• Embed Doc
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
Glasnik
Hrvatskoga uljudbenog pokreta
Online tjednik za dru
š
tvena pitanja
Godina I. - Broj 4
izlazi subotom
Zagreb, 29. o
ž
ujka 2008.
Sadr 
ž
aj:
Razgovor
Ako je grijeh braniti Domo-vinu, Istinu, Slobodu, ondasmo svi mi krivi grje
š
nici, kojismo od 1991. do 1995. godi-ne nosili hrvatsku vojni
č
kuodoru. Jer, mi ni
š
ta drugonismo niti radili. Ponavljam:ako je ovo grijeh, onda nekakazne svakog od nas.
Stranica 2
Zgodopis
Okrijepljen svetim sakramenti-ma 19. o
ž
ujka u zagreba
č
kojbolnici "Sveti Duh" nakonduge i te
š
ke bolesti u 65.godini
ž
ivota, 47. redovni
š
tvai 40. sve
č
eni
š
tva preminuo jeo. Dominik Marijan Kova
č
.
Stranica 6
NNaatt j jeerraa
šš
eeSSrrbbeeddaa 
žž
iieeuuSSrrbbii j jii
Bi Jugoslavija, i nestade je.Mnogi su se pitali, a i dalje sepitaju, za
š
to uop
ć
e nastade ta itakva
č
udovi
š
na dr
ž
ava. Odgo-vori su raznoliki, ali nikadapravi. Te, trebalo je u jednojdr
ž
avi okupiti sve tobo
ž
nje ju
ž
ne Slavene, pa Jugoslavene.Te, u pitanju je bilo ostvarenjevelikosrbske ideje (
š
to je, istina,uglavnom i to
č
no). Te, u osnovise nalazi nakana i potrebaEngleske za protute
ž
om Nijem-cima na Balkanu. Itd. Jedva dase itko dosjetio pravog razloga:Srbi jednostavno ne
ž
ele
ž
ivjetiu Srbiji. Mrsko im do noktiju.Zapravo, tko su uistinu Srbi?Povijest, a jo
š
vi
š
e prirodoslovnirezultati pokazuju kako se podsrbskim imenom krije
š
arolikaskupina nasumce slo
ž
enihdijelova raznih naroda: Vlasa,Roma, Grka i Cincara, Albana-ca, a uz ne
š
to Bosanaca iCrnogoraca, dakako pored relat-ivno premalog broja Srba. Pre-malog? Da. Premalog zaosje
ć
ati Srbiju svojom domo-vinom, pardon otad
ž
binom.Ni drugi je njeni stanovnici nisuodve
ć
voljeli. Valter (JosipBroz), bje
ž
ao je na Brijune, kraljPero u London, Alija uSarajevo, a Milo (prvom zgo-dom) na Cetinje.Ne stajmo radi toga nikakoSrbima na
ž
ulj. Po
ž
elimo imradije sre
ć
u i uspjeh u novoj jugoslavenskoj zajednici (NJ) sudru
ž
enim zemljama
Š
umadi- jom, Timo
č
kom krajinom, Vrnja-
č
kom banjom i Si
ć
evskomklisurom. Dakako, nakon
š
to seosamostale Srijem, Banat iBa
č
ka.dr. sc. Tomislav Dragunglavni urednik.2.....Razgovor.6.....Zgodopis.9.....Osvrti15.....Ra
č
unala16.....Priop
ć
enja18.....Podlistak21.....Roman24.....In Memoriam26.....Ispovjednikov kutak27.....
Č
itatelji28.....Kola
č
i29.....Rodoslovlja30.....Potpore i obavijesti31.....Projekti
EEdduuaarrddooRRóózzssaaFFlloorreess
 
Stranica
Broj 4 - 29. o
ž
ujka 2008.
22
RRaazzggoooorrEEdduuaarrddooRRóózzssaaFFlloorreess ddrraaggooooll j jaaccHHrraattsskkooggddoommooiinnsskkooggrraattaa
dr. sc. Tomislav Dragun
Pitanje:Tko ste Vi gospodine Flores?Odgovor:Ro
đ
en sam 196o. godine umjestu Santa Cruz de la Sierra,koji je po broju stanovnikanajve
ć
i grad u Boliviji. Otac mi je ma
đ
arski
Ž
idov, umjetnik,slikar György Rózsa, a mamami je Nelly Flores Arias,profesorica sa
š
panjolskimkorijenima. Moja obitelj seodselila 1972. godine u Chile, aza vrijeme Pinochetovevladavine smo
ž
ivjeli u
Š
vedskoj kao politi
č
keizbjeglice. Moji su roditelji 1975.godine odlu
č
ili iseliti se uMa
đ
arsku. Tako sam ja uBudimpe
š
ti maturirao ugimnaziji Sv. Ladislava, da bih1989. godine stekao diplomupolitologije i komparativnepovijesti knji
ž
evnosti naFilozofskom fakultetu „LórándEötvös“. Zadnjih godina studijaradio sam kao dopisnik
š
panjolskog dnevnika LaVanguardia, kao i za
š
panjolskuemisiju britanskog radija BBCWorld Service. Najprije uMa
đ
arskoj, a nakon toga uAlbaniji, Rumunjskoj, itd.Pitanje:Kad ste postali hrvatskibranitelj, i to dragovoljac?Odgovor:U lipnju 1991. godine stigaosam u tada
š
nju Jugoslaviju, uHrvatsku. Nakon tromjese
č
nognovinarskog rada, javio sam seu Zbor narodne garde. Bio samprvi inozemni dragovoljac.
Ž
eliosam se boriti za samostalnuHrvatsku.Pitanje:Gdje ste se sve borili?Odgovor:Sudjelovao sam u obraniLaslova, gdje sam napravioPrvi internacionalni vod. Kasni- je sam kao zapovjednik togavoda sudjelovao u obrani Osije-ka. Podru
č
 je na
š
eg djelovanjabila je od strane
č
etnika okupi-rana Baranja. Dobio sam hrvat-sko dr
ž
avljanstvo, a Dr. FranjoTu
đ
man, predsjednik RepublikeHrvatske, imenovao me bojni-kom. Nakon nekoliko godinastekao sam
č
in pukovnika.Tijekom rata tri puta sam bioranjen.Pitanje:Jeste li poznavali hrvatskoggenerala Antu Gotovinu?Odgovor:Na
ž
alost, osobno se nisamsreo s generalom AntomGotovinom, no duboko gapo
š
tujem i zahvalan sam Boguda ga mogu zvati ratnimprijateljem, kompanjonom, po-
š
to smo se borili za zajedni
č
ku, jednu istinsku stvar. U Ma
đ
ar-skoj sam dosad u vi
š
e navrataorganizirao sakupljanje potpisaza osloba
đ
anje generala AnteGotovine, te za ostale nevinosu
đ
ene generale,
č
asnikeHrvat-ske vojske.Godinama redovno objavljujem
č
lanke u ma
đ
arskom tisku, kaoi na internetu, u kojima seotvoreno zala
ž
em za njih istojim iza njih, jer su oni stvarniheroji. Niz predavanja oDomovinskom ratu u Hrvatskojodr
ž
ao sam na ma
đ
arskim idrugim falkultetima (Njema
č
ka,Engleska, Ju
ž
na Amerika), a napoziv raznih organizacija.Mislim, ako smo dolaskom mirapolo
ž
ili na
š
e ratno oru
ž
 je, naovom frontu morali smonastaviti „rat“ informiraju
ć
isvjetsku javnost o na
š
oj borbi,budu
ć
i jako dobro znamo, kako je sna
ž
na neprijateljska – i tone samo srpska - propagandaprotiv Hrvatske.
 
Stranica
Broj 4 - 29. o
ž
ujka 2008.
33
RRaazzggoooorr
Pitanje:Imate li neku poruku sudu uHaagu?Odgovor:Prije nekoliko sam predlo
ž
iosam svojim suborcima uOsijeku i Zagrebu da uskupinama, organizirano otputu- jemo u Haag i da se drago-voljno predamo haa
š
kom sudu.Naime, ako je kriv generalMirko Norac, ako je kriv generalAnte Gotovina, onda smo svi mikrivi, koji smo, svejedno s kojim
č
inom i s kakvim statusu, alikao zapovjednici, sudjelovali uHRVATSKOM DOMOVIN-SKOM RATU.Na
ž
alost, zasad, taj mojpprijedlog nije se ostvario, iako ja i danas spremno stojim izanjega.Ako je grijeh braniti Domovinu,Istinu, Slobodu, onda smo svimi krivi grje
š
nici, koji smo od1991. do 1995. godine nosilihrvatsku vojni
č
ku odoru. Jer, mini
š
ta drugo nismo niti radili.Ponavljam: ako je ovo grijeh,onda neka kazne svakog odnas. To je moja poruka Haagu,ali, tu
ž
no bih jo
š
dodao,smije
š
no je
š
to se tamodoga
đ
a. Mogao bih, stoga,napraviti
č
ak zlobanprecedents, pa zlo
č
estopotvoriti haa
š
ki sud od svogaozbiljnog posla pravi
š
alu.Smatram da
ć
e takvopona
š
anje pravosudnih tijelauskoro donijeti jako lo
š
e inepopravljive posljedice na svestrane svijeta.Juna
š
tvo ima svoju itekakoveliku in va
ž
nu ulogu i usuvremeno doba.Svaki narod treba svoje heroje, jer to je jedna mo
ć
nanacionalna kohezijska snaga,koja mlade ljude pozitivnousmjerava (odmi
č
e ih odglobalizacije). Pred njih se takostavljaju istinske veli
č
ine,domobrani i junaci, koji im ondapostaju
ž
ivotnim uzorom.Ne bismo smjeli dopustiti danam otimaju i ponizuju na
š
eheroje, budu
ć
i se na taj na
č
instavlja pod upitnik opravdanosti istinitost na
š
eg Domovinskograta.Pitanje:Gdje sada boravite? Dolazite liu Hrvatsku?Odgovor:Trenutno
ž
ivim u Ma
đ
arskoj, ali
č
esto sam i u Hrvatskoj. Nekovrijeme morao sam razrijeditisvoje dolaske u Hrvatsku, jersam mislio sam da
č
esti susretinisu dobri ni za mene, niti zamoje prijatelje, suborce. To je,naime, uvijek bilo povodom daod po
č
etka do kraja pri
č
amo ozajedni
č
kim do
ž
ivljajima iponovo zajedno, kroz razgovor,pro
ž
ivljavamo sve one ratnestrahote. Svi mi nosimo u sebineizlje
č
ive, duboke, otvorenerane. Kod na
š
ih susreta ponovoi ponovo zajedno iznovapatimo u mislima i sje
ć
anjimasve one prizore kada su gubilisvoje suborce, prijatelje, sve teratne tragedije.Pitanje:Sada
š
nji polo
ž
aj branitelja nijezavidan. Ubilo ih se preko1.700. Za
š
to se to doga
đ
a?Odgovor:Cijelo moje bi
ć
e potresa tuga io
č
aj, kad god dobijem vijest osamoubojstvu nekog odbranitelja. Jako me to boli.Nisam mogao shvatiti, dugonisam u to mogao povjerovati.A bila je istina.I onda mi je sijevnulo. Bio sa,sretnik – 
š
to nisam ostao uHrvatskoj. Morao bih dan zadanom ponovo do
ž
ivljavatiratne prizore: kad je puklamina, kad je netko ranjen, kad je umro drugi na
š
prijatelj,ratnik... Oni koji su ostali doma,ne mogu pobje
ć
i uspomenama.Samoubojstvima braniteljapridonio je, po mom mi
š
ljenju,onaj nekorektni na
č
in na koji seVlada RH odnosila premaveteranima, konkretno poslijesmrti Dr. Franje Tu
đ
mana. Stid isramota! Nedpodno
š
ljivo iponi
ž
avaju
ć
e bilo je vidjeti daodluke o mirovinama, oinvalidninama donose ljudi kojisu samo na televiziji vidjelikako je to izgelalo u NA
Š
EMRATU. Oni koji u svom
ž
ivotunikad nisu niti pomirisali barut,nikad nisu osjetili onaj kiselkastimiris, koji se ni s
č
im ne dazamijeniti, onaj dim koji izlazi izgoru
ć
ih ku
ć
a...Pitanje:Mnogi branitelji danas ka
ž
u:Nismo se borili za ovakvuHrvatsku.
Š
to bi to moglozna
č
iti?Odgovor:Obi
č
avam re
ć
i, a i ja
č
ujemdruge govoriti da mi nismo
ž
eljeli ovakvu Hrvatsku, da senismo se borili za ovo sada
š
njestanje.
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...