N. W.

WALKER
Natrag k zemlji...
radi samoodranja
Komentari o slobodi,
nainu ivota i prehrani
N. W. WALKER
Natrag k zemlji...
radi samoodranja
Komentari o slobodi, nainu ivota
i prehrani
Za dvoje te molim, ne uskrati mi dok ne umrem:
Udalji od mene licemjernu i lanu rije; ne daj mi
siromatva ni bogatstva: hrani me kruhom
dostatnim " (Izr. 30, 7-8)
Oh, radost plavog neba i istog zraka,
veselog pjevanja ptica,
doma u prirodi u kojem vlada
sloboda od tjeskobe i nestaice!
Biti blie Bogu u vrtu
nego igdje drugdje na zemlji!
Ilustracije
Kua J oyce i J amesa. 16
Oh, daj mi dom! 63
Kua i kuhinja 92
Bik pasmine dexter 97
Krava pasmine dexter 98
Patuljaste koze 103, 107
Biserka 111
Biserke 118
J o biserki 120
Perad 125,126,
Pele 127
Gliste. 140
Bijeg od depresije 145
Vidi bebe! 151
6
Sadraj
1. Odredi cilj svom ivom 9
2. Zar se radi o igri na sreu? 13
3. Tvoja prigoda 17
4. Seoski ivot te zove 24
5. Grad i djeak 28
6. Ne mataj ve prioni k poslu 37
7. Zna li stoje glad? 41
8. Vrijedi promisliti 44
9. Kad je prerano za poetak? 48
10. to mogu drugi, moe i ti 52
11. Vie voli ivjeti u gradu? 56
12. Grad i ovj ek 64
13. Hajdemo! 72
14. Puenje moe biti pogubno po tvoj brak 79
15. Suenje hrane 86
16. Dexter - patuljasto irsko govedo 93
17. Patuljaste koze 103
18. Biserka 111
19. Perad: koko vrijedi 121
7
20. Pela, konica i med 127
21. Gliste-za tvoje tlo i tvoje zdravlje 136
22. Uivaj u ivotu kakav si sanj ao 146
23. Zakljuak 152
24. Epilog 155
8
1.
Odredi cilj svom ivotu
Proitaj svaku rije ove knjige
i svojim mislima lutati daj
ispod plavog neba i blagih kia
tamo u dragi seoski kraj.
Zato si ovdje na zemlji? Sto Majka Zemlja uva za
tebe? Sto moe ponizno tlo uiniti za tebe?
Neki mudri propovjednik napisa: Samo nekoliko
centimetara zemljine povrine dijeli nas od smrti."
Vrijeme je da se vrati k ZEMLJ I. Ui iz iskustva
drugih i okoristi se njihovim pogrekama. Drugi su
9
postigli neovisnost i sigurnost na svojih nekoliko jutara
zemlje. to mogu drugi uiniti, moe i ti.
Ova knjiga nije nipoto uopena. Napisana je za tebe
i tebi je namijenjena. Tko zna, kad ovu knjigu do kraja
proita, moda e otkriti tajnu kako postii mir usred
svjetske halabuke.
Ima li tvoj ivot smisla? J esi li zadovoljan sa svojim
ivotom?
J esi li SRETAN i ZADOVOLJ AN s vjenom trkom
i stresom svojih dnevnih dunosti?
ezne li ikada za EMANCIPACIJ OM?
Divan li je izraz EMANCIPACIJ A! Znai OSLO-
BOENJ E! Znai skidanje okova s roba.
SLOBODA znai ivot kakav ELI ivjeti. Biti
slobodan znai okusiti svu puninu ivota, ivjeti ivot
koji ima CILJ !
Budi stalno svjestan injenice da sloboda nosi sa
sobom veliku odgovornost.
Zna li za ushit to ga bude ipkaste sunane zrake
dok se jutrom probijaju kroz kronje drvea, smiraji
sunca to miluju zapadni nebosklon palei ga vatrom
boja koje presijecaju dah? Ushit sjena to se izduuju
tkajui snene mate na dnu dubine due, mirijada
svjetala sazvijea u ledeno-plavoj dubini neba cie
zimske noi?
Zna li ushit to ga stvara topli vjetar to pirka
zrakom zasienim mirisima mladog sijena, ili lahor to
10
od borova gaja ili mirisnog vonjaka u cvatu, s
omamljujuim dahom divlje kozje krvi i slatkim vonj em
jaglaca, eta ispod nezaklonjenog neboplavog svoda u
smiraju dana?
To je ono stoje Svemogui Bog stvorio s posebnim
ciljem. Sve je to stvorio za TEBE!
Graevine od betona i opeke, asfaltne ceste i
cementne plonike napravio je ovjek. emu slue?
Svrha im je da dre na okupu ljudsko mnotvo koje
nema nikakva cilja osim svoje svakodnevne jurnjave.
Premnogi su varkom i zabludom uvueni u vrtlog
velegradskog ivota, a da nisu shvatili ni cijenili ono to
im je Stvoritelj odredio time to su se rodili u seoskom
okruju koje su napustili.
Sve vie ljudi i ena bjei od pritisaka i razoaranja
velegradskog ivota, nalaze jedro zdravlje za svoje tijelo
i mir za svoju duu, otkrivaju nanovo smisao svoga
ivota i vlastito samopouzdanje, a povrh svega
obnavljaju vjeru u Svemogueg Boga i njegove darove
koji su na njih ekali.
Velegradska samoa mnogima stvara osjeaj
usamljenosti, izoliranosti, zaputenosti i povrh svega
odbaenosti. U samoi ivota u polju ovjek moe
udisati zrak slobode i nesputanosti, moe obujmiti
prostrtu prirodu, punu svakog blaga to ga ljudsko srce
moe poeljeti. U tako smirenu okruju ovjek moe
osjetiti Boga, moe razgovarati s Bogom i nai poinak,
smiraj i olakanje. Ljudski ivoti su vei od svih
11
glomaznih gradskih graevina. U velegradu se ne moe
uivati u divljem cvijeu, raznovrsnim pticama,
draesnim stanovnicima polja i uma, potoka i brzaka.
Polja i ume nude bezbroj jestivih biljaka, cvjetova,
korijenja i bobica, dostatnih za prehranu ovjeka i
njegove obitelji.
Razumije se da postoji i pitanje privatnog vlasnitva,
jer ti ne bi htio prestupiti tuu meu, kao to ne bi htio da
drugi ulaze u tvoj posjed.
Uzevi sve u obzir, to jo ovjeku treba? Samo
jedna stvar: da ode na selo i potrai kuu, ne predaleko
od mjesta gdje e s vremena na vrijeme moi nabavljati
potrebne stvari, pa da onda ivi ivotom koji ima smisla.
12
2.
Zar se radi o igri
na sreu?
Bi li ti sjedio na obali
i ekao, pun uzdaha,
ne bi li presuila rijeka,
pa da prijee bez straha?
Takve osobe ne ive ve ivotare
od ozbiljne odluke bjee,
ne bi ni pomakli prstom
dalje od svoga mjesta gdje lee.
Koliko ima voljnih da ustanu
i skoe u pustolovni un?
Evo jednoga koji se otisnuo na put
zbog ivota to je smisla pun.
J ames je bio mlad ovjek u velikom gradu. Upravo
je napunio 34 godine. Posluajte to on ima rei o
naputanju grada u kojem se rodio, odrastao i oenio. U
koloteini svakodnevice pitao se o tome kako ivjeti
ivotom koji ima svrhu.
10 godina sam radio na istom radnom mjestu.
Zato? Za novac i promaknue! Odluio sam da neu
rtvovati svoje zdravlje za nijedno od toga.
Prije nekoliko godina napustio sam posao. Kod kue
sam zatekao svoju enu J oyce umornu i razoaranu
ivotom. Nae dvoje djece, devetogodinji J immy i
sedmogodinja Linda, u meusobnoj svai. A k tomu i ja
sada bez posla!
Duo, - rekao sam eni - hajdemo sutra izai bilo
kamo u prirodu. Pripremi sve za dva-tri dana, ako
odluimo toliko ostati."
Smjetaje stanom zavladao mir i iekivanje, a djeca
su bila ushiena.
Sutradan smo krenuli bez ikakva plana i programa.
Nakon kojih 150 milja doli smo do nekog gradia i
zaustavili se da ruamo. Izlazei iz restorana ugledao
14
sam na susjednim vratima natpis Prodaja nekretnina".
Kao da mi neto reklo da uem i reknem meetaru da
elim nai mjesto u polju.
Ba imam neto za vas, - rekao je on- ostavite svoj
auto, ii emo mojim vozilom."
Pet milja sjeverno od gradia zaustavio se na
korovom obraslu prilazu k maloj zgradi, na kojoj je
nekoliko prozora bilo porazbijano, dva su kapka visila
ustranu, drei se svaki na samo po jednoj arki. Na
zidovima nije bilo ni traga boji.
Nama, gradskoj djeci, mjesto je izgledalo krajnje
obeshrabrujue i odbojno, ali meetar nas je ipak proveo
kuom. Korak po korak nam je pokazao kako bismo
zgradu uz malu cijenu sami mogli lijepo popraviti.
Zatim nas je poveo kroz pravu umu korova do isto tako
oronulih kokoinjca i staje i upuivao nas u umjetnost
popravljanja starih zgrada.
Koliko zemlje ide s kuom? Na moje pitanje rekao
mije 40 akri, a sve uz veoma pristojnu cijenu. (Aker, ili
akra, 0.40 ha, u daljnjem tekstu jutro - op. prev.)
Vlasnici su traili 10.000 dolara, ali je meetar
natuknuo, da su voljni za pogaanje sa mnom.
J oyce i ja smo se porjekali. Konano, rekao sam joj,
najamnina ne donosi kamata. Vlastiti dom je jedino
mjesto gdje smo slobodni i nezavisni. Pitao sam
meetara, bismo li mogli kupiti kuu i 10 jutara zemlje, s
mogunou kupovine ostalih 30 jutara nakon 5 godina.
15
Meetar je mislio da to moe srediti, a tako je i
uinio. Od nae uteevine izdvojili smo mali polog i
sklopili pogodbu.
Kad sam mu spomenuo obeshrabrujue stanje
korovom obrasle okunice, iznenadio nas je izjavom:
To je najbolji dokaz da je tlo veoma plodno. Neete
imati potekoa za uzgoj sve vae hrane na ovom tlu."
Priloeni crte e vam pomoi da vidite kako je sve
izgledalo slijedee godine.
Sto su mogli drugi, moe i ti.
16
3.
Tvoja prigoda
Kako je krasan planet Zemlja
sa svim to smrtniku treba.
Ne nedostaju prigode,
One, poput kie, dade s neba.
Kako je bogat ovaj dan i narataj
prigodama svake ruke,
to ekaju na tvoju odluku
da se vrati k zemlji bez muke.
Zemlji to je nai oci znojem i suzama
otkupie za Svemogueg Boga
da u slobodi i bez straha
ive od plodova truda svoga.
Ovo je tvoja ansa, prijatelju to me ita,
posluaj zova zemlje glas.
Sve u ovom ivotu ima svoj kraj,
promijeni se nabolje, sad je as.
Ovaj zanimljivi svijet u kojem ivimo jo uvijek je
pun prigoda za utirae novih putova, iako se ini daje
sva zemlja zaposjednuta i ima svoga vlasnika.
Nije bilo vremena u kojem je bilo zanimljivije ivjeti
kao to je vrijeme naeg narataja. Svakodnevno
zahvaljujem Svevinjem Bogu to je stvorio ovako
divan planet ZEMLJ U i sve to je na njoj, i to mi je
omoguio da ivim dovoljno dugo da vidim nevjerojatni
napredak to se dogodio za vrijeme mojega ivota.
Danas, ako ivimo na farmi, ne moramo prolaziti
kroz sve one potekoe koje su proli nai preci to su
naselili ovu veliku zemlju. Oni su bili toliko zauzeti
podizanjem domova i borbom za svakodnevni opstanak,
daje sama borba za goli ivot bila herojski in, u kojoj su
preivljavali samo jaki i hrabri.
18
A kad se naa velika zemlja razvila dotle da je
nacionalni bruto proizvod omoguio opskrbu pro-
izvodima i uslugama po cijeni dostupnoj i siromanima,
svijet se poeo mijenjati. Roditelji, roeni i odrasli za
vrijeme ekonomske krize, nisu htjeli da njihova djeca
trpe iste potekoe koje su oni pretrpjeli. Tako je narataj
za naratajem nastojao pruiti svojoj djeci to vie
zemaljskih dobara, sve dok se dananji narataj nije
konano pobunio protiv materijalizma.
Proui ovaj mladi narataj i otkrit e da se radi o
vrlo zanimljivom izdanku mladog svijeta. Veinom su
dobro kolovani, ali su potpuno izgubljeni u odnosu na
materijalne ambicije. Oni trae i trae, nastojei nai
neto to bi u sebi sadravalo kakvu pravu vrijednost, a
kada nau odgovore na svoja pitanja, spremni su poeti
ivjeti osmiljenim ivotom.
Ovaj mladi svijet promatra svoje roditelje i ostale
bive narataje, te neopozivo odluuje da ne eli
nastaviti takav slijed pokoljenja, jer, openito govorei,
njihovi roditelji i, moda, djedovi nisu nikada okusili
pravu sreu. emu bi onda oni nastavili njihovim
stopama? Ovaj mladi narataj eli STVARNI,
VRIJ EDNI IVOT, ako mogu ikako do njega doi.
Pobuna ove mladosti je otvorena i bezobzirna, to se
vidi po njihovu odstupanju od svega to se smatra
pravovjernim" - bilo da se radi o njihovu odijevanju,
eljanju, govoru ili nainu ivota.
19
Svemogui Bog je pozemljarima dao ispravne
smjernice. To je opisano u njegovu priruniku - Svetom
Pismu. Izrekao je nedvosmislenim rijeima blagoslove
to e sii na one koji odlue slijediti njegove upute.
J asno je nabrojio prokletstva i bijedu koju mogu
oekivati oni koji svojevoljno odaberu ii vlastitim
putem, ne obraajui pozornost na njegove opomene.
Priznat u da smo kojih dvadeset godina i ja i moja
ena mislili da poznajemo Sveto Pismo, budui da smo
oboje imali izvrstan vjerski odgoj. Ipak, kad nam je
napomenuto da pozornije prouimo 10 zapovijedi, ostali
smo iznenaeni. Kad nam je arko preporueno tree
poglavlje proroka Malahije, bili smo stvarno zateeni i
potreseni. Ovo poglavlje govori o davanju Bogu
desetine od sveukupnog naeg prihoda. Poznaje se kao
Zakon o desetini. Hajde proitaj to poglavlje, pa e
bolje razumjeti to se nama dogodilo.
Odreeno je prije tisue godina i ta je odredba ostala
na snazi do dananjeg dana, daje temelj Bojeg naroda
DOM, iji su ukras draesna, zdrava djeca. On je zacrtao
plan po kojem mu treba ljubiti i tovati svoju enu, a
ona da ljubi njega i bude skrbna supruga i majka puna
ljubavi. Muu je dunost da opskrbljuje dom svime
potrebnim. ena se treba brinuti o domu i uiniti ga
ugodnim boravitem u kojem e oboje sa svojom
djecom ivjeti u srei. Zajednika im je dunost
pouavati i odgajati djecu po naputku Njegova
prirunika, Svetog Pisma, tako da rastu u zdravlju, snazi
20
i razboru, te u svoje vrijeme nau suprunike iz slinih
obitelji i nastave proces odranja ljudskog roda. Tako e
se planet Zemlja moi napuiti snanim, zdravim i
bogobojaznim osobama i izrasti u SNANE NARODE.
Povrh svih velikih naroda na Zemlji stoje nae
Sjedinjene Amerike Drave, budui da su ih utemeljili
nai preci koji su traili zemlju gdje bi se mogli klanjati
Bogu po svojoj volji, a da ne moraju slijediti nikakvu
vrstu religije u koju ne bi vjerovali i koju bi im diktiralo
neko drugo ljudsko bie.
Mi smo otvorili vrata ljudima iz svih zemalja koji su
bili potlaeni i udjeli za slobodom. Sloboda je toliko
utkana u nae bie, da se svatko osjea spremnim za nju
sve rtvovati. Na mlai narataj danas nastoji oitovati
tu slobodu u svakom vidu svoga ivota. Ali nitko ne
moe biti slobodan ako ivi suprotno Zakonima iz
knjige to ju je Bog dao svome narodu.
Ono to ini ivot tako zanimljivim je injenica da
svatko u ovoj velikoj zemlji ima mogunosti raditi to
god mu se svidi.
Na prvi pogled moe izgledati da nikomu nije teko
napraviti pravi izbor, ali nije ba tako lako. kolovanje
je dostupno svima koji ga ele, ali ima mnogo stvari
izmeu kojih treba odabrati, tako se mnogi lako zbune.
To je kao kad stoji kraj stola prepuna najbiranijih jela
od kojih curi voda iz usta, pa se ne moe odluiti to bi,
budui da eludac ima ogranienu zapreminu, pa ne bi
stalo ni toliko da se od svakog tako privlano izloena
21
jela uzme po malo. Kljuno je pitanje, to uzeti da
uzmognem potpuno uivati u jelu i osjeati se
zadovoljnim i sretnim nakon jela? Mogunost izbora
stvara zabunu i neodlunost, to ba nije najsretnije
stanje. Tako je i u ivotu. J avlja se isto pitanje: - to bih
trebao uiniti i to bi bilo najbolje za moju obitelj i za
mene?
Kako je naa velika zemlja proizvodila sve vie,
usluge su postale bolje i dobra obilnija, nismo vie
trpjeli nestaice, svatko je mogao uivati u plodovima
nae proizvodnje i vlastitog rada, pa su mnogi poeli
seliti u velike gradove, gdje su godinama sanjali o tome
da e ondje nai bolji ivot i vee kulturne pogodnosti za
svoju djecu.
Beskrajni niz udesnih otkria i izuma suvremene
znanosti unio je u nae domove luksuza i takozvanih
pomagala vie nego smo sanjali da je mogue, i to po
svima pristupanim cijenama.
Sjeam se da sam prije mnogo godina itao u
novinama o ovjeku stoje proveo cijeli svoj radni vijek
u Uredu za patente Sjedinjenih Drava u Washingtonu.
lanak je objavljen u povodu njegova samoubojstva.
Razlog koji je naveo u oprotajnom pismo bilo je to to
je izumljeno sve to se moglo izumjeti, pa za njega nije
ostalo nita drugo osim samoubojstva.
Netko bi pomislio da e sve ta nova dostignua
dananjice donijeti sreu i zadovoljstvo u nae domove.
J e li zaista tako? Upravo suprotno! Ti isti izumi koji bi
22
nas trebali osloboditi tegoba svakodnevnog ivota i
omoguiti nam da inimo stvari za koje nikad prije
nismo imali vremena, proizvode suprotan uinak.
Katkad nam se ini da smo postali robovi modernog
naina ivota", od kojega se ne moe pobjei. to uiniti
s tim u svezi, veliko je pitanje to se danas postavlja pred
svakog od nas.
23
4.
Seoski ivot te zove
Nek naa neprestana iskrena molitva
ite vie svjetla, vie snage za podnijeti
na dio tereta i vaja,
to polovicu ljudskog roda u gradu
slama od gluhog oaja.
Oh, patniko i tuno ljudstvo
1
.
Oh, vi potiteni to do grla
utonuste u bijedu!
Strpljivi, usprkos trpljenju.
A kad vam iz srca jakim mlazom
ikne iz dubine vrelo,
svi ete nabujati udnjom
za mirom to ga nudi selo.
Posvudanja glad ne prijei biljkama da bujaju tamo
gdje ima dovoljno vlage. Tisue divljih trava i biljaka je
J ESTIVO, prikladno za ljudsku hranu, esto hranjivije
od uzgojenih biljaka. J estive trave i divlje biljke mogu se
u prirodi nai na gotovo svakom koraku. Ne rastu na
gradskim betonskim zdanjima, ni na cementnim nogo-
stupima, niti na asfaltnim kolnicima.
Korijenje tih divljih biljkaka obino dosee do deset,
ili ak petnaest metara duboko u tlo, gdje skuplja vlagu i
kemijske elemente kojih nema na povrini.
Sto moe zemlja ponuditi? Koje su prednosti
ivljenja na 5 ili 10 jutara zemlje, u okruenju polja,
panjaka, gajeva i blatnih poljskih putova?
Osim to se tie hrane, misli na ZDRAVLJ E i na to
koliko je naeto zagaenim zrakom velegrada i
prigradskih podruja. Usporedi najbolje to grad ima s
istim zrakom i opim ugoajem to ga stvaraju polja i
umarci, brda, breuljci i ustri potoci sa svojom
neiscrpnom raznolikou i mnoinom jestivog samo-
niklog bilja.
Mnoge omraene i prezirane biljke su hranjive.
Ratari ne cijene njihove hranjive sastojke. Biljke koje
oni smatraju tetnim korovom moda iz podzemnih
tokova prehranjuju i navodnjavaju njihove usjeve.
Mnotvo ljudi po svijetu posve prirodno koristi korov i
samoniklo bilje kao hranu i od njih zapravo ivi tijekom
cijele godine, od proljea i ljeta do jeseni, berui i
uvajui besplatnu opskrbu za zimu.
25
24
POZOR! - Dok bere jestivo bilje i korijenje, pripazi
da ne prestupi na tui posjed.
Ovo obilje jestivih divljih biljaka je dodatak uzgoju
tvojeg vlastitog povra, voa i jagoda, to jest onomu to
je tvoja obitelj navikla jesti. Obraivati vlastiti vrt je
najljepi i najuinkovitiji mogui oblik zdrave tjelo-
vjebe.
Pretpostavljam da se pita, hoe li jedui voe i
povre dobivati dovoljno bjelanevina. to misli,
koliko ti je potrebno bjelanevina dnevno? Ako dnevno
jede vie od 120 do 180 g koncentrirane bjelanevine,
pretjerao si. Ustvari, dvoje jaja zadovoljava dnevne
potrebe odrasla ovjeka za visokokvalitetnom bje-
lanevinom, s tim da jaja nisu tvornika". Da bi jaja
bila dobra i hranjiva, kokoi nesilice moraju uivati
potpunu slobodu lutanja i eprkanja po dvoritu ili
imanju. Kad su kokoi strpane u krletke, jaja im gube
oko 25% hranjive vrijednosti, uglavnom zato to ih
pijetao nije oplodio. A i stoga to se zbijanje u krletke
protivi prirodnoj slobodi kretanja, kljucanja i eprkanja
po tlu, tako kako to trai priroda.
Kokoji izmet je vrlo koristan sastojak gnojiva.
Perad takoer moe biti pomoni izvor tvoga
predrauna. Tuce kokosa moe snijeti 200 do 250 tuceta
jaja godinje. J edan pijetao je dovoljan za oplodnju
desetak kokosa, a uz pomo automatskog inkubatora
moe uzgojiti zavidan broj pilia svake godine.
26
Ako ima djece, trebao bi drati nekoliko bantam
kokoi. Njihova nazonost u vrtu ili polju uvijek
razveseljava srce. Tako su lijepe za gledati! Tema o
peradi bit e ire obraena u slijedeem poglavlju.
Ako bude drao biserke, nee ti trebati nikakav pas
uvar. Kad su one na imanju, njihovo krijetanje postane
zagluujue, im se neto strano priblii, bilo to ljudsko
bie ili koja grabeljiva ivotinja ili ptica. Osim toga,
jaja od biserki mnogi smatraju delikatesom. Poglavlje u
nastavku bit e ti bez sumnje zanimljivo. Svakako ga
proui!
Nemoj zaboraviti na med. Dvije - tri konice moda
ne izgledaju velika stvar, ili e se initi preskupima za
poetak. Ali kakvo je to ulaganje! Posebno mu
vrijednost daje samo zadovoljstvo da iz godine u godinu
proizvodi svoj vlastiti med, ist, neprokuhavan ni
razrijeen.
Nadalje, treba imati pele zbog opraivanja povra i
voa. O tomu e takoer biti govora u iduim
poglavljima. Pretpostavlja se da zna, kako nikad ne
smije rabiti eer. Kad bi koja potena i dobro upuena
vlada postala svjesna tete to je eer ini ljudskom
organizmu, eer bi bio proglaen otrovom i zabranila bi
se njegova proizvodnja i prodaja. Rabi med za sve to
eli zasladiti.
A to se tie dnevne opskrbe potrebnim bje-
lanevinama, kotunjae, sjemenke i sjemenske klice su
vrlo dobra i bjelanevinama bogata hrana koju se ne
smije zanemariti.
27
5.
Grad i djeak
Tko bi znao djeakove misli?
One se poput magneta lijepe na sve oko sebe.
Pusti da otac i sin na selu uivaju
radei skupa na imanju koje su odabrali.
Djeak e rasti kao ognjem proet.
Budunost je ocrtana u oevoj blizini.
Njegove misli i ideali postaju sve vii,
to je najbolja kola za svakog djeaka.
Da bi se odluka o preseljenju iz velegrada na selo
temeljila na vrstim razlozima, treba prije svega osjeati
28
potrebu i jasnu elju za seoskim ivotom. Otii na selo
samo da bi se pobjeglo od svega, bez dubokog poticaja
da podmetne lea pod osovinu i ostvari uspjeh
vlastitim naporom u obradi zemlje i u svim drugim
poslovima potrebnima za odravanje gospodarstva,
samo e stvoriti u tebi vei osjeaj promaenosti i
nezadovoljstva.
Obitelj s djecom je, bez ikakve sumnje, prikraena
ivei u velegradu. Veoma rijetko se dogaa da se otac
drui sa svojim sinovima, jer mora otii od kue u rane
sate i ne vraa se skoro sve dok djeca nisu ve legla.
Nemaju prigode za uspostavu veza.
Nije onda udno to djeaku, nakon to napusti dom,
nije lako brinuti se o sebi, budui da nije imao s ocem
dnevnoga kontakta koji bi mu stvorio osjeaj sigurnosti.
U svezi s ovim proitaj slijedee razlaganje o
djeakim danima, tono tako kako ga je Oscar E.
Torkelson iznio pod naslovom:
JA SAM IMAO OCA"
Ako sreom ima djece, pogotovo djeaka u obitelji,
nema potrebe da ita dodajem. Torkelsonova trijezna
pria bi trebala potaknuti svakog oca na razmiljanje o
tomu kako bi on i njegova obitelj mogli biti sretni,
slobodni i uspjeni naputanjem ogranienja vele-
gradskog ivota i odlaskom u Boju otvorenu prirodu.
29
Torkelsonov rani odgoj uz oca na seoskom imanju
stvorio je podlogu na kojoj on sada postupa kao dobro
uravnoteen odrasli mukarac i pomae drugima kao
savjetnik za brane, obiteljske i djeje probleme. ivi u
Gibsoniji u Pennsylvaniji (Route 1, Penn. 15054).
Duboko sam mu zahvalan to mije dopustio da njegovo
razlaganje uvrstim u ovu knjigu.
Trinaestero nas je sjedilo u krugu u grupi za osobni
uzrast.
Sjedili smo tamo dva sata tjedno, nastojei
uspostaviti kontakt s naim nutarnjim J a. Moda smo se
mogli zvati grupom prosvijetljenih. Povremeno bi se
jedan od sudionika usudio razotkriti svoju nutrinu,
traei pomo u pronalaenju sama sebe. J a sam bio
tamo po zadatku iz jednog kolskog predmeta.
Primijetio sam daje sudionicima bilo teko govoriti
o svojoj dugotrajnoj srdbi prema vlastitom ocu.
Vladala je napeta utnja kad bi netko priznao
neprijateljske osjeaje prema svojoj supruzi. Svi smo se
upleli u nastojanje da pomognemo ovjeku izii nacistu
s obzirom na svoje homoseksulane skonosti. J edan
ovjek nas je sve rasplakao govorei nam o svojoj borbi
s fizikim problemima. Tijekom jedne sjednice cijela
dva sata nitko od nas se nije ni pokuao nasmijeiti,
sluajui tjeskobnu ispovijest ovjeka koje je prisiljavao
sama sebe da ostane u propovjednikoj slubi - ivio je
20 godina u lai.
30
J edno po jedno stvarno J a otkrivalo se sa svojim
stvarnim problemima. Poeo sam osjeati da se neki od
sudionika pitaju, zastoja ne otkrivam svoje tajne. Vidio
sam poglede koji kao da su govorili: Htjeli bismo
vidjeti to ima iza tvoje fasade." Pritisak je bivao sve
jai. J o samo malo pa e puknuti!" Svaki lan ovakve
grupe ima osobnost, a i grupa kao takva ima osobnost.
Odatle je vjerojatno i doao izraz grupna dinamika."
Mi trebamo znati tko si ti." J a sam i dalje samo sluao i
osjeao kako neprijateljstvo raste.
Alija nisam imao problema. Oh, razumije se, imao
sam problema, ali ne tako velikih da se sam ne bih
mogao nositi s njima. Smatrao sam da bi me grupa
smatrala laovom, ako ne bih mogao razgolititi svoje
probleme. J a sam suosjeao s ostalima u njihovim
potekoama, ali nisam imao nita u usporedbi s njima.
Svi problemi kojih bi se mogao sjetiti izgledali su tako
nestvarni, tako triavi, tako djetinjasti da bih, ako bih ih
iznio pred grupom, bio u gorem poloaju nego da ih
uope nisam spomenuo.
A onda sam jedog dana zapitao Toma, kako je rijeen
izvjesni profesionalni problem to ga je on poodavno
obznanio. On je otro uzvratio: eli li mi pomoi, ili
eli znati kako je problem rijeen?"
Pa ja zaista - odgovorio sam - nisam smatrao da ti
je pomo potrebna. Da pravo kaem, ja sam jednostavno
htio znati kako je sve zavrilo." Dvadeset i etiri oka
zaokruie uokolo pa se zaustavie na meni.
31
lanovi grupe su nastojali prodrijeti kroz moje
nasmijeeno lice i otkriti stvarno odbojnu osobu koja se,
po njihovu miljenju, iza njega krila. Alija sam nisam tu
osobu mogao nai, pa sam im tako i rekao. Orville
zapita: to ti zapravo oekuje od nas? Ljubav?"
Da, - odgovorio sam - ali ne neto mnogostruko
poput grupnog zagrljaja. Samo vae razumijevanje i
ljubav."
Sylvia ree: Moda ti nisi svjestan svojih osjeaja.
Zar te tvoj tata nije nikad zagrlio?" Vidjelo se, da se
eljela uhvatiti u kotac s mojom beutnou.
Tada je poela moja pria.
Ne mogu se sjetiti da me je moj otac ikad zagrlio, ali
ja sam osjeao njegovu ljubav, i to jako. Djed i baka su
ga imali prvoga nakon to su doselili iz Norveke. Bio je
odgojen u shvaanju daje mu glava kue. Nitko nije
Oca dovodio u pitanje. Moja dva starija brata su drali
odstojanje od njega. Rjeavali su svoje osobne probleme
i svoja uvstva drali za sebe. Sedam godina nakon
mojega roenja, moj otac se promijenio.
Nije elio odvojenost, koju je sam oko sebe stvarao..
Nakanio je iskreno biti moj pravi drug i u tome je uspio.
Kad mi je bilo pet ili est godina, pomagao sam tati
(zvali smo ga tatom sve dok nismo odrasli). Slagali smo
nekakva drva pokraj staje, na naem imanju od 60 jutara
U istonom Kansasu, i pritom mi se trijeska zabola u
ruku pa me je boljelo. Nisam smio dopustiti da me vidi
32
kako plaem. im se ukazala prilika, okrenuo sam se
prema kui, s nakanom da mi mama izvadi trijesku.
Tata je vidio da me boli, a vjerojatno je vidio i moj
sram i smetenost. Oekivao sam da e me ukoriti to sam
bio tako nespretan. Umjesto toga ljubazno me je
zamolio da mu pokaem ruku. Potom mi je rekao da
misli kako bi mogao izvaditi drvce svojim depnim
noiem. Drao je njeno moju ruicu u svojoj uljevitoj
aci. Paljivo je radio, pitajui pritom da li me boli
previe. Izvadio je iver. Kladim se da boli, bio je jako
duboko," dodao je suosjeajno. Od tada se ne sjeam
niega osim dubokog povjerenja u tatu.
Stalno sam mu bio za petama. Sestre su se brinule za
red u kui, a mama oko kue. Moja starija braa su bili
ve toliko odrasli da su pomagali strievima. J a sam bio
tatin pomonik. Moj ivot se vrtio oko tate i tatine
farme.
Izgledalo je da je tata u vezi s cijelom prirodom.
Mogao je proreci oluju po zvidanju telefonskih ica.
Uspravio je jedan stari uplji stup, kako bi se
modrovoljka u njemu mogla gnijezditi. Znao je kad e se
rojiti pele i u takvim prigodama ve bi imao
pripremljenu konicu. Izgleda da je znao kad koko
sakriva svoje nesilite. Mogao je rei, koliko treba da
krave obore ogradu i provale u kukuruzite.
Priao je o tome kako guske lete na jug. Tumaio
opasnosti od nabujala potoka. Otkrio je svoj strah od
poasne najezde skakavaca. Opisao je 17 godina
33
preobrazbe cvrka. J a bih puzao po granama berui
jabuke s vrha, dok je to tata brzo inio sa zemlje. On je
izoravao krumpire, a ja sam ih kupio.
Od moje osme ili devete godine u zimskim veerima
muzli smo u staji ugrijanoj kravljom toplinom i
osvijetljenoj petrolejkom. To je uvijek bio glavni
dogaaj dana. Razgovarali smo sve od poetnog
zvonkog udaranja mlijenog mlaza u dno prazne
muzlice do mekane glazbe napola pune posude.
Govorili smo o koli, o telenju krava, o iskrenosti, o
vjeri, o zdravlju. Katkad bismo usmjerili mlijeni mlaz u
otvorena makina usta i smijali se ishodu. Katkad bi um
munje umuknuo, ostali bismo u razgovoru pod mutnim
svjetlom, jedino to zvuk kravljeg preivanja nije
prestajao.
Ne znam zastoje tata htio da s njim idem u umu i da
mu pomaem sjei drva za zimu, jer bi on to bez sumnje
sam uinio puno bre. J a sam jedva mogao drati svoj
kraj dvometarske pile, ali sam izdrao. Imao sam svoju
sjekiru i bio pouen da ne udaram njome po zemlji kako
bih je sauvao otrom. Dunost mije bila mazati uljem
pilu protiv re. Za ljetnih sua dunost mi je bila goniti
goveda opustjelim putovima. Kupio sam jaja po
kokoinjcu i napajao mazge. Bilo je zabavno. Tati je
trebala moja pomo. Pokazao mi j e kako ii preacem.
Pohvalio bi me kad bih posao obavio dobro i brzo.
Tata je volio zabavu, ali ne buku. Pozivali smo
strieve i bratie na lubenice. Lubenice su bile hlaene u
34
podrumu. Bilo je izleta s peenjacima i likerom od
breskve. Tata je uvijek uvao rezervnu bocu, objeenu o
visokoj grani, te ju je s vremena na vrijeme provjeravao
s dugih ljestava. Tata je nazuvao cipele s klizaljkama
kad bi se bara smrzla. Nama je pomagao da privrstimo
remenom klizaljke na obuu. Nije imao novaca da nam
kupi nove, ali je na rasprodajama kupovao rabljene. Tata
nam je pomagao popravljati i premazivati saonice. Tata
nam je pomagao oko bicikla s drvenim okvirom. Sto mi
je bilo drago sluati tatu kako se smije! Kako sam se
bojao njegova prijekornog pogleda!
Kako sam bivao stariji, preuzimao sam sve vie
poslova i briga oko farme. Tata je radio kod susjeda,
lijepio zidni papir, bojao, popravljao. Sve vie je ovisio o
meni, a ja sam mu volio ugaati. Nikad me nije poljubio
ni zagrlio. J a sam poznavao njegovo kiljenje i poglede,
njegovo namigivanje, smijeh, gunanje i utnju. Uope
nije bilo pitanje kakvi su nai odnosi. Nikad nismo
sakrivali svojih osjeaja, a imali smo toliko toga o emu
smo osjeali isto.
A onda sam, u 17. godini, odluio otii u kolu s
internatom. Kako sam samo eznuo za domom! Mislio
sam o tati kako sam muze krave. Mislio som o tati kako
ide sam u umu. Mislio sam o tati kako sam runi
kukuruz. eznuo sam za malom farmom, za sigurnou i
sreom oputenog, osmiljenog ivota. Odgojen sam u
ljubavi i povjerenju. Ne vjerujem da u meni ima mrnje
ili zlopamenja. J a volim ovakav nain ivota.
35
Dvanaest pari oiju to su bile uprte u mene, bile su
sada prijateljske oi. Nitko me nije prekidao niti
protuslovio. Nisam osjeao da me nisu razumjeli. Nisam
bio pritvorica, ak ni za tih 12 lanova. to je najbolje,
osjeao sam se pravim. Osjeao sam tatinu dobrotu i to
je dobrota i veliina znaila za mene dok sam rastao. J a
nisam trebao biti u grupi. J a nisam imao problema. J a
sam imao tatu.
36
6.
Ne mataj ve
prioni k poslu
Ako si iscrpljen i satrven
zbog tuge koju bi htio zaboraviti,
proitaj tivo to e pomoi
tvome srcu da ne klone i dui da ne zaspe:
Idi gdje su ume i breuljci,
gdje suze ne zamagljuju pogled na prirodu.
Longfellow
Svjei beskraj pononog zraka
mom duhu slatki poinak prua,
da bi ga ujutro osvjeio
arobni miris opojnih rua.
Kakvo proturjeje! Postali smo preoptereeni, is-
crpljeni i nervozni zbog posla i okruja u velegradu, a
ipak navika toliko djeluje na nau podsvijest da izgleda
kako bi nas samo neka nadnaravna sila mogla istjerati iz
naeg brloga.
Kako esto inimo ono za to smo se zaklinjali da to
neemo nikad uiniti, a nakon toga uvidimo da smo
uinili najbolju stvar. J e li se to tebi ikad dogodilo? J esi li
otkrio da se jedna vrata nikad ne zatvore, a da se druga
bolja ne otvore?
Ti moe rei da voli velegrad, da nikad ne bi otiao
na selo, da su ti potrebni susjedi i djelatnosti to te
okruuju u velikom gradu. eli biti u stalnom dodiru s
ljudima. Moda tamo i pripada. Ili nisi moda nikad
ivio na selu. Moda si bio roen na selu, ali si iz njega
otiao kao dijete a da bi znao za neto bolje.
Zna li ti to zagaeni zrak velegrada i predgraa
ini ljudskim pluima? Ako si ikad prouavao plua
gradskih stanovnika, razumjet e, zato toliki sta-
novnici gradova ne uspijevaju dosei sretne i zdrave
kasne godine, niti otkriti kako je, nakon mnogih godina
iskustva, ivot zanimljiv i produktivan i u starosti, koja
bi trebala biti najbolje doba naega ivota.
38
ovjek koji gleda unaprijed smatra se sretnim, a
neodlunim misliocima se gubi trag. Uspjeh i po-
stignue mogu biti plod promiljenog planiranja u bilo
kojem dobu ivota.
Velegradski ivot zbilja ima mnoge prednosti, to je
izvan svake sumnje i pitanja. Ipak, ono to je vano je
SADA, ili je to moda neizvjesna budunost? Zdravlje,
snaga, energija, ivahnost, sloboda i nesputanost ne
postiu se odmah, kao na zapovijed. Nema usporedbe
izmeu ovih oznaka zdravlja to su od poetka svijeta
bile odreene ovjeku da ih uiva ivei u prirodi, i
opisanog okruenja ivota u velikom gradu.
Svemogui Bog je stvorio Zemaljski raj kao uzor,
kao primjer za nebrojene nadolazee narataje, ali je
ovjek istjeran iz raja zato to nije posluao Boje upute.
(Post 3,17)
Ne moemo ivjeti bez hrane. U normalnim
uvjetima ovjek ne moe uzgajati svu svoju hranu u
nekom velikom gradu. Stoga je ovisan o drugima, o
trgovinama i trnicama, o prijevozu i, konano, o
ratarima i vrtlarima koji uzgajaju hranu - NA SELU.
Pojedinane obitelji s kuom i s nekoliko jutara
zemlje mogu slijediti zakon opskrbe i preivljavanja, jer
uzgajaju veinu svoje hrane. Nije tako sa svijetom u
gradu. Stanovnici gradova su potpuno ovisni o ponudi i
potranji, to jest o nepredvidivom stanju ekonomije.
Tu je, nadalje, i ozbiljan problem eksplozije
puanstva, to dovodi do toga da su prostrane povrine,
39
koje slue za proizvodnju hrane, postale poeljne za
stambenu i industrijsku izgradnju. Tvojih 5 ili 10 jutara
zemlje na dobroj lokaciji mogu te zatititi od
pritjenjenja i osigurati tvoju buduu ekonomiju. Mogu
opskrbiti tebe i tvoju obitelj sredstvima samoodranja i
moda i preivljavanja.
Ako je tvoje malo imanje blizu naselju ili manjem
gradu, imat e velike mogunosti prodati viak hrane,
koja e svakako biti kvalitetnija od one to je nude
mjesne trgovine.
Ako uzgaja prehrambene proizvode kvalitetnije od
lokalnih, potranja e biti vea od onoga to e moi
ponuditi. To je uvijek neizbjeno.
Nadalje, takvo stanje e biti korisno za obitelji koje
ne uzgajaju vlastitu hranu i koje e biti zainteresirane za
tvoje proizvode. Njima e to biti usluga, a tebi dodatni
prihod.
Kakva sluajnost! Upravo kad sam zavrio tipkanje
ovog poglavlja potar mi je donio potu, a prvo to sam
vidio bilo je pismo od mojega prijatelja Henry
Marshalla, koga e upoznati u slijedeim poglavljima
ove knjige. Zanimat e te ovih nekoliko redaka:
Zna, veina nas je zarobljena i zaslijepljena
gradskim svakodnevnim ivotom, ukljuujui TV i
novine, tako da samo u posebnim prigodama - kao kad
sam nedavno letio iz Los Angelesa u Floridu i natrag, a
onda vozio od Kalifornije do Wisconsina - shvatimo
koliko ima prekrasne, nedirnute i nenaruene zemlje.
Bogu hvala!"
40
7.
Zna li to je glad?
Ima li koga da ne bi volio smirenu narav
oblaka to nadvisuju brdo i dol,
umnog potoka u gustom gaju
to skakue preko obi u taka?
Plava nebesa, srebrne oblake i i skladan cvrkut.
Lugove kroz ije rastvorene kronje proviruje sunce.
Cvijee, lie, ivice oko polja,
paletu boja na perju divljih ptica
i protok oblaka to mijeaju
sunce i kiu u travanjskom vjetru,
da bi u svibnju obukli plavu odjeu
mirisnu od rua i svjeeg sijena.
41
Stariji svijet se dobro sjea nacionalne financijske
krize. Mlai ive u prividnom stanju samozavaravanja,
iz kojega zakljuuju da, ako sada sve ide dobro, onda je
sve uvijek ilo i uvijek e ii dobro. Navikli su podii
slualicu i govoriti s nekim na viekilometarskoj
udaljenosti, pa misle da je uvijek bilo tako. Budui da
mogu pucketanjem prstiju ukljuiti svjetlo i grijanje,
uvjereni su daje svatko tako inio od Noinih vremena.
Zanimljivo, zar ne? J esmo li i mi bili takvi u
njihovim godinama? to smo i koliko smo u
meuvremenu nauili?
Mi koji imamo viegodinje iskustvo na kojem
moemo temeljiti svoje miljenje, savreno dobro
znamo da katastrofe nadolaze u ciklusima i da su
ekonomske krize nacionalne katastrofe.
Suoeni sa stvarnou gledamo u budunost, pa iako
ne moemo proreci sudbinu, moemo preduhitriti
probleme razborom, oprezom i predvianjem.
Starost moe iskoristiti prednost prolih iskustava,
to se obino naziva iskustvenim oprezom. Oh, da nam
je dano sluiti se prolim iskustvom tako da ga
usmjerimo prema budunosti, da se na pogled u
budunost okoristi pogledom u prolost!
Starije osobe se mogu sjetiti oajnih uvjeta ivota za
vrijeme kriza. Oni mudriji ili su se ve pobrinuli za
buduu ekonomsku sigurnost, ili upravo sada rade na
tome.
42
Hoe li mlai narataj u ovomu slijediti stope starijih
narataja? Mnogi tako i ine. A mnogi su tako ve i
uinili. Koliki iz ogromnog mnotva mogu postati
svjesni buduih potreba? Koliko njih se moe istrgnuti,
iupati i pobjei od zavodljive sablasti spekulativne
filozofije koja je toliko zaludila neupuene? Na to e
odgovoriti samo vrijeme. U meuvremenu mnoga srca
e prokrvariti i krvariti, zato to je potomstvo odlutalo
od stvarnosti u carstvo opsjena. Koliko god to stajalo,
mlade e morati proi kolu koju e skupo platiti.
Uvijek je tako bilo i pretpostavljam da e uvijek biti
tako.
A dotle onkraj velegradskih mea lei iroko polje
za nova iskustva i za tjelesni, duevni i duhovni rast.
Biljke i danas rastu isto kao i prije tisue godina, sve
od stvaranja bilinstva na ovoj Zemlji. U poetku, isto
kao i dan-danas, to bilje je stvoreno za ovjeka, za
njegovu uporabu i korist, za njegovu prehranu i
ivljenje, za njegov opstanak i za dobrobit njegova
potomstva. Otud udesna, prekomjerna, neograniena
koliina jestivog bilja i korijenja, to rastu divlje svukud
po ovoj dobroj Zemlji.
43
8.
Vrijedi promisliti
Moj duh, poput prozirna zraka
to oblai vrhunce otre,
iako nije zemaljski, sadri u sebi
sjeanja na ljubavne misli prole.
Nou, u tiini grada,
brojio sam sata otkucajne rime,
sve dok me nije strah od smrtne bolesti
preplavio poput plime.
Ah, sad mi se dua sjea
Za nov poetak prigoda davnih
ivota to iskri u radosti
njiva i uma i polja travnih.
Sada samo u snu gledam
taj kraj sjena, tu zemlju rodnu,
s obiljem plodova za mene,
i vie no to treba rodnu.
Dokumenat: dnevne novine KANSAS CITY
TIMES", od 29. kolovoza, 1974. godine:
Nestaica hrane 1974. godine upuuje nas na Sveto
Pismo. itamo u Knjizi Postanka, da Bog ree: - Neka
iz zemlje nikne trava i biljke sa svojim sjemenom... I
vidje Bog daje dobro... to e ti biti za hranu." (Post 1,11;
12, 29)
1974. godine, zbog posvemanje gladi po svijetu,
ovjek je bio prisiljen smatrati hranom neto to je
zanemarivao stoljeima.Posebno su Amerikanci, koji su
inae najbolje hranjeni narod na zemlji, bili potaknuti
uzeti u obzir ono to je Bog napisao ljudskom rodu:
biljke... bit e za hranu. "To istie u Kansas City
Times", u lanku od 29. kolovoza 1974. Evo izvatka:
ZNANSTVENICI TRAE HRANU MEU TRA-
VOM I LIEM (Citirano iz ,,Washington Star
45
Newsa"). Mrkvino lie, grakova loza, stabljike graha i
jezersko raslinje ne smatraju se redovito gurmanskim
uicima, ali u svjetlu rasta cijena hrane, slabe etve i
kronine gladi u nerazvijenim zemljama, sve vei broj
znanstvenika gleda na dosada zanemarivane osobine
nejestivih" dijelova biljaka. Od dvadeset amino-
kiselina potrebnih za gradnju bjelanevina, ovjek
obvezatno dobiva 8 iz lia zelenih biljaka," - kae
biokemiar Mark A. Stahlmann. Ove takozvane
bitne" aminokiseline stvaraju se fotosintezom u
zelenom liu, zatim se samo djelomino koncentriraju
u sjemenju, gomolju i ivotinjskim proizvodima to ih
ovjek konzumira. Pretvaranje bjelanevina iz lia u
bjelanevine sjemenja stvara veliki gubitak. Od
bjelanevina to se daju domaim ivotinjama, samo 8
do 20% dospijevaju u ljudsku hranu. Samo u
Sjedinjenim Dravama godinje se gubi s povrem
393.000 tona bjelanevina." Trenutno na sveuilitu u
Wisconsinu ekipa znanstvenika i inenjera radi na
bjelanivini iz lia, na stoje Stahlmann mislio jo dok
je 1961. bio u Engleskoj. Tada je saznao da su za vrijeme
Drugog svjetskog rata Britanci izumjeli stroj nalik mlinu
ekiaru, koji moe izdvajati bjelanevine iz vlakana
lia, cijedei iz njih probavljivi sok."
Ovaj poduzetni ameriki znanstvenik vratio se u
Ameriku i dao se na prikupnjanje vrika od povra,
krumpirove i grakove cime i vodenih biljaka iz jezera,
te ih je pretvarao u kaastu masu i uklanjao vlakna. Sa
46
svojim kolegama je otkrio, da ove tvari sadre
bjelanevine iste, ili skoro iste kakvoe kao i kravlje
mlijeko ili kokoja jaja. Sve bitne aminokiseline mlijeka
pronaene su u obilnim koliinama. U ovim zalihama
hrane to ju je Bog pribavio svakom narataju od
Adama, lako moemo shvatiti da nam je Bog milosno
providio opskrbu na najneoekivanijim mjestima.
Budui da u naim kolama nije vie doputeno
pouavati Sveto Pismo, sve e nam tee biti slijediti
Salamonovu opomenu: Sjeaj se svoga Stvoritelja u
danima svoje mladosti..." (Prop 12,1). J edenje trave i
lia neka podsjea na narataj da je zanemario Sveto
Pismo. Mjesec Zahvalnice bi nas trebao podsjetiti, da ne
bismo trebali zaboraviti zahvaliti Bogu za bilje i
sjemenje to nam gaje namijenio kao osnovnu hranu i
kruh ivota.
(Biljeka: Osim uvodne pjesme, ovaj cijeli lanak je
prepisan iz asopisa Biblija u vijestima " dra. Davida Webbera,
svezak L, br. 9.)
47
9.
Kad je prerano
za poetak?
Ne, nita ne pada sluajno s neba,
jer svime upravlja Providnost.
U svakom razdoblju ivota i ja, i ti
nalazimo utjean odgovor ako ga traimo.
Nikad se ne zatvore vrata a da se ne otvore
druga, bolja. To je predvieno za mudre,
koji su spremni i voljni stresti okove
i iskoristiti prigodu kad im se ukae.
48
Trgni se, prijatelju! Pusti neka se drugi brinu
o svojoj srei - ili manjku sree u ivotu.
Velianstvena budunost - sloboda - strpljivo
eka u prirodi tebe i tvoju druicu.
Kad sam ja bio mlad, otac mi je dao jedno jutro
zemlje. Radi i utedi sve to moe, - rekao mi je. -
Mora nauiti sam zaraivati."
Posadio sam rajice, jednu novu, otporniju vrstu to
ju je uzgojio dr. Norton iz marylandske poljoprivredne
eksperimentalne stanice. Mojim susjedima se sviala ta
nova vrsta. Hoe li nam prodati sjeme" - pitali su.
Prodao sam i poeo posao sa sjemenom.
Uzgoj rajica financirao je moj studij na
marylandskom poljoprivrednom fakultetu. Kad su se
kupci poeli javljati iz udaljenijih saveznih drava,
poeo sam tiskati kataloge. Da, sav ovaj posao je
izrastao iz jedne vreice sjemena za rajice.
Navedi tekst je objavljen u katalogu g. Otisa S.
Twillera, to sam nedavno primio.
Nepobitna je istina da iz malenog ira izrastaju
velianstveni hrastovi. Kad bi se ir bojao da nee
uspjeti, ne bi bilo hrastova.
Uvjeren sam, da polovica ljudskih neuspjeha
proizlazi iz straha od poetnog koraka, od straha da se
uini pokuaj.
49
Svatko voli slobodu. Svatko se eli rijeiti posla ako
se taj posao ne slae s njegovim karakterom i
ambicijama. Svatko se eli osloboditi okoline u kojoj se
osjea stijenjen s nepodnoljivim susjedima.
Gdje je takva sloboda? Nalazimo je u potpunoj
promjeni posla i okruja - u Bojoj prirodi, gdje svatko
uzgaja svoju vlastitu hranu, gdje je nezavisnost plod
vlastitih napora i domiljatosti onih koji to ele.
Prije stotinu godina ivot u gradu je bio potpuno
razliit od dananjega. itajui lanak u asopisu
Znanstveni Amerikanac" od srpnja, 1899., dok je
automobil jo bio u povojima i Henry Ford jo nije bio
proizveo svoj prvi model, koji e se pojaviti tek 12 ili 14
godina kasnije, ula su se neka nostalgina
proroanstva. Optimistiki se predvialo, da e kola
bez konja" ili motorna kola" biti veoma korisna u
budunosti, pogovo gradskim stanovnicima. Mislilo se
tada, da e u budunosti, suprotno zaprenim kolima i
njihovim eljezom okovanih kotaa, lagani, gumom
presvueni tokovi omoguiti brz i beuman prijevoz
ulicama koje e biti iste, bez smrada i praine, a s tim u
svezi se posebno naglaavalo olakanje od nervoze,
buke i rastrganosti modernog velegradskog ivota (u
1899.!)! Ova slika je potpuna suprotnost stanju u
velikim gradovima u naem kasnom 20. stoljeu.
Sjeam se kao da je bilo juer, kad sam bio djeak,
moda jo nisam imao 10 godina. Moj brat i ja smo iza
jednog sjenika nedaleko od nae kue zavidno gledali i
50
do u sitnice pregledali krasan, crveno obojen fijaker.
J ednog dana sam priao vlasniku sjenika - kao da ga
sada vidim kako grize kraj svoje debele cigare u
prostoriji iznad sjenika - i pitao ga poto bi mi prodao
onaj fijaker. ,,0h, - rekao je, - donesi mi jedan soan
govei odrezak i fijaker je tvoj." Smjesta sam odletio
kui, uzeo veliki kuhinjski no i otiao u smonicu te
odrezao dobar dio od velikog komada mesa stoje bilo na
dnu hladnjaka. (Vie police hladnjaka bih mogao
dokuiti samo sa stolice!) Zamotao sam odrezak i odnio
mu ga. Rekao je: ,,U redu, moe ga uzeti!" Brat i ja smo
se uvukli meu dvostruko rudo i zajedno poeli vui
fijaker prema naem dvoritu. Na putu kui morali smo
proi ispred pekarnice, pa kad smo je upravo prolazili,
pekar je izletio viui: Djeaci, kamo ete s mojim
fijakerom?" Objasnili smo mu u tanine kako smo ga
kupili od vlasnika sjenika. On se stao smijati govorei
nam, da bi bilo bolje da ostavimo fijaker tamo gdje je i
da se pourimo kui, to smo i uinili prije nego to nas
je ugledao otac. J esu li to zaista bili stari zlatni dani"? I
sam se pitam.
51
10.
Sto mogu drugi,
moe i ti
Usred obezglavljenog mnotva
uo sam va zov.
Osjetio sam potrebu da vas vidim,
njivo i polje, okupane u rosi srebrnih oblaka,
da ujem razdraganu evu kako me pozdravlja
svojom cvrkutavom pjesmom,
da vidim djetlie kako veselo kljucaju stabla,
vorke kako sviraju svojim udaraljkama.
emu samo sanjati o svemu ovom?
Ne gubi vremena, mladiu, djevojko,
ve stvaraj svoju vlastitu odluku!
Upravo kad sam zavrio tipkanje prethodnog
poglavlja i preao u blagovaonicu gdje me je ekala
ukusna veera od moje vlastite organski uzgojene
mijeane salate, dola mije vijest o jednoj obitelji stoje
ivjela u New J ersey Cityju, gradu od kojih 50.000
stanovnika. Prije nekoliko godina su kupili imanje i na
njemu ivjeli sretno i uspjeno.
Nije mi doputeno objaviti njihova imena, pa u ih
za ovu prigodu zvati obitelj J ohna Smitha."
J ohn je nadglednik u jednoj tvornici u reenom
gradu. Obitelj je godinama sanjala i udjela za kuom na
selu. J ohn je obiavao rei, da grad nije najpogodnije
mjesto za odgoj estero djece, naroito to su se njegovi
djeaci eljeli baviti agrikulturom.
Trgovac nekretninama ih je odveo da vide jedno
imanje od 30 jutara, ne ba jako daleko od grada. Bilo je
dovoljno blizu J ohnovu poslu. I tako su ga kupili.
Posjed je ukljuivao kuu koja je odgovarala
obitelji. Bila je takoer i staja i nekoliko kokoinjaca.
Upravo je to bilo mjesto o kojem su sanjali. Tu su mogli
uzgajati voe i povre i drati perad da imaju jaja za
vlastite potrebe i za prodaju.
Obitelji nije trebalo dugo da se udomai i navikne na
rasporeene poslove. Ubrzo je J ohn odluio zamijeniti
kokoi velikim kokoima rase new jersey, raunajui da
e tee nesilice krupnijih i kvalitenijihjaja biti unosnije.
J ednog dana J ohn je ponio dvije kutije jaja na posao i
dao ih dvojici svojih radnika. Sutradan su obojica
53
oduevljeno zatraili da se tjedno svakome od njih
dostavljaju po dvije kutije jaja, izjavivi da se u
trgovinama ne mogu nai tako dobra jaja. To je zaista
potaklo obitelj na posao. Od skromnih poetnih dvaju
tuceta jaja ostali tvorniki radnici i namjetenici stvorili
su toliku potranju da je njihov biznis svjeim
domaim jajima" prerastao u svakotjednu isporuku
desetina kutija izravno tvornikim zaposlenicima.
Kako se irio glas o veliini i kvalitetu njihovih
proizvoda, za isporuke su trebala dva dana tjedno.
Cijene su im u skladu s trnim propisima o jajima
kategorije AA.
Budui da prodajemo po trgovakim nabavnim
cijenama, - veli J ohn - doli smo do ovog uspjeha. Na
kvalitet je izazov konkurenciji."
J ohn nema namjere iriti posao vie nego to obitelj
moe uiniti. Ii na veliko, - kae J ohn - samo stvara
probleme. Mi znamo da bismo mogli pokriti dio nae
neuinkovitosti viim cijenama, ali nam je vanije
sauvati ozraje za odgoj nae keri i naih pet djeaka.
Ne bismo se vratili u grad nizato na svijetu!"
Dva starija sina studiraju agrikulturu na mjesnoj
vioj koli, druga dva sina i kerka idu u srednju kolu, a
najmlai u puku. Svi se ustaju rano i pomau onako
kako je za koga oznaeno. Takoer imaju odreene
poslove za popodne kad se vrate iz kole.
54
Odravaju sve u savrenom redu, a priznaju da im je
najtei problem ienje i spremanje za nove nasade i
pilie.
Ipak imaju i vrijeme za zabavu i veselje. Lani je J im
osvojio prvo mjesto sa svojim bikom na opinskoj
izlobi, a Bob prvo mjesto sa svojim pijetlovima -
kopunima na opinskom natjecanju. Elaine je jako
zauzeta svojim ivanjem, kojim je prolog ljeta osvojila
nagradno putovanje na kolski slet.
Oito je da su gospoa i gospodin Smith nali sretno
rjeenje za stari problem kako ostati na zemlji."
55
11.
Vie voli ivjeti
u gradu?
Zamisli da se spustio svemirski brod,
iz kojega Marsovac izlazi.
Gleda uokolo, zauen, osupnut,
ne nalazi rijei za svoje razoaranje.
Ovo nije - kae - ono to smo oekivali.
Planet Zemlja, ini se, ba ne potiva Boga.
Gdje je arobni Zemaljski vrt,
u kojem nije nedostajalo hrane,
gdje bi svaka obitelj na ovoj Zemlji
uivala med i mlijeko pod maslinom i smokvom?
Kakve su to rune mrlje s dubokim dupljama
i tornjevima to se poput mravinjaka diu?
A ti sitni kukci to jedan za drugim
u obzorju tako gustom da svijet gui
jure u kolonama besmislenom brzinom,
reci mi, Zemljanine, to oni zapravo hoe?
Govori brzo, Zemljanine, ja ne mogu ostati dulje,
Smrad iz tih tjesnaca stie i dovde. "
Ta grozna mjesta su gradovi, prijatelju,
oporativni svijet tamo ivi. Takva je moda.
Ljudi tamo su sada na rubu pakla,
ali blagoslov Boji je nad onima koji ga sluaju.
Drago mije da smo se sreli, slavni ovjee s Marsa,
Moda emo i mi jednom stii do zvijezda.
Mi se ve igramo sa skupim raketama,
Da bismo na Mars poslali ljude u kapsulama.
ini mi se, da sam uinio sve to sam mogao
nagovarajui svakoga tko ivi u velikom gradu, da se
spakuje to prije i pobjegne na selo.
Hajde da to malo ublaim i izloim nekoliko
nepobitnih injenica!
57
56
U svakoj zajednici uvijek je bilo potrebno mjesto u
kojem su poljoprivredni proizvodi i ostala trgovaka
roba bili dostupni svima koji su imali manje - vie lagan
pristup.
Na Dalekom istoku takva su mjesta prerasla u
bazare. Kad su naselja postala napuena, poele su se
pojavljivati trgovine, koje su s vremenom rasle u
veliini i vanosti.
U naem vijeku i vremenu, kad je industrija postala
sredite civilizacijske aktivnosti i opstojnosti, trgovine
su prerasle u veletrgovine i u sklopove prodajnih mjesta
zvanih trgovaki centri.
Bez tih trgovakih centara na koje su stanovnici
gradova navikli, svi oni iji ivot ovisi o gradskoj sredini
bili bi suoeni s nesvladivim problemom nabave svojih
ivotnih potreptina.
S druge strane, sama injenica da u velegradu
stanuju tolike tisue, nagoni trgovce da svoja prodajna
mjesta postave tako da budu pristupna puanstvu.
Ako vie voli ivjeti u gradu, to je tvoje pravo. J a se
posve slaem s tobom da e tisue ljudi i dalje ivjeti u
gradskom okoliu. Usprkos tomu u svakoj velegradskoj
zajednici postoje tisue ljudi i ena koji redovito imaju
obitelj o kojoj moraju voditi brigu. Njihov sami
opstanak visi o veoma tankoj niti nesigurnosti, ako ne i
nezadovoljstva i razoaranja. udno je i nevjerojatno to
to bi mnogi od njih mogli uzeti nekoliko jutara zemlje
na selu i poeti posve novi ivot, utemeljen na zemlji
58
kao podlozi njihova uspjeha, s plodovima rada koji su
daleko iznad mravih iekivanja blagostanja u
velegradskoj utrci nad kojom nemaju kontrole.
Ne zaboravimo djecu! Ako je grana ukrivo, i drvo e
rasti ukrivo. Poetne godine djejeg ivota odreuju
kakav e ovjek ili ena biti u odrasloj dobi.
Dijete u velikom gradu je skueno i ogranieno na
opisana iskustva iz pouke i pokazanih primjera.
Udbenici, slike, televizija i radio sumnjive vrijednosti,
te moda etnje parkom ili povremeni izleti u prirodu. J e
li to dovoljno da bi se nauilo stoje ivot? Zacijelo nije.
To su povrni dodiri bez stvarnog iskustva na kojem bi
se moglo odrasti.
A to rei o ocu obitelji? Ima li dijete pojma o tome
kako njegov otac provodi svoje vrijeme, ime se bavi i
kakve su njegove odgovornosti? Ne, nema ni pojma.
to dobiva dijete ivei na seoskom, iako malenom
imanju? Dobiva SVE to e ga u veoma kratko vrijeme
probuditi i uiniti svjesnim o svim djelatnostima u koje
je obitelj ukljuena, s time da ima pravo i prigodu da se
ukljui u te djelatnosti i naui od Prirode temeljne
ivotne lekcije koje velegradsko dijete ne moe
razumjeti. Na selu dijete veim dijelom vremena zna
gdje mu je otac, to radi ili to treba raditi, a skoro uvijek
je u stanju sudjelovati u oevu poslu i biti mi na pomo.
Dijete u velikom gradu rijetko poznaje svoga oca.
Otac obino doe kui umoran od svojih dnevnih
59
poslova koji su djetetu prava tajna, pa komunikacija
meu njima skoro i ne postoji.
S druge strane, otac i dijete na selu imaju mnogo
toga zajednikog, mogu raspravljati o potekoama,
mogu se sporazumjeti. Dijete moe stvarati planove za
vlastitu budunost i govoriti s roditeljima o svemu bez
straha.
Ovo su stvari koje bi obitelj trebala vrlo paljivo
razmotriti kad doe do pitanja, da li ivjeti u gradu ili na
malom seoskom imanju.
Financijsko pitanje preseljenja iz grada na selo moe
biti velik kamen spoticanja. Moda ti nije poznata
injenica da postoji susjedska solidarnost, Kreditna
zadruga pod crkvenim pokroviteljstvom, koja je
rairena meu kranima po cijeloj Americi. Ima preko
1350 vjerskih zajednica, od mjesnih upa navie, koje
vode kreditne udruge na karitativnoj bazi, pomaui
novano i sebe i druge.
Najvea kreditna udruga pod crkvenim po-
kroviteljstvom u cijeloj zemlji je Kreditna udruga
Carmel u Pueblu u Koloradu, koja ima oko 16.000
lanova i preko 18 milijuna dolara kapitala.
Amerika baptistika kreditna udruga u Covini u
Kaliforniji ima vie od 8.000 lanova i preko 12 milijuna
dolara glavnice. Direktor Sredinje baptistike kreditne
udruge u Teksasu tumai da ove udruge omoguuju
lanovima da udruuju sredstva i pomau se
meusobno. Veina od 23.000 kreditnih udruga u
60
Americi nije pod skrbi vjerskih ustanova. Svrha
kreditnih udruga vjerskih zajednica je meusobna
pomo i suradnja.
Novine Arizona Republic" od 23. kolovoza 1975.
donose iscrpan pregled rauna ovih udruga. Spominje
sluaj Baptistike crkve Antiohija" u Pontiaku u
Michigenu, koja je osnovala svoju kreditnu udrugu
nakon to su banke odbile mnoge od njezinih lanova
koji su trebali hitnu pomo. Pastor te crkve kae: Sve
financijske ustanove su ih odbile, a crkvena kreditna
udruga je u etiri godine imala samo jedan nenaplatni
sluaj."
Dajem ti ovu obavijest tako da sam moe istraiti
mogunosti u kraju gdje planira zapoeti ratarski ivot.
Kakve god bile financijske okolnosti ovih milijuna
osoba, ne smije se izgubiti iz vida injenica, da ako
nastave ivjeti u gradu, trebat e plaati stanarinu, morat
e nai naina kako ii na posao i vraati se s posla,
morat e troiti novac na hranu, odjeu i druge potrebe
bitne za ivot u gradu.
Kad bi ivjeli na selu, sa svojih nekoliko jutara
zemlje, s vrtom, s ponekom kokoi i poneim drugim, ne
bi imali veinu trokova koji su neizbjeni u gradskom
ivotu.
Ima vie naina i sredstava za nabaviti nekoliko
jutara zemlje na selu, samo ako se trai s voljom i
spretnou i budnim proziranjem situacije. U
Sjedinjenim Dravama ima na milijune hektara koji nisu
61
trenutno predvieni za gradnju. Ako se trai poteno,
savjesno i s voljom za uspjeh, mnoga e se vrata otvoriti
na samo kucanje. Trgovci nekretninama su uvijek
spremni i jedva ekaju da ugovore kupoprodaju, kojom
e oni i prodavatelj biti novano zadovoljni, a kupac
sretan sa svojom kupovinom.
Sada, kad smo se razumjeli, pustimo one to ne ele
na selo neka i dalje ive u gradu.
Ti koji si smpreman promijeniti svoj ivot i svoju
sreu, proui paljivo ovu knjigu, stranicu po stranicu.
Proui takoer kataloge organizacija kao to su Strout
nekretnine", Ujedinjena farmerska agencija"
Strombergs" i druge. Ne kloni duhom, ako je mjesto za
koje misli da ti odgovara preskupo ili teko za nai.
Moe biti siguran ujedno: tvoje mjesto je ve za tebe
odreeno i negdje eka na tebe. Samo budi strpljiv!
Glavno je zapoeti, nakon toga e ii. Moje je
miljenje, a sudiim po vlastitom iskustvu, traei ne
moe nita izgubiti, a s druge strane, moe dobiti vie
nego to si ikad zamiljao.
62
63
12.
Grad i ovjek
V
Sto preostaje u gradu nakon dnevnog posla u uredu,
u trgovini, u radionici?
Ide li ovjek doma" u svoj stan oekujui da e mu
dati dobrodolicu sretna enu i dvoje-troje razigrane
djece, radosni to se otac vratio kui? Kako esto se ovo
dogaa u velegradu?
J a sam ivio u New Yorku i drugim velikim
gradovima i vidio i promatrao umorni, zabrinuti, a
katkad i prestraeni izgled mnogog Pater Familiasa, oca
male, a nekad i ne tako male obitelji, dok se, satrvene
due i tijela, vraa sa svoga dnevnog truda oko
uzdravanja obitelji. Cijeli ivot mije bilo teko gledati
toliki oaj.
64
Malo nakon to ovakav ovjek ue u svoj stan,
odjeci neslaganja i suprotstavljanja to kuhaju u eninim
prsima poinju prodirati kroz vrata i prozore, ak i kroz
zidove stana.
,,Billy, rekla sam ti da pospremi svoje igrake. Da si
to uinio smjesta! Hilda, rekla sam ti da se opere i
obue prije nego tata doe kui. Sad e morati ekati
dok on ne izae iz kupatila." A onda vrisak male J udy:
Mama, Billy je uzeo moju lutku i ne da mi da se igram s
njegovim bubnjevima."
Bijedna mama! Da li prima izraze razumijevanja i
simpatije koje zasluuje nakon obeshrabrujueg
cjelodnevnog nastojanja da dri stan ist i u redu, opere
djeju odjeu i prigotovi rani doruak mrzovoljnom
muu i troje nemirne djece? Onda po obiaju ruak za
etvero, te konano borba da skuha veeru, za koju se
nada da e zadovoljiti hranitelja obitelji?
Naalost, tata nije raspoloen biti sudac u sporovima
troje ivahne djece. Veera je jako dobra, pa je ena
potajno mislila da e mu biti dobre volje i moda ak
sklon razgovoru, ali joj se elja izjalovila u trenutku kad
gaje zapitala kakav mu je plan za naveer.
To je trenutak kojega se bojao. Duboko unutra u
svom srcu on stvarno voli svoju obitelj i cijeni svoju
enu. elio bi uiniti njihov stan sretnim i stvarnim
domom, ali mu njegov preosjetljivi ego ne doputa da te
osjeaje pokae. Osjea se nesposobnim, osjea se
promaenim i uvjerenje da to svi znaju i da ga osuuju,
65
zato joj jednostavno kae samo to da e veeras izai s
dekima."
Veera je konano svrila. to se dogaa prije nego
on izae Henry Marshall je sjajno opisao, daleko bolje
nego to bih ja to mogao uiniti. Marshall izvrsno
poznaje duu i misli ovjeka kakv je ovaj otac obitelji,
kao to to pokazuje lanak to gaje objavio u asopisu
Znakovi vremena", kolovoza, 1975., a ja ga s njegovim
ljubaznim doputenjem ukljuujem u ovo poglavlje.
lanak glasi:
TATA, MOLIM TE, NEMOJ SE
OPITI!"
Tata, molim te, nemoj se noas opiti!
Sitni glasi moli prestraeno i oajno.
J aje gledam - moje srce, moje najdrae blago! Tako
malena. Tako nevina. Boji se mene, svoga oca koji je
voli i oboava, boji se od onoga to bih ja mogao postati
ako se opijem. J a sam uzrokovao strah u tim slatkim
oima, u tom istom biu.
J a sam se zaista htio noas opiti. Kanio sam. Iao
sam na neko slavlje gdje e svi piti, gdje e biti smijeha i
ope oputenosti. I ja bih mogao zaboraviti da je moj
ivot prazan, besplodan, tmuran. Mogao bih zaboraviti
66
posao koji mrzim, osobe koje ne volim. Mogao bih
zaboraviti da sam nitko i nita, ignoriran, necijenjen,
neuspjean. Mogao bih zaboraviti da sam duhovno
osamljen, otuen, noen bujicom bez jedra ili vesla, bez
sidra, bez vjere. Mogao bih zaboraviti da sam vodio
gorku, otrovnu, svakodnevnu bitku sa enom kojoj sam
bio obeao ljubav, da smo nas petero bili izmuena,
umirua, rastrojena obitelj.
BILO J E ZABAVNO OPITI SE! Alkohol me je
preobraavao. Postajao sam duhovit, lukav, snalaljiv,
razgovorljiv, zabavan - a ne dosadan, teak,
nezamjetljiv i zatvoren u se kao inae. Svijet se smijao.
J a sam dobivao pohvale, aplauze i poseban poloaj. Bio
sam NETKO i to mi je godilo.
Opijati se bilo je zabavno. Ali nije bilo zabavno biti
pijan. To je znailo biti nespretan, smijean, slinav,
nesuvisao, glup, bolestan, s muninom, povraanjem i
ovisnou o drugima. Lien duhovitosti, arma,
dostojanstva, samokontrole - lien ljudskosti.
Pa da me ona vidi takva, moje predrago dijete, a da ni
ne zna zato. to ona zna o mojim neuspjesima,
strahovima i tjeskobama? to ona zna o preosjetljivosti
u brutalnom svijetu, o neprikladnosti, o neuki opijenosti,
o emotivnim ranama, o smrtnom nutarnjem krvarenju?
to ona zna o stvarima to nagone ljude na pie - ljude
kao ja? O tomu zato su voljni postati poivotinjene,
ukaljane, neotesane budale, klipani, propalice?
67
Tata, molim te, nemoj se opiti noas." to ona zna
to se dogaa pijancima? to se moe meni dogoditi?
Bivaju li pijanci uhieni, idu li u zatvor, izlaze li njihove
slike u novinama? Shvaa li ih itko? Doivljavaju li
prometne nesree, ginu li ili ubijaju druge? Ostaju li bez
posla? Idu li u kakve zavode? Umiru li? Rastavljaju se?
Naputaju svoje obitelji? Ostaju li bez iega? Napadaju
li ostali svijet? ak i ene? I djecu? Otkud bi to ona
znala! Kako bi ona mogla shvatiti, zato bi jedan
plemeniti, ljubazni otac htio postati stranac, idiot,
luak?
Tata, MOLIM TE, nemoj se noas opiti!" Kakvu
sam mom navukao na ovo aneosko stvorenje? Hoe li
noas leati budna, grlei svoju lutku, sleena od straha,
strepei od toga da bih ja mogao doi kui posrui,
gunajui, bolestan, smrdljiv? Hoe li imati teke sne,
glavice pune neprijatelja, udovita, zastraujuih sjena
i oblika, groznih krikova i zvukova, stranih mranih
prikaza? Bi li sam Sotona sa svim svojim avlima i
zlodusima mogao gore muiti moje dijete?
Tata, molim te, nemoj se noas opiti!"
Hoe li ovaj nespretni vapaj uiniti za mene vie od
moga vlastitog gnuanja i grinje savjesti? Hoe li
uvrstiti moju volju i odluku? Ili e moja potreba za
bijegom prevladati, ak i pod ovu stranu cijenu, ovu
nevjerojatnu okrutnost? Bi li zbilja ovjek uinio
BILOTA samo da barem nakratko strese sa sebe svoje
jade, svoje alosti, bol u srcu i elucu, svoj umor od
68
ivota, svoju anonimnost? Zar nijedna nesrea nije
dovoljno velika u usporedbi s veseljem zaborava i
raspasanosti, to ovjeka pretvaraju u glupog,
cmizdravog, pobljuvanog, podjetinjenog i smuenog
luaka? Mrziti sama sebe i svoje slabosti nije dosta. A je
li dosta ljubiti svoje dijete?
Tata, molim te, nemoj se noas opiti!"
Mogu li odbiti tako tuno preklinjanje? A moe li
ti, gospodine alkoholiaru?
(Tako napisa moj cijenjeni prijatelj Henry Marshall, 150
Kenney Street, Green Bay, Wisconsin, 54391.)
A sada pogledajmo i drugu stranu medalje.
Prenesimo tatu" i njegovu obitelj iz zatvora njihova
gradskog stana na omanji posjed na selu. Pretpostavimo
da su se smjestili u slobodi na otvorenu polju, po kojem
mogu basati po volji. Tata, ne vie onaj frustrirani,
nepoeljni izopenik, ima sada svoj vrt, u kojem moe
organski uzgajati sve voe i povre koje je njegovoj
obitelji potrebno. Tu su bantamske kokoi za djeju
razonodu, jato fine peradi, cvijetnjak i rasadnik za
mamu, patuljaste koze i sitne irske krave, ne vee od
pelinjih konica, tako da cijela obitelj ima to raditi i u
emu uivati.
Ovdje su objedi, radosni trenuci. Ovdje, pod
neboplavim svodom i usred Bojeg obilja, tata vie
69
nema osjeaja da ga sudbina progoni, ne osjea vie
potrebu izlaziti s dekima." Njegov posao je zanimljiv i
zahvalan. On je sada Netko. Posjeduje zemlju, dio ove
velike Amerike. Njegova djeca rastu u mudrosti i
dobivaju samopuzdanje, jer su sada sastavni dio
naprednog posla u koji je ukljuena cijela obitelj. Oni su,
a to i sami osjeaju, stvarna pomo ocu i majci.
A mama konano uiva u duhovnom nektaru o
kojem je sanjala od poetka njihova medenog mjeseca.
U velegradu je obitelji prijetilo preoptereen)e od
zatvorenosti i pritijenjenosti stambenog prostora. Na
selu je mogu sretan i uspjean ivot, jer svatko ima
prigodu pripomoi u podizanju obitelji kakva je od
poetka bila u Bojem planu.
Nemoj nipoto misliti da prethodni primjer tate" iz
Marshallove slike duevnih zapletaja promaenog
ovjeka opisuje jedinu zamku i obmanu velegradskog
ivota. Daleko od toga!
Trebam samo ukratko spomenuti tisue i tisue,
zapravo milijune, nadobudnih mladih (i ne tako mladih)
namjetenika, koji uivaju u takozvanim bezazlenim"
koktelima vie puta na dan. Pitam se, to bi ti ljudi
uinili kad bi shvatili da su krenuli stazom koja e ih za
20 do 30 godina neizbjeno dovesti do modanih
smetnji, gubitka pamenja, ak i do smrtonosnih
oboljenja jetre i sranih udara, i to sve zbog samo kojeg
koktela, martinija", ili kojeg bilo alkohola na koji si
vezan.
70
Tko uzme nekoliko drutvenih" pia dnevno ne
mora nuno biti pijanica ili alkoholiar. Meutim,
dnevno nagrizanje e neizostavno pokazati svoje uinke
kasnije, obino nakon 20 do 30 godina. emu
promaknue za promaknuem i postizanje bogatstva i
imetka samo zato da bi ostalo udovici i siroadi? I to
moda u samo 20 ili 30 godina? Probudi se! To ne
vrijedi. ovjee ili eno, nisi nita razliit ni razliita od
drugih drutvenih" ispijaa, ija neizbjena sudbina je
alkoholizam ili prerana smrt. Unovi ono to trenutno
posjeduje, dok jo ima priliku da produlji ivot i
zdravlje. Idi sa svojom obitelji na selo i uzgajaj svoju
hranu, ivi ivot slobode i zdravlja. Ova knjiga je
namijenjena TEBI!
Ne moe promijeniti uinke alkohola na ovjekov
organizam. Drugi su pokuavali i umrli od pokuaja.
Alkohol prolazi kroz eluane stijenke i ide ravno u
mozak i utjee na njegove normalne aktivnosti. A to se
cijedi u tvoja jetra, sagorijeva bre od masnoe to se
tamo nalazi za podmazivanje sustava, pa tako zaepljuje
tvoja jetra. Nije vrijedno toga.
71
13.
Hajdemo!
to vrijedi tvoj ivot ako nema cilja?
A oko kojeg cilja tvoj se ivot trudi?
Boriti se za preivljavanje, dok tvoja dua
Danju i nou za slobodom udi.
Trgni se! Jo uvijek ima dosta mjesta
u ovoj slavnoj zemlji za sve one
to slobodu trae po vlastitoj elji
i od sebi misli o propasti gone.
Bogatstva to ih gradski ivot moda prua
Mogu biti rtva iznenadnog kraha,
doim u svom ugodnom seoskom domu
ti si slobodan od takvoga straha.
Sve to ljudskom biu za opstanak treba
Svemogui Bog je providio davno:
zemlju, zrak i vodu - ak i korov,
blagoslove to im nita nije ravno.
Banka ne da kredit ako joj za jamstvo
prilae potvrdu plaenoga stana!
A poto e imat kuicu na selu,
to da onda ivi od samih obmana?
Izaberi kraj koji ti se svia,
proui cestu koja tamo vodi.
pa na put kreni, neka se u tvom srcu
smisao za novi, bolji ivot rodi.
Sada je vrijeme da ozbiljno razmisli kako se sretno
smjestiti u novi dom na 5, 10 ili vie jutara zemlje. Sto
e sijati i saditi? Zato? Koliko? Naui neto o hrani
koju jede i to, osim mnogo posla, ukljuuje postupak
njezina uzgoja.
Vrtlar sa svojim grabljama postie vie od osobe
koja o tomu samo ita u svojoj fotelji. Ako se eli
popeti na ljestve, mora poeti od najdonje preke. Tako
73
je i s ovim projektom. itanje dobrih knjiga o
povrtlarstn i ratarstvu i prouavanje sjemenskih
kataloga produbit e tvoje poznavanje teme, ali tlo
strpljivo eka da neto s njime uini.
Nita se ne moe usporediti sa zadovoljstvom to ga
osjea kad, pripremajui objed, ide u vlastiti vrt i
probire najbolje svjee povre i voe to ga je
Svemogui stvorio za tvoje osobne potrebe i
uzdravanje. Kad pojede nekoliko obroka pri-
gotovljenih od domaeg povra i voa, kad okua
salatu to sije sam posijao, razumije se da e eljeti da
sva jela budu takva.
Nema razloga ni opravdanja zato bi ti svojoj obitelji
i samom sebi uskratio najhranjivije stvari na zemlji,
uzgojene u tvom vlastitom vrtu.
Po Bojem naumu ovjek bi trebao ivjeti i hraniti se
PRIRODNO, blizu onomu to priroda daje, i to to blie
samom izvoru. U poetku ovjek je bio upuen:
Hranit e se poljskim biljem. U znoju lica svoga
jest e kruh svoj." (Post 3,18-19)
Ali ovjeanstvo je zanemarilo svoje prehrambene
potrebe i usmjerilo pozornost na stjecanje materijalnih
dobara i bogatstva. Danas u velegradskim sredinama
otkrivamo da ta dobra i bogatstva uzrokuju obiteljke
svae i nesporazume zbog financijskih problema. To je
jedan od prvotnih uzroka napetosti, zavisti ne-
zadovoljstva, pretea veine boljki i bolesti.
74
Kad vidi kako tvoja uteda nestaje poput dima na
vjetru, pita se to slijedi. Bez sumnje mora biti
zabrinut kako ete ti i tvoja obitelj preivjeti ovaj
ekonomski krah. ivot na 5 ili vie jutara zemlje, dobro
planiran i voen, moe ti donijeti smireno pouzdanje,
zdravlje i ekonomsku stabilnost i sigurnost.
Bilo da si blagoslovljen bogatstvom, bilo blago-
slovljen s malo ili nita, mora uzeti u obzir ova dva
naela:
Prednosti napornog rada povezanog sa slobodom,
zdravljem i ivotom u prirodi, ili besmislenost opo-
rativnog ivota velegradskog stanovnika u ispre-
pletenim tjesnacima stanova ili u prigradskom okoliu
kojim vladaju etiri zloduha:
ZAVIST, TATINA,
POHOTA i LAKOMOST
Rad na 5 ili vie jutara, bilo fiziki bilo mentalno,
stavit e u pogon sve tvoje lijezde. Nema pozitivnijeg
posla od onoga koji, u polju na istom zraku, tebe i tvoju
obitelj obilno opskrbljuje hranom. U suton ivota ne
treba biti zahvalan gradskom zagaenom zraku za
oteene organe, ni zaglunoj gradskoj buci za
poremeena vlakna tvojih modanih centara.
75
ivot koji je uistinu vrijedan ne temelji se na stjeca-
nju bogatsva i imanja, jer bogatstvo i imanje mogu
nestati preko noi, to se esto i dogaa.
Ustinu vrijedan ivot je ivot prirodne slobode i
nezavisnosti, blizu Bogu i prirodi, gdje sam svoj gazda i
starjeina i gdje uspjeh proizlazi iz tvoga vlastitog truda i
napora.
PREKID: Ovdje sam prestao tipkati i otiao u kuu
na doruak. Cesto pomem raditi im se ustanem i
obuem, a sat-dva poslije dorukujem. Ovaj prekid je
doao u pravi as, jer itajui uvodnik u jutarnjim
novinama Arizona Republic" od 3. srpnja, 1975.
upravo sam naiao na ono to urednik kae o duevnom i
fizikom zagaenju New Yorka, a to se moe primijeniti
na svaki veliki grad. Prenosim doslovno dio o
subverzivnim skupinama:
Radi se o teroristikim skupinama u doslovnom
smislu rijei. ive jedino zato da ire strah i prijete
smru i razaranjem.
Promisli za trenutak to rade njujorki sanitarni
djelatnici. New York je grad od 8 milijuna stanovnika,
nagomilanih na tisue po svakoj etvrti, koji svaki dan
iznesu na plonike do 30.000 tona smea. I to smee
tamo stoji, raspadajui se na suncu, sve dok ga se ne
uspije pokupiti. Kad se ne bi kupilo svakodnevno, za
samo jedan tjedan bi se nagomilalo 21.000 tona, to bi
gotovo neizbjeno uzrokovalo epidemiju ogromnih
76
razmjera i dovelo u opasnost ivote svih 8 milijuna
stanovnika."
A sada te molim, reci mi, je li ovaj prekid bio
sluajan? Svakako da nije. ivimo u vrijeme kad Bog
pomae one koji si pomau sami. (Ne mislim na one koji
si pomau sami tuim vlasnitvom, stanjem i
blagostanjem!) Samoouvanje poinje prije nego ne-
srea navali. Preivljavanje proizlazi iz tvoje spo-
sobnosti da predvidi nadolazee razorne dogaaje i
poduzme potrebne korake kako bi se zatitio i preivio.
Dokazano je da domai vrt, dobro pripremljen,
obraen i uzdravan, ima ne samo zdravstvenu i
ekonomsku ve i rekreacijsku vrijednost. Ako dobro
planira, vrt moe davati povre tijekom cijele sezone, a
ostat e ti dovoljno - i vie nego dovoljno - za sve tvoje
potrebe tijekom zime.
Pria to se uporno i trajno ponavlja da ostajemo bez
obradivog tla za proizvodnju hrane sasvim je tona, jer
je previe naeg tla postalo jalovo i upropateno zbog
uporabe umjetnih gnojiva i zapraivanja.
Danas cijeli jedan narataj sazrijeva traei, traei i
traei... Traei to? Istinu, vjeru, sigurnost i
samoodranje. Nadahnue odozgo je ono to trae,
disciplina je ono to im je potrebno.
Svemogui Bog je jedini izvor svih dobara to ih
ovjek moe iskati, eljeti ili trebati. On je ovu Zemlju i
ovjeanstvo stvorio s posebnim naumom, a ne zato da
ovjek uniti Zemlju i sebe. Slobodna volja i sloboda
77
izbora pripada svakom ovjeku, eni i djetetu. To je
njihova batina. A u samom temelju te batine je
DOBRA ZEMLJ A koja raa svime to je ovjeku
potrebno. emu nam je dana ta siva tvar u lubanji?
Tamo je smjetena da bismo mogli MISLITI i odlu-
ivati. ini tako, i to sada odmah.
Ipak nemoj jo poeti pakirati i polaziti na put.
Trebamo razmotriti jo nekoliko stvari.
78
14.
Puenje moe biti
pogubno po tvoj brak
U poetku Bog stvori ovjeka.
Stvori savreno, skladno bie,
dade mu raj zemaljski s jednom zabranom,
i dade mu sve za hranu i pie.
Dade ovjeku upute za hranu,
i da ploda jednog drveta ne dira.
Al vrag kaza: To voe je dobro,
nee umrijeti, ja ti garantiram. "
79
Prole su otad tisue godina,
dok ovjek ne poe neto udno radit:
otkri neku travu pa malo po malo
poe pripaljivat, dimiti i kadit.
Sada se dijete puakoga roda
od samog roenja od slabosti rui,
a njegovi pue, pravei se vani,
dok se ono jadno od duhana gui.
Oh, narataju pokvareni, zlobni,
to se dimni kolut oko tebe vrti,
taj dim je predujam paklenoga dima
u koji e dospjet nakon svoje smrti.
Osobno nemam nita protiv toga da neki pue, ali
poslije smrti. Meutim, dok sam ovdje, na planetu
Zemlji, traim svoje pravo i povlasticu da imam plua
ista i zdrava koliko je ljudski mogue. To jedan od
razloga da nema toga novca za koji bih ivio u
velegradskom stanu, ili radio u velikoj gradskoj
uredskoj zgradi, gdje bih stalno bio prisiljen udisati
duhanski smrad to izbija iz ljudi i ena po uredima i
dizalima.
Pa ni ivei u odvojenoj kui u gradu ovjek ne moe
pobjei od zadaha puene trave, to nadire iz kua
80
susjeda puaa svaki put kad vjetar pue iz njihova
smjera. Njihov cijeli ivot kao daje obavijen oblacima
dima te smrdljive biljke.
Kakva je korist otvoriti prozor da bi se dobio svje
zrak, kad umjesto Boje iste atmosfere ulazi kao iz
svinjca samo zadah susjedova smrada? To je stvarno
problem koji jedino moe rijeiti otvoreni posjed od 5 do
10 jutara zemlje.
Zakoni to su izglasani sa svrhom da zabrane
puenje na javnim mjestima potpuno su neuinkoviti, jer
nita ne moe sprijeiti puaa da pui u svojoj kui, u
autu ili na ulici. Ovo e nas zlo pratiti toliko dugo koliko
ljudi i ene budu nesvjesni vrijednosti vlastitog tijela i
ne uzmu u obzir tetu koju nanose onima to ne pue.
Openito je prihvaeno, da je jedan od odbojnih
zloina dananjice donoenje na svijet djece ija je krv
ve u majinoj utrobi zagaena nikotinom zbog njezine
mane puenja, pogotovo u vrijeme trudnoe.
Sreom, svaki dan ima sve vie svijeta koji osjea
isto to i ja.
Pua, posebno lanani, moe upasti u manu
puenja, a da uope nije svjestan ni injenice daje zlo
dospjelo u njegov ili njezin mozak, niti do koje mjere
odbojni miris duhana proima sve oko njega.
Moji stavovi nisu iluzorni, hipotetini ili sanjarski.
Druge, ugledne osobe, tisue njih, isto kao i ja otro su
protiv toga da ih se podvrgne smradu duhana.
81
Od poznatog pisca Marka Wellsa primio sam pismo
naslovljeno ovako:
PUENJE MOE BITI FATALNO * *
ZA TVOJ BRAK
Mijeani brakovi ne uspijevaju! To je kao parenje
irafe i klokana. Tako kae o. Noonan."
To mi je prije mnogo godina rekla jedna katolika
djevojka. Ovo miljenje danas sveenici i pastori ne
zastupaju tako vrsto. Meutim, kler, savjetnici i
psiholozi gledaju sumnjiavije na jedan drugi mijeani
brak" - izmeu puaa i nepuaa, posebno ako je ena
pua. A ja sam tomu svjedok iz vlastitog iskustva!
Nedavno sam se ponovno oenio. Bio sam rastavljen
9 godina. Znao sam da moja ena pui. Znao sam da pui
puno. J a sam joj pripaljivao cigarete. I ja sam puio od
petnaeste godine, ali u vrijeme kad sam se oenio nisam
puio punih deset godina. A i dok sam bio pua, nisam
pretjerivao.
Nisam puio prije doruka, a katkad ak ni do
veere. Moje puenje je bilo pod kontrolom.
Prije enidbe bio sam sa svojom enom po 3 do 4
sata naveer. Tada jo nisam znao da ona poinje s
puenjem im se probudi - s puenjem i kaljanjem. Niti
82
da posee za cigaretom svaki put kad se po noi probudi.
Izgleda da potreba za cigaretom nije ni nou prestajala.
Nisam shvaao daje njezino puenje bilo neprestano
i ovisniko. A nisam bio svjestan ni koliko sam ja sam
postao osjetljiv na neugodni, otri miris cigarete. Deset
godina sam sretno ivio u stanu bez dima i u tim
godinama uvidio sam da je puenje u zatvorenim
prostorima - avionu, vlaku, restoranu, hotelskim
sobama postalo jako tetno.
Razumije se da od medenog mjeseca nema nita
prigodnije za oitovanje problema izmeu mua
nepuaa i ene to jako pui. Otkrio sam da medeni
mjesec u zadimljenom automobilu i dimom zamagljenoj
hotelskoj sobi nije ono to sam oekivao. Moji blagi
protesti su odbaeni.
Prije nego to smo se uzeli znao si da puim."
Da, znao sam, ali nisam na to obraao pozornost. A
nisam znao da ona pui TOLIKO. Nisam znao da itko
moe puiti toliko. Perspektiva ivljenja u punici do
kraja ivota sve manje i manje mi se sviala. Moje
negodovanje je prestajalo biti blago. Isto tako i njezina
ljutnja. Ona je uvijek bila meu puaima, puio je
njezin otac, majka, prijatelji i dva biva supruga. Nikad
nije ula nikakav prigovor puenju i nije priznavala
nikakav suprotni dokaz.
Kroz zadah dima neto se postupno uvuklo u moju
pamet, neto to, po mojem uvjerenju, pretvara puenje
u uzrok sukoba u ovoj zemlji i stvara jaz izmeu puaa i
83
nepuaa. Shvatio sam da mi nije smetao samo dim
oima, nosu, grlu, raspoloenju. Bio sam ljut i bijesan na
vladanje moje ene. Moralno sam je osuivao,
smatrajui da su njezini postupci, kakogod ih tumaila
povijest, bili neobzirni, uvredljivi, ak neprijateljski.
Poeo sam gledati na njezinu tetnu naviku ne samo kao
na neto neugodno, ve kao neto runo, grubo,
nepristojno, neto to se ne moe opravdati. Nije to bila
samo smetnja, bila je teka mana, zastranjenje,
nedostatak.
Vjerujem da je ova prosudba valjana. Slika osobe
koja namjerno uvlai u sebe te ljute, otrovne dimove nije
najugodnija. A izrigivanje tog paklenog smrada na
neduni svijet u okolini potpuno je neoprostivo.
Stani samo za trenutak i vidi koliko moe biti
neupuen. Zamisli da nisi nikad uo za cigaretu. Da
uope nema pojma o puenju. J esi li zamislio? Sada
gledaj kako neka ena - supruga, majka, ki, prijateljica
- mee meu usne neki mali bijeli smotuljak i ONDA
GA ZAPALI! Potom je u nevjerici gleda kako gladno,
prodrljivo, lakomo sie uvlaei obraze, zatim uz teki,
zaguujui udah sve uvlai duboko u plua i onda na
usta i nosnice isputa gusti oblak sivoga dima popraen
napadom razdiruega kalja. I ti, opaljenih oiju,
nagorjela grla i nadraena nosa, pridruuje se njezinu
kaljanju.
S uasom i nevjericom gleda kako se ovaj udni
obred ponavlja. ZATO to ona ini, zato usisava tu
84
odvratnu smrdljivu tvar i zatim je isputa u zrak,
kaljui, hropui i guei se? To upe nije enstveno!
Ne dolikuje pristojnoj eni! J e li to neka vrsta vrake?
Nekakav egzorcizam? Mazohizam? Samokanjavanje?
Svakako ne moe biti iz zadovoljstva. Moe li? Ali
gledaj, ona tare gorui kraj te stvari u nekoj posudici,
ostavljajui zamazani, smrdljivi i runi nered, a onda
uzima drugi smotuljak, mee ga u usta i pali!
Ovo je previe. Ti bjei. Nekoliko sati kasnije
vraa se i otvara vrata. Od udara ogavnog smrada
hvata te vrtoglavica. Poslije e doznati da taj zadah
ostaje. Postat e dio sobe, dio kue, dio zastora i
posteljine, dio svega to moe upiti mirise to gone na
povraanje. Primjeuje da u nekoliko posuda ima
ostataka zamotuljaka, stoje tamo zgnjeeni u pepelu,
ogavni i odurni.
Nije tako izgledalo onda kad sam ja poeo puiti,
kad je kutija cigareta bila 10 ili 12 centi. Puenje je bilo
moda, drutvena navika, te jo uvijek neto to je
uglavnom pristajalo mukarcima, izuzevi filmske
zvijezde kao Bette Davis, Crawford, Garbo i
gangsterske djevojure. Ali ne Pickford, Gish ili
Costello. Sjeam se kako je J ohn Barrymore izgledao
zgodan u Grand Hotelu" ili Raspuinu", dok mu se
dim izvijao iz draesno podrhtavajue lijeve nosnice
(snimljeno iz profila, razumije se!). Nitko nije sa
sigurnou znao da li on uope ima desnu nosnicu.
Razumije se da nikad nismo vidjeli Barrymorijeva
plua."
85
15.
Suenje hrane
Namjerno rasipanje dovodi do nasune potrebe.
Ne budi na teret svojoj dravi.
Neka ti savjest ulijeva strah.
Naui kako spremati hranu.
Kad u plodnom vrtu u sezoni
obiluje hrana koju uzgaja,
od te berbe treba tjednima
sabirati ono to tipretekne.
To je viak koji treba osuiti
kako bi nakupio hranu za zimu,
to e ti se obilno isplatiti,
jer si mudro gledao unaprijed.
Hrana to se pravilo osui,
sadri sve ivotne sastojke,
tako da nijedan drugi nain
ne moe bolje sauvati hranu.
Sumnjam da je ikad u ljudskoj povijesti bilo
potrebnije vie nego danas skladititi hranu.
Tijekom zadnjih pola stoljea injeni su zajedniki
napori kako bi se poveala proizvodnja hrane i izumio
nain kako je trajno sauvati od kvarenja.
Ogromni iznosi novca su utroeni da bi se uinilo
neto to se moe uiniti jednostavnim suenjem.
Problem hrane je trenutno najvea briga zako-
nodavnih tijela. Potronja hrane u velegradovima i
metropolama premauje svaku matu. Moda bi
koliine gradskog smea mogle dati neku ideju.
Izvjetaj iz New Yorka pokazuje da se u tom gradu
dnevno pokupi i odloi oko 30.000 tona smea. Shvaa
li kolika je to gomila smea? Pomonoeno to je kojih 30
milijuna kilograma na dan, a broj stanovnika New Yorka
87
kree se oko 8 milijuna. Rauna se da njujorani oko
22% svoje hrane bacaju u kante za smee.
Moe li samo za trenutak zamisliti 8 milijuna ljudi,
zbijenih po tisuu i vie u samo jednom stambenom
bloku? J edna od njujorkih itnica je New J ersey,
savezna drava to lei neposredno juno i zapadno od
New Yorka.
Dok ovo piem prolo je tek tjedan-dva otkad su u
New J erseyu pale razorne koliine kie, stoje nanijelo
milijunske tete usjevima koji su uglavnom bili
namijenjeni za hranu sve brojnijem stanovnitvu New
Yorka.
Ni ja ni ti ne moemo nita uiniti za taj poput
zloudnog tumora nakazni grad, niti za bilo koji drugi
nakazni velegrad. Kako su si namjestili postelju, tako
neka i lee, sve dok se pojedinci kao to sam i sam ne
probude i poduzmu korake za opstanak.
Suenje svjee hrane je klju za preivljavanje, ali
treba raunati na razliku u koliini hrane prije i poslije
suenja. Postotak vode u vou i povru varira izmeu
50% pa sve do 95%. 90% posto vode mora se ispariti
tijekom postupka suenja, ostavljajui hranjivo tkivo
jestivim.
Pomisli na ogromnu utedu pri uskladitenju suene
hrane. Tona mijeanog tek ubranog povra e nakon
suenja teiti samo 130 do 150 kilograma, to e
zahtijevati samo mali dio prostora u smonici tvoga
posjeda od 5 do 10 jutara zemlje.
88
Suenje hrane je bilo poznato stoljeima, moda i
tisuljeima, meutim, danas imamo veliku prednost
nad naratajima prije izuma uporabe elektrine struje.
Danas elektrina energija omoguava suenje hrane uz
minimalan napor i uz bolji nadzor procesa.
Vraanje suene hrane u njezino prvobitno stanje
prilino je jednostavno, pogotovo ako ima svoj vlastiti
aparat za destiliranje vode. Metni suenu hranu u
destiliranu vodu, bilo hladnu ili toplu, te ostavi da se
moi jedan ili dva sata, ili ak preko noi, zavisi o vrsti
hrane koju eli osvjeiti. Hrana e postati veoma
ukusna. Ako destiliranu vodu zagrije do etrdesetak
stupnjeva, povratak hrane u svjee stanje bit e
nevjerojatno ubrzan.
Za razliku od prolih vremena, danas je suenje
hrane velik posao, pa se tisue strojeva za suenje,
odnosno dehidratora, proizvodi i prodaje za kunu
uporabu.
Budui da postoji velika raznolikost u dizajnu i
izradi kunih aparata za suenje, svatko tko je
zainteresiran trebao bi osobno istraiti i ustanoviti stoje
najbolje za njegove potrebe, uvjete i okolnosti.
Neke od vanih pojedinosti koje treba provjeriti jesu
nain grijanja i kontrola temperature, koja ne bi smjela
prijei 45 stupnjeva C. Zatim treba provjeriti na koji
nain zrak cirkulira. Ovo je posebno vano, budui da
grijanje treba biti ujednaeno izmeu plitica na koje e
se postavljati hrana.
89
Prednost posjedovanja vlastitog stroja za suenje je
najvie u tome to, kad voe i povre u tvojem vrtu
dozrije, moe osuiti sve to trenutno ne koristi za jelo.
Nee biti gubitka ni rasipanja u tvojem vrtu. Sav tvoj
viak, uredno obraen i spremljen, bit e bolji od novca
u banki.
Ovisno o veliini vrta, jedna sezona bi ti mogla
omoguiti da pripremi suene hrane za prehranu cijele
obitelji tijekom nadolazeih mjeseci.
Nasuprot konzerviranoj, suena hrana zadrava sve
hranjive tvari u vou i povru, sve minerale, vitamine i
enzime. Nadalje, sve ove bitne osobine ostaju u svojem
ivom, organskom stanju.
Osim voa i povra u tvojem e vrtu bez sumnje biti i
obilje ljekovitih trava. Kakav si samo izbor moe
priutiti za aj i napitke!
Uzmimno, na primjer, metvicu. Nema veeg uitka
od alice vrueg metviina aja u zimske hladne dane, ili
ledenog u vrue ljetne dane, skuhana od mirisavih
biljaka to si ih sam uzgojio.
Ili uzmi u obzir gavez, tu vrijednu biljku, pola travu
- pola povre, koju su domaice odavno zanemarile.
Cijela se biljka, s listovima i korijenom, moe sasuti u
dovoljnim koliinama za ljekovite napitke i za salate.
Meso je neto to se ne koristi u naoj obitelji.
injenica je ipak da su ljudi u velikoj veini mesoderi.
Mi niti odobravamo niti osuujemo jedenje mesa.
Svatko treba jesti prema svojem saznanju, ukusu i
90
tjelesnim potrebama. Sveto Pismo, razumije se, u
Levitiku (11. poglavlje) donosi iscrpno propise o istoj i
neistoj hrani to ih je Svemogui Bog s veoma
opravdanim razlogom objavio, tako da ovjek po izboru
moe jesti ili ne jesti.
Izvan svake sumnje jedenje mesa stvara preveliku
koliinu mokrane kiseline, zbog koje dolazi do
ivanih i miinih tegoba, kao to su reumatizam, upala
ivaca i slino.
Za one koji ga jedu bez razmiljanja i bez grinje
savjesti, suenje mesa je neophodno za njegovo
ouvanje. Sirovo meso se moe izrezan' na tanke
odreske, koji se onda lako dehidriraju. Na ovakav nain
meso se uva bolje i due nego zamrznuto. A da i ne
pitamo o tome to se dogaa u zamrzivau kad nestane
struje na dulje vrijeme. Odgovor je jasan sam po sebi.
Dulji nestanak struje moe opustoiti zalihe mesa o
kojima ljudi ovise. Zamrzivai, kako kuni tako i
trgovaki, mogu se pokvariti, a korisni su samo dotle
dok je dotok struje u redu. Nema takvih problema kad
su meso i ostali proizvodi sasueni i paljivo spremljeni
u odgovarajuim skladitima koja ne trebaju struje.
Za podrobnije informacije o suenju preporuam ti
da proita i proui slijedee knjige:
DOMAE SUENJ E HRANE: Kako, to i zato?"
od Emme Wheeler.
SUENJ E HRANE NA PRIRODNI NAIN
i
91
OSUI TO, SVIDJ ET E TI SE! od Gen
Macmanimana.
A moe i stupiti u vezu s UNITED VITO-WAY" u
Everettu, u saveznoj dravi Washingtonu.
Oekuje U ova kuhinja na tvojem malenom imanju da iz
vrta donese svjeegpovra za veeru?
92
16.
Dekster - patuljasto
irsko govedo
Engleska je bila ljuta, Irska ju je uznemirila.
Zato nisu premijeri prouili malu irsku kravu?
Otkrili bi malu irsku buicu
i posvetili se govedarstvu a ne ratovima.
Velika krda dekstera na sonim britanskim panjacima
izgladila bi povijesne sporove,
Irci ne bi vie bili razlog za uzbunu,
a male dekster krave dole bi na svoje.
93
Neki vidoviti farmeri uvezli s nekoliko malih krava
iz Irske na ameriko plodno tlo,
i bez pogovora, naklapanja i prigovora
oni znaju da im se isplatilo.
Otkrili su da je mlijeko male dekster krave
homogenizirano ve u vimenu,
a ne kao mlijeko jerseya, holsteina i slinih.
Sada ih ne boli glava kako e prodati mlijeko.
Kad bih danas sreom imao posjed od nekoliko jutara,
uz biserke, perad i moju enu,
odluio bih se za lijepo omanje stado dekstera,
jer nisu zahtjevne i ne trebaju veliku pau.
Tajna uzgoja dobre hrane lei u organskom gnojivu u
tlu.
Za gnojidbu e ti trebati dosta stajskoga gnojiva i
izmeta od peradi.
Pitanje gnojiva od iznimne je vanosti, ne samo za
potrebe tvoga imanja ve i stoga to su svi ratari i vrtlari
potencijalni kupci dobrog organskog gnojiva. Tlo je u
naoj zemlji, a i po drugim krajevima svijeta, zbog
primjene umjetnih gnojiva dobrim dijelom postalo
jalovo i onesposobljeno za proizvodnju hrane s
odgovarajuim sadrajem minerala i vitamina.
94
Goveda i konji proizvode izvrsno gnojivo od kojega
jedva da ima boljega. Na sitnim imanjima velika goveda
pasmine holstein, guernesey, pa i jersey, nisu prikladna
zbog svoje veliine. Imaju dvije-tri pasmine koje su po
prirodi malene, to malim posjednicima omoguuje da
ih uzgajaju u prikladnom broju.
JA BIH SE ODLUIO ZA OVO
GOVEDO!
Upravo sam proitao veoma zanimljiv i pouan
lanak u magazinu ,,Countryside", od kolovoza, 1975.
Izgleda mi toliko dobar i praktian, da ga elim citirati.
Napisao gaje Don Piehota iz Portlanda, koji ovako kae:
Ve godinu dana posjedujemo stado od barem 12
krava, koje skupa s dva konja ive preko pola godine
pasui na deset jutara panjaka. To nisu mravi kosturi,
ve debeli i ivahni irski deksteri, krave i bikovi -
najsitnija govedska pasmina.
Na poetku smo mislili drati samo 2 ili 3 krave, ali
se pokazalo daje unosnije imati 5 ili 6, a onda je dolo
pitanje, zato ne ukljuiti i bika, pa i ovu junicu...
Smatrao sam da krave to prosjenom ovjeku doseu
do pojasa imaju budunost. Najsitnija pasmina goveda
bez sumnje je u potpunoj suprotnosti sa starim to vee
95
to bolje" vjerovanjem to je tako uvrijeeno u ovoj
zemlji.
Za siromaka s 2 ili 3 jutra zemlje to bi bio holstein
od 600 kg, gladan i nesretan, stijenjen na jedno jutro
zemlje. Ali metni na to jutro zemlje dekstera od 300kg i
imat e zadovoljnu kravu na panjaku.
Imamo, dakle, svega pomalo, od 80 cm visoke
Lonely Squaw (oko 250 kg) do 100 cm visoke Ariel
Mary, teke najmanje 375 kg. Na bik Navigator dosee
do struka, moda 100cm, jako je pitom i dobroudan. U
ljeto 1974. prispjelo je etvero teladi, pa jo etvero
proljetos, a do konca rujna oekujemo jo dvoje. Prodali
smo jednu kravu i junicu po dobroj cijeni, a zanimanje u
naoj okolini raste.
Prolog prosinca bili smo ja i moja ena odluili
dovesti ovce na na posjed od 12 jutara, ali se dogodilo
neto zbog ega smo odustali. Nekoliko kilometara
sjeverno od nas psi su poklali stado od 40 ovaca. J a sam
uvijek bio vie za krave, ali popularne pasmine, kao na
primjer J ersey, jako su osjetljive, a bikovi su na zlu
glasu. A moja prola iskustva su dokazala da je i angus
teko i neukrotivo govedo. Mi smo htjeli neto emu su
dovoljne 3 ili 4 linije bodljikave ice, neto pitomo i
dovoljno maleno i izdrljivo da ih nekoliko moe ivjeti
na naem posjedu. Nas oboje radi i, iskreno reeno,
elimo troiti na novac na neto drugo, a ne na raune
za veterinare i neobine smjese.
96
Moje istraivanje u mjesnoj knjinici urodilo je
plodom kad sam naiao na opis irskog goveda pasmine
dekster. Uzgajaju se u dvije svrhe, to znai da su dobre
za mlijeko i za tov. Potjeu iz zapadne Irske, gdje je tlo
siromano, a zemlja podijeljena na sitne posjede od
nekoliko jutara. Paa je bila siromana i oskudna,
svakoko nedovoljna za uzgoj krava koje istina daju svu
silu mlijeka, ali za uzvrat pojedu sve to moe narasti na
4 jutra zemlje.
Don Piehota sa svojim nagraenim bikom pasmine dekster
97
Don Piehota sa svojom nagraenom kravom pasmine
dekster
Prije dvjesto godina netko je spomenuo malu, crnu
kravu, estu u tom kraju, koja je drana napolju tijekom
cijele godine. Koliko znam, ,,dexter" je irska rije i znai
maleno i tamno." U to vrijeme nain uzgoja je bio vrlo
lo, pa se tek u ovom stoljeu pokualo poboljati uzgoj i
odabir pasmine. Po najgoroj procjeni, svako deseto tele
krupnijih pasmina dolazi na svijet s nekom manom ili
98
mrtvo. Od svih vlasnika irskog dekstera koje smo
upoznali, samo jedan je imao slino iskustvo. Ovo
poboljanje je bez sumnje ishod boljeg naina oplodnje
koji se danas primjenjuje. Neke od krupnih krava imaju
vei postotak jalovosti, druge imaju tekoe pri telenju i
t.d. Ti se problemi uglavnom izbjegavaju ako se nabavi
krava s potvrdom od uglednog uzgajivaa, radilo se o
bilo kojoj pasmini. Razumije se, da e cijena biti vea.
Nae iskustvo s deksterima moe biti pouno,
posebno stoga to smo mi prekrili neka pravila. Osim
uvjeta da ivotinje budu pitome, ekonomine i
nezahtjevne, munja dvaput dnevno nije dolazila u
obzir. Pronali smo kako emo moi preskoiti munju
za cijeli dan, pa i dva, ako bi bilo potrebno. Svaki vlasnik
krava muzara rei e vam da je munja dvaput na dan
ropstvo, jer se bez toga moe upasti u ozbiljne
potekoe. Mi smo prihvatili nain koji je, siguran sam,
primjenjivan na samom poetku. Naime, problem
uzgajivaa muzara je u tome to krava za munju
potpuno ovisi o njemu, budui da se tele pretvori u telee
odreske tjedan-dva nakon telenja.
Na postupak doputa kravi i teletu da budu cijeli
dan zajedno, onda se krave naveer utjeraju u staju i
tamo ostanu do jutra. Tada im je vime puno i lako se
muzu. Ne moramo cijediti vime, jer tele ve na vratima
eka majku da obavi taj posao. Ako smo odsutni dan ili
dva, krave i telad ostaju zajedno napolju, te nema
nikakve tete. Svakako, umjesto galona mlijeka
99
dobivamo samo litre, ali nas je samo etvero, tako da su
4 litre dnevno vie nego dovoljne za pie, kuhanje i
sirenje.
Munja je lagana, fleksibilna i, moe se rei, liena
potekoa. Usput reeno, mlijeko krave dekster je
prirodno homogenizirano, isto kao kozje.
Pitanje ekonominosti dekstera rijeilo se na moje
zadovoljstvo nakon to smo proli zimu s dvanaestero
goveda. U prosincu smo za njihovu prehranu trebali 3
bale sijena i dvije velike kante isjeenih klipova
kukuruza. Do konca sijenja smo potroili dvije tone
kukuraza u klipu, pa smo svih 12 krava ishranili do kraja
zime s po 4 bale sijena dnevno. Nekoliko manjih grla se
bilo dobro udebljalo. Razumije se da su goveda bila
napolju, pa su marljivo pasla ostatke raslinja na koje
tijekom jeseni nisu obraala panju.
Zvui nevjerojatno, da krava preivi zimu na samo
treini bale sijena na dan, uz pabirenje suhe trave i
grmlja.
ovjek s 3 i pol do 4 jutra ispae lako moe oko
sedam mjeseci napasivati 2 krave i njihovu telad, bez
dodatne prihrane. Bilo bi bolje kad bi se panjak
podijelio popola elektrinom ogradom. To omoguuje
da krave pasu nekoliko tjedana na jednoj polovici, dok u
meuvremenu na drugoj polovici raste trava. Preko
zime ukloni ogradu i omogui kravama da slobodno
lutaju i trae ljetne ostatke. Ako se dobro planira, stalno
100
moe jedna krava biti muena, uz cijenu od 5 ili 6
mjeseci potronje sijena, uz neto malo kukuruza.
J a sam izraunao priblini troak dranja dviju
krava: 180 dolara za 220 bala sijena, 40 dolara za
kukuruz (pola tone), te razno, kao uad, veterinar i t.d.
oko 30 dolara. Cijeli iznos bi trebao biti blizu 250
dolara. Telad (vjerojatno junica i ukopljeni junac) bi
ostala preko zime, pa bi naljeto junica, spremna za
rasplod s 14 ili 15 mjeseci, bila vrijedna 250 dolara.
Mladi bik od godine i pol daje prirodno hranjenog mesa
u vrijednosti od 250 dolara. Deksteri zriju tako brzo, da
su s 12 ili 13 mjeseci ve veliki kao njihovi roditelji i
skoro jednako teki. Na mali bik bi na klaonici mogao
imati oko 220 kg, to znai skoro 120 kg istog mesa.
Ve sada je utroenih 250 dolara proizvelo 500 dolara. A
tnje i vrijednost mlijeka. Uz na lakotni nain munje
galon mlijeka na dan za 310 dana je vrijedan barem 350
dolara. Radi se zaista o pristojnom hobiju koji donosi
tako lijepu zaradu.
Pravo je zadovoljstvo gledati nae ivotinje kako
jedu, tele se i podsjeaju nas na temeljne prirodne
zakone. Ugodno je osjeati se malo vie samodostatnim
i malo manje na milosti ekonomskih moi koje su izvan
nae kontrole.Kad razvozai mlijeka odu na trajk, sve
se majke uspanie, ah mi, s vedrim i ljubaznim
pogledom na obitelj, uzimamo muzlicu i idemo musti.
J edina krava zbog koje ima smisla biti u maloj kolibi
101
pokraj imanja od jednog hektara je metar visoka irska
krava pasmine dekster."
(Tako pie Don Piehota, autor gornjeg lanka.)
Mora, naravno, razumjeti, da mi ne jedemo meso,
ali velika veina jede. Nae procjene krava i drugih
ivotinja na imanju odnose se na dobivanje to vie
stajskog gnojiva uz to manju cijenu. Vjerujem da je
krava dekster pravi odgovor na ovaj problem.
Nakon itanja i prouavanja gornjeg izlaganja o
maloj irskoj dekster kravi, morao bi uvidjeti koliku
vrijednost u gnojivu moe znaiti jedno krdo na tvojih 5,
10 ili vie jutara zemlje.
Iako je konjsko gnojivo izvrsno za tlo, ja ne elim
ulaziti u pitanje dranja konja. Konji su bez ikakve
sumnje vrlo korisne, rekao bih krajnje korisne ivotinje,
pogotovo ako ti automobilski prijevoz zakae, pa mora
u grad jaei na konju. Ipak to se svega ostaloga tie, ne
moe se oekivati nikakva druga zarada od uzgoja
konja. Nadalje, ako se konj ee koristi, treba ga
povremeno potkivati, a potkivanje konja danas je skupo.
Ostavljam ti, dakle, da se to se konja tie, obrati
nekamo drugamo.
102
17.
Patuljaste koze
Zdravo, mala kozo, emu ti slui?
Skupa emo etat, jer mi jako laska,
Kad vidim druge da zavidno bulje
u malog patuljka to kraj mene kaska.
Ove sitne koze pravi su ljubimci,
to bez pogovora trijebe korov svaki,
Draesni stvorovi, po prirodi isti
a poput zeeva i hitri i laki.
Lako ih je hraniti, ali osim hrane,
Ciste im i svejee vode dosta podaj,
lako ih se muze, daju dosta mlijeka,
ako ga ne pije, ti ga onda prodaj.
J edna od nunih zadaa u svakoj zemlji je drati pod
kontrolom grmlje i korov na povrinama koje se ne
obrauju. Na naem rancu arkansakim Ozark brdima
mi jednostavno moramo iznai nain kako kontrolirati
korov, jer e inae izrasti do 2 i ak 3 metra. Kad smo tek
doselili ovamo, na posjed na kojem nekoliko mjeseci
nije nitko stanovao, korov i grmlje bili su do 2 metra
visoki, pa smo morali upotrijebiti kosilicu poznatu kao
ikarski vepar". Kosilicu smo vukli traktorom. Nakon
toga smo kupili pola tuceta koza normalne veliine i oko
3 tuceta gusaka, tako da oni vode brigu o raslinju, to su
oni sjajno inili, koze su brstile grmlje, a guske pasle
travu.
S obzirom na vlastito iskustvo slobodan sam
savjetovati da ozbiljno promisli o dovoenju koza na
svoj posjed. To su izvrsne domae ivotinje i vrijedno ih
je uzeti u obzir.
U svezi s ovim nedavno sam doznao za pigmejske,
odnosno pamljaste koze, koje redovito ne prelaze 40 do
50cm visine.
Ove sitne koze su uinkovite isto kao i njihove
krupnije roakinje i uvjeren sam da mogu biti veoma
korisne domae ivotinje. Da sam znao za njih dok smo
bili na imanju u Arkansasu, bio bih bez sumnje u napasti
da ih nabavim. Kad doe vrijeme da se vratim na selo,
ovi mali domai ljubimci bit e prvo blago koje elim
tamo imati.
104
Prvi put sam uo o patuljastim kozama itajui
lanak Eve Rappaport u asopisu ,,Countryside" od
kolovoza, 1975. lanak mi se inio toliko vanim, da
sam smjesta stupio u dodir s glavnim urednikom
asopisa i s autoricom lanka na njezinu posjedu
Obiteljska ivotinjska farma Kraljevske doline" u
Monmouthu u Oregonu, traei doputenje da ukljuim
reeni lanak u ovu knjigu, na stoje njih oboje pristalo.
lanak govori sam za sebe i evo ga ovdje u cijelosti:
MALI PRIRUNIK ZA
PATULJASTE KOZE
Patuljaste koze se ne smatraju vie egzotinim
stvorenjima. Sada su priznate kao razliita, genetski
stabilna vrsta (nastala uglavnom od vedskih koza
uvezenih 1959. godine). Patuljaste koze e uskoro biti
registrirane kao esta po brojnosti vrsta koza u
Sjedinjenim Dravama.
Amerika patuljasta koza je genetski malena,
kompaktne grae, kratkonoga i trbuasta, a do hrpta
dosee 40 do 50cm visine. Glava joj je malo izduena i
udubljena. Boja se kree od srebrnaste do sive. Ima
tipine biljege na njuci, uzdignutim uima, irokom
elu i oko krupnih, razmaknutih oiju. Pamljaste koze
imaju crne papke i hrbat. Duina i gustoa dlake variraju
105
s obzirom na klimu, tako da se patuljasta koza i u pustinji
i u sjevernoj tundri osjea kao kod kue.
Patuljaste koze sazrijevaju rano, brzo se
razmnoavaju, mogu imati jedno do etvero kozlia
svakih devet do dvanaest mjeseci i jako su dobri
roditelji. enke daju dnevno do dvije litre ukusnog
mlijeka. Okus mu je slatkast bez obzira na vrstu hrane, a
masnoa mu je 6 do 9 posto. Iako je vrijeme dojenja u
patuljastih krae nego u drugih pasmina, naizmjenino
jarenje dviju ili triju koza opskrbit e mlijekom manju
obitelj tijekom cijele godine.
Patuljaste koze su dobri brstai. Ciste ikaru bolje od
veih koza, zato to se bolje penju i skau, ak i na stabla
i s njih. Ipak, kad su u drutvu drugih ivotinja, ostat e
mirne u icanoj ogradi, doim e usamljena paUiljasta
koza skoiti preko metarske iane ograde u potrazi za
drutvom, a svoga e vlasnika slijediti poput psa.
106
Nacionalno udruenje ljubitelja patuljastih koza
Route 2, Box 62, Monmouth, Oregon, 97361
107
Patuljaste koze nisu samo dobri kuni ljubimci.
Cijenjene su i kao uvari i vrtlari, a dobre su i kao
pokusne ivotinje. Pametne su, drutvene, izraajne,
oprezne, pouljive i pitome. Vole djecu, make i pse,
zapravo vole svako stvorenje s kojim dou u dodir dok
su mladunad. Rado e te slijediti na povezu, u gradu ili
u prirodi. Odazivaju se kad ih se zove po imenu kad ih se
zove na munju, a moe ih se musti runo ili strojem. Uz
nagradu hranom lako i brzo naue mnoge postupke.
etiri patuljaste koze mogu udobno ivjeti u
zatvorenom pregratku veliine 2,5 puta 3 metra. Ako se
moe, treba im omoguiti pristup u pokrajno dvorite,
zaklonjeno od sunca, s povienjima za penjanje i
leanje. Trebaju stalno biti opskrbljene vodom, sijenom
i vitaminsko-mineralnom mjeavinom. Zrno davati
samo mjesec dana prije jarenja i za vrijeme munje.
J arcu za vrijeme parenja treba davati etiri umjesto dvije
alice zrna.
Glavna hrana koza je sjecka od sijena, djeteline,
kore, grmlja i suhog lia. Koze muzare dvaput na dan
jedu oko tri alice mijeanog zrnja. J edu iz zdjele dok ih
se muze. Preporua se kupovna mjeavina, ali je
prihvatljiva i domaa, ako je ispravno pripremljena.
J arii pomu sisati oko sat vremena nakon jarenja.
Tijekom prva etiri dana gruavina uini jarie imunima
na bolesti. Nakon toga mogu triput dnevno sisati iz boce
kozje mlijeko, ili mlijeko u prahu razmueno vodom u
omjeru 1:2, ili mlijeni nadomjestak ugrijan do 37
108
stupnjeva, iz boce od 2dl na koju je nataknuta mekana
duda. J arii e se brzo nauiti na lambar (neka vrsta
viecijevne sisaljke - op. prev.), stoje velika uteda na
vremenu kad treba hraniti vie od dvoje jaradi. Nakon
dva mjeseca, kad jarii pomu jesti krutu hranu, bit e
dovoljne dvije boce obranog mlijeka dnevno. Malo prije
odbijanja nakon etiri mjeseca mlijeko se moe malo
razvodniti i koliinski smanjiti. Osobno uzgajana jarad,
iako istina oduzimaju puno vremena, postanu jako i
trajno druevna.
Patuljaste koze imaju rogove, ali ako se tjedan dana
nakon jarenja jaretu elektrinim aparatom otpile izbojci,
izbei e naknadne nezgode i tete. ig na uima
omoguuju jasnu identifikaciju i registraciju. Treba ih
redovito cijepiti protiv tetanusa i bakterijskih oboljenja.
Konac lanka.
Vidjeli ste ovdje zanimljivo i pouno iskustvo ge.
Rappaport u rasplodu i uzgoju ovih malih kunih
ljubimaca.
Iako se ne slaem sa stavom ge. Rappaport u
nekoliko zadnjih redaka njezina lanka, priznajem daje
njezin rad voen ispravnim postupkom imuniziranja
ivotinja. Tijekom godina kad smo mi uzgajali koze
standardne veliine, nikad im nismo davali umjetnu
hranu, kao stoje mlijeko u prahu ili neto tomu slino. A
nismo primjenjivali ni cijepljenje, niti ikakve druge
109
lijekove, a imali smo vrlo zdravo krdo koza i jaradi, koje
smo prodali kad smo napustili farmu.
Razumije se da treba imati na pameti kako Walkerov
program ne ukljuuje nita to nije sasvim prirodno, jer
bi to bilo suprotno temeljnim naelima zdravlja, kad je
tijelo jednom dovedeno u stanje gotovo potpune istoe
i hranjeno sirovom hranom koliko je god mogue.
Slike mije ljubazno ustupila Farmapatuljastih koza"
9745 Sunland Blvd., Shadow Hills, California 91040
110
18.
Biserka
Biserka kokice! Biserka kokice!
Ba si sretna na naem polju i potoku!
Gdje su afriki praumski grabeljivci
Sada samo zaboravljeni san.
Hvala Bogu za tvoju glasnu viku i uzbunu.
Kad se stranci, lie ice, make i kopi
vrzmaju naokolo da bi napravili tetu,
ti si uvijek budna i daje znak za uzbunu.
Cijenimo te, biserko, jer si vrijedna,
uivamo te gledati u naoj blizini,
ti trijebi kukce i isti zemlju
od tetne gamadi koja se mnoi.
J ato biserki nadmauje sve domae blago svojom
uinkovitou. Biserka e od jutra do mraka traiti i
pojesti bilo koju vrstu kukaca i nametnika koji su
spremni uiniti tetu svakom povru i vou na koje
naiu. Nisu izbirljive radilo se o bilo kojoj vrsti gamadi.
A to se psa uvara tie, uz jato biserki na posjedu
nee trebati nikakva psa uvara da te opominje na
provalnike. im se stranac ili bilo kakva grabeljiva
ivotinja pojavi, one e podii uzbunu, i to pravu
uzbunu! Biserke su takoer vrlo brbljave ptice, ali kad se
spoznaju sve njihove vrline i odlike, lako se naviknuti i
na njihovu galamu.
Nema peradi koja se moe uzgajati uz tako malen
troak, bilo u hrani bilo u smjetaju. To je stoga to je
biserka od svih pripitomljenih ptica najblia divljem
stanju. Biserke su iznimno iste ptice. Najbolje
112
napreduju kad imaju skoro neogranien prostor.
Zahtijevaju istu vodu. Kad su preputene same sebi,
same e pronai to im treba. Imajui na pameti i
potujui ove uvjete, biserke se mogu odgajati u
zatoenitvu vrlo uspjeno i profitabilno.
Porijeklom je iz Afrike, gdje je jo uvijek cijenjena i
lovljena divlja.
U Sjedinjenim Dravama ima tek koja tri milijuna
biserki. Tkogod se bavi peradarstvom moe uzgajati
biserke kao svoju vlastitu divlja za vlastiti stol ili za
prodaju, a da ne mora vaditi lovaku dozvolu. Iako je
izvorno biserka bila divlja ptica (i jo je uvijek u
afrikim praumama), tijekom vremena je pripitomljena
tako da se moe uzgajati i razmnoavati u svakom
dvoritu. Iako malo bolje uspijevaju napolju, prihvaaju
donekle biti pritvorene, pod uvjetom da mogu doi do
kukaca i tako pomoi protiv tetoina to napadaju
vrtove i usjeve. A i kad mogu slobodno daleko lutati,
vratit e se kui na spavanje, ako im se pri povratku
redovito baci hrane u zrnu.
Biserka mora sama izabrati mjesto za gnijezdo.
Stoga se preporuuje da oko posjeda ostavi to vie
busenja i grmlja, tako da moe nai gdje nose jaja.
esto nekoliko bisrki nesu jaja u istom gnijezdu.
J edan na prijatelj koji je imao posjed nekoliko milja
od nae farme u Ozarku, drao je veliko jato biserki,
koje su mogle slobodno lutati cijelim imanjem. Oko 4 po
podne biserke su redovito trale kui po svoju veeru
113
kukuruza. Menije bio uitak promatrati ih. Predbiljeio
sam se za ovei broj njihovih pilia, ali prije nego to su
se izlegli, mi smo se morali vratiti u Phoenix, to mije
bilo jako ao. Htjeli smo ih uzgojiti zbog njihovih
uvarskih osobina, jer smo imali puno grabljivaca, kao
to su na pr. rakuni i dr., koji su napastovali nae bantam
kokoi i guske.
Iz nekih nepoznatih razloga biserke manje podlijeu
oboljenjima koja esto napadju perad. Otpornije su.
Ako si ti jedan od onih koji ne jedu meso, ne
zaboravi da ga velika veina svijeta jede. Potujui tu
injenicu napomenut u da meso jestivih ptica kao to su
perad, fazani, prepelice, jarebice i naroito biserke,
stvara manje kiseline i lake je probavljivo od govedine.
Ipak ako se jede meso od ptica, treba ga jesti umjereno i
razborito.
Gledajui na svoje poljoprivredno poslovanje iz
financijskog kuta, morao bi uraunati i dobar prihod to
ga mogu dati biserke. Biserke su dobre nesilice tijekom
cijelog ljeta, poevi od travnja pa do jeseni. Iskustvo je
pokazalo daje bolje uzgojiti vlastite nego kupovati ve
odrasle biserke. U tom sluaju treba u inkubator staviti
rana, travanjska ili svibanjska jaja. Inkubacija ovih jaja
traje od 26 do 28 dana.
Moi e prodati viak jaja poevi s lokanim
oglaavanjem. Vijesti se brzo ire na ruralnim pre-
djelima.
114
Koristi od biserke
Prolih godina se mogla vidjeti tek pokoja biserka
meu jatima kokosa na peradarskim farmama.
Ti samotni primjerci su drani najvie zbog njihova
prekrasnog perja, a kako su lutale poljima, njihovo
hranjenje nije stajalo nita. Moda su vlasnici shaali
njihovu vrijednost uvara ostalog pernatog jata.
Nije se pokuavalo njihovo brojnije uzgajanje,
rijetko kad se njihovo meso pojavljivalo na obiteljskom
stolu i nikad nisu bile nuene na prodaju. Biserke nisu
oglaavane, o njima se nije pisalo, nije ih se slikalo i
nikada nisu izlagane na sajmovima peradi i lovnih ptica.
U stvari, biserka je kroz pokoljenja bila zaboravljena
ptica".
Tek u novije vrijeme se pojavilo zanimanje za
industrijski uzgoj biserki, a i ta pojava uzgoja biserki
kao da je jo uvijek u povojima.
Ipak ve nekoliko godina se moglo primijetiti da
biserke postaju sve popularnije, to nije ni udo, jer
imaju toliko toga ponuditi uzgajivaima, ratarima i
posjedima gdje bi se biserke mogle uzgajati naveliko.
Biserke nisu podlone mnogim bolestima koje
napadaju drugu perad. Ve je to velika injenica u
njihovu prednost. Zahtijevaju vrlo malo to se smjetaja
tie. Vie im odgovara nenatkriven ograeni prostor od
modernoga kokoinjca, osim u krajnje hladnim zimama
115
sjevernih podruja. Nou najradije spavaju u kronjama
drveta ih na stajskim strehama.
Njihova navika boravka na otvorenom im ih jako
otpornima. Prilagode se gotovo svakoj klimi.
Biserke su stekle glas da su kao straari bolje od
pasa. Osjetljivi su na dolazak svake nepoznate ivotinje,
kao to su jastreb, lisica, maka, pas, tvor, pas i t.d. I dan
i no su spremne dati znak za uzbunu ako se neto
neobino dogaa. Ne samo to diu viku koja obino
otjera uljeza, ve se uputaju u borbi i redovito izlaze
kao pobjednici. Uzgajivaima peradi - kokosa, pura,
vodenih ptica - odgovara drati biserke, ako zbog nieg
drugog, onda zbog zatite svoje peradi. Ako se neka
skitnica nou doklati, biserke e toliko krijetati da e
uljez uzmaknuti i produiti tamo gdje nema biserki na
strai.
Biserka se, poput divljai, hrani crvima, sjemenjem
biljaka, liem i raslinjem, pa to daje njezinu mesu
poseban lovaki okus", a esto, posebno dok su mlade,
slue kao nadomjestak za lovne ptice, posebno kad je do
ovih teko doi ili u vrijeme lovostaja. Mlade biserke
sve vie trae hoteli, restorani, klubovi, udruenja, kole
i drugi prireivai banketa. Uzgajivai mogu biti
zadovoljni s cijenama. Mnogi uzgajivai koriste sada
sve svoje kapacitete samo za uzgoj biserki, jer potranja
stalno raste.
Prije se uzgajala jedino ukrasna biserkasta pasmina,
ali su sada bijele jednako popularne. Odabirom je
116
stvoreno nekoliko novih, arenih vrsta, ali se samo
biserkasta i bijela pasmina uzgajaju naveliko.
Biserke zahtijevaju malo razliitu skrb od ostalih
vrsta peradi. Kad se uzgajaju u velikom braju, treba im i
velik prostor, doim manje jato se moe drati s ostalom
peradi, ak i stranje dvorite moe biti dovoljno. Gdje
su na slobodi, biserke se brinu same o sebi, uz toliko
malo dodatne hrane da su najekonominija vrsta domae
peradi. Peradar koji se odlui na masovni uzgoj biserki,
vrlo vjerojatno e smanjiti broj kokosa i poveati jato
biserki radi vee zarade. Raste potranja za rasplodom,
jajima za nasad i biserkinim piliima.
V. H. u asopisu Rural New Yorker"
117
118
Biserkino jaje (lijevo) u usporedbi
s kokojim jajem (desno)
Sive biserke, lavanderi i grimizne kraljevske biserke na
farmi biserki Harry Browna u Manchesteru u Iowi.
Biserki ni pilii, stari tri tjedna
119
Popularna siva biserka
Napomena: Cijeli prethodni dio od naslova Korist
od biserki" pa do kraja paragrafa pretiskan je s 39.
stranice knjige Biserka", s doputenjem g. Loyla
Stromberga, vlasnika autorskog prava spomenute
knjige. Koristim ovu prigodu da zahvalim g. Strombergu
na njegovu pristanku na uporabu gornjeg lanka i
ilustracija koje ga prate.
Prije nego poduzmeprve korake za nabavku i uzgoj
biserki, preporuam ti da proita i proui tu izvrsnu
knjigu, to ju je napisao Vah Hoesen- Stromberg. Ako je
nema u tvojoj knjiari, moe je naruiti od Stromberg
Publications Co. ", Box 717, Fort Dodge, Iowa, 50501.
120
Pitalica to je neki izvru
uje se diljem svijeta.
Zaboravi, molim te,
je li prije bilo jaje ili koko.
Danas se to vidi sasvim jasno:
ivot u svakom jajacu,
bilo ptije ili riblje,
kao i Adama, storio je Bog.
19.
Perad: koko vrijedi
J a sam bio vrlo rjeit u pohvalama biserke, ali nemoj
zato misliti da ja i u jednom trenutku podcjenjujem
vanost pernatog jata to ga svrstavamo pod pojam
PERAD. Podcijeniti kokoi i pijetlove dovelo bi te u
opravdanu sumnju da ja ne znam o emu govorim.
Dva su glavna razloga za uzgoj peradi, od kojih je
prvi njihov krajnje vrijedni izmet, koji je izvanredno
gnojivo. Pomijean sa stajskim ini ovo dvoje najboljim
organskim gnojivom.
Na drugom mjestu, kokoja jaja su izvrstan izvor
bjelanevina. Dvoje jaja daju koliinu bjelanevina
potrebnu odraslom ovjeku za odranje ispravne razine
bjelanevina u tijelu. Moram naglasiti, daje za takva jaja
veoma vano da se koko slobodno kree dvoritem i
vrtom, poljem pa ak i umom. Drugi bitan preduvjet je
da jaja budu oploena. U tu svrhu treba biti jedan pijetao
na svakih 10 do 15 kokosa. Oplodnja jajeta je vana zato
e bez nje nedostajati mnogi rijetki elementi koji zavise
o djelovanju spolnih lijezda. Rijetke elemente je teko
dobiti iz obine hrane, posebno ako hrana nije uzgajana
na tlu gnojenu stajskim gnojivom.
Prema tome ja iskreno preporuam i savjetujem da
broj peradi bude u srazmjeru s veliinom posjeda i s
potrebama obitelji.
Kad se radi o izboru odreene pasmine, popis
raspoloivih vrsta je nevjerojatno dug.
U ovom trenutku imam, na primjer, pred sobom
knjigu pod naslovom Mjerila za savrenu perad", koja
122
opisuje samu sebe kao potpuni opis svih priznatih vrsta
peradi." O tome se stvarno i radi. Drim ovu knjigu u
svojoj knjinici jer, iskreno govorei, bilo bi mi drago
imati nekoliko tuceta raznih pasmina. Knjiga ima nekih
620 stranica, s mnogo ilustracija, sa slikama kokoi i
pijetlova, s opisom skoro svake ptice.
Osim dobro poznatih pasmina kao to su leghorn,
rhode island, minorca, new hampshire, wyandotte,
cornish, barred rock, araucana i krupni jersey, ja bih
volio imati nekoliko prekrasnih srebrnih duckwinga i
uzgajati moda kokoi vrste malaya, cubalaya i nekoliko
velianstvenih srebrnosivih dorkina, nekoliko crnih
poljskih s bijelom krestom na njihovim udnim
ubarastim glavama. Osjeam da bi bio uitak uzgajati
takve kokoi. Da budem iskren, ulanio sam se u SPPA,
drutvo za ouvanje izvornih kokojih pasmina, koje
izmeu ostalog potie na bolji rasplod i putem svoga
asopisa pomae lanovima da nau rijetke vrste.
Ako si zainteresiran za peradarstvo iz bilo kojeg
razloga, ja bih ti preporuio da narui katalog od:
STROMBERG UNLIMITED", p.o. BOX 717, Fort
Dodge, Iowa. Katolog je po sebi pouan, a sadri
zadivljujui izbor ne samo ptica nego i skoro svih ivih
bia. Radi se o zaista zanimljivu izdanju, gdje moe, na
primjer, nai kako, osim ptica i ljubimaca, kupiti bizona,
ili ljamu, ili kuguara, majmuna, zebru i ne znam to sve
jo, i to sve ilustrirano.
123
Ne zaboravi da jaja mogu biti veoma izdaan prilog
tvom predraunu. Ako moe sam proizvesti glavninu
hrane, potrebne tvojoj peradi, znatno e smanjiti
trokove uzdravanja. Moe oekivati od dobre
nesilice 250 do 300 komada jaja godinje, tako da e
svako tuce tvojih kokosa proizvesti 250 do 300 tuceta
jaja na godinu.
Zna koliko trenutno plaa svako tuce jaja kad ga
kupuje u trgovini. Usporedi to sa suprotno niskim
trokom uzgoja kokosa, koje e u odgovarajuim
uvjetima nositi jaja veim dijelom godine.
A to se tie gnoja, kokoi imaju daleko veu
gnojidbenu vrijednost od biserki, budui da se kokoi
dre u kokoinjcu, doim biserke, osim za veoma hladna
vremena, spavaju bilo gdje napolju.
Ako kani sam proizvoditi pilie, trebat e ti
inkubator, a u Strombergovu katalogu e nai velik
izbor, ak i onaj to automatski prevre jaja. S takvim
inkubatorom jedino to treba uiniti je sloiti u njega 70
do 80 kokojih jaja i kontrolirati rad svaki dan-dva. Za
tri tjedna imat e lijepo jato utokljunih jednodnevnih
pilia. Ili ako eli nasaditi biserkina jaja koja su malo
manja od kokojih, moe metnuti oko 100 komada jaja,
kojima e trebati 26 do 28 dana da se izlegu.
Kakav uitak je poi tamo gdje si metnuo jaja i
otkriti kako te je priroda, u odreeno vrijeme, nagradila
draesnim i ivahnim piliima!
124
Kukmasti prugasti pijetao
125
126
Pela, konica i med
One proizvode med, one proizvode novac.
Oh, kakav san
biti dio ovakvog tima!
Biti radian kao pela,
vrijedna, vrijedna pelica,
letei tamo-amo, leprajui tu i tamo,
do svakog bijelog cvijeta,
utog cvijeta, ljubiastog cvijeta,
do cvijeta sviju boja.
127
20.
Nalazi pelud jedan po jedan -
malo pozajmi, malo ukradi,
pa leti ravno u konicu
sa svojim sitnim nepogreivim oima.
Tamo se pelud pretvara u med
koji vrijedi dobrih novaca.
Od onog to donese nita ne baca,
sve to pretvara u zlatno sae,
a med joj dobar za zdravlje,
najbolji slador to ga ima!
Ni zemlja ni more nemaju nita
Sto bi bilo nalik pelinjem medu.
Mali djeaci i djevojice
Trebali bi cijeniti med vie od svega.
Med je, dragi moji, za vas
dragocjeniji od bisera.
Ui djecu da goje pele,
Pa nee otii u bijeli svijet.
Med je priznat kao najzdravija i najblagotvornija
slatka tvar to nam ju je dobri Bog providio. Ova
injenica je bila opeprihvaena tijekom tisua godina.
128
To je najbri i najuinkovitiji izvor energije za ljudsko
tijelo. Uzdie te bez sputanja.
Atletiari u svim sportovima dobivaju nevjerojatnu
koliinu stalne energije ako prije nastupa uzmu jednu ili
dvije lice meda.
Rabiti med za zaslaivanje bilo koje vrste jela
najbolji je nain za ugaanje okusu i korisnost tijelu.
Svako seosko domainstvo s posjedom od jednog ili vie
jutara zemlje trebalo bi drati pele, to je posebno
dobar posao za mlae.
Ova stvar je toliko velika i iroka, da nije problem
to o njoj rei, ve gdje prestati o njoj govoriti.
Dobro je uiti iz vlastitog iskustva (do kojeg se
obino dolazi velikim naporom), ali je jo bolje izvui
korist iz tueg iskustva.
Kad sam ja bio odluio nabaviti nekoliko konica na
mojoj farmi u arkansakom Ozarku, prvo sam pregledao
pelarske asopise i pretplatio se na Radost pelarenja"
izdavake kue A. I. Root" iz Medine (Ohio). Moja je
pretplata trajala tri godine, a bilo je to prije podosta
godina. Veoma mi je pomoglo ono to sam iz tih
asopisa nauio. Takoer sam se koristio uslugama
trgovina pelarskim potreptinama koje su tamo
oglaavale. Zaista mi je jako pomoglo.
Pele su, to je izvan svake sumnje, najbolja
poljoprivrednikova i vrtlarova investicija. Nijedan
najamnik ne bi mogao raditi tako dugo i tako teko,
nijedan stroj ne bi mogao raditi tako uspjeno s tako
129
malo uzdravanja. Gdje god su pele tamo mora biti u
izobilju cvijea, povra i voa, jer su pele bitne za
njihovo opraivanje.
Najvredniji dio pelinjeg rada je oploivanje
cvjetova prenoenjem peludi s jednog na drugi.
Botanikim rjenikom reeno, opraivanje (polinacija)
je prijenos peludi s pranika (androecium) na ruak
(gynoecium). Ovaj govor je pelama vrlo dobro poznat.
Bez dobrog opraivanja ne samo to e urod biti manji,
nego e i plodovi biti krljavi i sitni. Danas ima pelara
iji je posao iskljuivo opraivanje velikih povrina za
komercijalnu proizvodnju voa i povra, to trgovake
kue plaaju dobro. To je vana stvar!
Za obine ljude kao to smo ja i ti, opraivanje ima
sporedno znaenje. Ono dokazuje da ratar i povrtlar u
djelokrugu svoga zanimanja trebaju imati vlastite pele,
to e im u dodatku biti zabava, uitak i nezavisnost to
proizlazi iz bavljenja pelarstvom i dobivanja meda.
Prije nekoliko godina sam u asopisu Radost
pelarenja" proitao veoma zanimljivu pripovijest o
kalifornijskom zubaru, zaraenom neim to bi se
moglo nazvati APICULTITIS. Apikultura, naime, znai
pelarstvo. elim prenijeti ono najbitnije iz njegove
prie, pa navodim:
Ljude iznenadi moj odgovor na njihovo pitanje,
kako dugo se bavim pelama. Pedest i etiri godine! J o
sam bio dijete kad sam, igrajui se, pomagao pastoru u
brizi oko njegovih konica. To me je zarobilo. J edan
130
drugi prijatelj, voditelj nedjeljne vjeronaune kole,
poklonio mi je jednu konicu s rojem. Bio sam ushien
kad sam prvi put vadio med. Bio je sasvim bijel i
savreno spremljen. Moj otac je bio oduevljen stoga to
je sve izgledalo tako lijepo, pa mojoj srei nije bilo
kraja.
Vrijeme kolovanja je stvorilo prazninu u mojem
pelarskom djelovanju, ali nakon to sam se vratio nije
uzelo dugo da opet zarazim sebe i susjeda ludilom za
pelama.
Budui da grad Pasadena u kojem ivim stalno raste,
morao sam svoje konice premjetati nekoliko puta.
Konano je izglasano da se ele ne smiju drati u gradu,
ali to me nije zaustavilo. Prije zabrana pisana su pisma
gradskim vijenicima o korisnosti pela, ali je pritisak
javnosti bio jak, pa je zabrana stupila na snagu. To je
mene i mojega susjeda otjeralo izvan grada u prirodu.
Naime, i on je neizljeivo obolio od apikulitisa, od
kojega ne elimo biti lijeeni."
Kraj citata.
Med je, zna se, bio poznat i cijenjen otkad je
Svemogui stvorio biljke i cvijee i svijet koji uiva u
slatkoi. Med bez pogovora zasluuje svoju opjevanost i
glas o svojoj ljekovitosti.
Prije nekoliko godina je dr. Stanley Coppock,
entimologist na dravnom sveuilitu New Mexika,
objavio da istraivanje obavljeno na arizonskom
131
sveuilitu pokazuje da med djeluje antibakterijski,
slino penicilinu ali bez nuzpojava. Mi esto primamo
izvjetaje od osoba koje s izvrsnim uincima na ovaj ili
onaj nain primjenjuju med u lijeenju oboljenja i
povreda.
Evo jo jednog zanimljiva izvjetaja to sam ga prije
nekog vremena primio. Bratovtina Pelinje crkve"
imala je prolog utorka medeni objed. Tri dugaka stola
pokrivena bijelim, s tanjurima i ubrusima, noevima i
vilicama, aama s hladnom vodom i dvanaest velikih
zdjela s privlanim medenim saem, 4 zdjele na svakom
stolu. Sastanak je slubeno otvoren molitvom.
Predsjedatelj je najavio: - Pripremili smo vam dobar
program.
Prvi dio: -Trgovac voem i povrem: "Med kao hrana u
Svetom Pismu ".
Drugi dio: - Apotekar: Med kao lijek u Svetom Pismu ".
Trei dio: - Kuhar: Med i kuhanje ".
I konano -
etvrti dio: - Pastor: Med kao simbol izvrsnosti u
Svetom Pismu."
Bio je to zanimljiv i pouan program. Predsjedatelj je
dodao:
- Ovdje nas je etrdeset ljudi, a mislili smo da bi moglo
biti pedest, pa prema tome ima svega u preobilju.
132
Ako koga zaboli eludac, tu je apotekar da mu pomogne.
Poeo je objed.
Med je dobiven iz sjevernog zida crkve, blizu dviju
rupica to su ostale od postavljanja nekih elektrinih
ica. Nijedna domaa konica ne bi mogla proizvesti
bolji med. Med je u Svetom Pismu spomenut 22 puta.
Tako je reeno na banketu. "
Kraj citata.
NASADI OVISNI O PELINJEM
OPRAIVANJU
Ovisno: Poboljano:
badem
breskva - vie vrsta
jabuka - neke vrste
kajsija - vrste Riland
i Perfection
kruka - veina vrsta
mandarinka
ljiva - europska i japanska
tangolo (vrsta agruma)
trenja
vinja
australski orah (macadamia)
avokado
dragun (kaki)
jabuka - sve vrste
kruka
maslina - neke vrste
umsko voe (bobice)
133
Ovisno o pelinjem opraivanju: Poboljano:
Krmni usjevi:
lucerna crvena djetelina
vedska djetelina (trifolium hybridum)
egipatska djetelina (trifolium alexandrinum)
djetelina kravarica
grahorica
Sjemensko povre:
paroge dinja patlidan
prokulice luk paprika
bruseljke perun
kupus pastrnjak
mrkva bundeva
cvjetaa rotkva
celer rutvica
kineski kupus tikvice
krastavci repa
keleraba lubenica
poriluk
Povre:
krastavci uljarice:
sve vrste dinja afranika, repica
lubenica
134
bundeva
tikvice
Drvee jestivih plodova:
crveni javor
uta topola
boikovina
kesten
katalpa
roga
Ovisno - nema uroda bez unakrsnog opraivanja.
Poboljano - urodi vie ako ga pele oprae.
21.
Gliste - za tvoje tlo
i tvoje zdravlje
Skromni orau naega tla,
to ivi u potpunoj tami,
i radi vie od ljudskih bia,
ne brinui se za sama sebe!
Da, ti se previja, kau, bijedni crve,
ali otkad Bog Adama stvori,
ti si bio tu da umeka zemlju,
da moe domaici hrana rasti.
136
Umnoio si se na milijune,
isto kao i ovjeanstvo,
ali se nisi nikad bavio plesom,
ni izumio uporabu vatre.
Migolji se i dalje, blagoslovljeni rataru,
jer ako ti prestane, mi emo izginuti.
Tebi ne treba strijela ni lukova,
Tebi je samo do buenja rupa.
Hrana je ono to ivui trae,
jer bez hrane sve ivo umire.
Ti si dobar za hranu ptici i ribi,
bilo u vodi, bilo u zraku.
Hrana ne moe bez tebe rasti,
zato samo nastavi kopati,
i mnoi se na mirijade,
jer ako ti stane, mi emo gladovati.
Gliste imaju dvostruku vrijednost. Bitne su za uzgoj
hrane i za pretvaranje jalovog tla u plodno. To je
vrijednost broj jedan.
Vrijednost broj dva je mogua zarada od uzgoja
glista. Mogla bi se napisati knjiga o tisuama onih koji
su ulog od nekoliko dolara u uzgoj glista pretvorili u
137
stotine i tisue mjeseno, bilo da im je to bilo sporedno
ili stalno zanimanje.
Gliste ne samo da su plodne, nego se mogu
umnoavati bre nego to ih raunar moe brojiti. to
vie gliste obogauju tlo, to vie tlo pomae njihovu
razmnoavanju.
Uope nema usporedbe izmeu tla preraivana
glistama i tla na kojem su susljedno koritena umjetna
gnojiva. Zna se da otpad glista daje tlu 300% vie
magnezija, 500% vie duika, 700% vie fosfora i preko
tisuu posto natrija vie nego u analiziranom tlu s
posjeda na kojima su rabljena umjetna gnojiva.
Gliste dodaju velike koliine organskog gnojnog
materijala. Nakon samo tri-etiri godine na jednom jutru
zemlje moe biti 1,000.000 do 2,000.000 i vie glista,
proizvodei obilje otpada koji je po sebi izvrsno
gnojivo. Toliko glista u pogodnim vlanim vremenskim
uvjetima mogu svaka 24 sata proizvesti od jedne i pol do
dvije i pol tone otpada po jutru, poevi od proljea pa
do jeseni, a i u zimi, ako je temperatura pogodna. Kako
bogatstvo, i to potpuno besplatno!
Kad konano zaposjedne svojih pet ili deset jutara
zemlje, moe pustiti da ovi neumorni orai rade za tebe
24 sata dnevno, dan za danom, bez plaanja, bez
posebnih podavanja i bez prigovora.
Glista je sloen kemijski laboratorij. ivi pod
zemljom, jede zemlju i izbacuje zemlju, nagnojenu i
obogaenu. J edino zahtijeva organske tvari u tlu, koje
138
probavlja s bilo kojom gnjilom vegetacijom, biljkama i
sporama, jajacima bakterija i jajima i liinkama
kukaca. Kad sve probavi, izbaci ostatke i odloi ih u
nizovima koje na povrini zovemo glistinim tragovima.
Ti tragovi se sastoje od lino preraenog veoma bogatog
gnojiva.
Otpad jedne gliste ne bi znaio mnogo za
nagnojavanje cijelog vrta, njive ili posjeda, ali smo
vidjeli kako se gliste brzo razmnoavaju i kako s brzo
gomila njihov otpad. Samo 75.000 do 1,000.000 glista
po jutru mogu mjeseno proizvesti vie od 75.000 tona
bogatog gnojiva. Imajui na pameti ove brojeve, ja
jednostavno ne razumijem, kako itko pri svojoj zdravoj
pameti moe rabiti umjetno gnojivo i unititi gliste koje
su ve u tlu.
Gliste bue tlo gutajui zemlju, pravei tako svoje
podzemne hodnike. Ovi tuneli ne slue samo za njihovo
kretanje, ve i za prozraivanje tla i njegovu rahlost,
tako da voda moe prodrijeti u dubinu.
Pokojni E. B. Shields je objavio knjigu od 120
stranica pod naslovom UZGOJ GLISTA ZA
PRODAJ U" s izvrsnim i podrobnim informacijama o
svemu to se odnosi na gliste. Kako podrobna pouka o
ovom vanom subjektu prelazi granice ove knjige (ove
moje knjige!), preporuam da nabavi primjerak knjige
g. Shieldsa. J a sam je kupio prije mnogo godina, ipak
vidim da je i sada reklamira SHIELDS PUBLI-
CATIONS" iz Elgina u Illinoisu. Tamo e u poglavlju
139
Poetak s rasplodnim kutijama" nai upute za
oekujuu zaradu od uzgoja glista. U prethodnom
poglavlju udo razmnoavanja" dobit e uvid u
vrijednost njegova opreznog izraunavanja kad govori o
mogunosti da se pod optimalnim uvjetima pome s
1.000 glista i za dvije godine doe do J EDNE
MILIJ ARDE GLISTA, plus 300 milijuna jajaca u
ahurama, od kojih svaka moe proizvesti od dvije, tri
pa do cijelog tuceta glista.
Nai dragocjeni prijatelji gliste
140
Ima neto vano o emu mora dobro voditi rauna.
Kad nae zemljite koje ti se dopada, moe se dogoditi
da je tlo potpuno iscrpljeno ili po sebi jalovo. Tako
zemljite moe kupiti budzato, a onda za godinu dana
uzgojiti na njemu toliko glista da ga uine dovoljno
plodnim za dobar urod. U iduim godinama tvoja e
zemlja postupno postati plodnija od svih susjednih
posjeda koja se kemijski obrauju.
J a sam se strano oduevio neogranienim
mogunostima oporavljanja neobradive" zemlje, da
sam u napasti ostaviti tipkanje ovog istog trenutka i poi
na selo i u polje, ali me moja trijezna ena odvraa od
toga. J ednostavno mi kae: Pogledaj koliko ti pote
stie sa svih strana. Ne moe iznevjeriti sav taj svijet.
Oni hoe i trebaju rezultate tvojih istraivanja. Udubi se
jo malo u knjige, kasnije emo vidjeti stoje najbolje za
sve." Kakva uravnoteena ena! I, eto, tu sam, nastojim
zavriti ovu knjigu.
Koji god sustav odabere za svoj pothvat, treba
imati sjeka za povre i korov, mlin ekiar za mrvljenje
svega to raste, dovoljno sitno za hranu tvojih malih
gojenaca. Skupljaj lie to opada s drvea i grmlja, jer
su na nj gliste jako lakome, a to sitnije ga zdrobi, to
lake e ga gliste probaviti.
to je jalovije tlo, to vie treba stajskog i biljnog
gnojiva, ali obilje toga materijala gliste e umnoiti do te
mjere da e se tvoja jalova zemlja pretvoriti u bogato,
rahlo i obradivo tlo.
141
Ne zaboravi da jedno jutro zemlje moe imati od
nekoliko stotina tisua do jedan ili dva milijuna glista.
ANATOMIJA GLISTE
Glista je u anatomskom smislu jedno od
najznimljivijih zemaljskih stvorenja. Nema oiju, uiju
ni zubi. Osjetljiva je na vibraciju i na svjetlo, ali
nepogeivo dostie eljeno odredite. Ima oko 6 srdaca,
pa se ne moe rei daje bez srca! Manji kraj joj je mozak
i usta. Istina je, ima mozak! Ima potpune muke i enske
spolne organe, ali za oplodnju mora doi u dodir s
drugom glistom.
Svojim jednjakom lukoviastog oblika to djeluje
poput pumpe, uvlai u se sve dostupne organske tvari
kojima se hrani. Ima neto slino kokojoj volji i trebaju
joj mikroskopske estice kamena ili drugog tvrdog
materijala da bi mogla progutati svoju hranu" skupa sa
zemljom i protjerati je kroz svoj cijeli probavni sustav.
Glista svojim vanjskim omotaem upija kisik i
isputa ugljini dioksid, stoga joj je potrebno vlano
zemljite. Ovo disanje je mogue samo kad joj je
vanjska koa vlana. Glista izbjegava sunce i suhi zrak
jer bez vlage ugiba, zato je potrebno tlo u kojem e se
gliste drati stalno vlanim, ali ne toliko natopljenim da
se ne bi jadna stvorenja utopila. Kad padne previe kie
142
toliko da poplavi podzemne hodnike, moe vidjeti
gliste kako se, to god bre mogu, izvlae na povrinu
da izbjegnu utapanje.
Zdrava e glista u povoljnim uvjetima godinje
proizvesti 2.000 do 3.000 potomaka. Stoga moe, ako
im omogui rasplod tijekom cijele godine, dobiti
izmeu 2 i 3 milijuna glista na godinu. Prosjean im je
ivot, u dobrim okolnostima, oko 15 godina. Nije mi
poznat nijedan drugi posao koji bi mogao donijeti tako
fantastine rezultate.
Gliste su po sebi samo dio pothvata. Svaka glista
dnevno izlui vlastitu teinu otpada. To znai od pola do
jednog kilograma najboljeg gnojiva godinje od svake
pojedine gliste. To moda ne zvui mnogo, ali pusti
nekoliko stotina tisua glista na jedno jutro zemlje i one
e ti po njemu razasuti svake godine od 50 do 400 tona
gnojiva. Njihov izmet je pun duika, natrija i fosfata,
bitnih elemenata za poboljanje tla.
upljine koje gliste stvaraju omoguuju vodi, kii i
natapanju da prodru duboko u tlo, umjesto da oteku s
povrine zajedno s gornjim slojem. Ti runelii doseu
duboko, sve do 2 metra ispod povrine.
Druga vana stvar koju treba uzeti u obzir je
injenica da ako ima veliku koliinu glista u zemljitu,
nee ti trebati mehanizacija za obradu. Gliste ne
oteuju njeno korijenje, to se esto dogaa kod
mehanike obrade. U stvari, moe imati krupnije
143
plodove i osjetno vei urod nego uporabom
mehanizacije.
Ako na zemljitu ima breuljaka koji se ne
obrauju, pusti na njih glista koliko god moe. One e
buiti svoje hodnike po breuljku, a kia i vjetra e
njihov izmet malo po malo naplaviti u nie dijelove, to
e s godinama izravnavati zemljite.
Naglaavam injenicu, daje zbog uporabe umjetnih
gnojiva i kemikalija oko 80% obradive zemlje u Americi
oteeno i uinjeno manje produktivnim, esto i
jalovim, sve zbog bezobzirne primjene umjetnih gnojiva
i otrovnih zapraivanja. Nema pitanja daje najbolji put
oporavka toga zemljita za maksimalnu proizvodnju
rasprostiranje velikih koliina glista, kako bi svojim
otpadom revitalizirali tlo. To e zahtijevati uzgoj
milijuna i milijuna glista i milijune tona njihova otpada.
Proui kataloge Strout Realty" kompanije i
agencije United Farm". Stupi u dodir s to je vie
mogue trgovaca nekretninama, da vidi koliko se
imanja moe kupiti ispod cijene. Velik broj oglaenih
mjesta se mogu kupiti za manje od polovicu traene
cijene. Zato? Obino stoga to se ne moe ivjeti od
zemlje obraivane na tako destruktivan nain kakav se
danas primjenjuje.
TOLIKO LJ UDI UZGAJ A GLISTE! Mnoga
uzgajalita glista trae putem oglasa gdje bi mogli kupiti
gliste, jer nisu u stanju zadovoljiti potranju. Mnogi
navode da e prodati gliste i kupiti sav viak to ga
144
muterije proizvedu. Ve su se mnogi poduzetni ljudi i
ene svih uzrasta ukljuili u ovu vrstu posla, bilo
nuzgredno, bilo s punim radnim vremenom. Zbog kojeg
razloga i ti ne bi mogao uiniti isto? Kupi Shieldovu
knjigu o kojoj sam govorio u prethodnom poglavlju,
proui mogunosti kako ih on zacrtava, pa sam prosudi
jesi li sposoban za posao koji moe biti jako unosan.
Mnogi su tako uinili. Moe i ti.
Pocrni ivjeti s ciljem!
145
22.
Uivaj u ivotu
kakav si sanjao
Drave i obitelji je unitila inflacija,
nemoj se poigravati s takvom opasnou,
suenjem uvaj viak svoje hrane,
dok drugi kubure, ti e se oporaviti brzo.
San je ostvaren! Tvoje vlastito gnjezdace,
gdje moe po volji radit, igrati se, odmarati,
ili kao majstor za sve, u nekom omanjem mjestu
pomagati drugima. - Kakav uitak!
Pomisli samo! Potpuno novi nain ivota
pun slobode i nesputanosti na vlastitom posjedu,
bezbrino se moe naglas smijati,
i osjeati da nisi ivio uzaludno.
Ima li klju to otvara vrata novog poetka?
Najlaki, najjednostavniji i najprihvatljiviji nain da
postane mediokritet, prosjean i beznaajan tip je ostati
u gomili i gnjiti. Tko bi htio biti nitko?
J asno je da shvaa kako gornja reenica nije tebi
namijenjena.
Ve sama injenica da si uspio proitati dovde ovu
knjigu dokazuje mi da si, barem to se pojedinaca tie,
stvarno zainteresiran za decentralizaciju velikih urbanih
centara koji su preplavili nae velike Sjedinjene Drave.
Kao to sam nastojao istaknuti na ovim stranicama,
veliki gradovi su definitivno potrebni. Ali to ne znai da
ti i ja moramo biti osueni da u njima zatvoreni ivimo
ivotom beznaajnih jedinki.
Ti i ja smo nesumnjivo zainteresirani za
konstruktivno samoopredjeljenje s obzirom na to gdje
emo ivjeti i to emo raditi. Ako nam smeta buka,
smog i drugi razdraujui uvjeti s kojima se susreemo u
gradu, onda udimo za ivotvornim, osvjeujuim
zrakom seoskog podneblja, pod plavim nebom,
okrueni cvrkutom ptica i hitrim promicanjem malih
poljskih i umskih stvorova.
147
146
Zanima nas imati vrt u kojem se moe organski
uzgajati vlastita hrana. Nekoliko hektara na kojima
moemo drati biserke, probranu perad, pokoju malu
dekster kravu, nekoliko patuljastih koza, pele za vlastiti
med, a povrh svega uivati slobodu u stupnju koji je u
gradu nemogue dosei.
Prednosti ivota na selu su mnogostruke i bezbrojne
i ivotno vane.
Uzgajati vlastitu hranu, vlastito svjee voe i povre
u tolikom obilju da, osim onoga to nam treba za jelo,
ima dovoljno za suenje i spremanje, bilo za zimu bilo za
prodaju, to svakako pomae tvom proraunu.
Tvoje voe e donositi vie savreno zrela ploda
nego to ti treba, s kvalitetom i okusom koji se ne moe
nai u gradu, pa viak moe u pravo vrijeme osuiti za
smonicu ili za trnicu.
Tvoje jato biserki nema cijene zbog svojih
straarskih sposobnosti davanja znaka za uzbunu im se
neto strano priblii, bio to ovjek, ptica grabljivica ili
zvijer. Vrijednost njihovih jaja i mesa ima prednost u
tomu to ih je lake hraniti i drati nego drugu perad.
Tvoja perad ima veliku mogunost osvajanja
kotarskih i drugih izlobi, uz njihovu sposobnost
smanjivanja cijene jaja, posebno ako ti sam uzgaja
glavninu njihove hrane. Ako se mudro postupa, njihova
trina vrijednost, posebno dostavom pojedinanim
obiteljima, izvrstan je izvor prihoda. Kao gnojivo,
njihov izmet nema cijene.
148
Takoer za mijeano gnojivo mogao bi drati
izvjestan broj irskih goveda pasmine dekster, s kojima je
lako postupati, poslune su i dovoljno malene da ih se
nekoliko moe drati na nevjerojatno malim
povrinama. Njihovo mlijeko je skoro isto kao i kozje,
tako da ga moe jesti bez straha od pretjeranog curenja
iz nosa, to se dogaa s kravljim mlijekom s mljekarskih
farmi.
Ne smijemo izgubiti iz vida male patuljaste koze,
koje rijetko prelaze 50cm u pleima. One su podrobno
opisane, zajedno sa svojim vladanjem, pojavom i t.d. u
poglavlju Patuljaste koze".
Pele su ponos i radost svakog pelara. Med tvojih
vlastitih pela nema nadomjestka, med koji nije
razrijeen, ni grijan ni patvoren.
U svemu, moe li zamisliti vee bogatstvo nego to
je nekoliko jutara zemlje - ili toliko koliko ti se prohtije
- u otvorenu prostranstvu, u slobodi i nesmetanosti i
svim onim to uz to ide? Sve na mini-imanju moe biti
produktivno. Ako ima dosta zemlje, moe saditi
drvene sadnice za poumljavanje. S malom radionicom
moe dati maha svojoj mati i sposobnostima.
Ako si i sam u neku ruku majstor za sve, moe
napraviti posao kao popravlja, to je veoma traeno u
malim naseljima. Iznanenadio bi se kad bi otkrio koliko
farmera trai majstora za izmjenu razbijenog prozora, ili
slomljenih arki, za popravak pumpe ili vjetrenjae i ak
za postavljanje elektrinog stupa.
149
Dopusti da te razuvjerim od ideje, da e tvoje
preseljenje na mini-farmu biti samo med i maslo, da e
imati vika vremena za besposlicu i provod. Sasvim
suprotno! Tvoj uspjeh je u izravnom omjeru s
vremenom, strpljenjem, naporom i radom koji uloi u
projekt. Ako te ovo ne uznemiruje, idemo dalje.
Ako ima djece, ona zasluuju daleko vie od
obinog pomiljanja o svrhovitom ivotu na selu.
alosno je gledati kako je sami temelj na kojem je
Amerika narasla do dananje veliine, naime obitelj i
djeca, daleko otplutao od svoga polazita, pa se ini daje
Amerika izgubila dio svojih vrijednosti koje su je uinile
velikom. Tajna pouke djece ini se izgubljenom. U emu
je bila ta tajna? U obavljanju svakodnevnih obiteljskih
poslova pod brinom paskom roditelja. Ovo se moe
lake ispraviti ako se ivi na 5 ili deset jutara zemlje
nego na bilo koji drugi mogui nain.
150
23.
Zakljuak
Doao si do konca ove rasprave o ivotu sa smislom
samoodranja.
Naravno, je ne mogu znati, jesu li moje vrijeme i
napor koristili. Moglo bi se rei, jer ja osobno vie volim
ivjeti na selu, da sam napisao ovu knjigu da se
rasteretim, da kaem svoje i potroim viak energije.
Meutim, ako ita zna o meni, bit e siguran da se o
tome ne radi.
U prvom redu, ja volim ivot napolju, a pod tim ja
mislim prirodu. Rei da ne volim velegrad i gradski
ivot bilo bi izvrtanje injenica. J a sam uvjeren da je
Svemogui Bog, na Vjeni Stvoritelj, imao na umu da
ivimo, uivamo i iskoristimo sva dobroinstva to ih
prua ivot s prirodom.
152
Bilo bi posve smijeno da itko pretpostavi kako bi
svi trebali napustiti gradove i otii na selo. Malo svijeta
je sposobno mentalno, duhovno i tjelesno ivjeti blizu
prirode i u skladu s njom, u drutvu s drveem, biljem,
cvijeem, pelama i pticama kao svojim drutvom.
Veina svijeta je oporativna, nestalni su, nesigurni i
neodluni ukoliko nisu okrueni mnotvom. Mnogi su,
razumije se, drutveno usmjereni, pa sama pomisao na
udaljivanje iz njihova okruja u svrhu poimanja novog
ivota, novog naina ivota na selu, ini im se
odbojnom.
Pa ipak postoje mnotva koja, svjesno ili ne, ekaju
pritisak dugmeta da bi se uputili na selo i ivjeli ivot s
ciljem, traei sreu i opstanak. Da bi udisali ist i
nezagaen zrak. Nali naina kako hraniti tijelo hranom
posve slobodnom od otrova. Otkrili svoje duhovno ja,
sposobno traiti ono to gradski ivot ne moe pruiti,
naime, slobodu, ekonomsku sigurnost i razlog i smisao
vlastitog postojanja.
Ne mogu ni nagaati, kakvi su tvoji dojmovi nad
ovom knjigm. Ako si voljan, ja bih bio zahvalan za
nekoliko rijei o onome to misli. Meni e po svoj
prilici biti nemogue da ti odgovorim zbog poplave
pisama to mi stiu sa svih strana svijeta. Nemam
tajnice, ne, nijedne. J a sam obavijam svoj posao,
ukljuujui i tipkanje knjiga (koje obino moram dva-tri
puta pretipkavati prije nego budem sasvim zadovoljan
njihovim sadrajem). Budi, dakle, strpljiv i iroko-
153
grudan i shvati da bi rije od tebe meni bila blagoslov i
ohrabrenje, koje bi me nadahnjivalo u mojim buduim
pisanjima.
Ako i kada bude slijedio preporuke ove knjige i
poao u Boju pomlaujuu i osnaujuu prirodu,
molim te, javi mi gdje si.
Tvoj autor
Dr. N. W. Walker
154
24.
Epilog
Kakav divan uitak biti ono to eli,
kad kupi i zaposjedne nekoliko hektara!
Bez radnog vremena i prijave dolaska na posao,
poteen negativnog ogovora s drugima.
Ova velika Amerika, s tri milijuna
i 600 etvornih milja povrine,
iju slobodu i nezavisnost zavide milijuni,
koji nemaju i ne mogu postii ono to mi imamo.
Moja posljednja preporuka je, sada kad se rastajemo,
nakon to smo prouili mudrost ove knjige:
- Gledaj oko sebe i nai e u ovoj velikoj zemlji
pravo mjesto za sebe, s poljem, ili gajem, ili potokom.
155
Obii sav svijet i uzalud e traiti.
Nijedna zemlja nema ono to mi imamo.
Imamo planine i doline, pustinje i ravnice,
i dobru prigodu i lijevo i desno.
Zbog same ljepote svega na zemlji i na nebu,
ptica i pela i bia to lete,
cvijea, drvea i vrtnog obilja,
nema boljeg doma na nekoj drugoj obali.
Ne tri za dugom, koja ne traje dugo,
na pet ili deset jutara imat e svega,
dobre hrane i vjebe, i istog zraka
i zdravlja to se kupiti ne da.
Ovdje u prirodi moe ivjeti svoj ivot
u slobodi koju se ne smije prezreti,
posao bit e ti plodan, bez ikakih sukoba
koji prate one to uzalud tre za sreom.
156