You are on page 1of 8

FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVO I AUTOMATIZACIJU
















Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije
Laboratorijske vjebe

Vjeba 1 - upute

POKUS PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA,
ELEMENTI NADOMJESNE SHEME
TRANSFORMATORA







Autori: Doc.dr.sc. Damir arko, dipl. ing.
Doc.dr.sc. Mario Vrai, dipl. ing.
Mirko Cettolo, dipl. ing.
Goran Rovian, dipl. ing.
Tanja Poljugan, dipl. ing.
Stjepan Stipeti, dipl. ing.









Zagreb, studeni 2013.
FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 2
POKUS PRAZNOG HODA I KRATKOG SPOJA,
ELEMENTI NADOMJESNE SHEME TRANSFORMATORA


Svrha vjebe
a) Upoznavanje s osnovnim dijelovima transformatora
b) Provedba pokusa praznog hoda transformatora
c) Odreivanje nazivne struje magnetiziranja i nazivnih gubitaka u eljezu transformatora
d) Provedba pokusa kratkog spoja transformatora
e) Odreivanje napona kratkog spoja transformatora
f) Odreivanje elemenata nadomjesne sheme transformatora

Zadatak vjebe
a) S natpisne ploice ispitivanog transformatora oitati nazivne podatke za traeni prijenosni omjer
b) Skicirati raspored stezaljki u prikljunoj kutiji (ako nema oznaka, odrediti privremene oznake
stezaljki)
c) Procijeniti nazivnu struju magnetiziranja i gubitke
d) Snimiti ovisnosti I
o
= f(U
o
), P
o
= f(U
o
) i cos
o
= f(U
o
) u podruju 1,1 0,8 U
n
za transformator u
praznom hodu
e) Nacrtati krivulje I
o
, P
o
i cos
o
= f(U
o
)
f) Oitati I
on
P
on
i cos
on
za nazivni napon
g) Odrediti I
on
i P
on
za nazivni napon u relativnim jedinicama (p.u.; %)
h) Procijeniti iznose U
k
i P
k

i) Snimiti ovisnost I
k
= f(U
k
), P
k
= f(U
k
) i cos
k
= f(U
k
) u podruju 1,1 0,8 I
n
za transformator u
kratkom spoju
j) Nacrtati ovisnosti I
k
, P
k
, cos
k
= f(U
k
)
k) Oitati U
kn
, P
kn
i cos
kn
za nazivnu struju
l) Odrediti U
kn
i P
kn
za nazivnu struju u relativnim jedinicama (p.u.; %)
m) Izraunati za nazivnu struju U
k
, U
x
, U
r
, u
k%
, u
x%
, u
r%
, i preraunati ih na pogonski toplo stanje
(75
o
C)
n) Nacrtati T nadomjesnu shemu transformatora
o) Na temelju pokusa praznog hoda, kratkog spoja i podataka o otporu namota odrediti elemente
nadomjesne sheme transformatora
p) Analizirati rezultate


1. Podsjetnik za vjebu
1.1 Podaci natpisne ploice
Svaki elektrini stroj, pa tako i transformator,
po izlasku iz proizvodnje dobiva natpisnu ploicu
(slika 1.1) na kojoj su upisani osnovni podaci
proizvoda. Natpisna ploica se odnosi na sve
transformatore istog tipa, a podaci za konkretni
transformator smiju odstupati od navedenih na
natpisnoj ploici u granicama odreenima
propisima (npr. IEC-normama). Natpisna ploica
prema tome slui samo za grubo upoznavanje s
transformatorom, a toni parametri se dobivaju
mjerenjima na konkretnom transformatoru.
Svaka promjena bitnih parametara
transformatora mora biti unesena u natpisnu
ploicu, odnosno mora se dodati nova natpisna
ploica s obaveznim unoenjem imena onoga
koji je upisao nove parametre transformatora.

Slika 1.1 Primjer natpisne ploice manjeg
transformatora

Natpisna ploica mora sadravati sljedee podatke transformatora:
a) Ime proizvoaa
b) Oznaka tipa transformatora, tvorniki broj transformatora
c) Nazivni primarni napon, nazivna frekvencija, broj faza
FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 3
d) Nazivni sekundarni napon - napon praznog hoda sekundara kada je na primar narinut nazivni
napon
e) Nazivna prividna snaga - propisima je definirana kao ulazna snaga zbog njene neovisnosti o
faktoru snage tereta
f) Nazivna primarna (ulazna) struja - dobije se iz nazivne ulazne snage i nazivnog primarnog napona
g) Nazivna sekundarna (izlazna) struja - dobiva se iz nazivne primarne struje i prijenosnog omjera
transformatora
h) Podaci u vezi s kratkim spojem transformatora - nazivni napon kratkog spoja (% U
n
) i dozvoljeno
trajanje kratkog spoja
i) Stupanj izolacije prema nazivnom naponu (i termika klasa izolacije kod suhih transformatora)
j) Oznaka vrste transformatora s obzirom na nain spajanja na mreu (transformator ili
autotransformator) i oznaka spoja
k) Oznaka naina hlaenja prema vrsti rashladnog sredstva koje hladi namot, nainu njegovog
strujanja te vrsti sredstva koje odvodi toplinu iz hladila i nainu njegovog strujanja
l) Masa transformatora, rashladnog sredstva i godina izrade

1.2 Utjecaj temperature na veliinu otpora
Otpor namota ovisi o njegovoj temperaturi i raste s porastom temperature. Zato se kod svakog
mjerenja otpora obavezno mora mjeriti i temperatura namota. Kod mnogih mjerenja se postupa i obratno;
iz izmjerenog otpora toplog namota, a uz poznati otpor hladnog namota, rauna se promjena temperature
namota. Ovako odreenu temperaturu smatramo prosjenom temperaturom namota. Temperatura
najtoplijeg mjesta u namotu je 5 - 15 C vea od prosjene, ovisno o nainu mjerenja.
Za promjenu otpora s temperaturom, za bakrene namote, vrijedi:
0
0
235
235


+
+
= R R
gdje je:
R

tpor kod temperature (topli otpor)
R
o
otpor kod temperature
o
(hladni otpor)
235 konstanta za bakar kod 20 C, temperaturni koeficijent bakra iznosi 1/(235+
o
)
esto se temperatura "hladnog" namota podudara s temperaturom okoline. Uz poznati "hladni" i "topli"
otpor (R
o
, R

) te temperaturu hladnog namota (
o
), rauna se prosjena temperatura toplog namota:
( )
( )
0 0
0 0
0
235 1 235
235

+ +

=
+
=
R
R
R
R


1.3 Dozvoljena trajna temperatura namota po propisima
Trajno povienje temperature za 6 C uzrokuje skraenje ivotne dobi izolacije na polovinu.
Klasa
izolacije
Maks.
temperatura (C)
Temperatura
okoline (C)
Rezerva za najtoplije
mjesto (C)
Dozv. nadtemperatura
(K)
Materijal
Y 90 40 PVC mekana plastika
A 105 40 5 60 papir, tkanina
B 130 40 10 80 izolacije na bazi poliestera
F 155 40 15 100 izolacije na bazi poliestera
H 180 40 tinjac, staklo
C > 180 40 tinjac, staklo

1.4 Oznake stezaljki prema propisima
Stezaljke transformatora se prema propisima oznaavaju:
1U, 1V, 1W vienaponski namot bez izvedenog zvjezdita
2U, 2V, 2W, 2N nienaponski namot s izvedenim zvjezditem
1U1, 1U2, 1U3, 1U4 jedan namot vienaponske strane s otcjepima
U starijim pogonima moemo naii i na oznake po starim propisima:
A, B, C; X, Y, Z vienaponski namot - poeci i krajevi namota
a, b, c, x, y, z nienaponski namot - poeci i krajevi namota

FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 4
2. Pokus praznog hoda
2.1 Opis vjebe
Ako se transformator s jedne strane prikljui na napon, a s druge strane ostave stezaljke otvorene,
tei e iz mree samo struja praznog hoda, odnosno snaga potrebna za pokrivanje gubitaka praznog
hoda. Struja uklapanja je neusporedivo vea od trajne struje praznog hoda .
Struja praznog hoda sastoji se od jalove komponente za magnetiziranje jezgre, radne komponente u
fazi s naponom koja slui za pokrivanje gubitaka, te male komponente struje nabijanja kapaciteta namota.
Da bi dobili pravu sliku o prilikama zasienja u jezgri nije dovoljno snimiti samo struju praznog hoda za
nazivni napon, nego se snima ovisnost struje praznog hoda o naponu u podruju oko U
n
. Struja se mjeri
na sva tri dovoda te se uzima srednja vrijednost.
Gubici praznog hoda nastaju prvenstveno zbog histereze i vrtlonih struja u jezgri. Spomenuti gubici
ovise o magnetskoj indukciji u jezgri B, frekvenciji f, debljini lima d, te konstanti materijala k
h
i k
v
, a
raunaju se prema izrazima:
( )
Fe v v v v
Fe h h h h
m p P d B f k p
m p P B f k p
= =
= = =
,
3 2 ,
2 2 2


Dodatni gubici, koji se obino mogu zanemariti, nastaju u:
- namotu prikljuenom na mreu zbog struje praznog hoda,
- konstruktivnim dijelovima i kotlu zbog vrtlonih struja koje inducira rasipni tok koji djelomino izlazi
iz jezgre,
- u bakru namota spojenih u trokut zbog induciranih struja koje teku unutar trokuta,
- u izolaciji zbog dielektrinih gubitaka u izmjeninom elektrinom polju.
Snimanje karakteristike praznog hoda transformatora se obavlja prema shemi na slici 2.1. Pri tome se
snimaju ovisnosti P
o
=f(U
o
), I
o
= f(U
o
) i cos
o
= f(U
o
) u podruju 1,1 0,8 U
n
. Shema spoja mjernog kruga
prikazana je na slici 2.2
3

x

4
0
0

V

~

Slika 2.1 Shema spoja za snimanje pokusa praznog hoda transformatora
2.2 Mjerni krug
Naponi i struje spajaju se na analizator snage Metrel PQA Plus. Naponi se spajaju na naponske ulaze
ureaja izravno, a signali struje se s strujnih klijeta spajaju na strujne ulaze ureaja (slika 2.2).
Na samom ureaju potrebno je podesiti mjerne opsege struja i napona prema odgovarajuim
vrijednostima tijekom pokusa. Vrijednosti struja, napona, snaga i cos se oitavaju s ekrana ureaja.

Slika 2.2 Shema spoja mjernog kruga
FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 5
Primjer ovisnosti struje magnetiziranja I
o
, snage P
o
i cos
o
o naponu u praznom hodu je prikazan na
slici 2.3.

cos
0
(-)
P
0
(W)
I
0
(A)
cos
0n
P
0n
I
0n
U
n
U
0
(V)

Slika 2.3 Ovisnost struje magnetiziranja, snage i cos o
naponu u praznom hodu transformatora


Za raunanje elemenata
nadomjesne sheme (trofazni
transformator po fazi nadomjesne
zvijezde) vrijede sljedei osnovni
odnosi:
10
10
10
10
0
3
I
U
I
U
Z
f
=

=
10 10
0
0
3
cos
I U
P

=

0
0
0
0
0
m
cos
sin
X

Z
R
Z
=
=



FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 6
3. Pokus kratkog spoja
3.1 Opis vjebe
Pri pokusu kratkog spoja transformatora sekundarne stezaljke se kratko spoje, a primar se napaja
snienim naponom tolikog iznosa da namotom potee nazivna struja. Otpor kratkospojnika kod velikih
transformatora nije zanemariv jer je usporediv s otporom namota, te je nuno obaviti korekciju njegovih
gubitaka (otpora).
Mjerenjima u pokusu kratkog spoja iz podataka o ukupnim gubicima P
k
transformatora (koji su
posljedica struje optereenja), impedanciji kratkog spoja Z
k
i faktoru snage cos
k
, dolazi se do podataka
o ukupnoj rasipnoj reaktanciji X
k
.
Gubici P
k
se sastoje od:
- gubitaka u radnim otporima namota,
- tzv."dodatnih gubitaka" zbog vrtlonih struja u konstruktivnim dijelovima, te efekta potiskivanja
struje koji dovodi do neravnomjerne raspodjele struje po presjeku vodia ime se poveava otpor
namota i radni gubici.
Poznavanje iznosa ukupne rasipne reaktancije transformatora vano je za odreivanje induktivne
komponente napona kratkog spoja U
k
. Napon kratkog spoja je reda veliine nekoliko postotaka nazivnog
napona U
1
i odgovarajua struja magnetiziranja za taj mali napon je zanemariva pa moemo uzeti da sva
struja koja tee kroz primarni namot, tee i kroz sekundarni namot (naravno, reducirana recipronom
vrijednou omjera broja zavoja). To znai da se u nadomjesnoj shemi transformatora kod pokusa
kratkog spoja moe izbaciti poprena grana (koju ine glavna reaktancija i nadomjesni otpor za gubitke u
eljezu).
Mjerenje se obavlja prema shemama na slici 3.1 i slici 2.2 u podruju 1,1 0,8 I
n
. Mjerenje se
zapoinje s najveom strujom (1,1 I
n
) koja se u koracima smanjuje. Pokus se zapoinje s najveom
strujom zato to se pri veoj struji namot bre zagrije, a zbog velike toplinske vremenske konstante
transformatora e pri smanjenju struje dodatno zagrijavanje namota biti sve manje pa e temperatura
namota ostati praktiki konstantna. Time se postie ujednaen iznos otpora namota pri svim mjerenim
iznosima struje. Iz izmjerenog napona, struje (srednja vrijednost struja svih triju faza) i snage rauna se
cos
k
. Uz odreeni cos
k
i impedanciju Z
k
raunaju se radni otpor i reaktancija po fazi transformatora
kao i relativne (postotne) vrijednosti u
r%
, u
x%
, u
k%
.
Na slici 3.2 prikazan je primjer ovisnosti struje kratkog spoja, gubitaka i faktora snage o naponu U
k
.


Slika 3.1 Shema spoja za snimanje pokusa kratkog spoja transformatora


Slika 3.2 Ovisnost struje kratkog spoja, snage i cos o
naponu u kratkom spoju transformatora


Za transformator u pokusu kratkog spoja
vrijede sljedei osnovni odnosi:
% 100 , sin
% 100 , cos
% 100 ,
1
%
1
%
1
%
2 2
= =
= =
= + =
U
U
u U U
U
U
u U U
U
U
u U U U
x
x k k x
r
r k k r
k
k x r k


FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 7
Strujno-naponske relacije za kratki spoj transformatora
Za jednofazni transformator
Za trofazni transformator
(jedna faza nadomjesne zvijezde)
k k k k k k
k
k
k
Z X Z R
I
U
Z sin cos = = =
k k
k
k
I U
P

= cos
k k k k k k
k
k
k
Z X Z R
I
U
Z sin cos
3
= = =

k k
k
k
I U
P

=
3
cos
Izvedene relacije Izvedene relacije
2
2
2
1
=

=
k
k
k
k
k
k
k
k
I
P
U
I
X
I
P
R
'
1 2
1 2

'
k dod
k
R R R R
X X X

= + +
= +

2
2
2
3 3
1

3
=

k
k k
k
k
k
k
k
I
P U
I
X
I
P
R
'
1 2
1 2

'
k dod
k
R R R R
X X X

= + +
= +

esto je potrebno preraunati izmjerene veliine na neku drugu temperaturu (pogonski toplo stanje);
poznato je da se radni otpor poveava s poveanjem temperature, dok se dodatni otpor smanjuje s
poveanjem temperature. Do smanjenja dodatnog otpora s poveanjem temperature dolazi zbog toga to
su dodatni gubici posljedica induciranog rasipnog polja kojeg u konstrukcijskim dijelovima transformatora
(steznici, kotao) uzrokuju vrtlone struje. Amplitude vrtlonih struja su proporcionalne ekvivalentnom
induciranom naponu, tj. promjeni ulanenog rasipnog toka i obrnuto proporcionalne ekvivalentnom otporu
eljeza kroz koje teku. S poveanjem temperature poveava se i ekvivalentni otpor eljeza pa se stoga
dodatni gubici smanjuju (P
dod
= E
2
ekv
/R
ekv
). Budui da se dodatni gubici raunaju kao gubici na
nadomjesnom otporu R
dod
spojenom u seriju s otporom namota (P
dod
= I
2
k
R
dod
), s poveanjem
temperature se mora dodatni otpor R
dod
smanjivati da bi ispravno uzeli u obzir ono to se fizikalno
dogaa u transformatoru (pad dodatnih gubitaka P
dod
s porastom temperature). Na nadomjesnoj shemi
dodatni otpor je predstavljen kao dio otpora R
2
'.
Reaktancija kratkog spoja X
k
sastoji se od rasipne reaktancije primarnog namota X
1
i na primarnu
stranu preraunate rasipne reaktancije sekundarnog namota X
2
'. Ove reaktancije su priblino jednakih
iznosa.


4. Elementi nadomjesne sheme transformatora
4.1 T - nadomjesna shema transformatora
Nadomjesna shema transformatora, kao i svakog drugog elektrinog stroja, daje se uvijek za jednu
fazu nadomjesne zvijezde, bez obzira na to kako je transformator stvarno spojen (Y, D, Z).

Slika 4.1 T - nadomjesna shema transformatora
R
1
,R
2
' - radni otpori namota primara i
sekundara (reducirana vrijednost)
X
1
,X
2
'

- rasipne reaktancije namota primara i
i sekundara (reducirana vrijednost)
R
0
- fiktivni radni otpor; gubici u njemu
odgovaraju gubicima u eljezu
X
m
- glavna reaktancija.
Elementi nadomjesne sheme se odreuju iz mjerenja otpora namota, pokusa praznog hoda, pokusa
kratkog spoja i preraunavaju se na toplo stanje (75
o
C).
Pri tome se u praznom hodu zanemaruje uzduna grana (tj. R
1
, X
1
, R
2
', X
2
') i odreuju se X
m
, R
0
, a u
pokusu kratkog spoja se zanemaruje poprena grana i odreuju se X
k
, R
k
. Dobivene razlike u iznosima
izmjerenog radnog otpora i izraunatog radnog otpora iz pokusa kratkog spoja nastale su zbog pojave
dodatnih gubitaka. Ovi gubici, odnosno njihov nadomjesni otpor, opadaju s porastom temperature, za
razliku od Jouleovih gubitaka u namotu koji s porastom temperature rastu.
FER Zagreb, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju laboratorijske vjebe
Elektromehanike i elektrine pretvorbe energije : Vjeba 1 8
5. Pitanja za pripremu vjebe
a) Koje najvanije fizikalne veliine treba sadravati natpisna ploica transformatora ?
b) Kada se mijenjaju podaci natpisne ploice i zato?
c) Koje namote moe imati transformator, kakvi namoti mogu biti i koji su osnovni naini spajanja
namota?
d) Zato se provodi pokus praznog hoda transformatora (oekivani rezultati pokusa)?
e) to prikazuje snimljena karakteristika praznog hoda?
f) Na kojem dijelu karakteristike praznog hoda (krivulje magnetiziranja) oekujemo nazivnu radnu
toku (nazivni napon)?
g) Prema podacima natpisne ploice odredite (procijenite) raspone napona, struje i snage pri pokusu
praznog hoda transformatora (min. i maks. vrijednosti za vrijeme ispitivanja).
h) Zato moemo oekivati veliku struju uklapanja prilikom uklopa transformatora na nazivni napon?
i) Ako su osigurai u dovodu napajanja transformatora dimenzionirani za nazivnu struju, da li mogu
pregorjeti prilikom uklapanja na mreu? Obrazloite!
j) Koji gubici transformatora se mogu odrediti pokusom praznog hoda?
k) Kako ovise gubici histereze i vrtlonih struja o frekvenciji napajanja i naponu napajanja?
l) Zato se provodi pokus kratkog spoja transformatora (oekivani rezultati pokusa)?
m) to prikazuje karakteristika kratkog spoja?
n) Procijenite koji je omjer napona kratkog spoja (kod struje kratkog spoja jednake nazivnoj) i
nazivnog napona?
o) Zato ne provodimo pokus kratkog spoja pri nazivnom naponu?
p) Zato pri provedbi pokusa kratkog spoja mjerimo od maksimalne struje prema manjim strujama?
q) Koliko iznosi napon sekundara u pokusu kratkog spoja?
r) Kakvo je zasienje u transformatoru tijekom pokusa kratkog spoja?
s) Prema podacima natpisne ploice odredite (procijenite) raspone napona, struje i snage pri pokusu
kratkog spoja transformatora (min. i maks. vrijednosti za vrijeme ispitivanja)
t) Koji gubici transformatora se mogu odrediti pokusom kratkog spoja?
u) Kakav utjecaj ima efekt potiskivanja struje na pojedine gubitke transformatora ?
v) Kako i iz kojih pokusa se odreuju pojedini elementi nadomjesne sheme transformatora?

You might also like