Smanjenje Opterećenja Cestovnog Prometa Marco Polo - Pravac U Pravom Smjeru

SMANJENJE OPTEREENJA
CESTOVNOG PROMETA
MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU
SMANJENJE OPTEREENJA CESTOVNOG PROMETA
SADRAJ
> PREDGOVOR 1
> UVOD - MARCO POLO INI RAZLIKU 2
> NAJTEE JE UVJERITI KLIJENTE 4
> VJETAR U LEA VLAKOVA 5
> VELIKI SU KLIJENTI ZAHTJEVNIJI 6
> MANJE PAPIROLOGIJE=MANJE TROKOVA 7
> NA TRAJEKTIMA VIE MJESTA ZA VELIKE KAMIONE 8
> VAGONI I VAGONI FLAIRANE VODE 9
> POVEZIVANJE GRADOVA 10
> NE BISMO MOGLI BEZ MARCA POLA 11
> ELJEZNICA TEDI VRIJEME I PODIE KVALITETU 12
> TERETNI TRAJEKT PREKO VIKENDA 13
> PRIJEVOZ ROBE VLAKOM PREKO MORA 14
> E-UENJEM DO VJETINA KOJE NEDOSTAJU 15
> JEDNOSTAVNIJE SA SJEVERA NA JUG 16
> BALTIKE BRODSKE LINIJE PONOVNO USPJENE 17
> INOVATIVNI KONTEJNERI ZA LAKU IZMJENU MODALITETA 18
> UIMO SVI O INTERMODALNOSTI 19
> OZNAKA KVALITETE 20
> ZAISTA JE VRIJEDILO TRUDA 21
> POTPORE IZ EU JAAJU VJERODOSTOJNOST 22
> EKOLOKI OSVIJETENI KLIJENTI ELE IZMJENU MODALITETA 23
> BRODOM I KAMIONOM UZVODNO 24
PREDGOVOR
Enterprise Europe Network (EEN) je europska mrea potpore poduzetnitvu koja djeluje od 2008. godine i na jednom
mjestu (one-stop-shop) moe pruiti cijeli niz usluga malim i srednjim poduzetnicima: informacije o EU, poslovnu
suradnju, ukljuivanje u EU programe, transfer tehnologije, komercijalizaciju inovacija
Hrvatska gospodarska komora koordinira mreu u Hrvatskoj i zajedno s partnerima sudjeluje u provedbi ovih aktivnosti
unutar Programa za konkurentnost i inovacije (CIP).
EEN Hrvatska je u okviru aktivnosti promicanja EU programa za gospodarstvenike prepoznala potrebu informiranja o
programu Marco Polo. Rije je o programu namijenjenom prijevoznicima i pediterima, te proizvoaima koji sami orga-
niziraju prijevoz, a glavni cilj programa je smanjiti optereenje cestovnoga prometa i njegov negativni uinak na okoli
usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, eljeznicu i unutarnju plovidbu. Program bespovratnim sredstvi-
ma sunancira prijevozne servise koji se odvijaju na podruju Europe i namijenjen je gospodarskom sektoru. Sredstva
dobivaju svi ukljueni u prijevozniki servis bilo da se radi o konzorciju ili samo jednoj tvrtci.
Ovom publikacijom elimo poveati informiranost naih tvrtki uvidom u projekte kojima je odobreno nanciranje te
potaknuti nae gospodarstvenike da i oni smanje svoje trokove i postanu konkurentniji.
Publikacija se temelji na dokumentu koji je 2009. godine objavila Izvrna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI)
pri Europskoj komisiji.
Europska poduzetnika mrea Hrvatske
Hrvatska gospodarska komora
Web: www.een.hr
Zemljopisne karte u ovoj brouri iskljuivo su ilustrativne prirode.
Uinkovit promet temelj je europskoga gospodar-
stva. Brzu i jeftinu isporuku od tvornice do potroaa
u cijeloj Europi uzimamo zdravo za gotovo. Cestovni
je promet esto prvi izbor, no vie prometovanja ce-
stama znai ee guve, vie zagaenja i poveane
trokove.
Marco Polo, program Europske unije, izravno rje-
ava takve potekoe. Pomae smanjiti prometna
zaguenja na pretrpanim cestama Europe i promie
ekoloke naine prijevoza. Strategija ovog programa
je jednostavna prenijeti to je mogue vie te-
retnoga prometa sa cesta na druge vrste prometa.
Dok su ceste preoptereene, kapaciteti eljeznica,
morskih i drugih plovnih putova esto su nedovolj-
no iskoriteni, a uz to i manje zagauju. Subvencija
Marco Polo moe biti odluujui imbenik izmeu
pokretanja projekta izmjene modaliteta transporta
ili odustajanja od njega.
Cilj programa Marco Polo je poboljati ekoloku
izvedbu europskog teretnog prometa tako da se
ceste godinje rastereti za 20 milijardi tonskih kilo-
metara tereta, to je jednako prometovanju vie od
700.000 kamiona godinje izmeu Pariza i Berlina.
Time e se ostvariti znaajne ekoloke, drutvene i
gospodarske koristi.

KORISNICI GOVORE O SVOJIM ISKUSTVIMA
Ova broura sadri reprezentativan uzorak iz iro-
kog spektra projekata unutar programa Marco Polo.
Informacije su dobivene od sudionika u projektima.
Voditelj svakog navedenog projekta svojim rijeima
opisuje koristi dobivene od programa Marco Polo.
Mnogi od njih naglaavaju tekoe na koje su naili,
oekivane ili ne, koje su uglavnom ipak prevladali.
Na sljedeim stranicama opisani su projekti iz svih
regija Europe. Projekti novih eljeznikih i unutar-
njih plovnih putova presijecaju EU sa sjevera prema
jugu i s istoka prema zapadu. Pomorske autoceste
UVOD - MARCO POLO INI RAZLIKU
pruaju mogunost zaobilaenja prirodnih kopnenih
barijera i zaguenih cestovnih koridora te nude ka-
pacitete europskog atlantskog, sredozemnog i bal-
tikog obalnog pojasa.
EMU TRUD?
U mnogim je projektima prepoznato da iako elje-
znica, meuobalno prometno povezivanje i unutar-
nji plovni putovi nude ekoloki prihvatljiviju alterna-
tivu i komercijalno su konkurentni kamionima, ipak
je potrebno ponuditi dobre argumente zato prijei
na ekoloku opciju. Teko je promijeniti mentalitet
meu prijevoznicima koji smatraju da je najbolje na-
staviti po starome. Neki pediteri, naviknuti na ce-
stovni promet, boje se da bi promjena predstavljala
nepotreban rizik. Dinamiki marketing, kvalitetna
usluga i pomna briga o kupcima pokazali su se u
projektima Marco Polo kao kljuni alati.
Sudionici takoer navode da su uspjenosti njiho-
vih projekata pomogle inovativnost i mata. Neki
su koristili inovativne tehnologije kako bi ostvarili
konkurentnu prednost, ili podigli kvalitetu usluge.
Meu njima su zajedniki informatiki sustav uprav-
ljanja, GPS sustav za praenje i pronalaenje tereta
i novodizajnirani kontejneri za olakani intermodalni
prijevoz.
Neki iskoritavaju velike europske infrastrukturne
projekte, poput tunela i mosta Oeresund izmeu
Danske i vedske, kako bi ponudili uslugu meu-
narodnog prijevoza i dostave od-vrata-do-vrata.
Neki su sebi u korist preokrenuli nedjeljnu zabranu
prometovanja kamionima u nekoliko zemalja EU i
ponudili preko vikenda pediterske usluge putem
eljeznice ili mora.
STR.
2
1tonski kilometar izraava prijevoz
jedne tone robe, ili volumenski
ekvivalent jedne tone, na udaljenosti
od jednoga kilometra.
CESTOVNI JE PROMET ESTO
PRVI IZBOR, NO SVE VIE
PROMETOVANJA CESTAMA ZNAI
EE GUVE, VIE ZAGAENJA I
POVEANE TROKOVE.
DO 2013. GODINE U
SUBVENCIJAMA JE
RASPOLOIVO 60M
O SUBVENCIJI IZ PROGRAMA MARCO POLO MOE OVISITI
HOE LI SE POKRENUTI PROJEKT IZMJENE MODALITETA
PROMETA ILI NE
Kao to spremno priznaju neki sudionici, pokreta-
njem svojih projekata preuzimaju industrijski rizik.
Iako program Marco Polo prua nanciranje samo u
poetnom razdoblju, kau da pomae na dva naina.
Prvo, za svoj projekt dobivaju oznaku odobrenja EU
i poboljavaju svoju ekoloku vjerodostojnost, a kao
drugo bez subvencije Marco Polo mnogi od ovdje
opisanih projekata ne bi niti zapoeli, ili bi ih se mo-
ralo u odreenom omjeru smanjiti.
MARCO POLO JE VA PROGRAM
Marco Polo je program namijenjen ispunjavanju
potreba korisnika. Ako u vaem poduzeu postoji
projekt u kojem prijevoz tereta prebacujete s cesta
na eljeznicu, rute za meuobalno prometno pove-
zivanje ili unutarnje plovne putove, moda moete
dobiti subvenciju Marco Polo. U nekim sluajevima
dobit ete puni iznos subvencije samo ako ispunite
cilj koji ste si zadali vezano za koliinu tereta koji e
se umjesto cestovnim prevoziti ekoloki povoljnijim
nainima prijevoza.
Ne morate pod svaku cijenu izbjegavati bilo kakav
prijevoz cestama. Prihvatljivi su i projekti intermo-
dalnog prijevoza u kojima se kombiniraju cestovni,
eljezniki i prijevoz plovnim putovima. Vaan je
koncept prijevoza kao usluge od-vrata-do-vrata.
Feeder prijevoz i zavrni prijevoz mogu se obaviti na
cestama, no putovanje cestama trebalo bi biti to
krae.
Osim projekata izmjene modaliteta transporta, Mar-
co Polo nancira projekte koji nude dodatne usluge
ukljuujui sustave upravljanja, integriranu kontro-
lu tereta ili zajednike IT platforme koje olakavaju
povezivanje partnera i modaliteta. Projekti eduka-
cije o intermodalnom transportu i logistici takoer
su prihvatljivi. Kada je rije o cestovnom prometu,
najie je ono putovanje koje se nije ni dogodilo.
Zbog toga Marco Polo promie izbjegavanje cestov-
nog preoptereenja subvencioniranjem cestovnih
prijevoznika i proizvoaa koji osmisle nove prakse
(poput izbjegavanja prijevoza bez tereta ili uporabu
uinkovitijeg pakiranja) kojima se smanjuje sama
potreba za cestovnim prometom.
FINANCIRANJE U POETNOJ FAZI
Subvencijama se nancijski podrava projekt izmje-
ne modaliteta transporta u kljunoj poetnoj fazi,
prije nego to dosegne razinu isplativosti. Subvenci-
je pokrivaju razdoblje od dvije do pet godina. Projekti
bi po zavretku nanciranja iz programa Marco Polo
na tritu trebali biti samostalno odrivi. Uspjeno
sudjelovanje u projektu Marco Polo podie ekoloki
rejting poduzea. Do sada je subvencije iskoristilo
preko 400 poduzea.
Trenutni program traje do 2013. s godinjim prora-
unom za subvencije od 60m Eura. Poetkom svake
godine objavljuje se poziv na podnoenje prijedloga
potencijalnih podnositelja na internetskoj stranici
programa (http://ec.europa.eu/marcopolo). Ponu-
ditelji koji smatraju da ispunjavaju uvjete mogu se
prijaviti.
Na poticaj svojih korisnika, Marco Polo je pojedno-
stavnio postupak i snizio prag za dobivanje subven-
cije. To je dio kontinuiranog unapreivanja u skladu
sa stanjem na tritu.
Programom Marco Polo upravlja Izvrna agencija za
konkurentnost i inovacije (EACI) u ime Ope uprave za
energetiku i promet Europske komisije.
STR.
3
Velika prednost europskog jedinstvenog tri-
ta bez granica je brza otprema esto lako po-
kvarljivih proizvoda diljem kontinenta, od pro-
izvoaa do potroaa. Projekt Reefer Express
pokazuje da se pomorske rute mogu natjecati
za taj dio prometnog trita. Radi se o usluzi
prometovanja kontejnerom radi meuobalnog
povezivanja luke Bilbao u sjevernoj panjolskoj,
Sheernessa u Engleskoj i Rotterdama u Nizo-
zemskoj. Meu najveim klijentima su proi-
zvoai voa i povra
iz june panjolske
koji opskrbljuju bri-
tansko i nizozemsko
maloprodajno trite.
Prije nego to je uslu-
ga ponuena, sav se
prijevoz odvijao kami-
onima i kopnenim pu-
tovima preko Pireneja
i Francuske do Nizozemske i UK (u potonjem
sluaju i trajektom iz Calaisa do Dovera).
Hlaeni proizvodi iz june panjolske prevoze
se u Bilbao gdje se pretovaruju u rashladne
kontejnere i tovare na plovilo koje putuje do
Sheernessa i Rotterdama. Ova usluga nudi se
svaki tjedan istoga dana, a pokrenuta je u srp-
nju 2007. sa samo jednim plovilom. Sljedea
je linija dodana nakon 12 mjeseci. Prevozi se i
opi teret poput guma, ploica, prehrambenih
proizvoda, higijenskih proizvoda, elektrinih
ureaja i kuanskih aparata. Glavninu tereta
na liniji prema jugu ine papir, pivo, prehram-
beni proizvodi, metali i kemikalije. Mogunost
prekrcavanja u Bilbau je nadograena i pobolj-
NAJTEE JE
UVJERITI KLIJENTE
ana kako bi se omoguio prekrcaj vee kolii-
ne hlaene robe.
Geofrey Smith, predsjednik uprave poduzea
MacAndrews, nositelja projekta, kae: Finan-
ciranje iz programa Marco Polo omoguilo nam
je da uemo na trite kojim su ranije domini-
rali kamioni i dokaemo kako pomorski prijevoz
proizvoda predstavlja odrivu alternativu prije-
vozu kamionima bez vanjskog nanciranja.
Suraivali smo s cestovnim i eljeznikim pri-
jevoznicima u panjolskoj na skraivanju tra-
janja prijevoza od-vrata-do-vrata kroz uskla-
ivanje rasporeda otpreme i polazaka plovila.
Potivanje rasporeda plovidbe je od iznimne
vanosti, posebno u sluaju pravovremene is-
poruke tereta (eng. just-in-time). Iako je po-
drka klijenata sve vea i raste tonaa, najvea
nam je prepreka bila, i jo uvijek je, uvjeriti tra-
dicijske korisnike kamiona koji idu kopnenim
rutama da pomorska ruta moe biti prava al-
ternativa u komercijalnom, ekonomskom i
ekolokom smislu dodaje Smith.
STR.
4
Projekt Reefer Express
Financiranje iz programa Marco Polo omoguilo nam
je da uemo na trite kojim su ranije dominirali ka-
mioni i dokaemo kako pomorski prijevoz proizvoda
predstavlja odrivu alternativu prijevozu kamionima
bez vanjskog nanciranja
GEOFFREY SMI TH,
PREDSJEDNI K UPRAVE PODUZEA MACANDREWS
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Reefer Express
Iznos subvencije Marco Polo:
1.714.711 eura
Trajanje subvencioniranja projekta:
od srpnja 2007. do srpnja 2010.
Nositelj projekta:
MacAndrews & Company,
London (Velika Britanija)
Partneri:
ABRA Terminales Maritima SA (panjolska)
Koliina tereta sklonjenog sa cesta:
857 milijuna tonskih kilometara
(procjena za trogodinje razdoblje)
Procijenjena ekoloka korist:
22 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt:
lon.gssmith@macandrews.com
ANDORRA
I SLAS BALEARE S
K I N G D O M
C O R
S A R D E G
S U I S
F R A N C E
E S P A A P O R T U G A L
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Torino Ca
Aosta-Aost
Bern
Strasbourg
Saarbr
Metz
Chlons-en-Champagne Paris
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallorc a
Valencia
Zaragora
Murcia
Cagliari
Ajaccio
Toledo
Valladolid
Logroo
Pamplona-Irua
Vitoria-Gasteiz
Santander
Oviedo
Santiago de C ompostela
Porto
Coimbra
a
Sevilla
Tanger
Mrida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldo
Amsterdam
Wiesbad
B A Y
O F
B I S C A Y
G U L F
O F L I O N S
M E D I T
E
R
G I B R A LTA R
C E U TA
A
T
L
E N G L I S H C H A N N E L
C E LT I C S E A
Calais
Almera
Bilbao
San Sebasti n
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
ENERCON Tri-Modal
1.268.577 eura
od srpnja 2009. do lipnja 2012.
Nositelj projekta:
ENERCON,
Aurich (Njemaka)
Partneri:
ENEOP 3
Desenvolvimento de Projecto Industrial
(Portugal)
13,6 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt:
ursula.vogt@ENERCON.de
D A N M A R K
D E U T S C H L A N D
ANDORRA
I SLAS BALEARES
U N I T E D
K I N G D O M
I R E L A N D
I R E
I T A L I A
C O R S E
S A R D E G N A
S L O V
S T E R
S U I S S E
F R A N C E
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Ljubja
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
LAquilla
Roma
Campobasso
Napol
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Linz
Salzburg
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Barcelona
Palma de Mallorca
Valencia
Zaragora
Murcia
Cagliari
Palermo
Ajaccio
Toledo
Valladolid
Logroo
Pamplona-Irua
Vitoria-Gasteiz
Santander
Oviedo
Santiago de Compostela
Porto
Coimbra
Lisboa
vora
Faro
Sevilla
Tanger
Mrida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Dublin
Baile tha Cliath
Belfast
Edinburgh
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms
Frankfurt a. M. Wiesbaden
Karlstad
Oslo
Gteborg
Halms
Dresden Erfurt
Rostock
B A Y
O F
B I S C A Y
T Y R R H E N I A N
S E A
G U L F
O F L I O N S
A
D
R
M E D I T
E
R
R
G I B R A LTA R
C E U TA
A
T
L
A
N
T
I
C

O
N O R T H
S E A
C E LT I C S E A
S K A G E R
R
A
K
Calais
Almera
Bilbao
San Sebastin
Venezia Padova
Worgl
Marco Polo moe pokrenuti stvari. Barem ta-
kvo iskustvo ima njemaki proizvoa vjetro-
turbina, ENERCON. im je objavljeno da smo
dobili subvenciju Marco Polo programa to je
pozitivno utjecalo na nae partnere - kae
Ursua Vogt, asistentica predsjednika uprave
ENERCON-a. U Portugalu je na primjer lo-
kalna samouprava poela zagovarati izgradnju
nove eljeznike pruge do naeg portugalskog
proizvodnog postro-
jenja. Drugi partneri i
vlasti takoer su upo-
znatiji s naim aktiv-
nostima te sa svih
strana stiu pozitivne
reakcije na na cilj
da prebacimo teret s
cesta na eljeznice i
brodove.
U projektu se eljeznicom i brodovima dije-
lovi prenose iz Njemake do Viana de Caste-
lo u Portugalu te do instalacijskih postroje-
nja diljem Europe. Manji dijelovi prevoze se
kontejnerima. Novitet je sadran u tome da
ENERCON eljeznicom prevozi izvangabaritne
poiljke, npr. lopatice rotora, module elektron-
ske opreme i stupove vjetroturbina. Neki su
ljudi oklijevali s koritenjem eljeznice za to,
ali sudjelovanje u Marco Polo programu dalo
nam je na ozbiljnosti. Nai su planovi dobili na
prestinosti i lake smo uvjerili partnere da s
nama surauju.
Kao poduzee za visoku tehnologiju na po-
druju obnovljive energije, ENERCON smatra
da je prirodno da bi trebali preuzeti vodstvo u
promicanju odrivog prometa, no na projekt
utjeu i praktini aspekti. Mi, ba kao i dru-
gi - dodaje Vogt, nailazimo na sve vei otpor
lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti prema
prijevozu tekog i izvangabaritnog tereta ce-
stom, a to dovodi do produljenog trajanja pro-
vedbe narudbe i poveanih administrativnih
trokova.
Ipak, u ENERCON-u su uvjereni da je izmjena
modaliteta sama po sebi opravdana. Europ-
ska energetska politika i aktualni razgovori o
nainima izbjegavanja najnovijih predvianja o
klimatskim promjenama mogu samo povea-
ti tendenciju izmjene modaliteta i stoga smo
uvjereni u dugoronu ekonomsku korist za-
kljuuje ga. Vogt.
Europska energetska politika i aktualni razgovori o
nainima izbjegavanja najnovijih predvianja o kli-
matskim promjenama mogu samo poveati tenden-
ciju izmjene modaliteta i stoga smo uvjereni u dugo-
ronu ekonomsku korist.
URSULA VOGT,
ASI STENTI CA PREDSJEDNI KA UPRAVE PODUZEA ENERCON
STR.
5
VJETAR U
LEA VLAKOVA
Projekt ENERCON Tri-Modal
Uspjeno vodimo uslugu rijenog prijevoza te-
reta u koju nai klijenti imaju povjerenja i vide
ju kao kvalitetnu alternativu cestovnom prije-
vozu diljem Europe. Ovako Dmitar Ivanov, vo-
ditelj projekta u bugarskom poduzeu Intershi-
pping, opisuje projekt Via Danube nakon prve
godine provedbe. Cilj projekta je nadograditi
rijeku Dunav kao teretni koridor koji prolazi
kroz srce Europe i protee se od sjeverne Fran-
cuske kroz Njemaku do
Crnog mora. Projektom
se eli pretvoriti sada-
nje cestovne prometne
pravce od Maubeugea
(u Francuskoj) i Wagha-
usela (u Njemakoj) do
Bugarske i Rumunjske u
intermodalne rute preko
Dunava.
Teret putuje cestom od Maubeugea i Wagha-
usela do Passaua u Bavarskoj nakon ega se
rijenim teglenicama prevozi u Vidin u Bugar-
skoj gdje se prekrcava da bi nastavio cestom
do Soje i Bukureta. Katkada se na povratku
mijenja polazina luka i kree se iz Russea to
je zgodnije za rumunjske tvornice automobila
koje su poele koristiti uslugu Via Danube
pojanjava Ivanov.
Prvobitnoj rijenoj oti od etiri Ro-Ro bro-
dova poduzea Intershipping dodana su etiri
nove rijene teglenice na pogon dva potisna
broda. Radimo s veim klijentima kae Iva-
nov, i to je zahtjevnije. Velika prednost nae
usluge njena je redovitost. Na taj nain, nai
su klijenti uvijek sigurni u toan datum polaska
VELIKI SU KLIJENTI
ZAHTJEVNIJI
i mogu dobro procijeniti kada e roba stii na
odredite.
Meutim, redovita usluga znai da su tro-
kovi ksni i da plovila moraju biti potpuno
natovarena. To nam je predstavljalo izazov,
naroito nakon globalne nancijske krize u
2008. i s time povezanim padom potroake
potranje ujesen. Ivanov zakljuuje: Nosili
smo se s time i mnogim drugim potekoama;
i uspjeli smo ih nadii. Postavili smo smjernice
za uspjeno upravljanje projektom u naredne
dvije godine.
STR.
6
Projekt Via Danube
Uspjeno vodimo uslugu rijenog prijevoza tereta
u koju nai klijenti imaju povjerenja i vide ju kao
kvalitetnu alternativu cestovnom prijevozu diljem
Europe.
DI MI TAR I VANOV,
I NTERSHI PPI NG OF BULGARI A
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Via Danube
1.033.655 eura
od lipnja 2008. do svibnja 2011.
Nositelj projekta:
Intershipping Ltd,
Burgas (Bugarska)
Partneri:
Intershipping Romania SRL (Rumunjska)
Kontakt:
divanov@intershipping-bg.com
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K A
F E D E R A C I J
P O L S K A
ARES
D
M
I T A L I A
C O R S E
S A R D E G N A
B O S N A I
H E R C E G O V I N A
S R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A R O R S Z G
S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
S L O V E N S K
R E P U B L I K A
R O M N I A
B L G A R I J A
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L A R U S
U K R
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Vxj
Jnkping
Linkping
Nykping
Visby
Teliai iauliai
Utena
Vilnius
Alytus
Minsk
Skopje
Tiran
Sarajevo
Beograd
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
LAquilla
Roma
Campobasso
Napoli
Potenza
Bari
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
Bratislava
Wien Sankt Plten Linz
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
ouse
Orlans
Dijon
elona
ma de Mallorca
Cagliari
Palermo
Catanzaro
Kerkyra Ioannina Larisa
Lamia
Patrai
Athinai
Kozani
Thessaloniki
Komotini
Mytulini
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Tallinn Vsters
Stockholm
Karlstad
rebro
Kaunas
Gteborg
Halmstd
Dresden Erfurt
Zielona Gra
Opole
Krakw
Katowice
Rzeszw
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
B
A
L
T
I
C

S
E
A
A E G E A N
S E A
T Y R R H E N I A N
S E A
G U L F
O F L I O N S
A
D
R
I
A
T
I
C

S
E
A
D I T
E
R
R
N O R T H
S E A
S K A G E R
R
A
K
Calais
Venezia Padova
Worgl
Naziv projekta:
Short Sea XML
900.000 eura
od rujna 2006. do rujna 2009.
Nositelj projekta:
Zaklada NorStella, Oslo (Norveka)
Partneri:
27 partnera iz 8 zemalja: brodarske tvrtke,
prijevoznici, tijela za promicanje meuobalnog
prometnog povezivanja, luke uprave, tijela za
normizaciju, tehnoloke tvrtke
Kontakt:
arild.haraldsen@norstella.no
Arild Haraldsen, glavni izvrni direktor za-
klade NorStella, objanjava prednosti po-
boljane razmjene podataka u meuobal-
nom prometnom povezivanju.
XML JE OZNAKA ZA PRILAGODLJIV JEZIK
ZA OZNAIVANJE PODATAKA U RAU-
NALNOM PROGRAMIRANJU. KAKO JE XML
POVEZAN SA MEUOBALNIM PROMETNIM
POVEZIVANJEM?
Administrativna papirologija ini 20-30% tro-
ka meuobalnog prometnog povezivanja, tako
da je razvoj e-rjeenja logian nain smanjenja
trokova. Meutim, ne radi se samo o utedi.
To je sredstvo do cilja uklanjanje tereta sa
cesta na more na nain da se meuobalni pro-
met uini konkurentnijim.
TKO JE VODIO PROJEKT?
Projekt Short Sea XML pokrenula je NorStella,
neprotna zaklada za e-poslovanje i trgovin-
ske propise. NorStella je norveko slubeno
tijelo zadueno za sve meunarodne aktiv-
nosti normizacije na podruju elektronikog
poslovanja i olakavanja trgovanja. Norveka,
naravno, nije lanica Europske Unije, no bili
smo u mogunosti iskoristiti prednost to smo
jedna od susjednih zemalja s posebnim odno-
som s EU. Jedna smo od nekoliko zemalja koje
mogu iskoristiti prednosti nanciranja iz pro-
grama Marco Polo na ovaj nain.
KAKVI SU REZULTATI...
Do zavretka projekta, nekih etrdesetak
kompanija ve je koristilo XML za razmjenu
elektronskih poruka putem logistikog lanca
za meuobalno povezivanje u jedinstvenom
zajednikom formatu. Kristiansand u Nor-
vekoj bila je prva europska luka koja je uvela
Short Sea XML.
...KAKVE SU KORISTI?
Ne bi bilo mogue provesti projekt bez nanci-
ranja iz programa Marco Polo. No, koristi nisu
bile samo nancijske. Kroz dobivenu vidljivost
postali smo poznatiji i izgradili smo Short Sea
XML kao brand. Takoer smo doli do sinergija
do kojih sami moda ne bismo doli bez istra-
ivakih programa koje nancira EU i drugih
projekata Marco Polo koji promiu intermo-
dalnost.
BISTE LI PREPORUILI MARCO POLO DRU-
GIMA?
Svakako, prvenstveno zbog toga to je prak-
tian i (u sluaju projekata poput Short Sea
XML) traje dvije godine. To znai da u kratkom
roku morate ostvariti praktine rezultate. To
ga ini komplementarnim drugim projektima
usmjerenim na istraivanje.
Takoer smo doli do sinergija do
kojih sami moda ne bismo doli
bez istraivakih programa koje -
nancira EU i drugih projekata Marco
Polo koji promiu intermodalnost.
ARI LD HARALDSEN,
GLAVNI I ZVRNI DI REKTOR
ZAKLADE NORSTELLA
STR.
7
MANJE PAPIROLOGIJE
=MANJE TROKOVA
Projekt Short Sea XML
Ovaj projekt nudi cjelovitu uslugu otpreme
preko najkraeg pomorskog prijelaza izmeu
Finske i vedske, od Vaasae do Umee. Prije no
to je ova usluga krenula u 2004., veliki kami-
oni koji su putovali izmeu te dvije zemlje ili
su kopnenom rutom oko sjevernog kraja zalje-
va Bothnia. To je znailo prelazak udaljenosti
od 820 km, naspram 90 km i vremena od 4
sata za prelazak pomorske veze do tjesnaca
Kvarken.
Jedna od glavnih tekoa je bila da su na po-
morskoj ruti prometovala premalena plovila.
Subvencija Marco Polo omoguila nam je da
kupimo brod s veom nosivou za vie i vee
kamione kae Borje Lassfolk, glavni izvrni
direktor RG Line-a, Bez subvencije morali bi-
smo kupiti manje plovilo.
Novo plovilo ima veu zapremninu za kamio-
ne, a ulaz i dimenzije dozvoljavaju unos veeg
tereta. Tijekom trajanja projekta udvostruili
smo koliinu prevezenog tereta, kako smo i
planirali u projektnom prijedlogu. kae La-
ssfolk. S dodatnim kapacitetima uslugu smo
mogli i oglaavati intenzivnije nego ranije.
NA TRAJEKTIMA VIE MJESTA
ZA VELIKE KAMIONE
Lassfolk kao jednu od tekoa tijekom trajanja
projekta navodi prosvjed proizvoaa papira
zbog kojega je smanjena koliina prevezenih
roba, te cijene goriva.
Lassfolk kae da papirologija i zahtjevi za iz-
vjeivanjem o projektu poput ovoga katkada
mogu biti opirni i zahtijevati mnogo vremena,
ali dodaje: Politika i ciljevi na kojima se teme-
lji program Marco Polo jako su dobri.
STR.
8
Projekt CGTK
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
CGTK Consolidation of Goods Transport
over the Kvarken Straits
600.000 eura
od sijenja 2004. do prosinca 2006.
Nositelj projekta:
RG Line, Vaasa (Finska)
Partneri:
Umea Hamn Ab (vedska)
Kontakt:
borje.lassfolk@rgline.com
S V E R I G E
E E S T I
S U O M I
F I N L A N D
Linkping
Nykping
Tallinn
Helsinki
Helsingfors
Hmeenlinna
Travastehus
Turku
bo
Maarianhamina
Mariehamn
Mikk
St M
Lule
Ume
stersund
Hrnsand
Sundsvall
Gvle
Uppsala
Vsters
Stockholm
rebro
Falun
Rovaniemi
E
A
G
U
L
F

O
F

B
O
T
H
N
I
A
Oulu
Uleborg
Vassa
Subvencija Marco Polo omoguila nam je da kupimo
brod s veom nosivou za vie i vee kamione
BORJE LASSFOLK,
GLAVNI I ZVRNI DI REKTOR PODUZEA RG LI NE
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Sirius 1
560.000 eura
Nositelj projekta:
SA des Eaux Minral dEvian
(Francuska)
Partneri:
Danone Waters Deutschland GmBH
(Njemaka)
Kontakt:
jean-marc.dumas@danone.com
D A N M A R K
B O
H E R C
H R V A T S
S L O V E N I J A
M
S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
e
Orlans
Dijon
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Dresden
Erfurt
Zielona Gra
Op
Rostock
G U L F
A
D
Calais
Venezia
Padova
Worgl
eljeznica je naroito pogodna za prijevoz iste
vrste proizvoda koji se prevozi u velikim koli-
inama poput airane vode. Kroz projekt
Sirius 1, francuski proizvoa mineralne vode
SA de Eaux Minerales dEvian preao je na e-
ljezniki prijevoz vode s izvora vode Volvic u
sredinjoj Francuskoj do njemakog sredita za
distribuciju u Hockenheimu blizu Frankfurta
to predstavlja udaljenost od 711 km. Od tamo
se cestama distribuira do krajnjih potroaa u
Njemakoj. Vlakovi se iz Hockenheima vraaju
prazni. Ranije je cijelo putovanje u oba smjera
bilo cestama.
Izmjena modaliteta znai da se 70% prosjene
udaljenosti od Volvica do krajnjeg odredita u
Njemakoj pokriva eljeznicom. U kompani-
ji kau da je u jednoj
godini rada izmjena
modaliteta ekvivalent
micanja 10.000 kami-
ona s ceste. Uteena
energija dovoljna je za
osvjetljenje grada sa
320.000 stanovnika.
Jean-Marc Dumas, direktor projekta opskrbnog
lanca u Evianu, kae da se projektom poveava
kapacitete sa 2 vlaka tjedno krajem 2008. na
etiri vlaka tjedno u 2010. Svaki vlak prenosi
1000 tona vode. Sirius 1 je prva faza ambicio-
znog projekta reorganizacije opskrbnog lanca.
Namjera nam je u razdoblju od 2010. do 2014.
vlakovima obavljati sve isporuke vode Volvic
i Evian do Njemake preko Hockheima i do
drugog distribucijskog centra u Duisburgu za
sjeverni dio zemlje.
Prelazak na eljezniki prijevoz tijekom pro-
jekta Sirius 1 nije utjecao na nau sposobnost
odravanja visoke razine usluge u smislu pra-
vovremene isporuke i sadraja. U tom proce-
su, Marco Polo je bio katalizator za na tim i
timove naih partnera. Unato sloenosti ko-
ritenja nove mree i industrijskog konteksta
u kojemu ceste jo uvijek imaju prednost nad
eljeznicom, eljezniki prijevoz ostaje u srcu
strategije odrivog razvoja Eviana i Volvica,
kae Dumas.
Prelazak na eljezniki prijevoz tijekom projekta Siri-
us 1 nije utjecala na nau sposobnost odravanja vi-
soke razine usluge u smislu pravovremene isporuke i
sadraja isporuke.
JEAN-MARC DUMAS,
DI REKTOR PROJEKTA OPSKRBNOG LANCA U EVI ANU
STR.
9
VAGONI I VAGONI
FLAIRANE VODE
Projekt Sirius 1
Prije talijanske brodske linije za prijevoz tereta,
Grandi Navi Veloci je pokrenuo Ro/Pax uslugu
prijevoza od Genove do Tangiersa u Maroku
preko Barcelone. Robu koja se sada prevozi po-
morskim putom prevozilo se duom kopnenom
rutom iz Italije, cestom do Algecirasa u junoj
panjolskoj, pa preko Sredozemnog mora.
Do novog prometnog pravca smo doli ana-
lizom trgovinskog prometa izmeu Italije i
Maroka te panjolske i Maroka i anketiranjem
prijevoznika, kae Franco Fanrizio iz GNV-a.
Tako smo otkrili slobodan prostor za povoljni-
ju i bru alternativu.
Uslugom se prevozi roba
iz unutranjosti uz obje
europske luke koja se u
Italiji protee ak do Lom-
bardije. Radi se uglavnom
o robi iroke potronje,
no ima i mehanizacije.
Dovozimo sirovinske
materijale za tvornice u
Maroku koje zatim goto-
ve proizvode alju nazad istom rutom, dodaje
Fabrizio.
Na poetku je u projektu bilo teko. GNV se
nadao da e uslugu pokrenuti u rujnu 2006.,
no podcijenio je tekoe s dobivanjem nunih
dozvola od marokanskih vlasti. Neuobiaje-
no je za takva putovanja da staju u jo jed-
noj europskoj luci prije prelaska Sredozemlja,
umjesto da se ide ravno u Maroko i nazad. To
je zaista bilo izvan nae kontrole, naglaava
Fabrizio, budui da smo ispunili sve potrebne
POVEZIVANJE
GRADOVA
dokumente i priloili podrku talijanskih i pa-
njolskih vlasti, no sve je trajalo mnogo due no
to nam se inilo potrebnim.
Kao i sa svakim novim proizvodom, trebalo
je vremena da se klijente uvjeri u postojanje
jeftinije i bolje alternative starom nainu na
koji su navikli ak i kada bi mogli utedjeti
50% trokova. Dakle, nanciranje iz progra-
ma Marco Polo uinilo je kljunu razliku u po-
etnoj nancijskoj konstrukciji projekta, kae
Fabrizio. Ipak, do svibnja 2009. premaili smo
oekivanja te dodali i drugo vozilo na ruti ranije
no to smo prvobitno planirali.
STR.
10
Projekt Marocco Seaways
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Marocco Seaways
1.830.418 eura
od prosinca 2006. do prosinca 2009.
Nositelj projekta:
Grandi Navi Veloci s.p.a.,
Genova (Italia)
Partneri:
Agencia Maritima Condeminas (panjolska)
F.A.I. Service S.C (Italija)
Kontakt:
franco.fabrizio@gnv.it
D E U T S
ANDORRA
I SLAS BALEARE S
C O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
T O U N I S E L D J A Z I R E L M A G H R E B
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Firenz
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Brege
Stuttga
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Barcelona
Palma de Mallo rca
Valencia
Zaragora
Murcia
Alger
Tunis
Cagliari
Ajaccio
Toledo
Valladolid
Logroo
Pamplona-Irua
Vitoria-Gasteiz
Santander
Oviedo
Santiago de Compostela
Porto
Coimbra
vora
Sevilla
Tanger
Mrida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Brem
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms
Frankfurt Wiesbaden
B A Y
O F
B I S C A Y
T Y R
G U L F
O F L I O N S
M E D I T
E
R
R
A
G I B R A LTA R
C E U TA
A
T
Calais
Almera
Bilbao
San Sebastin
Financiranje iz programa Marco Polo uinilo je
kljunu razliku u poetnoj nancijskoj konstrukciji
projekta.
FRANCO FABRI ZI O,
GNV
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
T-Rex
1.250.000 eura
od rujna 2006. do rujna 2009.
Nositelj projekta:
IFB sa/nv, Bruxelles (Belgija)
Partneri:
Intercontainer Austria GesmbH
(Austrija)
Kontakt:
t.struyf@ifb.be
E E S T I
L A T V I
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K A
F E D E R A C I J
P O L S K A
I T A L I A
C O R S E
B O S N A I
S R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
S T E R R E I C H
S U I S S E
S L O V E N S K
R E P U B L I K A
R O M
B
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Vxj
Jnkping
Linkping
Nykping
Visby
Teliai
iauliai
Uten
Vilniu
Alytus
Sarajevo
Beograd
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
LAquilla
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
Bratislava
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
lons-en-Champagne
ens
ille
Dijon
Lyon
Ajaccio
pellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Stockholm rebro
Kaunas
Gteborg
Halmstd
Dresden Erfurt
Zielona Gra
Opole
Krakw
Katowice
Rzeszw
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
B
A
L
T
I
C

S
E
A
F
O N S
A
D
R
I
A
T
I
N O R T H
S E A
S K A G E
R
R
A
K
Venezia
Padova
Worgl
Kad nastupe teka vremena, subvencija pro-
grama Marco Polo moe biti presudna. T-REX
(Trans-Romanian Express), usluga eljeznikog
prijevoza izmeu Belgije i Rumunjske, pravi je
primjer. Bez programa Marco Polo, vjerojatno
bismo zapoeli s radom, ali u ogranienom op-
segu jedna povratna linija za jednoga klijenta
za dogovorenu cijenu i uz rizik prekida suradnje
ako se drastino promjene uvjeti konkuren-
tnosti, kae Tony Struyf, razvojni menader
meunarodnog poslovanja u poduzeu IFB u
Belgiji. Uz subvenciju Marco Polo moemo
ponuditi redovitu uslugu ne
samo glavnom klijentu na
toj ruti ve i na tritu op-
enito te uslugu odrati i
u tekim vremenima.
Nova je usluga bra od sla-
nja robe cestama traje 42
sata umjesto 48 sati, po-
lasci su pouzdaniji, a prevozi se i vikendom
kada su njemake i austrijske ceste zatvorene
za kamione. Roba utovarena u petak naveer
na vlak u Genku, u zaleu Antwerpena dostav-
lja se u Bukuret/Soju u ponedjeljak ujutro.
To je cestovnim putom nemogua misija,
naglaava g. Struyf. U IFB-u procjenjuju da e-
ljeznikom uslugom sa cesta godinje uklanja-
ju 11.500 kamiona, odnosno kolonu kamiona
dugu 225 km.
Nije sve ilo prema planu. U IFB-u su se nadali
da e do rujna 2008. imati etiri povratne linije
tjedno, no zaustavili su se na treoj kada je
globalna gospodarska kriza, nadamo se samo
privremeno, zaustavila nae ambicije vezano
za tu rutu te izgradnju mnogo ire intermo-
dalne mree kojom bi Rumunjsku povezali sa
zemljama Beneluksa.
U IFB-u priznaju da su podcijenili reakciju kon-
kurencije, cestovnih prijevoznika tereta, tako
da su u prvoj godini dosegli samo 84% pla-
nirane izmjene modaliteta , a u drugoj 59%,
kae Struyf. Svejedno vjerujemo da je prosjek
od postizanja 65% zadanih ciljeva u dvije godi-
ne rada vrlo dobra brojka.
Uz subvenciju Marco Polo moemo ponuditi re-
dovitu uslugu ne samo glavnom klijentu na toj
ruti ve i na tritu openito te uslugu odrati
i u tekim vremenima.
TONY STRUYF,
RAZVOJNI MANAGER MEUNARODNOG POSLOVANJA
U PODUZEU I FB U BELGI JI
STR.
11
NE BISMO MOGLI
BEZ MARCA POLA
Projekt T-REX
Prevozite li malo, ali ste pametni? U tom bi
sluaju program Marco Polo mogao biti ba
za vas.Program Marco Polo je nain da ma-
nji, ali pametni prijevoznici
sudjeluju u ambicioznom
projektu, kae Furio Bom-
bardi, direktor prodaje u
poduzeu FS Logistica u
Milanu. Sumnjam da bi
bez subvencije Marco Polo
dolo do suradnje partne-
ra.
Projekt je ponudio jo dvije velike pogodnosti:
Skraeno je vrijeme do toke pokria i prue-
na nam je prilika da uvedemo novu tehnologiju
u industriju logistike, putem osmiljavanja i
testiranja novog GPS sustava praenja i prona-
laenja za nadzor nad poiljkama opasnih tvari
na irem geografskom podruju.
Projekt je iskoristio prednost porasta potranje
UNP-a (ukapljenog naftnog plina) u srednjoj i
istonoj Europi te pada potronje u Italiji u vri-
jeme kada je proizvodnja rasla kao nuspojava
poveane proizvodnje dizelskih goriva i benzi-
na. eljeznika usluga je postojala, no nije bila
konkurentna jer se temeljila na pojedinanim
ad-hoc utovarima. LOGISTIC je pokrenuo na-
mjenski blok-vlak s 12 do 14 vagona.
Ne samo da smo smanjili vrijeme prijevo-
za iz Italije do vorita u ekoj i Hrvatskoj,
ve smo i ponudili informacije o dolascima u
stvarnom vremenu, kao i kanjenja ili pote-
koe. Nai klijenti mogu optimalno iskoristiti
svoje ljudske i ekonomske resurse, dok njihovi
ELJEZNICA TEDI VRIJEME I
PODIE KVALITETU
klijenti mogu planirati na temelju logistike u
stvarnom vremenu.
Nije sve ilo glatko. Uvjeti na tritu 2007. i
2008. promijenili su se na naine koje LOGI-
STIC nije mogao predvidjeti i projekt nije ispu-
nio zadane ciljeve. Unato tim potekoama,
ugovori o prijevozu u LPG-u produeni su i
nakon zavretka projekta tako da ima nade,
kae Bombardi, da ne samo da emo nastaviti
s tom uslugom u narednim godinama, ve i da
emo kasnije model proiriti i na ostale opasne
vrste roba.
STR.
12
Projekt L.O.G.I.S.T.I.C.
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Logistic Operational network for Gas
Innovative Supply and Transport between Italy
and Central Europe L.O.G.I.S.T.I.C.
487.374 eura
od sijenja 2006. do sijenja 2009.
Nositelj projekta:
FS Logistica s.p.a.
(nekadanji Cargo Chemical), Milano (Italija)
Partneri:
Montana Gas GmbH (Njemaka),
Primagaz Central Europe GmbH (Austrija),
Trenitalia s.p.a. (Italija)
Kontakt:
f.bombardi@fslogistica.it
L I E
R O S S I J S K A
F E D E R A C I J
P O L S K A
B O S N A I
S R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
S T E R R E I C H
S U I S S E
S L O V E N S K
R E P U B L I K A
D E R L A N D
U E
XEMBOURG
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Teliai
Sarajevo
Beograd
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
P i
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
Bratislava
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
etz
e
naco
on
les
l
mur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Mainz
Worms Praha
Dresden
Erfurt
Zielona Gra
Opole
Krakw
Katowice
Rzeszw
Olsztyn
warszawa
Rostock
B
A
D
R
Venezia
Padova
Worgl
Program Marco Polo je nain da manji, ali pa-
metni prijevoznici sudjeluju u ambicioznom pro-
jektu.
FURI O BOMBARDI ,
DI REKTOR PRODAJE FS LOGI STI CA, MI LANO
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Gulf Stream
870.077 eura
od oujka 2008. do oujka 2011.
Nositelj projekta:
Brittany Ferries, Roscoff (Francuska)
Partneri:
Luka Santander (panjolska),
Luka Poole (Velika Britanija),
Brittany Ferries (Velika Britanija) i
Brittany Ferries (panjolska)
Kontakt:
francois.potier@brittany-feries.fr
D E U T
ANDORRA
I SLAS BALEARE S
U N I T E D
K I N G D O M
I R E
C O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
E S P A A G A L
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Gen
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Barcelona
Palma de Mallor ca
Valencia
Zaragora
Murcia
Cagliari
Ajaccio
Toledo
Valladolid
Logroo
Pamplona-Irua
Vitoria-Gasteiz
Santander
Oviedo
Santiago de C ompostela
oimbra
Sevilla
Mrida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Dublin
Baile tha Cliath
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Amsterdam
Main
Wiesbaden
B A Y
O F
B I S C A Y
G U L F
O F L I O N S
A
T
L
A
N
C E LT I C S E A
Calais
Bilbao
San Sebastin
Gulf Stream je projekt subvencioniran kroz
program Marco Polo i nudi alternativu u obliku
pomorske autoceste za teretni promet izmeu
sjeverne panjolske i june Engleske. Ima dva
posebna obiljeja:
> Iskljuivo se radi o Ro-Ro teretu. To znai
da se tijekom sezone odmora kamioni i ne-
praene prikolice ne moraju boriti za prostor
s turistikim vozilima.
> Radi se o jednoj povratnoj brodskoj liniji
svakoga vikenda izmeu panjolske luke
Santander i luke Poolena junoj obali En-
gleske, kako bi se iskoristila vikend zabrana
prometovanja tekih kamiona na francuskim
cestama.
Prema Brittany Ferries, poduzeu koje nudi
uslugu, troak od-vrata-do-vrata i trajanje
puta su krai nego kopneni prijevoz preko
Francuske. Glavni korisnici usluge su tran-
sportna poduzea sa sjeditem u panjolskoj i
Portugalu na junoj strani i irski
i britanski cestovni prijevoznici
s druge strane. Linija smanjuje
zaguenja na granici izmeu
Francuske i panjolske i na ula-
zima u La Manche.
Francois Potier, voditelj razvoja
i istraivanja u poduzeu Britta-
ny Ferries, kae da su rezultati
prve faze projekta ohrabrujui.
Iskoriteno je 75% kapaciteta to je u skladu
s projektnim planom poslovanja. Gospodarski
nas uvjeti prisiljavaju da i dalje paljivo pri-
stupamo potrebama korisnika i da budemo u
mogunosti predlagati inovativna rjeenja koja
poveavaju njihovu protabilnost ili doprinose
ekolokom ugledu, kae Potier.
Ponekad je teko boriti se protiv starih navi-
ka. Moramo uvjeriti klijente da sami isprobaju
prednosti novih usluga, kae g. Potier. Na
licu mjesta im pokazujemo kako poslujemo. I
zaista se trudimo da meu prijevoznicima i lo-
gistiarima podignemo svijest o razlici u tro-
kovima i poveanoj produktivnosti koju prua
direktna pomorska linija.
STR.
13
TERETNI TRAJEKT
PREKO VIKENDA
Projekt Gulf Stream
Gospodarski nas uvjeti prisiljavaju da i dalje
paljivo pristupamo potrebama korisnika i da
budemo u mogunosti predlagati inovativna
rjeenja koja poveavaju njihovu protabil-
nost ili ekolokom imidu.
FRANCOI S POTI ER,
VODI TELJ I STRAI VANJA I RAZVOJA,
PODUZEE BRI TTANY FERRI ES
Most Oeresund, jedan od najveih infrastruk-
turnih projekata kojega je sunancirala Europ-
ska unija, koristi se u projektu Scandinavian
Shuttle za stvaranje odrivog koridora za e-
ljezniki prijevoz izmeu kontinentalne Europe
i Skandinavije. Projekt obuhvaa sredinji dio
koridora koji povezuje njemaku regiju Ruhr
s junim i sredinjim dijelom vedske preko
Danske.
Scandinavian Shuttle je
dnevna eljeznika linija
koja prometuje prema
voznom redu i osigura-
va pravovremenu (just-
in-time) isporuku robe
u oba smjera. Vlak vozi
kroz eljezniki tunel u
sklopu mosta Oeresund
koji povezuje gradove Kopenhagen i Malm.
Prije pojavljivanja eljeznike linije Scandinavi-
an Shuttle, glavni nain prijevoza tereta bio je
kombinacija kamionskog i trajektnog prijevoza
izmeu Njemake i vedske.
Projektom se eli uspostaviti tranzitna elje-
znika linija ija e razina kakvoe i pouzdano-
sti biti usporediva s kakvoom i pouzdanou
kakve se obino pripisuju cestovnom prome-
tu. Svaki kontejner ili prikolica opremljeni su
modulom na bazi mobilnog telefona s GPS
karticom koji u gotovo stvarnom vremenu
dojavljuje svoj poloaj Centru za praenje po-
uzdanosti radi lakeg praenja i pronalaenja
tereta. Lokomotive vlaka opremljene su ure-
ajima koji im omoguavaju da se na polovici
putovanja preko mosta Oeresund prilagode
PRIJEVOZ ROBE VLAKOM
PREKO MORA
danskom, odnosno vedskom, sustavu napaja-
nja elektrinom energijom i sustavu automat-
skog upravljanja eljeznikim prometom (ATC
sustav). Svaki eljezniki prijevoznik koji eli
moe koristiti eljezniku liniju Scandinavian
Shuttle.
Direktor tvrtke UBQ, Sven-Erik Andersson,
kae da su najvea prepreka projektu bili razli-
iti propisi i pravila razliitih nacionalnih tijela
nadlenih za eljezniki promet na podruju
Europe te dodaje: Iako se poveava koliina
prometa te se stalno unaprjeuje kvaliteta
usluge, uvidjeli smo da je mnogo tee poslo-
vati u podruju eljeznikog prometa nego u
tradicionalnom cestovnom prometu. Kada
smo ga upitali o tome kakvu korist od ovog
projekta ima UBQ, kazao je: Projekt nas je
snanije prolirao na tritu kao tvrtku koja
brine o svom utjecaju na okoli, a kod naih
zaposlenika je podigao razinu svijesti o zatiti
okolia.
STR.
14
Projekt Scandinavian Shuttle
Projekt nas je snanije prolirao na tritu kao
tvrtku koja brine o svom utjecaju na okoli, a kod
naih zaposlenika je podigao razinu svijesti o zatiti
okolia
SVEN-ERI K ANDERSSON,
DI REKTOR TVRTKE UBQ
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Scandinavian Shuttle
2.500.000 eura
Nositelj projekta:
UBQ AB, Malm (vedska)
Partneri:
Van Dieren (Nizozemska) i NGIL,
Oeresund Logistic (vedska)
27,5 milijuna eura (u etiri godine)
Kontakt:
sven-erik@ubq.se
D A N M A R K
P
N E D E R L A N D
B E L G I
N O R G E
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
By
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Vxj
Jnkping
Linkping
Nykping
Vi
Chlons-en-Champagne
Amiens
Lille
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Gvle
Uppsa
Vsters
Stoc
Karlstad
Oslo
rebro
Falun
Gteborg
Halmstd
Dresden
Erfurt
Zielona Gra
Opole
Katowic
Rostock
N O R T H
S E A
S K A G
E
R
R
A
K
Naziv projekta:
EWITA
756.445 eura
Nositelj projekta:
Via donau (sterreichische Wasserstrassen
Gesellschaft mbH), Be (Austrija)
Partneri:
Stichting Projecten Binnenvaart (Nizozemska),
Europan Intermodal Association (Belgija),
Forschung & Entwicklungs GmbH, Campus
Steyr FH O (Austrija),
Imagination Computer Services (Austrija),
Promotie Binnenvaart Vlaanderen (Belgija),
Romanian Maritime Training Centre, CERONAV
(Rumunjska),
Regionaal Opleidingen Centrum Zeeland
(Nizozemska),
Schiffahrts Verlag Hansa C. Schroedter & Co
(Njemaka)
Kontakt:
sabine.piribauer@via-donau.org
Voditeljica projekta Sabine Piribauer iz nosi-
telja projekta, tvrtke via donau, pokazuje da
je edukacija od kljune vanosti za promje-
nu stavova i izmjenu modaliteta prometa na
velikim europskim plovnim putovima.
ZATO STE IZRADILI PROJEKT EWITA I
PLATFORME ZA E-UENJE?
U kljunom razdoblju, podruje prometa
unutarnjim plovnim putovima suoava se s
nedostatkom vjetina i radne snage. Namje-
ra projekta EWITA je da takvu situaciju rijei
stvaranjem zajednikog europskog koncepta
edukacije i praktinih programa edukacije za
podruje intermodalnog prometa unutarnjim
plovnim putovima. Projekt obuhvaa koridore
Rajne i Dunava.
irenje znanja o ovom ekoloki prihvatljivom
i isplativom modalitetu prometa te njegova
vea pristupanost omoguavaju da, gledaju-
i dugorono, doe do premjetanja prometa
s cesta na unutarnje plovne putove. Projekt
EWITA nudi najnovije koncepte edukacije i
vrhunske platforme za e-uenje na podru-
ju logistike za plovila u Europi. Platforme su
izraene na eksibilan nain kako bi mogle
predstavljati suelje izmeu buduih potre-
ba za edukacijom prijevoznika koji prometuju
unutarnjim plovnim putovima i zainteresiranih
korisnika takvog modaliteta.
JE LI TO DIO DUGORONOG PROCESA?
Rije EWITA predstavlja europske mrene
platforme i koncepte edukacije za intermodal-
ni promet na unutarnjim plovnim putovima.
Radi se o izravnom nastavku jednog ranijeg
projekta iz programa Marco Polo pod nazivom
eWIT koji se provodio izmeu prosinca 2003. i
veljae 2006. Proraun novog projekta vei je
i vie nego dvostruko u odnosu na prethodni
projekt.
U okviru prethodnog programa razvijen je eu-
ropski koncept edukacije o intermodalnom
prometu unutarnjim plovnim putovima te je
primijenjen na dunavski koridor putem sustava
e-uenja za unutarnju plovidbu (IneS).
Projektom EWITA e se doraditi i proiriti spo-
menuti koncept, aurirat e se sustav e-uenja
za unutarnju plovidbu za podruje rijeke Dunav
(IneS Danube) i izradit e se slina platforma
za koridor Rajna-Meuse-Scheldt (IneS RMS).
Obje platforme bit e dostupne na engleskom,
njemakom, nizozemskom i/ili rumunjskom
jeziku.
NA KOJI NAIN VAM JE POMOGAO
PROGRAM MARCO POLO?
Izuzetno nam se svidjelo to je program Mar-
co Polo usredotoen na operativne aktivnosti
povezane s gospodarstvom i poslovnim sekto-
rom, a ne na istraivake projekte. Praktini
projekti s partnerima iz industrije su manje
komplicirani.
Izuzetno nam se svidjelo to je
program Marco Polo usredotoen
na operativne aktivnosti povezane
s gospodarstvom i poslovnim sek-
torom, a ne na istraivake projek-
te.
SABI NE PI RI BAUER
VODI TELJI CA PROJEKTA, VI A DONAU
STR.
15
E-UENJEM DO VJETINA
KOJE NEDOSTAJU
Projekt EWITA
Kada su vanjski evaluatori Europske komisije
ocjenjivali projekt ItaloExpress, pozitivno su
ocijenili tonost i pouzdanost nove eljezni-
ke linije koja prometuje od sjeverne Italije do
sjeverne Njemake. Prije ovog projekta na toj
relaciji su se pojavljivali veliki problemi. Uvo-
enjem intermodalne eljeznike linije s teh-
nologijom praenja i pronalaenja te vlastitim
lokomotivama i vagonima, ItaloExpress je
uveo promjene ne samo na podruju tonosti
i pouzdanosti ve i na podruju eksibilnog i
transparentnog odreivanja cijena.
Mi nudimo jedinstvenu uslugu za peditere
sve na jednom mjestu. Troslojna procedura
koja ukljuuje prijevoznika, eljeznicu i ter-
minal danas je stvar prolosti, kae Thorsten
Lttig, direktor odjela njemake tvrtke TX Lo-
gistik, nositelja projekta, koja je Talijanskim
eljeznicama na ovom projektu bila partner
iz privatnog sektora. Partneri tvrtke TX Logi-
stik bili su Talijanske eljeznice i vedski DHL
Express. Mogunost dobivanja subvencije iz
programa Marco Polo stvorila je podlogu za
pridobivanje svih partnera za sudjelovanje u
projektu, kae Lttig.
U poetku su se pojavili
problemi s pronalaenjem
dovoljnog broja vagona, ali
se u razdoblju izmeu kraja
2004. i sredine 2008. godi-
ne broj vlakova koji su tjed-
no prometovali na toj liniji
popeo s dva na sedam u
poetku je to uglavnom bilo
na relaciji izmeu Lbecka i
JEDNOSTAVNIJE SA
SJEVERA NA JUG
Verone, a kasnije je, nakon nadogradnje termi-
nala, vlak redovito polazio iz Padborga u Dan-
skoj na dansko-njemakoj granici. Osobito
smo ponosni, dodaje Lttig, to smo projekt
podigli na razinu odrivog proizvoda.
Prepreke uspjehu nove linije bile su ekonom-
ske, tehnike, operativne i psiholoke prirode.
Morali smo prevladati nedostatak elje kon-
kurentskih tvrtki da svoju robu prevoze istim
vlakom i strah od gubitka eksibilnosti kakva
postoji kod cestovnog prijevoza. Shvaanje da
promicanje intermodalnosti zahtijeva promje-
ne u nainu razmiljanja za nas je bio kljuan
dio projekta i to je vano znati, kae Lttig.
oveava koliina prometa te se stalno unaprje-
uje kvaliteta usluge, uvidjeli smo da je mnogo
tee poslovati u podruju eljeznikog prome-
ta nego u tradicionalnom cestovnom prome-
tu. Kada smo ga upitali o tome kakvu korist
od ovog projekta ima UBQ, kazao je: Projekt
nas je snanije prolirao na tritu kao tvrt-
ku koja brine o svom utjecaju na okoli, a kod
naih zaposlenika je podigao razinu svijesti o
zatiti okolia.
STR.
16
Projekt ItaloExpress
Mi nudimo jedinstvenu uslugu za peditere
sve na jednom mjestu. Troslojna procedura koja
ukljuuje prijevoznika, eljeznicu i terminal danas
je stvar prolosti.
THORSTEN LTTI G
DI REKTOR ODJELA
LX LOGI STI K
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
ItaloExpress
3.500.000 eura
Nositelj projekta:
TX Logistik AG, Bad Honnef (Njemaka)
Partneri:
Trenitalia s.p.a. (Italija) i
DHL Express (vedska)
1,35 milijardi tonskih kilometara (procjena za
etverogodinje razdoblje)
Kontakt:
t.luettig@txlogistik.de
D A N M A R K
P O
B O S N A I
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A
S T E R R E I C H
S U I S S E
S L O
R E P
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Bydg
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Bratislava
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Chlons-en-Champagne
Amiens
ille
Dijon
Lyon
Montpellier
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Frankfurt a. M . Wiesbaden
Dresden
Erfurt
Zielona Gra
Opole
Katowice
Rostock
B
S E A
Venezia
Padova
Worgl
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Baltic Sea Shuttle (BaSS)
1.316.000 eura
od sijenja 2006. do sijenja 2009.
Nositelj projekta:
Scandilines Deutschland GmbH,
Rostock-Warnemnde (Njemaka)
Partneri:
Hafen-Entwicklungsgesellschaft Rostock mbH
(Njemaka) i Slobodna luka Ventspils (Latvija)
658 milijuna tonskih kilometara (procjena za
trogodinje razdoblje)
Kontakt:
gernot.tesch@scandilines.de
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
K
R O S S I J S K A
F E D E R A C I J
P O L S K A
A N D
B E L A R U
E
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
Berlin
Potsdam
burg
Schwerin
el
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Vxj
Jnkping
Linkping
Nykping
Visby
Teliai
iauliai
Utena
Vilnius
Alytus
Minsk
Praha
Tallinn
Helsinki
Helsingfors
Hmeenlinna
Travastehus
Turku
bo
Maarianhamina
Mariehamn
Mikkeli
St Michel
Hrnsand
Sundsvall
Gvle
Uppsala
Vsters
Stockholm
Karlstad
Oslo
rebro
Falun
Kaunas
Gteborg
Halmstd
Dresden
Zielona Gra
Opole
Krakw
Katowice
Rzeszw
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
B
A
L
T
I
C

S
E
A
G
U
L
F

O
F

B
O
T
A
K
Zbog zatite okolia svakako se kod prijevoza
tereta preporuuje koritenje ruta za meuo-
balno prometno povezivanje, ali takav nain
prijevoza mora biti i ekonomski isplativ. Iz tog
razloga tvrtka Scandilines prijavila se za dobi-
vanje kratkorone potpore iz programa Marco
Polo kako bi bila u stanju nositi se sa cestov-
nim prijevozom ija je konkurentnost nakon
proirenja Europske unije 2004. rasla u odnosu
na njihove brodske linije za pri-
jevoz tereta s podruja Baltika.
Cilj projekta BaSS bio je pove-
ati udio pomorskog prijevoza
u ukupnom teretnom prome-
tu izmeu Njemake i balti-
kih drava i nakon toga prema
Poljskoj i Rusiji. Postojea lini-
ja izmeu gradova Rostock (u
Njemakoj) i Liepaja (u Latviji)
preusmjerena je prema jednoj drugoj latvijskoj
luci u gradu Ventspils i proirena je korite-
njem dodatnog broja plovila. Time su udvo-
strueni kapaciteti i uestalost prometovanja
(broj polazaka po luci i po tjednu povean je s
dva na etiri). Od tada je na toj relaciji uveden
i trei trajekt.
Odabir nove luke u Latviji (Ventpils) omoguio
nam je da korisnicima ponudimo bolju luku
infrastrukturu, kae Gernot Tesch, zamjenik
direktora za vedsku, Baltik i Finsku iz tvrtke
Scandilines, te da ovu luku pretvorimo u pro-
metno vorite za sve aktivnosti koje Scandi-
lines provodi na podruju istone Europe. Na
drugom kraju ove linije u Rostocku jedna od
prednosti je bila da se prijevoz tereta mogao
odvijati ne samo cestama i eljeznicama ve
je postojala i mogunost koritenja sinergijskih
prednosti postojeih mrea brodskih linija iz
podruja Baltikog mora i prema njemu. Tesch
takoer kae: Napredak je brzo postignut u
prvih devet mjeseci udvostruio se promet ka-
miona i kamiona s prikolicom izmeu Rostocka
i Ventspilsa, a godinu nakon toga poveao se i
za dodatnih 35%.
Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom
smo pokrili poetne trokove u prvih nekoliko
godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-
nju poveati uestalost prometovanja, kae
Tesch, I uspjeli smo. Pomorski promet se opet
poveao i uspjeli smo ispuniti ciljeve naeg
projekta iz programa Marco Polo. Openito
govorei, prvi i osnovni cilj bi trebao biti da se
potpuno uklone nedostaci u pomorskom pri-
jevozu koji ga ine nekonkurentnim u odnosu
na cestovni prijevoz kako bi programi pomoi
poput programa Marco Polo na dui rok postali
suvini.
STR.
17
BALTIKE BRODSKE LINIJE
PONOVNO USPJENE
Projekt Bass
Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom
smo pokrili poetne trokove u prvih nekoliko
godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-
nju poveati uestalost prometovanja.
GERNOT TESCH
ZAMJENI K DI REKTORA ZA VEDSKU, BALTI K I FI NSKU
SCANDI LI NES
Proizvodnja stakla nejednako je rasporeena
na podruju Europe. Gledajui openito, pro-
izvodnja stakla uglavnom se odvija na sjeveru
Europe, osobito u Belgiji, Francuskoj i Nizo-
zemskoj, a potroai se nalaze posvuda. Zbog
toga se javlja potreba za specijaliziranim prije-
vozom na vee udaljenosti.
Ravno staklo velikih dimenzija (6m puta
3.21m) uglavnom namijenjeno graevinskoj i
automobilskoj industriji obino se prevozi ce-
stama u specijaliziranim
(inloader) prikolicama
opremljenima hidrauli-
kim sustavima i zranim
jastucima koji ga tite od
udarca. U okviru projekta
FGI System po prvi puta
e se koristiti drugaije
dizajnirane prikolice spe-
cijalizirane za prijevoz
stakla i dizalice za prenoenje prikolica s ceste
u eljeznike vagone.
To nam omoguuje da po prvi puta imamo in-
termodalan promet, kae Franco Ghiglione iz
tvrtke Lannutti koja je nositelj projekta. Do-
datna prednost lei u injenici da specijalizira-
ne prikolice za prijevoz stakla sada mogu pre-
voziti vei teret. Kada otpremamo robu putem
cesta, koliina tereta je ograniena. Izmeu
Belgije i Italije gdje smo prvi puta koristili novi
sustav poveali smo koliinu tereta po prikolici
za 25%.
Intermodalnost je od osobite vanosti za pri-
jevoz tereta koji tvrtka Lanutti obavlja izmeu
INOVATIVNI KONTEJNERI ZA
LAKU IZMJENU MODALITETA
Belgije te panjolske i Portugala. Budui da se
u panjolskoj irina tranica razlikuje od irine
tranica u Francuskoj i Belgiji, kontejneri se
na francusko-panjolskoj granici moraju pre-
baciti na kamione. Tvrtka Lannutti se nada se
da e se za vrijeme trajanja projekta vie od
pola milijuna tona tereta koji putuje iz Belgije
u Italiju i panjolsku prevoziti eljeznicom, a
ne cestom.
Mada sve ovo zvui jednostavno, smatra
Ghilione, bila su potrebna ulaganja u stvara-
nje novog intermodalnog voznog parka. Vjeru-
jemo da projekt ima dugotrajnu budunost, ali
treba naglasiti vanost subvencija iz programa
Marco Polo jer su nam omoguile da smanjimo
rizik povezan s ulaganjima u vrlo inovativne
usluge i da naim uslugama pridodamo sna-
niju tehniku komponentu.
STR.
18
Projekt FGI System
Treba naglasiti vanost subvencija iz programa
Marco Polo jer su nam omoguile da smanjimo rizik
povezan s ulaganjima u vrlo inovativne usluge i da
naim uslugama pridodamo snaniju tehniku kom-
ponentu.
FRANCO GHI LI ONE
LANNUTTI
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
FGI System
3.000.000 eura
od travnja 2008. do travnja 2013.
Nositelj projekta:
Lannutti s.p.a., Cuneo (Italija)
Partneri:
Lannutti sprl (Francuska)
(procjena za petogodinje razdoblje
9,9 milijuna eura (u pet godina)
Kontakt:
franco.ghiglione@lannutti.it
alessandra.lannutti@lannutti.it
D E U T
ANDORRA
S U I S S E
F R A N C E
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Ha
Fi
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Br
Stut
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Zaragora
Pamplona-Irua
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Hannov
Amsterdam
Mainz
Worms
Frankf Wiesbaden
A Y
C A Y
G U L F
O F L I O N S
E
N
G
L I S H C H A N N E L
Calais
San Sebastin
Naziv projekta:
GLAD Green Logistics Action & Deployment
1.355.152 eura
od oujka 2009. do veljae 2011.
Nositelj projekta:
Escuola Europea de Short Sea Shipping,
Barcelona (panjolska)
Partneri:
Luka uprava Barcelona (panjolska),
Grimaldi Compagnia di Navigazione i
Grandi Navi Veloci (Italija),
Luka uprava Rim/Lazio i Luka uprava Genova,
Ferrocarriles de Via Estrecha FEVE
(panjolska)
Kontakt:
eduard_rodes@apb.es
Eduard Rods, ravnatelj Europske kole za
meuobalno prometno povezivanje (Escola
Europea de Short Sea Shipping) iz Barcelone,
opisuje iskustva iz programa Marco Polo.
TO JE EUROPSKA KOLA ZA MEUOBALNO
PROMETNO POVEZIVANJE?
Kao to se vidi iz samog naziva, mi podua-
vamo meuobalno prometno povezivanje (eng.
short sea shipping) objedinjavanjem praktinih
edukacija i visokih akademskih standarda. Dr-
imo edukacije za studente i osobe koje ve
plove na brodovima koji prometuju Sredoze-
mnim morem izmeu Barcelone u panjolskoj
i Civitavecchie u Italiji. Vjerujemo da nas taj
pristup ini jedinstvenima.
NA KOJI NAIN VAM JE POMOGAO PRO-
GRAM MARCO POLO?
RIz programa Marco Polo dobili smo 1 milijun
eura za poetni dvogodinji projekt koji je ve
dovren, a nakon toga smo se prijavili i dobili
jo jednu dvogodinju subvenciju
u iznosu od 1.3 milijuna eura kako
bismo pokrili drugu fazu projekta
nazvanu GLAD. U prvom projektu
nam je subvencija programa Mar-
co Polo pokrila neto malo vie od
treine trokova, a u drugom pro-
jektu je bila dovoljna za polovinu
trokova. Radilo se o dva kratka
vremenska razdoblja ako uzme-
mo u obzir sve nae budue planove, ali je
ipak program Marco Polo za nas bio od kljune
vanosti jer edukacije koje je provodila Luka
uprava Barcelona inae ne bismo mogli proi-
riti i podii na razinu Europske kole. U ovom
trenutku imamo studente iz sedam razliitih
zemalja EU.
TO PODUAVATE?
Projekt GLAD nudi dva programa edukacije:
edukacija o pomorskim autocestama (engl.
MOST) i edukacija o jednostavnom koritenju
eljeznikih veza (engl. SURCO). Edukacije
traju po etiri dana i samostalne su, ali ih se
moe i objediniti u jednu edukaciju od tjedna
dana. Tijekom prve dvije godine imali smo i tri
edukacije o meuobalnom prometnom povezi-
vanju uvod u logistiku pomorskog prometa,
osnove poslovanja i usluga te globalni aspekti
logistike.
TO SE PROMIJENILO U VAEM RADU OD
POETKA DO DANAS?
Puno je vei naglasak na intermodalnosti.
Imamo i dodatnog partnera, panjolsku elje-
zniku kompaniju FEVE, koja je nau uionicu
na moru nadopunila uionicom u vlaku. Tako-
er vie panje posveujemo pitanjima zatite
okolia. Poduavamo nae studente kako mje-
riti stvarni dugoroni utjecaj razliitih promet-
nih modaliteta na okoli.
Poduavamo nae studente kako mjeriti
stvarni dugoroni utjecaj razliitih promet-
nih modaliteta na okoli.
EDUARD RODS,
DI REKTOR EUROPSKE KOLE ZA
MEUOBALNO PROMETNO POVEZI VANJE, BARCELONA
STR.
19
UIMO SVI O
INTERMODALNOSTI
Projekt GLAD
Zato ii cestom preko sjeverne Italije, june
Francuske i du panjolske obale da bi se dolo
od Civitavecchie koja je sjeverno od Rima do
Barcelone u panjolskoj ako se moe ii preko
Sredozemnog mora? ak i ako je krajnje odre-
dite Lisabon, nova ruta i dalje ima smisla. S
tim na umu pokrenut je projekt Marco Polo
Eurostars koji se provodio od 2004. do 2006.
godine i kojime je uvedena spomenuta ruta za
prijevoz tereta na kotaima.
Uspjeh tog projekta doveo je do stvaranja dru-
gog projekta pod nazivom Westmed Bridge u
kojem se radilo o boljoj liniji s veim plovilima
to je dovelo do poveanja nosivosti za teret
na kotaima (praene i nepraene prikolice)
za 65%. Prijevoz istog takvog tereta morem za
treinu je bri i za vie od 40% jeftiniji od ce-
stovnog prijevoza.
Bri smo i jeftiniji, a i radi se
pouzdanijoj liniji jer postoji
raspored polazaka i odlazaka
u kojem su unaprijed utvreni
dani u tjednu i vrijeme prome-
tovanja linije, kae Paul Kypri-
anou, direktor odjela za odno-
se s javnou Grupe Grimaldi.
Oekujemo da e za vrijeme
trajanja projekta 72,585 ka-
miona ili prikolica cestovni prijevoz zamijeniti
pomorskim.
Na projekt je ostavila traga injenica da je bio
pokrenut u vrijeme kada su cijene nafte bile u
snanom porastu i kada je zapoinjala svjet-
ska gospodarska kriza. Tijekom prve godine
OZNAKA
KVALITETE
prevezli smo 4% manje prikolica nego to smo
oekivali, priznaje Kyprianou. Bez obzira na
to, optimisti smo kada se radi o ovoj ruti, oso-
bito nakon to budu dovreni radovi na obnovi
cesta i eljeznica te nadogradnji luke infra-
strukture na kopnenim dijelovima s obje strane
rute.
Unato kratkoronim problemima, Kypria-
nou je pun entuzijazma oko programa Marco
Polo: Trokovi ulaganja u nove brodove radi
unapreenja brodske linije su ogromni tako da
nam je program osigurao znaajna nancijska
sredstva u fazi pokretanja projekta. injenica
da smo dobili subvenciju iz programa Marco
Polo takoer je svojevrsna oznaka kvalitete za
na rad.
STR.
20
Projekt WestMed Bridge
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
The WestMed Bridge
4.500.000 eura
od travnja 2008. do oujka 2011.
Nositelj projekta:
Atlantica S.p.A. di Navigazione,
Napulj (Italija)
Partneri:
Grimaldi Logistica Espaa (panjolska)
2.25 milijarda tonskih kilometara
(procjena za trogodinje razdoblje
Kontakt:
kyprianou.paul@grimaldi.napoli.it
ANDORRA
I SLAS BALEARE S
I T A L I A
C O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
Tri
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
Roma
Cam
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
K
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Champagn Paris
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Barcelona
Palma de Mallo rca
Cagliari
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
T Y R R H E N
S E A
G U L F
O F L I O N S
M
E D I
T
E
R
Venezi
Padova
Worgl
injenica da smo dobili subvenciju iz progra-
ma Marco Polo takoer je svojevrsna oznaka
kvalitete za na rad.
PAUL KYPRI ANOU
DI REKTOR ODJELA ZA ODNOSE S JAVNOU
GRUPA GRI MALDI
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
DZRS Duisburg-Zeebrugge Rail Shuttle
503.847 eura
od listopada 2006. do listopada 2009.
Nositelj projekta:
Duisport Agency GmbH, Duisburg (Njemaka)
Partneri:
Port Connect NV (Belgija),
CMA/CGM (Belgija),
IFB Inter Ferry Boat (Belgija)
4 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt:
norbert.rekers@duisport.de
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L G I Q U E
e
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldo
Amsterdam
Postupak prijave za subvencije iz programa
Marco Polo nekim se tvrtkama ponekad moe
initi kao prevelik izazov. Nije neuobiajeno
da se tvrtke ale na birokraciju u Bruxellesu.
Meutim, Norbert Rekers, direktor prodaje iz
njemake agencije Duisport kae da se situ-
acija promijenila na bolje: Ponovno bismo
se prijavili. Osim to su sma-
njene prepreke za dobivanje
subvencija, jo su i poveani
iznosi subvencija. Sve u svemu,
trud oko novih intermodalnih
projekata zaista se isplati. U
sluaju projekta DZRS (Dui-
sburg-Zeebrugge Rail Shuttle),
subvencija pokriva neto manje
od polovine gubitaka za koje se
oekuje da e biti ostvareni u prve tri godine
poslovanja. Projektom e se svake godine s ce-
stovnog na druge oblike prijevoza preusmjeriti
teret jednak koliini od vie od 25,000 kontej-
nera standardne veliine.
Projekt DZRS uveo je eljezniku liniju izmeu
najvee svjetske kopnene kontejnerske luke
Duisburg (Duisport) i dviju veih sjevernoeu-
ropskih pomorskih luka, Zeebrugge i Antwer-
pen. Prije uvoenja te linije kontejneri su se
prevozili tekom cestovnom rutom. Zague-
nje je predstavljalo prijetnju za daljnje povea-
nje prometa, kae Rekers.
U Zeebruggeu kontejneri dolaze na terminale
za direktan pretovar na brodove uglavnom s
Bliskog istoka i iz Velike Britanije. U Duisburgu
ih se moe preusmjeriti izravno na eljezniku
liniju Be-Budimpeta ili se mogu iskoristiti
meunarodne mree za kombinirani prijevoz
za koje postoji zasebni terminal.
U prve dvije godine projekta koliina cestov-
nog prijevoza koju je zamijenio eljezniki pri-
jevoz premaila je predvianja za znatno vie
od 5%. U tri mjeseca Duisport je tri linije u oba
smjera poveao na etiri linije tjedno - bre
nego to smo oekivali, kae Rekers. Krajnji
cilj bio je prometovanje linije pet puta tjedno
i to smo ostvarili 2008. Naalost, nakon to
su zemlje Europske unije ule u recesiju u raz-
doblju 2008.-2009. morali smo prometovanje
ponovno smanjiti na etiri puta tjedno, ali
projekt i dalje ispunjava svoje ciljeve izmjene
modaliteta.
STR.
21
ZAISTA JE
VRIJEDILO TRUDA
Projekt DZRS
Ponovno bismo se prijavili. Osim to su sma-
njene prepreke za dobivanje subvencija, jo su
i poveani iznosi subvencija.
NORBERT REKERS
DI REKTOR PRODAJE AGENCI JE DUI SPORT
NJEMAKA
Potpore iz Europske unije su nam vane i na
trite alju snanu poruku o europskoj dimen-
ziji naeg projekta. Karel Van Zijl iz nositelja
projekta, amsterdamske tvrtke Spliethofs
Bevrachtingskantoor, smatra da je to jedna
od velikih prednosti sudjelovanja u programu
Marco Polo.
Kao to se vidi i iz samog naziva projekta Ro-
Ro Past France (Ro-Ro zaobilazi Francusku),
ovim projektom uvodi se pomorska autocesta
kao alternativa zaguenom koridoru za meu-
narodni cestovni prijevoz koji prolazi kroz Fran-
cusku. Projekt je u poetku ponudio tri polaska
tjedno (a u rujnu 2009. broj se poveao na pet)
u oba smjera izmeu Bilbaa na sjeveru panjol-
ske i belgijske luke Zeebrugge. Svako plovilo u
stanju je prevesti do 200 prikolica bez pratnje
vozaa.
Na panjolskoj strani ka-
mioni u Bilbao prevoze
prikolice ije su krajnje
odredite zemlje Beneluxa,
sjeverna Njemaka, Velika
Britanija i vedska. Priko-
lice koje nastavljaju put
prema vedskoj i Velikoj
Britaniji u Zeebruggeu se
pretovaruju na drugi tra-
jekt, a ostale prikolice nastavljaju putovanje
cestom do svojih krajnjih odredita. Teret koji
putuje u obrnutom smjeru prevozi se na isti
nain.
Na samom poetku susreli smo se s nizom
problema, kae Van Zijl. Prvo smo trebali
POTPORE IZ EU
JAAJU VJERODOSTOJNOST
uvjeriti klijente da mislimo ozbiljno. Drugi pri-
jevoznici znali su obeavati sline usluge, ali
ih nisu nikada uspjeli uvesti. Osim toga, mno-
ge prikolice nisu imale uvrenja potrebna za
utovar na plovilo, a mnogi prijevoznici nisu niti
imali iskustva s nepraenim prijevozom (priko-
licama bez kamiona i bez pratnje vozaa). Tre-
balo nam je vremena da pomognemo prijevo-
znicima iz panjolske, Portugala i sa sjevernog
kraja rute da iznau naina kako jedni drugima
osigurati kamione potrebne za prijevoz priko-
lica.
Oekivali smo da emo u prvih godinu dana
dosei toku pokria, ali pojavila se gospo-
darska kriza. Koliine su ponovno u porastu i
vjerujemo u budunost. Vjerujemo i da e sub-
vencija Europske unije djelomino nadoknaditi
ono to smo uloili u razvoj ove usluge, kae
Van Zijl.
STR.
22
Projekt Ro-Ro Past France
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Ro-Ro Past France
6.800.000 eura
od rujna 2007. do prosinca 2011.
Nositelj projekta:
Spliethoffs Bevrachtingskantoor,
Amsterdam (Nizozemska)
Partneri:
Transfennica Iberia S.L (panjolska),
Transfennica Belgium BVBA (Belgija),
Oy Transfennica AB (Finska)
8,4 milijarde tonskih kilometara
(procjena za razdoblje od 4,3 godine)
211 milijuna eura (u 4,3 godine)
Kontakt:
karel.vanzijl@transfennica.com
K I N G D O M
F R A N C E
N E
B E L G I
B E L G I Q
LU
M
Chlons-en-Champagn Paris
Rouen
Amiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orlans
Dijon
Logroo
Pamplona-Irua
Vitoria-Gasteiz
Santander
iedo
Montpellier
M ill
Mo
Bessan
Bruxe
Bruss
Na
Amsterdam
B A Y
O F
B I S C A Y
E
N
G
L I S H C H A N N E L
C E LT I C S E A
Calais
Bilbao
San Sebasti n
Potpore iz Europske unije su nam vane i na tr-
ite alju snanu poruku o europskoj dimenziji
naeg projekta.
KAREL VAN ZI JL
SPLI ETHOFF S BEVRACHTI NGSKANTOOR
AMSTERDAM
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
Euro Reefer Rail Net
2,128.948 eura
Glavni partner:
HZ Holding B.V. Maasdijk (Nizozemska)
Partneri:
Danone N.V. (Belgija)
1.09 milijardi tonskih kilometara
15.2 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt:
hz@hztransport.com
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K A
F E D E R A C I J
P O L S K A
ORRA
I T E D
G D O M
I T A L I A
C O R S E
B O S N A I
S R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
S L O V E N S K
R E P U B L I K A
R O M N I A
B L G A R I J A
N E D E R L A N D
B E L G I
B E L A R
N O R G E
B E L G I Q U E
LUXEMBOURG
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Schwerin Hamburg
Kiel
Malm
Kbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Vxj
Jnkping
Linkping
Nykping
Visby
Teliai iauliai
Utena
Vilnius
Alytus
Mins
Skopje
Tiran
Sarajevo
Beograd
Zagreb
Ljubjana
Trieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
LAquilla
Roma
Campobasso
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
Bratislava
Salzburg Eisenstadt
Innsbruck Bern
Bregenz
Mnchen
Stuttgart
Strasbourg
Saarbrcken
Metz
Rouen
Amiens
Lille
London
n
oges
Toulouse
Orlans
Dijon
Barcelona
Kom
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessanon
dinburgh
Bruxelles
Brussel
Namur
Dsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
Mainz
Worms Praha
Tallinn
Helsinki
Helsingfors
Hmeenlinna
Travastehus
Turku
bo
Maarianhamina
Mariehamn
Mikkeli
St Michel
Hrnsand
Sundsvall
Gvle
Uppsala
Vsters
Stockholm
Karlstad
Oslo
rebro
Falun
Kaunas
Gteborg
Halmstd
Dresden Erfurt
Zielona Gra
Opole
Krakw
Katowice
Rzeszw
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
B
A
L
T
I
C

S
E
A
G
U
L
F

O
F

B
O
T
H
G U L F
O F L I O N S
A
D
R
I
A
T
I
C

S
E
A
N N E L
N O R T H
S E A
S K A G E R
R
A
K
Calais
Venezia
Padova
Worgl
Sredinji elementi ovog ambicioznog projekta
su nova mrea za eljezniki teretni prijevoz i
viemodalni rashladni kontejner. Cilj projekta
je da se prijevoz tereta prebaci s 11 dugakih
cestovnih ruta na eljeznicu. Te cestovne rute
kojima prometuju kamioni prolaze Europom
od Finske na sjeveru do Italije na jugu te od
Poljske na istoku do Velike Britanije na zapadu.
Zamijenit e ih mrea devet linija osmiljenih
posebno za potrebe eljeznikog teretnog pri-
jevoza s unaprijed utvrenim rutama i voznim
redom.
Prema onome to smo saznali od nositelja pro-
jekta, nizozemske prometne tvrtke HZ Holding
Grupa, pritisak za ovakvu izmjenu modaliteta
s cesta na eljeznice vie dolazi od ekoloki
svjesnih proizvoaa i klijenata
nego od vlada ili peditera. Ovaj
projekt nam pomae da ostvari-
mo strategiju iji je cilj prisiliti
aktere na postojeem tritu
cestovnog teretnog prijevoza
da promijene svoj nain razmi-
ljanja, kae direktor tvrtke HZ
logistics Edwin Schouten.
Osim uvoenja i upravljanja no-
vom eljeznikom linijom, projekt Euro Reefer
Rail Net takoer e predstaviti i koristiti ino-
vativne 13,7-metarske rashladne kontejnere
za prijevoz proizvoda koji moraju biti hlaeni
tijekom transporta. Veina novih eljeznikih
ruta due su od 1.000 kilometara i povezuju
prometne terminale u sedam zemalja: Belgiji,
Italiji, Njemakoj, Maarskoj, Poljskoj, Finskoj
i Austriji.
Sada smo na samom poetku. Usluga koju
pruamo je stabilna i razvija se, ali zbog gospo-
darske recesije dolo je do smanjenja koliine
tereta i do smanjenja cijena na tritu teret-
nog prijevoza, kae Schouten. Mi smo nau
izmjenu modaliteta izvrili paljivo i uspjeno i
ulaemo sve napore kako bismo ostvarili glav-
ne ciljeve
STR.
23
EKOLOKI OSVIJETENI KLIJENTI
ELE IZMJENU MODALITETA
Projekt Euro Reefer Rail Net
Ovaj projekt nam pomae da ostvarimo stra-
tegiju iji je cilj prisiliti aktere na postojeem
tritu cestovnog teretnog prijevoza da pro-
mijene svoj nain razmiljanja
EDWI N SCHOUTEN
DI REKTOR TVRTKE HZ LOGI STI CS
Ovaj projekt odmah naglaava svoj ekolo-
ki rejting. ETS je kratica za usluge ekolokog
prijevoza (Ecological Transport Service). Cilj
projekta je iskoristiti potencijale rijeke Elbe za
teretni prijevoz izmeu Njemake i eke uvo-
enjem voznog reda linija koritenjem integri-
ranog sustava kontejnerskog prijevoza.
Najvea prepreka poveanju teretnog prome-
ta na rijeci Elbi su razdoblja iznimno niskog
vodostaja kada je promet rijekom ogranien
samo na plovila odreene veliine i gaza. Ta
je injenica oteavala uvoenje linija s odgo-
varajuim voznim redom. Zbog toga su mnogi
prijevoznici za cjelokupno putovanje kopnenim
dijelom Njemake od pomorskih luka Hamburg
ili Bremerhaven u potpunosti koristili cestovni
prijevoz.
Projekt ETS Elbe rijeio je
problem uvoenjem linije
koja prema voznom redu
prometuje unutarnjim plov-
nim putovima i povezuje
sustav dubokih voda kanala
Mittellandkanal sa susta-
vom plitkih voda rijeke Elbe.
Unutarnji plovni putovi u okviru projekta kori-
ste se za cjelokupno putovanje kada je to mo-
gue, ali postoje i zamjenski cestovni pravci
koje je mogue koristiti kada rijeka nije plovna.
Koritenje kontejnera omoguava koritenje
razliitih modaliteta.
Prometno vorite za potrebe projekta ETS
Elbe je rijena luka Magdeburg. Ona nadopu-
njuje eljeznike i rijene linije koje se nalaze
BRODOM I KAMIONOM
UZVODNO
nizvodno. Stefan Kunze iz tvrtke Schsische
Binnenhfen Oberelbe kae da ak i za vrijeme
iznimno niskih vodostaja 2008. godine nije
bilo nepovoljnih utjecaja na tonau tereta
zahvaljujui intenzivnim naporima koje smo
ulagali kako bismo osigurali da interesi naih
klijenata budu na najvaniji prioritet.
Jedan neoekivani problem na koji smo naili
su bile razliite tehnike specikacije brodova
i teglenica koje koristimo, kae Kunze. Dobi-
vamo ih iz Njemake, eke i Poljske. Unato
europskim standardima, morali smo ih modi-
cirati kako bi bili meusobno sukladni i kako
bismo ih mogli upotrebljavati s opremom i in-
stalacijama u svim dravama.
Za nas je velika dodatna prednost ovog pro-
jekta bila u pozitivnom odjeku kojeg su polu-
ile marketinke aktivnosti projekta ETS Elbe.
Liniju su sada poeli koristiti novi klijenti koji
sa sobom donose nove poslove, osobito za
nae luke instalacije, kae Kunze.
STR.
24
Projekt ETS Elbe
Za nas je velika dodatna prednost ovog projekta
bila u pozitivnom odjeku kojeg su poluile marke-
tinke aktivnosti projekta ETS Elbe. Liniju su sada
poeli koristiti novi klijenti koji sa sobom donose
nove poslove, osobito za nae luke instalacije
STEFAN KUNZE
SCHSI SCHE BI NNENHFEN OBERELBE
nova ruta
stara ruta
Naziv projekta:
ETS Elbe
1,635.330 eura
od travnja 2007. do oujka 2011.
Glavni partner:
Sachsische Binnenhafen Oberelbe GmbH,
Dresden
Ostali partneri:
Industriehafen Rosslau GmbH,
Magdeburger Hafen GmbH, (Njemaka),
CSPL a.s., esko-Saske Pristavy s.r.o., (eka),
Odra Rhein Lloyd GmbH, (Njemaka)
440 tonskih kilometara
(procjena za etverogodinje razdoblje)
Kontakt:
stefan_kunze@binnenhafen-sachsen.de
Berlin
Potsdam
Magdeburg
Praha
Dresden
Ziel
SMANJENJE OPTEREENJA
CESTOVNOG PROMETA
Prijevoz tereta zaguuje europske ceste, dok s druge strane potencijali eljeznice, pomorskih putova i
unutarnjih plovnih putova ostaju nedovoljno iskoriteni. Marco Polo je program Europske Unije osmiljen
radi promicanja ekoloki povoljnijih prometnih pravaca za prijevoz tereta i uklanjanja tereta sa zaguenih
cesta. U ovoj brouri, razne tvrtke opisuju kako su uz pomo subvencija Marco Polo pokrenuli projekte
eljeznikog prijevoza, meuobalnog povezivanja i iskoritavanja unutarnjih plovnih putova kao ekolo-
kih alternativa prijevozu tereta. Njihova je poruka jasna. Da bi uspjeli, njihovi su projekti morali imati
ekonomsku i ekoloku raunicu. Mnogi korisnici cestovnoga prijevoza oklijevaju pri izmjeni modaliteta
ukoliko ne postoji jasna ekonomska prednost. Sudionici redom izjavljuju da projekt ne bi pokrenuli ili ne
u tolikom opsegu da nije bilo nancijske potpore iz programa Marco Polo u kljunoj poetnoj fazi. To je
pomoglo argumentirati ekonomsku raunicu klijentima koji su trebali prijei na eljeznicu, meuobal-
no prometno povezivanje ili unutarnje plovne putove. Osim toga, ova broura pokazuje u kako podrka
programa Marco Polo dodaje projektima vjerodostojnost vrijedan marketinki alat i podie ekoloki
rejting sudionika u projektu, to je jo jedna znaajna korist.
Saznajte vie o programu Marco Polo na:
http://ec.europa.eu/marcopolo.
Original broure objavila je Izvrna agencija za konkurentnost i ino-
vacije (EACI) pri Europskoj komisiji. Za prijevod je odgovorna Europ-
ska poduzetnika mrea Hrvatske, a u sluaju razlika od engleske
verzije, potrebno je konzultirati originalni tekst koji je dostupan na
http://ec.europa.eu/marcopolo
Europske zajednice, 2009.
Odgovornost za sadraj ove publikacije snose autori. Sadraj ne
odraava nuno stav Europske zajednice. Izjave koordinatora pro-
jekata Marco Polo sadrane u ovoj brouri odraavaju njihova sta-
jalita, ne nuno stajalita EACI-a ili Europske komisije. EACI nije
odgovorna za bilo kakvu uporabu ovdje sadranih informacija. Infor-
macije su dane samo u svrhu informiranja i pravno ne obvezuju niti
jednu od ukljuenih strana.
IMPRESSUM
Izdava: Hrvatska gospodarska komora
Za izdavaa: Nadan Vidoevi
Pripremio:
Europska poduzetnika mrea Hrvatske
Tel: +3851 4561 756
Fax: +3851 4826 352
E-mail: een@hgk.hr
www.een.hr
www.hgk.hr
Tisak: Printera d.o.o. Zagreb
Naklada: 1000 primjeraka
ISBN: 978-953-7622-03-9
Zagreb, veljaa 2010.

Smanjenje Opterećenja Cestovnog Prometa Marco Polo - Pravac U Pravom Smjeru

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Smanjenje Opterećenja Cestovnog Prometa Marco Polo - Pravac U Pravom Smjeru

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SMANJENJE OPTEREENJA

You might also like