injenicama ili
pravnim aktima 'npr. o objavljivanju propisa u slubenim glasilima, dostavljanje akata
zainteresovanim licima, slanje opomena, davanje obavjetenja strankama u toku upravnog
postupka.*. )akle, oigledno je da se akti obavjetavanja, pouavanja, savjetovanja, javljaju
kao materijalne operacije u radu svih organa uprave.
3$ 3rimanje izjava $ to je tre"a kategorija materijalnih akata uprave. Cvdje se radi o
takvoj djelatnosti uprave gdje ona prima spolja izjave zaintersovanih lica 'npr. prijava
roenja, vjenanje, prijava smrti, poreska prijava itd.*. +rimanje izjava uvijek se javlja u vezi
sa izvraavanjem neke obaveze. Cva pozivanja radi primanja izjava mogu biti generalna 'npr.
poziv za podnoenje poreskih prijava, poziv za regrutaciju* i individualna 'poziv za
zdravstvenu kontrolu jednog lica*.
!$ *stali materijalni akti uprave $ U ostale materijalne akte uprave spadaju svi oni akti
koji se javljaju kao rezultat rada organa dravne uprave i institucija koje raspolau javnim
ovlatenjima. U njih spadaju 8jekarska uvjerenja koje izdaju zdravstvene ustanove, certi!ikati,
aplikacije i dr.
!C. Na koji nain se vri rati+ika'ija podzakonski( akata?
Rati!ikacija predstavlja potvrdu podzakonskog akta od strane predstavnikog tijela. Radi se, u
pravilu, o potvrdi akata koji su doneseni u cilju da zamjenjuju zakon, ili pak i neke odredbe
ustava, tj. kada se radi o rati!ikaciji uredaba sa zakonskom snagom. Rati!ikacija ne mijenja
prirodu podzakonskog akta.Rati!ikacija moe biti parcijalna i potpuna.Potpuna rati!ikacija se
odnosi na akt u cjelini, a parcijalna rati!ikacija samo na dijelove akta. #e rati!ikovani dio akta
se, u tom sluaju, samo ukida, a ne ponitava se. 5a rati!ikaciju akta 'u praviluB u ustavu*
odreen je rok i ako podzakonski akt nije podnesen na rati!ikaciju u predvienom roku, on
gubi pravnu snagu. 1ada je podnesen, a predstavniko tijelo ga ne razmotri, podzakonski akt
ostaje na snazi. +odzakonski akti koji se donose radi primjene ili izvrenja zakona, odnosno,
akata vie pravne snage, ne podnose se na rati!ikaciju, nego organ iji se akt dopunjuje ima
pravo ukidanja, ponitavanja i obustavljanja od izvrenja podzakonskih akata.
"1. -ta je to neopozivost upravno akta?
,kt se ne moe opozvati, ponititi, odn., promijeniti.
2
!2. 2oje vrste pravosnanosti razlikujemo?
+ravosnanost, dakle, predstavlja svojstvo pravnog akta da se ne moe stavljati van snage
zbog njegove eventualne nezakonitosti. Cna predstavlja kompromis izmeu naela zakonitosti
i naela pravne sigurnosti stranke. To je procesno pravni institut. am organ ne moe vie
iznova rjeavati upravnu stvar, dakle, kod upravnog akta najvanije je sprijeiti, odnosno,
ograniiti opozivanje akta od strane organa koji ga je donio. #eopozivost upravnog akta, kao
sutina pravosnanosti razlikujeB
F +ormalnu pravosnanost
(ormalna pravosnanost upravnog akta $ podrazumijeva nepobojnost akta od strane
stranke. #a taj nain, stranka ne moe vie upotrebljavati pravna sredstva kojima bi vrila
pobijanje upravnog aktaD
F materijalnu pravosnanost
6aterijalna pravosnanost upravnog akta $ podrazumijeva neopozivost akta od strane
organa, odnosno, njegovu vezanost tim aktom. ,kt moe postati materijalno pravosnaan, tek
poto je postao !ormalno pravosnaan, odnosno, nakon to je stranka iscrpila pravna sredstva
'redovna* za njegovo stavljanje van snage ili ih nije iskoristila u odreenom roku. +onovno
ispitivanje zakonitosti pravosnanog upravnog akta vri se iskljuivo samo vanrednim
pravnim sredstvima ije postojanje predstavlja ograniavanje naela pravosnanosti.
!3. :ejstva promjene injenini( okolnosti na pravne akte?
Cbavezno dejstvo prethodnog upravnog akta kojim je pravosnano regulisan odreeni upravni
odnos, moe se mijenjati zavisno od izmjene pravnih okolnosti, odnosno izmjene pravne
norme koja omogu"ava donoenje suprotnog upravnog akta. To "e se dogoditi onog momenta
kada sadrina prethodnog upravnog akta ne bude odgovarala novim pravnim okolnostima
koje nastanu donoenjem op"e pravne norme, odnosno, zakona ili drugog op"eg akta na
osnovu zakona. )onoenje novog zakona ili op"eg akta koje stvara novu promijenjenu
okolnost za postoje"i upravni akt, u pravilu, ima za cilj zatitu poloaja javnog interesa koji je
iz nekih razloga doao u pitanje djelovanjem postoje"e pravne norme. #ikada se ne mijenjaju
pravne okolnosti s ciljem da djeluju prema nekom pojedincu. Cpstankom ranijeg akta, bila bi
sprijeena pravna snaga zakona koji je kasnije donesen, odnosno, identini upravno$pravni
odnosi, bili bi istovremeno potpuno razliito regulirani. tvorio bi se dualizam propisa iz
ranijeg i sadanjeg perioda koji bi neravnopravno tretirao upravne odnose u pogledu istih
pravnih stvari, odnosno, istih upravno$pravnih odnosa. To bi stvorilo koliziju pravnih uinaka
zakona na snazi. '#pr., upravni akt kojim je izdato odobrenje za obavljanje odreene
djelatnosti, a koji je donesen po ranijem zakonu, bio bi suprotan upravnom aktu o obavljanju
identine djelatnosti u sadanjim uslovima koje propisuje novi zakon koji je, u meuvremenu
stupio na snagu.*. )a se to ne bi dogodilo, donoenjem suprotnog upravnog akta na osnovu
promijenjenih pravnih okolnosti, odnosno, primjene clausule rebus sic stantibus, de !acto bi se
onemogu"ila dalju egzistencija ranije donesenog pravosnanog upravnog akta. toga,
donoenje novog propisa,uvijek stvara novu pravnu situaciju drugaiju od prethodne u kojoj
je egzistirao raniji upravni akt.
!!. 2onanost upravno akta?
+ozitivno pravo odreuje konanost akta kao svojstvo u odnosu na akt protiv kojeg nema
redovnog pravnog sredstva. Razlike, ipak, postoje, jer bi se inae konanost time izjednaila
sa pojmom !ormalne pravosnanosti. +ravosnanost treba razlikovati od izvrsnosti i
konanosti akta, mada su i jedan i drugi procesno$pravni institut vezani za okonanje
upravnog postupka, odnosno, za postupak donoenja upravnog akta. +od konanim upravnim
aktom podrazumijeva se akt u kojem je predmet de!initivno 'konano* rijeen u upravnom
postupku 'tj. kod dravnih upravnih organa i institucija koje raspolau javnim ovlatenjima*.
+ojam konanosti upravnog akta se veoma esto izjednaava sa pojmom njegove !ormalne
pravosnanosti. 8pak je pojam pravosnaanosti nekako preciznije odreen procesno$pravni
47
institut i smatramo da se ne moe mijeati sa konano"u, iako su i jedan i drugi, prije svega,
pravni izrazi. Cdredbe pozitivnog prava '9lan -/. 5U+$a*, konanost upravnog akta odreuju
kao @rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo 'alba* u upravnom
postupku 'konano rjeenje*, a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno, kojim su
stranci nametnute neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti, ili izmijeniti samo u sluajevima
koji su ovim ili drugim zakonom izriito predvieni. )akle, konaan upravni akt je onaj akt
protiv kojeg ne postoji redovno pravno sredstvo njegovog mijenjanja. #a pitanje $ koji su to
akti, pojedini autori daju razliite odgovore.
-0M
#ekada su to prvostepeni upravni akti, kada
protiv njih alba nije doputena, dostavljanjem takvog rjeenja stranci, odnosno, kad je
stranka propustila rok za ulaganje albe. )rugi put su to drugostepeni akti, ali samo nakon to
je drugostepeni organ odluivao o albi, danom dostavljanja drugostepenog rjeenja stranci.
)akle, konaan upravni akt jeB -. onaj na koji nije izjavljena alba 'ako alba nije
dozvoljena ili, ako je alba bila dozvoljena, pa je stranka propustila rok za albuD /. rjeenje
protiv kojeg je izjavljena alba o kojoj je drugostepeni organ donio svoju odluku, bilo da je
alba odbijena ili odbaena 1ao to vidimo, institut konanosti upravnog akta tretira albu
samo kao redovan pravni lijek za izmjenu upravnog akta, dok institut pravosnanosti, za
izmjenjivost upravnih akata, osim albe, obavezno obuhvata i podnoenje tube u upravnom
sporu. Takoer, konanost upravnog akta javlja, u pravilu, prije pravosnanosti iz razloga to
su se stranke u postupku dune pridravati redoslijeda postupanja u primjeni pravnih
sredstava, prema kojim alba dolazi u obzir prije podnoenja tube, osim u sluaju kada ona
nije doputena.
6eutim, pod odreenim uslovima, konanost moe nastupiti istovremeno sa
pravosnano"u upravnih akata. To je sluaj kada je protiv drugostepenog upravnog akta
iskljuena mogu"nost pokretanja upravnog spora. 8z svega, moemo izvu"i zakljuak, da
konanost upravnog akta moe nastupiti, bilo nakon zavretka prvostepenog upravnog
postupka, bilo zavretka postupka po albi 'drugostepenog upravnog postupka*.
!,. Izvrnost upravno akta?
Ukoliko stranka ne postupi po aktu svojevoljno, suoi"e se sa legitimnom prinudom dravne
vlasti koja se ispoljava u izvrenju pravne norme koja je sadrana u upravnom aktu. 8zvrenja
se javlja kao posljednja !aza postupanja dravnih organa, ali to ne znai da do njega uvijek
dolazi na kraju kada se akt vie ne moe pobijati redovnim ili vanrednim pravnim sredstvima.
1ao i ostali instituti upravnog prava koji se odnose na svojstva upravnog akta, izvrsnost je
institut kod kojeg do izraaja dolazi ponaanje organa i stranke u upravnom postupanju.
8nstitut izvrsnosti nije uvijek unaprijed hijerarhijski odreen iza instituta konanosti i
pravosnanosti.
5akljuak je da izvrnost upravnog akta znai da se neki akt moe izvriti, pri emu se
uvijek ima u vidu izvrenje prinudnim putem. Cno znai da je upravni akt stekao takvo
svojstvo koje mu omogu"ava !aktiku provedbu dispozitiva putem izvrenja. 1sao to smo
vidjeli, pravilo je da se izvrava samo i konaan upravni akt, ali u sluaju kada alba nema
suspenzivno dejstvo, izvrsnost nastupa prije konanosti, pa se upravni akt moe izvriti prije
nego je postao konaan.
!1. 2ada upravni akt postaje izvriv?
+ozitivne odredbe odreuju momente izvrenja upravnih akta 'rjeenja i zakljuaka*, imaju"i
u vidu da ona moe nastupiti i, nakon prvostepenog upravnog akta, kao i nakon
drugostepenog akta, svojim odredbama utvruje kada nastupa svojstvo izvrsnosti upravnog
aktaB
#1$ Rjeenje doneseno u upravnom postupku postaje izvrno u prvostepenom i u
drugostepenom postupku.
#2$ +rvostepeno rjeenje postaje izvrnoB
G istekom roka za albu, ako alba nije izjavljenaD
2
G dostavom stranci, ako alba nije doputenaD
G dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenjeD
G dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
#3$ )rugostepeno rjeenje kojim je izmjenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad se
dostavi stranciD
#!$ ,ko je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u
ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. ,ko rjeenjem nije odreen rok
za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrnou roku od -0 dana od dana donoenja rjeenja.
Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno, propisani rok od -0 dana za izvrenje
poinje da tee od dana kad rjeenje, u smislu st. /. i 3. ovog lana, postane izvrno.
#,$ 8zvrenje se moe sprovesti i na osnovu zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe
koja je uestvovala u zakljuivanju poravnanja.
#1$ ,ko se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvujusa
istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka sprijeava izvrsnost
rjeenja.
#4$ #akon isteka roka od 0 godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ne moe se
traiti njegovo izvrenjeA.
". @ini status ra%ana?
Ojudska prava su univerzalna kategorija i kao takva, imanentna su svakom ovjeku.
Upravo zato, to djeluju erga omnes, utvrena su brojnim meunarodnim ugovorima, poevi
od Univerzalne 'Cp"e* deklaracije o ljudskim pravima koja u sebi sadri cijeli katalog
osnovnih ljudskih prava i sloboda, preko Lvropske konvencije o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda, skupa sa njenim protokolima, pa sve do mnogih drugih propisa regionalnog
ili nacionalnog dometa. 1ao to vidimo, svaki ovjek ima potpuno pravo na ispunjenje svojih
ljudskih prava. Upravo, zbog toga to ljudska prava zahtijevaju stvarnu zatitu i to
predstavljaju osnovnu karakteristiku demokratije u dravi, zakonodavstvo %osne i
&ercegovine usvojilo je esnaest meunarodnih konvencija koje su sastavni dio Ustava %osne
i &ercegovine. 8zmeu ostalog, prihva"ena je i Lvropska 1onvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda koja se u %i& zakonodavstvu direktno primjenjuje, i ima pravnu snagu ve"u
od svih naih zakona.
!5. Navedite poslove u vezi sa linim statusom ra%ana?
+oslovi koje dravni organi uprave obavljaju u vezi sa linim statusom graana obuhvatajuB -.
uspostavljanje i voenje evidencija o linom statusu graana i /. mijenjanje osnovnih
elemenata linog statusa statusa graana u vezi linog imena, dravljanstva i evidencija o
matinim knjigama.
a) @ino ime
Oino ime spada u lina prava graana 'sui generis*. vaki graanin duan je sluiti se
svojimm imenom u pravnom saobra"aju, radi vlastite identi!ikacije. 9ovjek dobija svoje lino
ime odmah nakon roenja, a odreuju ga njegovi roditelji, odnosno, staratelji ako se radi o
djetetu iji su roditelji nepoznati ili nisu ivi. Oino ime je pravo svakog ovjeka, a koritenje
imena je njegova dunost. 8me se sastoji od imena i prezimena, a nain dodjele imena, kao i
svi ostali poslovi u vezi sa linim imenom, utvreni su ?+orodinim zakonom@.
-;;
)ijete
moe imati prezime jednog ili oba roditelja, a u sluaju razvoda braka, u roku od dva mjeseca
moe se sporazumno odrediti ime djeteta ukoliko nije biklo odreeno. Takoer, brani
drugovi odreuju prezime djeteta sporazumno. 1od promjene imena, ukoliko je u pitanju
maloljetnik, neopohodan je sporazum roditelja, a ukoliko je dijete starije od -4 godina
neophodna je i saglasnost djeteta. U sluaju voenja krivinog postupka, ne moe se vriti
promjena linog imena dok krivini postupak traje. Rjeenje o promjeni linog imena donosi
organ uprave.
b) :ravljanstvo i dravljanski status
47
)ravljanstvo 'citizenship $ nationalitv, nationalite, taatsangehorigkeit* je veza izmeu
ovjeka i drave. +ostalo je predmet detaljnog regulisanja u nacionalnim zakonodavstvima,
tek podkraj 7E888 i poetkom 787 stolje"a. U odnosu izmeu !izikog lica i suverene drave,
dravljanstvo se ispoljilo kao javno$pravna veza pripadnosti pojedinca odreenoj dravi. #a
osnovu dravljanstva odreuje se pravni poloaj dravljanina u unutranjem, ali i u
meunarodnom pravu. #orme o dravljanstvu bile su, uglavnom, naje"e sadrane u
graanskim zakonicima pojedinih drava, a tek kasnije u posebnim zakonima o dravljanstvu.
1asnije su norme o dravljanstvu, bile sadrane u dvostranim i viestranim meunarodnim
ugovorima, 'takvi su ugovori, npr. $&aka konvencija od -.34. 1odeks %ustamante od -./M,
konvencije donete u 6ontevideu -.33, 1onvencija o dravljanstvu udate ene od -.0>. i dr.*.
6ada je dravljanstvo, primarno, stvar unutranjeg prava i unutranjeg odnosa drave prema
dravljanima, ono je kao to vidimo odavno i predmmet izuavanja meduunarodnog prava.
#a tim osnovama je %eka konvencija o sukcesiji drava u vezi dravne imovine, arhiva i
dugova iz -.M3. 'A%eka konvencija iz -.M3.*, stvorila veoma jasna pravila o dravljanstvu
kao supranacionalnoj kategoriji. Ukupnost vlasti to je drava vri nad svojim dravljanima
'tzv. personalna suverenost*, zasniva se upravo na injenici da je odreeni pojedinac
dravljanin odreene drave i kada se nalazi izvan granica svoje drave. +ravila koja se tiu
dravljanstva ureduju pitanja sticanja i gubljenja dravljanstva, kao i sva druga pitanja koja se
za njega mogu vezati i zakonom urediti. 9injenica o vezanosti ovjeka i drave
determiniraju"a je za prava i dunosti dravljana u skladu s njenim poretkom. 8ako je
dravljanstvo institut unutranjeg prava 'ustavnog i upravnog*, meunarodno pravo postavlja
okvire koje unutranje pravo ne smije prije"i jer bi time bile prekrene meunarodnopravne
obaveze drave i uinjen meunarodni delikt. 6eunarodnopravni poredak ne"e priznati
sticanje dravljanstva po zakonima jedne drave ako osoba o kojoj se radi jo nije izgubila
dravljanstvo druge drave. )ravljanstvo se u teoriji shvata na dva naina i to, kaoB
-. kao pravna cjelina i
/. kao pravni odnos
-. 1ao pravna celina, dravljanstvo predstavlja skup pravnih normi kojim se reguliu
odnosi izmeu drave i dravljana.
/. 1ao pravni odnos, dravljanstvo se shvata u javno$pravnom smislu kao odnos izmeu
!izikog lica 'dravljanina* i suverene drave na osnovu kojeg to lice ima odreen status. #a
osnovu njega, lice ima odgovaraju"e obaveze i !ormalno$pravno, njemu su dostupna sva
graanska, politka i ekonomsko$socijalna prava u toj dravi, bez obzira da li trenutno u njoj
boravi ili se nalazi na stranoj teritoriji. +ravni odnos koji se uspostavlja dravljanstvom moe
biti razliit, zavisno od uspostavljenog dravnog ureenja. U jedinstvenoj, odnosno, unitarnoj
dravi u kojoj postoji jedna organizacija vlasti ustanovljava se jedno dravljanstvo.
-;>
druge
strane, u sloenoj dravi kakve su danas !ederalne drave, odnosno, kon!ederacija, personalne
i realne unije, kakve su ranije postojale, postoji dravljanstvo !ederacije i dravljanstvo
!ederalnih jedinica.
vaki pojedinac na podruju drave koja je promijenila suverenitet, ima pravo na
dravljanstvo. #a teritoriji na kojoj su nastale tzv. nove drave 'drave sljednice* slobodne su
ureivati pitanja dravljanstva svojih dravljana donoenjem vlastitih zakona, ali tako da se
ukupnom primjenom svih tih zakona ne smije dovoditi u pitanje dravljanstvo lica koje su ga
imale. Oica bez dravljanstva 'apatride* ne poznaje ni unutranje ni meunarodno pravo, to
znai da je stvaranje takvih lica zabranjeno. )a bi izbjegle apatridiju, drave mogu
pojedinana pitanja dravljanstva ureivati dvostranim ili viestranim ugovorima sa drugim
dravama.
->4
Taj status, kao pravni odnos izmeu drave i pojedinca moe se izraziti kao
odnos u svojstvuB -. dravljanaD /. stranaca i 3. lica bez dravljanstva 'apatridi*.
!E. :a li dravljani BiH posjeduju jedno ili dva dravljanstva?
%8& dravljani posjeduju / dravljanstva, jedno (%8& i drugo R$a.
2
)ravljani su !izika lica koja su pravno vezana za odreenu dravu iz ega za njih
proizilaze odreena posebna prava i dunosti. 2o u rimskom pravu postojao je pojam civis
Romanus koji je, u sadrajnom smislu i svom etimolokom odreenju, bio kompatibilan sa
dananjem shvatanjem pojma dravljanina 'dravljankse*. U njemu su bila sadrana tri
temeljna svojstvaB sloboda, graanska prava i pripadnost porodici. #akon !rancuske revolucije
dolazi do trans!ormacije individuuma ovjeka, u graanina i u dravljanina. )anas je poloaj
dravljana ureen zakonom i u !ormalnopravnom smislu, dravljani su osnovni pravni i
politiki subjekti u draviIdrutvu i javljaju se kao nosioci prava i obaveza u pravnom
prometu sa vlastitom dravom i njenim subjektima '!izikim licima, graanima, pravnim
licima $ ustanovama i privrednim drutvima, javnim preduze"ima, udruenjima,
organizacijama i dr.*. )ravljanima su dostupna sva politika, graanska i ekonomsko$
socijalna prava, bez obzira da li se nalaze na njenoj teritoriji ili u inostranstvu.
,C. Tko su stranciN
tranci '!oreigner$alien, eJtranger, ,uslander* su sva ona !izika lica koja nisu dravljani
drave u kojoj borave. To su lica koje borave na teritoriji jodne drave, a dravljani su neke
druge drave. +oloaj i prava stranaca nisu jednoobrazno ureena u meunarodnoj pravnoj
praksi. #ajvie su na njihov poloaj uticala pravila obiajnog prava o tzv. @meunarodnom
minimalnom standardu?. Eano je naglasiti da ni jedna drava nema obavezu primiti strance
na svoje podruje, a ako oni borave na njenoj teritoriji, onda potpadaju pod vlast organa te
drave.
Takoer, drava moe zabraniti strancima da ulaze na njenu teritoriji, odnosno, dozvoliti
im da ogranieno u njoj borave. Cbino se dozvoljava boravak strancima kao turistima na
teritoriji jedne drave u trajanju od tri doest mjeseci, odnosno, do godinu dana. +rilikom
boravka u dravu svoga odredita stranac mora imati vae"u putnu ispravu 'paso*, a u nekim
sluajevima posjedovati i odobren ulazak u zemlju 'viza*. U tom sluaju, stranac uiva
diplomatsku zatitu u dravi u kojoj se nalazi. 6eunarodno pravo ne dozvoljava ni jednoj
dravi da strancima uskrati prava kao to su sklapanje braka, zakljuenje graanskih ugovora,
sticanje vlasnitva itd. takoer, svako lice '!iziko ili pravno*, bilo da se radi o doma"em
dravljaninu ili strancuz ima pravo da se ravnopravno pojavi prud sudskim i drugim dravnim
organima radi ostvarenja svojih prava.
,1. 8ko su li'a )ez dravljanstva?
,patridi 'grki, a$ne, bezPlat. +atria $ domovina* su lica bez dravljanstva. #jih ni jedna
drava ne smatra svojim dravljanima niti strancima, bilo iz razloga to nisu stekli
dravljanstvo u momentu svog roenja, bilo zbog toga to su ga izgubili, a nisu stekli novo od
neke druge drave. #a pravni poloaj lica bez dravljanstva primjenjuju se odredbe
1onvencije o pravnom poloaju lica bez dravljanstva iz -.0<., 1onvencija o dravljanstvu
udate ene iz -.0>. i 1onvencija o smanjenju sluajeva apatrida iz -.;-. godine.
,2. 2oji su to osnovni naini sti'anja dravljanstva?
)ravljanstvo kao pravni odnos izmeu !izikog lica i suverene drave stie se na osnovu
odreenih naina sticanja dravljanstva, a prestaje na osnovu odreenih naina prestanka
prestanka.
#aini sticanja dravljanstva mogu biti dvojakiB
-. osnovni i
/. dopunski.
+ropisima o dravljanstvu pojedinih drava naje"e je u primjeni tzv., kombinovani nain
sticanja dravljnstva, prema kojem se dravljanstvo moe se ste"i na pet osnovnih nainaB
-. po porijeklu 'ius sanguinis*,
/. po roenju 'ius soli*,
3. naturalizacijom,
<. usvojenjem i
47
0. na osnovu medunarodnih ugovoraD
1) &tican#e dr"avl#anstva po pori#eklu %ius sanguinis).
#ekada su postojala dva oblika ovog naina sticanja dravljanstva. +rvi je bio prema
dravljanstvu oca 'klasini ius sanguinis*, a nakon toga nastalo je dravljanstvo po porijeklu
oba roditelja 'ius sanguinis novijeg tipa*.U odnosu na porijeklo, dravljanstvo se moe ste"i u
sluajuB
a) ako su oba roditelja u trenutku roenja djeteta dravljani jedne drave, bez obzira na
mjesto roenja djetetaD
b) ako je jedan roditelj dravljanin jedne drave, a dijete je roeno u toj draviD
c) ako je jedan roditelj dravljanin jedne drave, a dijete je roeno u inostranstvu,
odnosno, u drugoj dravi, ukoliko bi ono bilo lice bez dravljanstvaD
d) dijete je roeno u inostranstvu, a jedan roditelj mu je dravljanin, pod uslovom da se
do odreene godine ivotaB -* upie u knjigu dravljana drave iz koje mu je roditeljD /* da
ima stalno mjesto boravka u dravi ije dravljanstvo prima.
luajevi sticanja dravljanstva nabrojani od a$c, podrazumijevaju da se dravljanstvo stie
po sili zakona 'eH lege*, a sluaj pod rednim brojem d* podrazumijeva sticanje dravljanstva
od roenja djeteta ipunjenjem postavljenih uslova i ovakav nain ima pravno djelovanje eH
tune.
') &tican#e dr"avl#anstva ro(en#e$ na teritori#i odre(ene dr"ave %ius soli)
,ko su oba roditelja djeteta nepoznata ili su bez dravljanstva, dijete "e ste"i dravljanstvo
one drave na ijoj teritoriji je roeno. #a taj nain zastupljen je teritorijalni princip ius soli.
#a ovaj nain steeno dravljanstvo moe prestati ukoliko se do navrene odreene dobi
ivota djeteta utvrdi strano dravljanstvo njegovih roditelja.
3$ &tican#e dr"avl#anstva usvo#en#e$
Usvajanjem se stie dravljanstvo jedne drave lica koje je mlae od -M godina, a koje je
usvojio dravljanin drave koja dodjeljuje dravljanstvoD
)) &tican#e dr"avl#anstva priroden#e$ %naturalizaci#o$)
+rirodenjem 'naturalizacija*, predstavlja osnov sticanja dravljanstva za strance, odnosno,
dravljane druge drave. Uslovi suB $ da ima navrene odreene godine ivota, $ da poznaje
jedan od jezika koji se kao slubeni govore u dravi dravljanstva koje stie $ da mu nije
izreena mjera sigurnosti protjerivanja iz drave dravljanstva u pitanju, $ da nije pravosnano
osueno za izvrenje krivinog djela na kaznu u odreenomm vremmenskom trajanju. $ da se
odrekne ranijeg dravljanstva. U pojedinimm dravamma postoji tzv. ?olakana
naturalizacija? koja podrazumijeva sticanje dravljanstva ukoliko je strani dravljenin imao
zakljuen brak sa dravljaninom drave ije dravljanstvo stie odreeno lice u neprkidnom
trajanju od odreeni broj godina i ukoliko se odrekao ranijeg dravljanstva.
,$ &tican#e dr"avl#anstva na osnovu $e(unarodnih ugovora
ticanje dravljanstva na osnovu meunarodnih ugovora, predstavlja nain sticanja
dravljanstva koji postoji po meunarodnom pravu, na osnovu usvojenih konvencija o
dravljanstvu.
Csim pobrojanih naina sticanja dravljanstva, u nekim dravama gdje vai princip
neravnopravnosti mukarca i ene i neravnopravnosti branog i vanbranog djeteta pojavljuju
se kao dopunski naini sticanja dravljanstva i udaja, pozakonjenje i drugi.
,3. Na koji nain prestaje dravljanstvo?
)ravljnstvo prestaje na neki od slijede"ih nainaB -. po sili zakona 'kada lice stekne
dravljanstvo neke druge drave*D /. odricanjem od dravljanstvaD 3. otpustom iz
dravljanstvaD <. oduzimanjem dravljanstva i po meunarodnim ugovorima.
,!. 2oje eviden'ije o linom statusu dravljana poznajemo?
)ravni organi uprave,.pored normativne djelatnosti i djelatnosti izdavanja upravnih akata,
vre i uprane radnje. Cne se odnose na poslove izdavanja materijalnih akata, odnosno, akata
2
koji nisu upravni akti. Cni doprinose radu uprave tako to doprinose ostvarivanju prava i
vrenju obaveza posrednim putem. 2edan od naina vrenja materijalnih radnji jeste i voenje
evidencija o linom statusu graana koju vode organi dravne uprave. Radi se o evidencijama
ije je voenje obavezno. Cne sadre line podatke o injenicama koje su vezane za sva lica
koja se upisuju u javne evidencije ije voenje je regulisano zakonom i podzakonskim aktom.
+od evidencijama o linom statusu graana podrazumijevamoB -. matine knjige i /.
evidencije o dravljanstvu.
I) Datine knjie
U matine knjige se upisuju lina stanja u odnosu na roenje, vjenanje i smrt, pa stoga
postoje tri vrste ovih knjiga i toB
a) matine knjige roenih,
To su knjige koje sadre evidencije u koje se upisujuB ime i prezime djeteta, spol, dan
mjesec i godina roenja, as, mjesto roenja, dravljanstvo, datum i mjesto roenja oba
roditelja, prebivalite i adresa. ve ove knjige su jedinstvene za svaki entitet ponaosob.
#aknadno se upisujeB priznavanje i utvrivanje oinstva$materinstva, pozakonjenje,
usvojenje, prestanak usvojenja, starateljstvo, brana stanja, promjena imena i prezimena,
promjena dravljanstva i smrt.
Rok za upis roenog u matinu knjigu iznosi -0 dana od dana roenja djeteta 'za mrtvo
dijete, rok upisa je /< sata*. Cdreivanje imena roenog djeteta mora se izvriti u roku od dva
mjeseca.
b) matine knjige vjenanih
U njih se upisuju injenice koje su vezane za zakljuenje braka 'ime i prezime, dan, mjesec
i godina roenja, mjesto roenja, dravljanstvo, prebivalite, adresa, ime i prezime roditelja
branih drugova, ime i prezime i prebivalite svjedoka, slubena lica. Takoer, u matine
knjige vjenanih se upisuju podaci o prevvstanku braka, kao to suB oglaavanje braka
nepostoje"im, ponitenje braka i prestanak braka razvodom, smr"u, nestankom i
proghlaavanjem nestalog lica za umrlo itd, podaci u vezi sa promjenom imena nekog od
branih drugova.
c) matine knjige umrlih
Csim injenice o smrti, u matinu knjigu umrlih se upisuju i lini podaci umrlog, spol,
godina, mjesec, dan i sat, kao i mjesto smrti, dan mjesec i godina roenja, mjesto roenja,
brano stanmje, dravljanstvo, prebivalite i adresa stana. Takoer, u matinu knjigu umrlih
se upisjuju promjene branog stanja. 9injenica smrti se prijavljuje matinom uredu mjesta u
kojem je smrt nastupila. mrt koja je nastala u saobra"ajnoj nezgodi prijavljuje se matinom
uredu gdje se umrli sahranjuje. +otvrdu o smrti izdaje 8jekar koji je konstatovao smrt. 6atine
knjige se vode u dva primjerka. 2edan primjerak koji se naziva I?<*9NI2 uva se u
matinom, odnosno, uredu, a drugi primjerak jeste 2*3IG7 i ona se uva u prostorijama
6U+$u.
II) "viden'ija o dravljanstvu
U matine knjige roenih lica upisuje se dravljanstvo kada se utvrdi da to lice ispunjava
zakonske uslove za sticanje dravljanstva odreene drave po osnovuB a* porijekla, b*
roenjem na teritoriji %i&D c* usvojenjem. Cve matine knjige vode se na teritoriji drave, kao
i u njenim diplommatsko$konzularnimm predstavnitvima
)ravljanstvo po osnovu naturalizacije se vodi u u matinim knjigama koje se uvaju u
6U+$u, a uvjerenje o dravljanstvu izdaje organ koji vodi matine knjige roenih.
,,. -ta je to dravna imovina?
#astanak drave i njen historijski razvoj opredjeljuju prirodu i nain nastanka dravnog
vlasnitva. )ravnu imovinu ini pravo svojine na dobrima od opteg interesa, dobrima u
op"oj upotrebi, prirodnim bogatstvima, na nepokretnim i pokretnim stvarima, novanim
47
sredstvima, hartijama od vrijednosti i drugim imovinskim pravima 'stvarna, obligaciona i
intelektualna prava*, kao i ona koja se steknu u skladu sa zakonom iz javnih prihoda koji
pripadaju dravi. )obra u optoj upotrebi su van pravnog prometa i ne mogu biti u privatnoj
svojini, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Cstala dravna imovina moe
pre"i u privatnu svojinu na osnovu odluke nadlenog organa, pravnog posla ili na drugi nain,
u skladu sa zakonom. U svom nastanku ui razvoju, karakter drutvenih odnosa bio je odreen
monopolom dravne sile koja je titila sredstva za proizvodnju. a gledita imovinskog prava
dravna imovina bila je i ostala produkt stvarnih i upravno$pravnih odnosa.
,1. -ta je to eksproprija'ija?
Lksproprijacija 'novolat. eHpropriatio, od lat. eH $ iz P proprius $ vlastit* predstavlja upravno$
pravni nain sticanja dravne imovine. To je institut koji je sadran u unutranjim pravnim
porecima gotovo svih drava koji oznaava prisilno i zakonom ureeno oduzimanje
nekretnina u privatnoj svojini od strane drave u op"em, odnosno, javnom interesu. tarija
pravna teorija, naroito ona civilistika, nastojala je eksproprijaciju tumaiti kao nekakvu
prinudnu kupoprodaju nekretnina, odnosno, kao svojevrsnu obavezu 'obligatio sui generis*.
1asnije se ispostavilo da se eksproprijacija javlja kao upravno$pravni odnos izmeu organa
javne vlasti i eksproprijata. U pitanju je drutveno$ekonomski i pravni pojam kojeg poznaje i
meunarodno pravo. +o njemu, trans!ormacija vlasnitva na privatnoj imovini i imovinskim
pravima na osnovu akata vlasti u jednoj dravi predstavlja akt slobodne volje o kojem
odluuju, iskljuivo, dravni organi te drave (.ct o/ state doktrina). 6edunarodno$pravna
dopustivost eksproprijacije tumai se i opravdava time to se, zapravo, radi o zamjeni jedne
imovine drugom, pri emu prijanji vlasnik, odnosno imalac prava na nekretninama, bilo da
se radi o doma"em dravljaninu ili strancu, prestaje biti njenim titularom uz odreenu
pravinu novanu naknadu ili, sticanjem vlasnitva na nekoj drugoj nekretnini. )avanje
pravine naknade (0ust compensatiori) za eksproprisanu 'izvlatenu* nepokretnu imovinu,
jedan dio savremene pravne nauke i doktrine smatra neophodnim iz dva razlogha. +rvi razlog
je, to se na taj nain osigurava zatita osnovnih ljudskih prava, a drugi je, to se na taj nain
podstie drutveno$ekonomski razvoj politiko$teritorijalne zajednice. Csim to
eksproprijacija podrazumijeva upravno$pravni odnos izmeu drave i eksproprijanta kao
korisnika eksproprijacije, ona znai i svojevrrnu promjenu vlasniko$pravnih odnosa izmeu
drave, s jedne strane i eksproprijata, odnosno, graana, graansko$pravnih lica, drutveno$
politikih organizacija i udruenja graana 'graanska svojina*, s druge strane. U odreenom
smislu, eksproprijacija kao oblik ograniavanja svojinskog prava na nekretninamam, ima
privatno$pravni karakter ako se ima u vidu da se zahtjev za isplatu pravine naknade, ima
karakter satis!akciju oduzetu nekretninu.
,4. <rste eksproprija'ije?
U teoriji postoji podjela eksproprijacije na dvije osnovne vrste i toB
-. potpuna i
/. nepotpuna ili djelimina eksproprijacija
a) Potpuna ekspropri#aci#a
+otpuna eksproprijacija je ona kojom se uspostavlja dravno vlasnitvo na eksproprisanoj
nekretnini. 1orisnik stie pravo korienja nepokretnosti u svrhu radi koje je eksproprijacija
izvrena. +otpuna eksproprijacija uvijek obuhvata sve ono to se na nekretnini nalazi, kao to
su zgrade, objekti, nasadi, zasadi, ograde itd.
b) *epotpuna ekspropri#aci#a
#epotpuna eksproprijacija predstavlja takav oblik sticanja nekretnine kod koje ne dolazi do
promjene vlanirva na eksproprisanoj nepokretnosti, nego se ustanovljava ograniavanje
prava vlasnitva. Uspostavlja se slubenost na nekretnini za odreeno vrijeme. 5a razliku od
slubenosti koja se ustanovljava na zemljitu i zgradi na neodreeno vrijeme, zakup kao oblik
nepotpune eksproprijacije moe se ustanoviti samo na zemljitu i to na odreeno vrijeme. To
2
moe biti u sluaju podizanja postrojenja polaganja raznih vrsta kablova '+TT, elektro, TE*,
polaganje Qevovoda 'vodovoda i kanalizacije* i si. Tako ustanovljen zakup kod nepotpune
eksproprijacije moe trajati najdue pet godina.
,5. 3ostupak eksproprija'ije?
+rovoenje postupka eksproprijacije zapoinje podnoenjem prijedloga od strane korisnika
eksproprijacije nadlenom op"inskom organu uprave, nakon to je utvren op"i interes. Uz
prijedlog za eksproprijaciju dostavlja se rjeenje o utvrivanju op"eg interesa, a sam prijedlog
mora sadravati podatke koji se odnose na predlagaa, nekretninu koja je predmet
eksproprijacije, podaci koji se odnose na vlasnika nekretnine za koju se predlae provoenje
postupka eksproprijacije i podaci o objektu za koji je utvren op"i interes.
#akon prijema prijedloga za eksproprijaciju, op"inski organ uprave nadlean za
imovinsko$pravne poslove obavjetava vlasnika nepokrenosti da je podnesen prijedlog za
eksproprijaciju njegove nekretnine i poziva ga da se izjasni o injenicama u vezi sa
eksproprijacijom.
->M
+rije donoenja rjeenja o eksproprijaciji, nadleni op"inski organ "e kao
prethodno pitanje raspraviti 'utvrditi* vlasnike odnose na nekretninama koje su predloene
za eksproprijaciju. #akon toga, postupak eksproprijacije provodi se kroz tri meuzavisne !aze
i toB
-. utvrivanje op"eg 'javnog* interesaD
/. postupak donoenja rjeenja o eksproprijaciji i
3. postupak odreivanje naknade za nekretnineD
a) Utvr(ivan#e op+eg interesa
To je osnovni uslov za eksproprijaciju nekretnbine, a smatra se da je op"i interes utvren u
slijede"im sluajevimaB
a* ako je akt o izgradnji objekta donijelo predstavniko tijelo ili vlada. Taj akt sadri
podatke o objektu i zemljitu koje je potrebno eksproprisati. )akle, kada je aktima nadlenih
organa odlueno o izgradnji objekata od interesa za te zajednice u ijoj djelatnosti je sadran
op"i interes 'zdravstvo, sport, obrazovanje itd.*
b* op"i interes se moe utvrditi i posebnim aktom sdvih organa, odnosno, zakonom,
uredbom, odlukom, rjeenjem i si.
c* ako je donesen regulacioni plan po propisanoj proceduri i koji je usvojen od strane
predstavnikog organa nadlenog za njegovo usvajanje, ili je izmijenjen postoje"i
regulacioni plan po istoj J proceduri kakva je i procedura njegovog donoenja.
d* op"i interes za istraivanje prirodnog bogatstva utvruje se dozviolom nadlenog
dravnog organa.
U sluaju kada op"i interes nije utvren ni na jedan od ovih naina, eksproprijacija se moe
predloiti, tek poto op"insko vije"e na sjednici, a na obrazloen prijedlog korisnika
eksproprijacije donese rjeenje da je izgradnja na odreenom zemljitu od op"eg interesa i da
se moe pristupiti eksproprijaciji. Cvo je naje"i nain na koji se utvruje op"i interes za
izgradnju objekata na zemljitu koje je predmet eksproprijacije.
Cvo rjeenje predstavlja upravni akt protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ali se moe
pokrenuti upravni spor. meutim, upravnim sporom se ne prekida postupak eksproprijacije.
b) ,ono-en#e r#e-en#a o ekspropri#aci#i
+rijedlog za eksproprijaciju moe se podnijeti tek poto je prethodno utvren op"i interes
za izgradnju nekog objekta.
+rijedlog za eksproprijaciju posnodi korisnik eksprorpijacije +rijedlog se
podnosi op"inskom organu uprave nadlenom za imovinsko$pravne poslove. ,ko je op"i
isnteres utvren rjeenjem op"inskog vije"a, prijedlog za eksproprijaciju se moe podnijeti u
roku od dvije godine od dana donoenja rjeenja kojim je utvren op"i insteres. U ime
pravnih lica koje zastupa, prijedlog za eksproprijaciju podnosi nadleni op"inski javni
pravobranilac.
47
Rjeenje o prijedlogu za eksproprijaciju donosi organ uprave za imovinsko$pravne
poslove op"ine na ijem se podruju nalazi nepokretnost za koju se eksproprijacija predlae.
+rije donoenja rjeenja, obavezno se mora sasluati vlasnik nepokrernosti koja je predmet
eksproprijacije.
1orisnik eksproprijacije stie pravo na posjed eksproprisane nepokrernosti danom
nastupanja pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji ili danom koji je tim rjeenjem odreen, a
koji ne moe pasti prije pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji.
c) *aknada za eksproprisanu i$ovinu
Csnovno je naelo 5akona o eksproprijaciji da vlasniku nekretnine pripada pravina
naknada koju snosi korisnik eksproprijacije. U tom smislu razliito se tretira pitanje skidanja
usjeva, naknada slubenosti itd. . Elasnik eksproprisane nepokretnosti 'eksproprijat* ima
pravo na tzv. pravinu naknadu, koju pla"a korisnik eksproprijacije 'eksproprijant*. vrha
isplate ove naknade jeste u tome da se kompenzuju posljedice provedene mjere. #a taj nain,
isplatom se nadoknauje gubitak vrijednosti oduzete nekretnine i otklanjaju pogorani uslovi
ivota i rada ranijeg vlasnika koji su nastali prestankom prava vlasnitva, a samim tim
prestankomm kori"enja na nepokretnosti.

#aknada za eksproprisanu nepokretnost daje se u
gotovom novcu, a uz odreene sulove, moe se umjesto u novcu, naknada odrediti u davanju
drugog zemljita.
5a eksproprisano obradivo poljoprivredno zemljite zemljoradnika, kome je prihod od tog
zemljita uslov za egzistenciju, naknada se odreuje davanjem u svojinu drugog
odgovaraju"eg zemljita 'osim kada korisnik eksproprijacije nema i ne moe da pribavi takvo
zemljite*. porazumom stranaka naknada se moe odrediti u vidu davanja druge
nepokretnosti u svojinu, susvojinu ili na kori"enje. Ranijem vlasniku, odnosno, korisniku,
eksproprisane stambene zgrade ili stana, korisnik eksproprijacije duan je prije ruenja
obezbijediti kori"enje odgovaraju"eg stana, a ranijem korisniku eksproprisane poslovne
prostorije kori"enje druge poslovne prostorije.
5a oduzeta prava u pogledu zgrada i drugih graevinskih objekata, pravno lice ima pravo
na naknadu u visini koja je potrebna za kupovinu takve zgrade, odnosno, objekta, ili u visini
njihove graevinske vrijednosti, ili u visini uloenih sredstava u sticanje i investicione
odravanje, u zavisnosti od toga kako je dolo do graevinskog objekta i da li je on
predstavljao uslov rada ili materijalnu osnovu pravnog lica.
+rava pravnog lica, odnosno, organizacije u pogledu nepokretnostR u dravnoj svojini
mogu se rjeenjem optinskog organa uprave nadlenog za imovinsko$pravne poslove oduzeti
ili ograniiti i prenijeti na drugo pravno lice, samo ako to, na osnovu zakona, zahtijevaju
utvrene potrebe planskog ureenja prostora ili izgradnja objekta od op"eg znaaja ili drugi
zakonom odreeni op"i interesi 'administrativni prenos*. Cp"i interes za uzimanje ili
ogranienje tih prava utvruje se na nain koji je zakonom odreen za eksproprijaciju
nepokretnosti.
5a oduzeta prava u pogledu zemljita ili drugih prirodnih bogatstava, pravno lice ima
pravo na naknadu samo za uloena sredstva i rad, a ako su zemljite ili drugo prirodno
bogatstvo uslovi rada, na naknadu kojom se osigurava da ti uslovi ne budu pogorani.
+oslije pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, op"inski organ uprave za imovinsko$
pravne poslove, duan je bez odlaganja zakazati i odrati usmenu raspravu za sporazzumno
odreivanje naknade za eksprorisanu nepokretnost 'oblik, visina nakande, rok*, o emu se
sainjava zapisnik. 5apisnik ima snagu izvrnog naslova, a sporazum je postignut kada ga
potpiu obe strane.
Trokove postupka eksproprijacije snosi korisnik eksproprijacije, a naknada u novcu se
ispla"uje u roku od -0 dana od dana dostavljanja pravosnanog rjeenja kojim je odreena
naknada u novcu. Ukoliko se ne postigne sporazum o naknadi u roku od 34 dana od dana
2
pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji naknadu "e odrediti stvarno i mjesno nadlean
op"inski sud.
,E. -ta je to kon+iska'ija?
1on!iskacija nije redovni nain nastanka dravne svojine, jer se provodi kao posljedica
izvrenja krivinog djela.
1C. -ta je to ararna re+orma?
+rema agrarnoj re!ormi, zemljite prelazi u dravnu svojinu kao posljedica socijalne
revolucije. To je jedan vid eksproprijacije kojim se ukidaju veliki zemljini posjedi.
11. -ta je to na'ionaliza'ija?
#acionalizacija se razlikuje od kon!iskacije po tome to je ona posljedica jedne privredno $
politike mjere i to se provodi u cilju jaanja dravne svojine +rovodi se upravilu sa
naknadoma za nacionalizovanu imovinu.
12. -ta je to rekvizi'ija?
Rekvizicija je institut pretvaranja privatne imovine u dravnu svojinu, ali, koji za razliku od
eksproprijacije podrazumijeva da se moe provesti samo u odnosu na pokretne stvari. toga je
rekvizicija u odnosu na pokretne stvari isto ono to je za nepokretnost, eksproprijacija, kao
upravno$pravni nain nastanka dravne svojine na ovim stvarima. +rovodi se izuzetno u
odreenim speci!inim prilikama kao to su u miru elementarne nepogode ili, u ratu upotreba
privatne pokretne imovine za potrebe voenja rata.
Rekviziciju sprovodi op"inski organ uprave, a mogu je sprovesti i starjeine ranga
komandanta bataljona ili vieg ranga.
13. -ta je to o)avezni otkup?
Cvaj vid sticanja dravne imovine postojao je u periodu administrativnog socijalizma u
2ugoslaviji nakon )rugog svjetskog rata. Uglavnom, obuhvatao je poljoprivredne proizvode.
Cbaveza otkupa nastaje donoenjem upravnog akta 'rjeenja*, dok su ugovori imali samo
nadopunjuju"i znaaj.
5ajedniko za sve naine nastanka dravne svojine je bilo to to je bilo neophodno
donijeti, na osnovu zakona, upravne akte 'rjeenja* za odreena lica. vi akti su bili
deklarativnog, a ne konstitutivnog karaktera, jer je imovina postajala dravna direktno na
osnovu zakona, a ne na osnovu rjeenja, odnosno, akta koje je u konkretnom sluaju
doneseno.
Treba imati u vidu, da je kod eksproprijacije i rekvizije upravni akt je konstitutvnog , jer on
ukida privatnu svojinu odreenog subjekta i istovremeno ustanovljava dravnu svojinu na
takvoj imovini.
OiteraturaB
6aterijal za odgovore na ispitna pitanja izuzet iz knjige dolje navedenog autora.
-. )r. 5enaid Selmo '/44>*, KUpravno pravo i evropsko upravno pravoT, arajevo,
(akultet za javnu upravu