Professional Documents
Culture Documents
uspravno
ULOGA UMETNOSTI I
MEDIJA U
ONESPOSOBLJAANJU
OSOBA SA
O!TE"ENJIMA
prire#i$a
Mi$i%a Mi&a 'u(i)i*+Nov,ovi*
Novi Sa#
-./-
2
Centar iveti uspravno
ULOGA UMETNOSTI I MEDI1A U
ONESPOSOBL1AVAN1U
OSOBA SA OTEEN1IMA
priredila
Milica Mima Ruii-Novkovi
Potovane itateljke i itaoci, dragi prijatelji i prijateljice,
Poklanjamo Vam ovu knjigu uvereni/e da e uticati na
dalje korake u pravcu stvaranja pristupanog okruenja koje
omoguava ravnopravne uslove za puno uee i doprinos svih
graana i graanki.
voje komentare moete poslati potom i elektronski ili
ih !p"ostaviti na Ve#sajtu $entra %&iveti uspravno' i grupi na
(ejs#uku. !Podaci su na iduoj stranici."
a zadovoljstvom,
)im $entra
Novi Sad, 2!2
"#dava$ Centar iveti uspravno%
&a i#davaa$ Milica Mima Ruii-Novkovi
3
'revod$ (era )neevi, Min*a +ankovi i Milica Mima Ruii-
Novkovi
,ektura$ Milica -raci
)orektura$ -il*ana Radusin
)orice i prelom$ Mir*ana Radovanovi
Snimak u #vunom .ormatu$ Studio Novosadsko/
udruen*a studenata sa invaliditetom
0ekst ita$ Mili*ana +e.teni
1tampa$ )riMel, -udisava
"#rada i 2tammpa C3-a$ Nikola )ovai
0ira$ 4 primeraka
3istri5uci*a$
Centar iveti uspravno
"se -a*ia 6
2! Novi Sad
tel7.aks 2!7828-29!
o..ice:c#uns;or/< ===;c#uns;or/
>ttps$77===;.ace5ook;com7/roups7?2@8!6@A!?7
B5*avl*ivan*e kn*i/e omo/uili su Ministarstvo kulture, medi*a i
in.ormaciono/ dru2tva i Cprava #a kulturu Drada Novo/ Sada;
4
Sadraj
Milica Mima Ruii-Novkovi E UVODNA RE 8
LITERATURA O SAVREMENIM PRILIKAMA U SRBI1I U
VEZI SA DRUTVENIM POLOA1EM I PRI-
SUSTVOM OSOBA SA OTEEN1IMA U 1AV-
NOSTI !@
)olin -arns ONESPOSOBL1AVA1UE PRIKAZIVAN1E I
MEDI1I. Istraivanje principa za predstavljanje onesposo-
bljavanih osoba u medijima. Prvi u nizu izvetaja 26
Flison 3e*vis E POGLED ONESPOSOBL1AVANE OSOBE
NA PRENATALNE LEKARSKE PRETRAGE !8
'ol Miler, So.i*a 'arker i Sara Dilinson E DISABILIZAM. Kako
stati na put poslednjoj predrasudi !2?
5
Uvodna rec
Bva tri teksta o5*avl*ena u (eliko* -ritani*i i#meGu !992; i
28; /odine i#da*emo u #a*edniko* kn*i#i *er sa vi2e aspekata
uka#u*u na in*enice i svedoen*a u odnosu dru2tvene #a*ednice
prema oso5ama sa o2teen*ima;
N*i>ovo o5*avl*ivan*e pret>odi #avr2etku 2ire studi*e
#asnovane na kritiko* anali#i medi*sko/ diskursa u Sr5i*i u
posledn*e dve /odine, ime emo stvoriti teori*ski okvir i predlo/e
koraka #a relevantno in.ormisan*e o poloa*u *edne desetine
svetsko/ stanovni2tva i ravnopravan pristup n*o* u slu5eno*
Hpisano* i /ovoreno*I upotre5i *e#ika;
C posledn*o* deceni*i o5*avl*eno *e nekoliko kn*i/a,
istraivan*a i radova relevantni> #a savremene prilike u Sr5i*i u
ve#i sa dru2tvenim poloa*em, prisustvom i predstavl*an*em oso5a
sa o2teen*ima u *avnosti, i*i se spisak nala#i u nastavku ovo/
teksta.
1
Br/ani#aci*e civilno/ dru2tva u okviru svo*i> edukativni>
aktivnosti i i#davake delatnosti u o5lasti l*udski> prava i poloa*a
mar/inali#ovani> /rupa /raGana7ki sve se vi2e 5ave odnosom
prema oso5ama sa o2teen*ima i nainom na ko*i se o nama
/ovori; 'ored to/a, sve *e vi2e studentski> radova i istraivan*a i#
o5lasti prava, lin/vistike, urnalistike i te>niki> nauka
Hprevas>odno u ve#i sa pristupano2u i pomonim te>nikim
sredstvimaI ko*ima se eli doprineti ravnopravnosti oso5a sa
!
3eo ko*i se odnosi na prava preu#et *e i# 5i5lio/ra.i*e u# tree i#dan*e kn*i/e
&a2tita l*udski> prava oso5a sa invaliditetom% dr 3am*ana 0atia, ko*e *e u
pripremi; H'rim; prir;I
6
o2teen*ima, 2to predstavl*a do5ru osnovu #a ra#vi*eni*i
istraivako-o5ra#ovni rad u to* o5lasti, emu e, uverena sam, i
ova kn*i/a doprineti;
O tekstovima u knjizi
Jita*ui radni dokument "nvalidnost u 2tampi$ istraivan*e
o tome kako su oso5e sa invaliditetom prika#ane u 2tampanim
medi*ima u -osni i Kerce/ovini, Crno* Dori i Sr5i*i u 26;
/odini, nastao pod rukovodstvom ,ise Fdams u okviru "nici*ative
#a praen*e o5lasti invalidnosti re/ionalne kancelari*e .rancuske
>umanitarne or/ani#aci*e Kandicap "nternational, na spisku kori-
2ene literature, meGu na*e2e citiranima, prona2la sam tekst
Bnesposo5l*ava*ue prika#ivan*e i medi*i o istraivan*u principa
na osnovu ko*i> medi*i predstavl*a*u oso5e sa o2teen*ima, ko*e *e
#a potre5e -ritansko/ saveta or/ani#aci*a onesposo5l*avani> oso-
5a
2
H-CB3'I !99!; i !992; sproveo pro.; dr )olin -arns, pre-
dava i istraiva na )atedri #a sociolo/i*u Cniver#iteta u ,idsu,
aktivista -CB3'-a; C #akl*uku svo*e anali#e on navodi$
Bnesposo5l*ava*uim stereotipima ko*i onesposo5l*ava-
ne oso5e medikali#u*u, pre#a2tiu*u, kriminali#u*u ili de>umani-
#u*u, o5ilu*u kn*i/e, .ilmovi, televi#i*a i 2tampa; Bni .ormira*u
temel* na kome su #asnovani stavovi, u5eGen*a prema onesposo-
5l*avanim oso5ama i oekivan*a od n*i>; Bni su u osnovi diskri-
minaci*e i ekspoloataci*e sa ko*om se onesposo5l*avane oso5e
svakodnevno susreu i #naa*no doprinose n*i>ovom sistemat-
skom iskl*uivan*u i# svakodnevno/ ivota; Hstr; @6I
Fnali#a medi*sko/ materi*ala, preteno 2tampani> medi*a,
2
C ve#i sa terminolo/i*om ko*o* *e posveen #naa*an deo istraivan*a pro.;
-arnsa up; str; 86 i 9;
7
u Sr5i*i, u periodu 28-2!!; /odine Hup; str; !9-28I, poka#u*e da
se to* temi da*e vi2e prostora ne/o rani*e; MeGutim, prostor *o* se
esto da*e u nedostatku atraktivni*e teme, ili da 5i se ispunila
o5ave#a, te su e2e u pitan*u i#dvo*ene, speci*ali#ovane emisi*e i
prilo#i od oni> ko*i temu poloa*a i prava oso5a sa o2teen*ima tre-
tira*u kao samo *ednu od dru2tveni> tema; 0ema *e prisutna u in-
.ormativnim i dru/im emisi*ama namen*enim svima kada su pri-
marni i#vor donosioci odluka i kada *e povod #a emitovan*e neki
o5lik pomoi ko*u ra#liiti utica*ni ili po#nati akteri ko*i nema*u
o2teen*a prua*u oso5ama sa o2teen*ima; " pored sve 5ol*i> pri-
mera, naroito u sportskim ru5rikama, i po*edini> lanaka i prilo/a
ko*i temi prila#e s aspekta l*udski> prava, i dal*e *e dominantan$
HaI sen#acionali#am, nekompetentnost i irelevantnost na
nivou$
E i#5ora teme ili perspektive #a n*eno predstavl*an*e
E i#vora in.ormaci*e
E preneti> in.ormaci*a
E pristupa o5radi sadra*a
E terminolo/i*e Hnedoslednost ko*a se na*e2e o/leda u
kori2en*u ra#liiti> termina u istom tekstu ili prilo/u i# stilski>
ra#lo/a ili, pak, u naslov i podnaslov teksta sa dosledno
upotre5l*enom terminolo/i*om i# soci*alno/ modela, urednici i#
nedostatno/ #nan*a uvode termin, pridev ili opasku, #5o/ ko*i>
sadra* ima potpuno dru/ai*i pri*em od prvo5itno planirano/<
H5I odravan*e prepo#natl*ivi> stavova i vraan*e na n*i>,
2to se o/leda u$
E i#5oru teme, konteksta, perspektive i#vora, aktera i anra
E nainu o5rade sadra*a;
8
Na nivou stavova, tra/om anali#e pro.; -arnsa, oso5e sa
o2teen*ima u 2tampanim medi*ima u Sr5i*i i dal*e se prika#u*u$
kao *adne, nesrene oso5e ko*e tre5a saal*evati, i sto-
/a su predmet do5roinstva, milosrGa i nasil*a, neop-
>odna im *e pomo dru/i>, terapi*a i Hi#Ileen*e Hna*-
e2i stereotipI
kao /re2ka prirode, ili kao da *e 5olest, odnosno
o2teen*e, ka#na #a n*i>ov ili tuGi /re>
kao potomci slavni> l*udi sa slinim iskustvom
seksualno a5normalna ili aseksualna 5ia
da uprkos o2teen*u, uspeva*u isto 2to i oso5e ko*e /a
nema*u, ak i vi2e od n*i> H.enomen super5o/al*aI, ali
da ne mo/u samostalno da donose odluke i upravl*a*u
svo*im postupcima i #ato se dru2tvu upuu*e apel #a
pomo, solidarnost, prila/oGavan*a HtakoGe estoI HRu-
ii-Novkovi 2!2I
Ra#lo/ #5o/ ko/a o5*avl*u*emo ovo istraivan*e na
srpskom *e#iku *este potvrGivan*e stavova i# anali#e medi*sko/
materi*ala na en/leskom *e#iku osamdeseti> i devedeseti> /odina
pro2lo/ veka u anali#i 2tampani> medi*a u Sr5i*i, u# srodniku
identi.ikaci*u savremenika sa slavnim l*udima i# pro2losti ko*i su
imali ista o2teen*a Hnpr; Komerovi sinoviI;
'o pro.; -arnsu Hstr; @6-@AI$
+edino re2en*e ko*e uliva nadu u uspe> *este da sve
medi*ske or/ani#aci*e o5e#5ede tu vrstu in.ormaci*a i slike ko*e,
kao prvo, prepo#na*u i 5ave se sloeno2u iskustva kro# ko*e
prola#e onesposo5l*avane oso5e i, kao dru/o, da olak2a*u punu
inte/raci*u svi> onesposo5l*avani> oso5a u op2ti ekonomski i
9
dru2tveni ivot #a*ednice;
'ristup ko*i te uslove ne ispuni nanosi 2tetu kako
onesposo5l*avanim oso5ama tako i dru2tvu u celini; 0renutno u
-ritani*i oko dvanaest procenata stanovni2tva ine onesposo-
5l*avane oso5e; (elika *e verovatnoa da e se ta* 5ro* drama-
tino uveati u naredni> nekoliko /odina usled nekoliki> .aktora,
kao 2to su napredak medicine i staren*e stanovni2tva E verovat-
noa da e doi do o2teen*a #natno se poveava 2to su oso5e
stari*e; 3isa5ili#am u medi*ima ni*e vi2e samo moralno i dru-
2tveno neprimeren, ve ni*e ekonomski #asnovan;
B moralno* neprimerenosti disa5ili#ma, diskriminatorno/,
tlaitel*sko/ pona2an*a, sklonosti #loupotre5i, ko*e proistie i#
uveren*a da onesposo5l*avane oso5e man*e vrede od dru/i>
HMiler E 'arker - Dilinson 28I, /ovori tekst 'o/led onespo-
so5l*avane oso5e na prenatalne lekarske pretra/e autorke Flison
3e*vis, roGene sa *ednim od uroGeni> o2teen*a ko*e *e mo/ue
otkriti prenatalnim lekarskim pretra/ama; Futorka *e *edinstvena
po svo*o* 5or5i protiv prenatalni> pretra/a, podstican*a roditel*a na
a5ortus i protiv usmrivan*a neroGeni> i roGeni> l*udi na osnovu
strune i dru/i> procena o oslo5aGan*u od muka i #5o/ man*e/
ekonomsko/ tereta po porodicu i dru2tvo;
Flison 3e*vis uka#u*e na neop>odnost da se #austavi ten-
denci*a u/roavan*a ivota oso5a sa o2teen*ima na osnovu ne-
od/ovara*ui> tumaen*a 5io>emi*ski> i medicinski> istraivan*a;
Mi /ledamo televi#i*u i itamo novine i pre ne/o 2to odluimo da
se 5avimo odreGenim poslom ko*im kasni*e Hmoemo daI utiemo
na to da li e se neko dru/i roditi, kako e iveti i raditi; Flison
3e*vis pi2e$
Mo* dosada2n*i ivot pun *e i ra#novrstan;;; a imala sam
uspona i padova, neki ko*i se mo/u pripisati mom o2teen*u;
10
Na*veu radost mo/ ivota danas predstavl*a podr2ka centru sa
@? deteta sa te2kim o2teen*ia u "ndi*i; 'i2em im i redovno i>
poseu*em i volim i> du5oko i #a2titniki, kao da sam i> sama
rodila; Bni nema*u ni*ednu od po/odnosti ko*e *a imam i mno/i
od n*i> mo/u samo da pu#e, ali samo 5i veoma >ra5ra oso5a
smela da mi kae da 5i im 5ilo 5ol*e da su i> i#5risali sa spiska
ivi>;
'redstavnici7e #dravstvene struke esto preda mnom
opravdava*u pretra/e #a spinu 5i.idu i a5ortus /ovorei$ 0i si
i#u#etna%;
Mo* od/ovor *e dvo*ak$ Svako l*udsko 5ie *e i#u#etno,
*edinstveno, neprocen*ivo i da *e 5ilo po n*i>ovom, pre 88
/odine, *a ne 5i> 5ila i#u#etna E 5ila 5i> *edan od 5e#imeni> Lde-
.ektni> .etusaL, ko*e oni svake /odine 5aca*u u medicinsku kantu
#a otpatke sve u ime Li#5oraL Hstr; !2?I
Nevidl*ivost stvarno/ i potenci*alno/ dru2tveno/ uinka
l*udi sa o2teen*ima i ekonomske posledice in.eriorno/ i onespo-
so5l*ava*ue/ odnosa prema n*ima u (eliko* -ritani*i 5ili su povod
da se sprovede istraivan*e 3isa5ili#am E kako stati na put po-
sledn*o* predrasudi; "nicirale su /a 22; /odine 5ritanske nacio-
nalne >umanitarne or/ani#aci*e #a cere5ralnu parali#u HSCB'MI i
mrea or/ani#aci*a pod na#ivom 3isa5ilitN F=areness in Fction
H3FFI, ko*e su sproveli 'ol Miler, So.i*a 'arker i Sara Dilinson,
istraivai londonske or/ani#aci*e 3MMBS, *edne od t#v; Lt>ink
tankO or/ani#aci*a; 0a* tekst takoGe sam prona2la u spisku kori-
2ene literature u okviru istraivan*a Kandicap "nternationala i#
26; /odine;
'rvi deo istraivan*a korespondira sa nala#ima pro.;
-arnsa; C n*emu su navedeni primeri posledica institucionalno/
disa5ili#ma u s.eri o5ra#ovan*a Hoso5a tre5a da se pona2a tako da
11
se ne ra#liku*e od dru/i>, n*eno stavl*an*e u nepovol*ni*i poloa*,
odu#iman*e mo/unosti pro.esionalno/ napretka, samim tim i sti-
can*a ili preu#iman*a dela dru2tvene moi, procena karaktera ume-
sto uinka, dovoGen*e potre5e #a podr2kom u roditel*stvu u ve#u sa
posto*an*em o2teen*a i mno/e dru/e situaci*e ko*e re#ultira*u pri-
krivan*em o2teen*a, osea*em nie vrednosti, i#5e/avan*em ko-
munikaci*e, i#olovano2u, nevidl*ivo2uI; C dru/om delu istra-
ivai predlau metod i #a*edniki konsultativni proces ra#liiti>
aktera ko*i 5i inicirale onesposo5l*avane oso5e, u nauci po#nat kao
#one tr/ovine, a predstavl*en na primeru s.ere rada; Bn prika#u*e
.leksi5ilan pristup radu, ko*i karakteri2u promenl*ivost i prila/od-
l*ivost; C sredi2tu pan*e *e uinak svako/ lana7ice dru2tva;
Bnesposo5l*avane oso5e su esto i#vanredne u re2avan*u
pro5lema, #ato 2to mora*u to da 5udu;;; u ovom trenutku ivot #a
onesposo5l*avane oso5e Ppredstavl*aQ *edan ni# i#a#ova ko*e
tre5a preva#ii;;; Ciniti radno mesto pristupani*im ni*e dovol*-
no ako ni*e mo/ue pre/ovarati o sistemu prevo#a da 5i se sti/lo
do posla$ 2ta vredi rampa na ula#u u restoran ako u*utru ne mo-
ete da ustanete i# krevetaR Moe se #akl*uiti to da parci*alna
re2en*a pro5lema pristupanosti oi/ledno nisu dovol*na; 0o
nam, takoGe, /ovori da su, po2to se 5ore sa svetom ko*i *e samo
mestimino pristupaan, onesposo5l*avane oso5e ra#vile itavo
5o/atstvo iskustva vi2estruki> inovatora Hstr; !9AI;
0a* stav mo/ao 5i da utie na promene u ra#liitim sistemi-
ma, poev od o5ra#ovan*a, a preko n*e/a na promene odnosa u na-
uci i kulturi prema ulo#i po*edinca7ke i *ednakom vrednovan*u sva-
ke oso5e u sistemu pruan*a uslu/a i na pol*u rada;
-e# o5#ira na i#ostanak in.ormaci*a o uinku ovo/
istraivan*a u (eliko* -ritani*i i o procesu sprovoGen*a predloe-
no/ metoda u odnosu na puno ue2e onesposo5l*avani> oso5a,
12
odluila sam da se kn*i/a n*ime #avr2i *er, u# primere ko*e navodi,
uka#u*e na neop>odnost i mo/ue naine suoavan*a sa disa5ili#-
mom, i kao preduslove uspe2no/ procesa navodi puno ue2e,
saradn*u, kreativnost i .leksi5ilnost;
-udui da su tekstovi u kn*i#i na en/leskom *e#iku o5*av-
l*eni #ase5no i da se tematski strukturalno ra#liku*u, u prireGivan*u
kn*i/e #adrani su i#/led i struktura ori/inala; Sve 5i5lio/ra.ske
odrednice u kn*i#i, radi lak2e/ pronalaen*a, navedene su na *e#iku
i pismu na kome su 2tampane ili citirane; S o5#irom na vreme u
kome su tekstovi nastali, na#ivi listova, .ilmova i emisi*a ko*i do
sada nisu prevedeni na srpski i susedne *e#ike ostali su u ori/inalu
u# predlo/ prevoda /de *e to relevantno #a ra#umevan*e konteksta;
S o5#irom na o/ranieni tira, postaraemo se da do kn*i/e
doGe 2to vei 5ro* italaca i itatel*ki ko*i e moi da *e koriste u
2tampanom, #vunom i elektronskom .ormatu u# preporuku da *e
#adre kod se5e samo onoliko koliko im 5ude neop>odna;
O terminologiji
C istraivan*u o predstavl*an*u oso5a sa o2teen*ima u me-
di*ima pro.; -arnsa posto*i ceo odel*ak o terminolo/i*i #asnovan
na stavu da upotre5a odreGeni> termina doprinosi 5or5i protiv
institucionalne diskriminaci*e oso5a sa o2teen*ima, a pola#ei od
/ledi2ta MeGunarodne or/ani#aci*e oso5a sa invaliditetom P3is-
a5led 'eoplesO "nternational H3'"IQ da se
"M'F"RMMN0 prevodi terminom B10MSMN+M i odnosi na
po*edinano #asnovana .unkcionalna o/ranien*a H.i#ika, inte-
lektualna, sen#orna ili skrivenaI
13
3"SF-","0T prevodi terminom BNMS'BSB-,+MNBS0 i odnosi na
/u5itak ili o/ranien*e mo/unosti da se uestvu*e u normalnom
ivotu #a*ednice na ravnopravno* osnovi sa ostalima usled .i#i-
ki> i dru2tveni> prepreka; Hstr; 9I
&a termin disa5ilitN, u srpskom i srodnim *e#icima kao
prevodni ekvivalent trenutno se koriste termini invalidnost i
invaliditet; +edan deo pokreta #a prava oso5a sa o2teen*ima ko-
risti termin >endikep, dok *e ekvivalent termina 'MRSBNS U"0K
3"SF-","0"MS termin BSB-M SF "N(F,"3"0M0BM ko*i koristi vei deo
or/ani#aci*a, a posledn*i> /odina #astupl*en *e u veini #akona,
strate2ki> dokumenata i u #vaninom prevodu MeGunarodne
konvenci*e o pravima oso5a sa invaliditetom; ReGe se koristi ter-
min BSB-M SF "N(F,"3"0M0"MF, a predstavnici7e pokreta okupl*eni
oko Cdruen*a studenata sa >endikepom Sr5i*e i nekoliko or/ani-
#aci*a u Crno* Dori i Makedoni*i kao prevodni ekvivalent koriste
termin BSB-M SF KMN3")M'BM; Cdruen*e studenata sa >endike-
pom Sr5i*e po#iva se na to da de.inici*a po*ma BSB-F SF "N(F,"3"-
0M0BM u &akonu o spreavan*u diskriminaci*e oso5a sa invalidite-
tom Repu5like Sr5i*e ne o5u>vata oso5e sa >roninim o5ol*en*ima
ko*e su diskriminisane po istom osnovu kao oso5e sa tra*nim o2te-
en*ima i onemo/uava im puno ue2e u dru2tvu;
'ro.; -arns o5a termina smatra nekorektnim, *er se po n*e-
mu termin 'MRSBNS U"0K 3"SF-","0"MS, sa mnoinskim o5likom
HLdisa5ilitiesOI, ko*i uslovno moemo prevesti sa onesposo5l*en*a
Hu ovom o5liku sporadino se koristi u -osni i Kerce/oviniI,
pri5liava #naen*u termina B10MSMN+MHFI, ime se svodi na linu
karakteristiku ko*a *e u ve#i sa #dravstvenim stan*em H'MRSBNS
U"0K 'KTS"CF,7MMN0F,7SMNSCF,;;; 3"SF-","0"MS V "M'F"RMMN0S
14
Po2teen*aQI i ime se uman*u*e i poni2tava od/ovornost dru2tva;
Smatra da
pove#u*ui Lonesposo5l*enostO i Oo2teen*eO ta* i#ra# ele-
/antno #ao5ila#i posledice institucionalne diskriminaci*e one-
sposo5l*avani> oso5a E siroma2tvo, #avisnost i dru2tvenu i#ola-
ci*u E a implicitno, i potre5u #a promenom
te predstavl*a eksplicitno porican*e politiko/ identiteta ili identi-
teta onesposo5l*avane oso5e Hstr; 9!I;
Bd po*ave pokreta #a prava onesposo5l*avani> oso5a,
re Lonesposo5l*avaneO ispred imenice Ooso5eO uka#ivala *e na
identi.ikaci*u sa kolektivnim identitetom; Wra#e poput Loso5e sa
nesposo5nostima7onesposo5l*en*ima7PinvaliditetomQO u#roku*u
naru2avan*e to/ identiteta;
C ve#i sa dru/im po*mom pro.; -arns pi2e$
Bdnos prema onesposo5l*avanim oso5ama kao prema
L>endikepiranimaO potie od uveren*a da *e itav ivot tak-
mien*e E kao na trci kon*a ili u i/ran*u /ol.a E i uka#u*e na to
da one nee do5ro proi; Bsim to/a, L>endikepO aludira na Lruku
u kapiO i pros*aen*e; Ni*edan od ti> termina ni*e pri>vatl*iv #a
#a*ednicu onesposo5l*avani> oso5a;
)ori2en*e .ra#a poput Lo2teeniO, Lonesposo5l*a-
vani7nesposo5anO, L>endikepiranO, LslepO, L/luvO, L/luvonemO,
Lu5o/al*enO #apravo de>umani#u*u onesposo5l*avane oso5e,
svode i> na nivo predmeta i tre5a i> i#5e/avati Hstr;9!I;
C ve#i sa terminolo/i*om u istraivan*u disa5ili#ma sto*i$
Bnesposo5l*enost opisu*e kako dru2tvo od/ovara na
oso-5e sa o2teen*ima< to ni*e opis line karakteristike; Bnespo-
so5l*avana oso5a ni*e Loso5a s onesposo5l*eno2uO po2to oso5a
ne posedu*e onesposo5l*enost na nain na ko*i 5i Loso5a sa sme-
Gom kosomO mo/la posedovati smeGu kosu; Nasuprot
onesposo5l*avano/7e ili onemo/ueno/7e ni*e ona7* ko*a7i nema
o2teen*a ili ona7* ko*i *e sposo5an7na E ve neone-
sposo5l*avani7a i ona7* ko*o*7kome se omo/uava Hstr; !4@I;
15
"ma*ui sve to u vidu, mi smo u sva tri rada prevele
DI!"I#I$% E BNMS'BSB-,+MNBS0
DI!"#&D P&'O()P&OP#& E BNMS'BSB-,+F(FNF7NM BSB-
-F7BSB-M
DI!"#&D *O++,(I$% E &F+M3N"CF BNMS'BSB-,+F(FN"K
BSB-F
Flison 3e*vis paralelno koristi termine Ldisa5led
personHsI75a5NHiesIO Hna*e2eI i Lperson =it> a disa5ilitN7
persons75a5ies =it> disa5ilitiesO; "ma*ui u vidu kada *e pisan ta*
tekst i doslednost upotre5e termina Ldisa5led personHsIO u i#ve2ta*u
Bnesposo5l*ava*ue prika#ivan*e i medi*i i istraivan*u
disa5ili#ma, kao i stav ko*i *e i#ra#io pro.; -arns da *e
onesposo5l*enost Hdisa5ilitNI E karakteristika dru2tva i dru2tveno
pitan*e, a o2teen*e lina karakteristika po*edinca, termine Lperson
=it> a disa5ilitN 7 persons =it> disa5ilitiesO prevodile smo
terminima Loso5a sa nekim o2teen*em 7 oso5e sa o2teen*imaO,
termin Ldisa5led personHsI75a5NHiesIO terminom Lonesposo5l*a-
vanaHeI oso5aHeI75e5aHeIO; C kontekstima ko*i su direktno uka-
#ivali da *e re o lino* karakteristici, po*am Ldisa5ilitNO u tom te-
kstu prevele smo kao Lo2teen*eO i Lnesposo5nostO;
S o5#irom na to da *e u tekstu MeGunarodne konvenci*e
po*am Ldisa5ilitNO Hko*i sadri #naen*e onesposo5l*enost i nespo-
so5nostI de.inisan kao koncept u ra#vo*u ko*i uka#u*e na interak-
ci*u i#meGu oso5e sa o2teen*em i o/raniava*ui> i sputava*ui>
prepreka u okruen*u ko*e *e onemo/uava*u7ometa*u u ostvariva-
n*u prava na osnovu *ednakosti sa dru/im l*udima, i na odsustvo
konsen#usa u ve#i sa upotr5om termina u srpskom *e#iku, predsto*i
nam usa/la2avan*e oko to/a; "mamo mo/unost da ostanemo pri
16
terminu oso5a sa H.i#ikim, sen#ornim i intelektualnim, vi2estru-
kimI invaliditetom, ko*i se koristio u veini usvo*eni> dokumenata
u proteklo* deceni*i #a>val*u*ui delovan*u samo/ pokreta, a ko*i
#5o/ prvo5itno/ #naen*a rei LinvalidO ne pri>vata*u svi n*e/ovi
pripadnici7e ili da kreiramo terminolo2ki ni# oko po*mova onespo-
so5l*avan*e i onesposo5l*enost, ometan*e i ometanost u .unkci-
onisan*u, ra#vo*u, onemo/uenost i tome slino, ko*i 5i uka#ivali
na posledice odnosa dru2tva prema oso5ama sa o2teen*ima i ime
5ismo implicitno uticali na n*e/ovu promenu, otklan*a*ui, pri tom,
*edan od *o2 uvek esti> povoda #a rasprave i suko5e unutar
pokreta;
Bpredel*ivan*e #a terminolo2ko re2en*e LinvaliditetO7 Ldis-
a5ilitNO vano *e i sto/a 2to se prvi koristi u sistemu pen#i*sko-
invalidsko/ osi/uran*a i dru/im sistemima i kontekstima, /de se
n*ime o#naava man*kavost oso5e ili n*ena o/ranienost, a ne ono
2to se n*o* ini u smislu o/raniavan*a mo/unosti, prava i prilika;
0ekstovi u ovo* kn*i#i mo/u doprineti konsen#usu unutar
pokreta #a prava oso5a sa o2teen*ima i podstai kodi.ikaci*u ter-
minolo/i*e i naina i#ve2tavan*a o ovo* o5lasti;
'o*am Ldisa5ili#amO se, po pro.; -arnsu, odnosi na predra-
sude, stereotipe u ve#i sa oso5ama sa o2teen*ima, ili na Linstituci-
onalnu diskriminaci*uO; 'remda *e re o -i#mu, predlaem da se
umesto n*e/a, /de /od *e n*e/ova upotre5a irelevantna, u *avnom
/ovoru koristi po*am onesposo5l*avan*e7ometan*e i onesposo5l*a-
va*ue postupan*e u# #adr2ku da #naen*e ti> po*mova pokriva
samo *edan se/ment diskriminatorno/ postupan*a prema oso5ama
sa o2teen*ima i uka#u*e na n*e/ov u#rok;
XXX
17
&a>val*u*em se pro.; 0vrtku 'riu sa Bdseka #a an/listiku
Wilo#o.sko/ .akulteta Cniver#iteta u Novom Sadu, i Ne5o*2i
'a*iu, prevodiocu, na podr2ci takvom pristupu u prevoGen*u
termina i pronalaen*u prevodni> ekvivalenata, pomoi u
transkripci*i i ra#re2avan*u dilema oko prevoGen*a naslova
umetniki> dela i listova ko*i nisu prevedeni na srpski i srodne
*e#ike, Mlviri (a2ta/ u delu korekture prevoda i dr Sneani
)eco*evi, .i#i*atarki i ma*ci *edno/ od osnovaca sa posledicama
cere5ralne parali#e i# Novo/ Sada, na pomoi u pronalasku i#vora
#a o5*a2n*en*e medicinski> po*mova ko*e koristi Flison 3e*vis;
&a>val*u*em se i svo*o* mentorki, pro.; dr (eri (asi, ko*a mi *e,
upuu*ui me na literaturu #a ma/istarski rad o predstavl*an*u
invalidnosti u medi*skom diskursu, prosledila i tekst Flison 3e*vis,
*er su iskustva i primeri ko*e autorka navodi u ve#i sa posledicama
prenatalni> lekarski> pretra/a i prevenci*om raGan*a oso5a sa
o2teen*ima neposredan povod #a o5*avl*ivan*e ovi> radova na
srpskom *e#iku; Spo#na*a da ovek ko/a volim moda ne 5i 5io
roGen da su /inekolo2ke slu5e i porodili2ta u dru/o* po-lovini
sedamdeseti> /odina imale na raspola/an*u sprave i metode ko*e
se danas koriste, promenila *e mo* odnos prema ivotu, l*udi-ma i
svr>u mo/ Haktivistiko/ i pro.esionalno/I rada; Bsnovni ra#lo/
o5*avl*ivan*a ove kn*i/e *este uka#ivan*e na teme od ivotno/
#naa*a #a desetinu svetsko/ stanovni2tva ko*e, poput ove, u na2o*
*avnosti Hi kulturiI tek tre5a da se otvore;
&a>val*u*em se Ministarstvu kulture i in.ormisan*a Repu-
5like Sr5i*e i Cpravi #a kulturu Drada Novo/ Sada na podr2ci
n*i>ovom o5*avl*ivan*u u okviru 'ro/rama #a *ednakost oso5a sa
18
invaliditetom u *avnom /ovoru Centra iveti uspravno, 3emosu,
pro.; -arnsu i /Gi 3e*vis na do#voli da se ova tri teksta o5*ave na
srpskom *e#iku; C periodu od n*i>ovo/ o5*avl*ivan*a do danas,
mno/o se to/a promenilo; Sada posto*e i pred#nan*e i meGu-
narodni i nacionalni pravni okvir kro# ko*e se moemo odrediti
prema ovom sadra*u; C tom smislu, smatram da *e dana2n*e
dru2tvo spremno da se suoi sa postupcima institucionalno/ one-
sposo5l*avan*a ko*e autori7ke pomin*u i dru/im in*enicama
relevantim #a na2e savremene prilike Hnpr; usporavan*e procesa
deinstitucionali#aci*e i i#nalaen*e ra#lo/a i naina #a odrivost
institucionalno/ modela podr2ke oso5ama sa o2teen*ima, 2to po-
dra#umeva i#olaci*u, o/ranienu mo/unost odluivan*a o vla-
stitom ivotu i utica*a na dru2tvene tokove i nedovol*no ula/an*e u
slu5e podr2ke u #a*ednici ko*e oso5i omo/uava*u da i#a5ere /de
e i kako ivetiI i da stvori modele re2en*a u meGuso5no* saradn*i
ra#liiti> aktera ne 5i li se spreilo onesposo5l*avan*e oso5a sa
o2teen*ima i ometan*e na2e/ puno/ ue2a u svim se/mentima
dru2tveno/ ivota.
C Novom Sadu, 9; ma*a i A; novem5ra 2!2; /odine,
Milica Mima Ruii-Novkovi
19
LITERATURA O SAVREMENIM PRILIKAMA U SRBI1I U
VEZI SA DRUTVENIM POLOA1EM I PRISUSTVOM
OSOBA SA OTEEN1IMA U 1AVNOSTI
!; Fdams, ,isa H26I; Invalidnost u tampi- istraivanje o tome
kako su invalidnost i osobe sa invaliditetom prikazani u
tampanim medijima u "osni i .ercegovini/ *rnoj 0ori i
rbiji u 1223. Re/ionalna kancelari*a Kendikep "nterne2enala
#a +u/oistonu Mvropu Hradni dokumentI;
2; F>ern, ,aurie E Mric Rosent>al H2AI; +u4enje kao le4enje-
egregacija i zloupotreba dece i odraslih sa posebnim
potrebama u rbiji. H"#ve2ta* Mental 3isa5ilitN Ri/>ts
"nternationalI; Ne= Tork$ Mental 3isa5ilitN Ri/>ts
"nternational;
?; Fra/all, Wrancesk et al; H2AI; &vropski koncept
pristupa4nosti Hprevod (era )neeviI. Novi Sad$ Centar
iveti uspravno.
8; Fra/all, Wrancesk et al; H2@I; &vropski koncept
pristupa4nosti za donosioce odluka; Novi Sad$ Centar 5iveti
uspravno.
4; -eker, )osara H2!I; Pravo da donesem odluku 6 pitanje li-
avanja poslovne sposobnosti osoba sa invaliditetom u rbiji i
preporuke za dalji rad na uskla7ivanju doma8eg zakonodav-
stva i prakse sa Konvencijom o pravima osoba sa invalidi-
tetom; 'anevo$ (elikiMali;
6; YZ[\]^, _]`]\[ H22I; 9:;<=>;?@ A;AB:?@ >CDEAFA>C ;C
G@?CHC :?FCI:J:HC Habcde[fgba h]i`cjkl] Z[h,
mbj]a[Zkl[ d]d`]cnbl[ o[ kZikl] ebo]l ] `]apf]kn]lq
r]`cocsklcp s[lq`nbn[ ta]fbZo]nbn[ q ucfcj m[hqI
A; YZ[\]^, _]`]\[, H28I; vca\bin ]]af[`]hackn] q kZi-
klcj ebo]lq Hh]e[wZca[ ibZkibln]f[I; K>:IAD: L>A=MCF-
CN= O@D:<C dZ; ?4, !@!-!92; ucf] m[h$ r]`cocskl]
s[lq`nbn;
20
@; -raci, Milica E Milica Mima Ruii-Novkovi E Svenka
Savi Hprir;I H29I; 5ivotne pri4e ena sa invaliditetom u
Pojvodini; Novi Sad$ Wutura pu5likaci*e, Centar iveti
uspravno, Cdruen*e /raGana enske studi*e i istraivan*a i
&avod #a ravnopravnost polova;
9; -rait>=aite, +eanine E 3aniel Mont H2@I; "nvalidnost i
siroma2tvo; tudija vetske banke o istraivanju siromatva i
njegovim posledicama. -eo/rad$ K3N' i Svetska 5anka
HRadni materi*al 5r @4I;
!; -raun, )risti H2!!I; +oja leva noga Hprevod Milica Mima
Ruii-NovkoviI; Novi Sad$ 'romete* i Centar iveti
uspravno%;
!!; Ra*kov, Dordana Hur;I; H24I; *ena samostalnosti- Parti-
cipativno akciono istraivanje; -eo/rad$ Centar #a samostalni
ivot oso5a sa invaliditetom Sr5i*e;
!2; Cuci, (iktori*a Hur;I H2!I; Osobe sa invaliditetom i
okruenje. -eo/rad$ "nstitut #a mentalno #dravl*e i Kandicap
"nternational;
!?; 3RM3W$ "ndex B. (arious National ,e/islation Bn 3is-
a5ilitN, Fvaila5le at CR,$
>ttp$77===;dred.;or/7sNmposium7index;>tml
!8; 3a.i, "vona H29I; ve je mogu8e... Novi Sad$ ...Iz kruga 6
Pojvodina;
!4; 3inki, Mirosinka E +elena Momilovi H24I; *ena
samostalnosti- !naliza opravdanosti ulaganja u organizova-
nje servisa personalnih asistenata za pomo8 osobama sa inva-
liditetom u rbiji. -eo/rad$ Centar #a samostalni ivot
invalida Sr5i*e;
!6; 3inki, Mirosinka et al; H2@I; ervisi socijalne zatite
namenjeni osobama sa invaliditetom- uskla7ivanje politike i
prakse. -eo/rad$ Centar #a samostalni ivot invalida Sr5i*e;
!A; Da*in, Sa2a Hur;I H2!!I; Petogodinjica usvajanja Qakona o
spre4avanju diskriminacije osoba sa invaliditetom- zbornik
radova. -eo/rad$ Centar #a unapreGen*e pravni> studi*a;
21
!@; Kalak, Flisa Hur;I H2!!I; Qrenjanin grad pristupa4an za sve.
&ren*anin$ Centar #a ra#vo* civilno/ dru2tva;
!9; Kereticus 287?$ 'rotiv diskriminaci*e oso5a sa invalidi-
tetom; -eo/rad$ Centar #a unapreGen*e pravni> studi*a;
2; "n*ac, -oana H2?I; Stavovi i soci*alna distanca prema
oso5ama sa invaliditetom kod stanovnika Novo/ Sada
Hneo5*avl*en rad< Centar iveti uspravno, mo/ue preu#eti sa
sa*ta ===;c#uns;or/I;
2!; )otevi, +elena E 3am*an 0ati H2AI; &akon o spreavan*u
diskriminaci*e oso5a sa invaliditetom Repu5like Sr5i*e, u$
Qbornik RR kopaoni4ke kole prirodnog prava, tom "(, str;
@@?-@9?; -eo/rad$ 3ru2tvo pravnika Sr5i*e;
22; )otevi, +elena E 3am*an 0ati H2@I; )onvenci*a o pravima
oso5a sa invaliditetom, u$ Qbornik RRI kopaoni4ke kole
prirodnog prava, tom "(, str; 644-6A6; -eo/rad$ 3ru2tvo
pravnika Sr5i*e;
2?; vZkn]^, yf[a[ E z[je[a {[n]^ H2!!I; S;TFC>:FCN@ L>CFC
J@U@ ;C :?FCI:J:T@TAH- K>:>=M?:< DC LA;IC?:<@.
YbcpZ[h$ u[Zcha[ klqi|n]a[ }biqd`]lb mZd]eb;
28; ,erentveld, Kenri et al; H26I; Integracija korak po korak-
Izvetaj 6 'azvijanje politike zapoljavanja osoba sa
invaliditetom u rbiji; -eo/rad$ ",B;
24; ,eerentveld, KenrN E +elena )otevi E 3am*an 0ati H29I;
Platinum boVes/ bridges and bullets WI#O studX on
emploXment oY persons Zith disabilities in erbia[. -el/rade$
",B
26; ,*u5inkovi, -orivo*e et al; H2!I; Qapoljavanje osoba sa
invaliditetom u rbiji- +ogu8nosti i izazovi; -eo/rad$ Centar
#a samostalni ivot invalida Sr5i*e;
2A; Mandi, SlaGana H2@I; Qastupanjem do politike zajednice u
oblasti invalidnosti- priru4nik za razvoj lokalnih planova
akcije u oblasti invalidnosti. -eo/rad$ Kandicap "nternational
i Centar iveti uspravno%;
22
2@; Nikolin, San*a E ,*upka 0omanovi E Mimica ivadinovi
H2!2I; ,4e8e organizacija osoba sa invaliditetom u
budetskom procesu. -eo/rad$ Centar #a samostalni ivot
invalida Sr5i*e;
29; 'e2i, (ladimir H26I; &vropska unija i osobe sa
invaliditetom, -eo/rad$ Narodna kancelari*a predsednika
Repu5like;
?; 'etrovi, ,*u5omir H2?I; 3iskriminaci*a invalida u
*u/oslovenskom dru2tvu !9!@-!98!; /odine HB5lici soci*alne
represi*e nad oso5ama sa invaliditetomI, u$ $okovi istorije-
4asopis za noviju istoriju rbije 5r; ?-8, str; 2!-?A; -eo/rad$
"nstitut #a novi*u istori*u Sr5i*e;
?!; 'etrovi, ,*u5omir H2!9I; +e#ik invalidnosti kao dru2tveni
pro5lem kro# istori*u, u$ .ereticus- 4asopis za preispitivanje
prolosti 5r; ?78, str; A4-9; -eo/rad$ Centar #a unapreGen*e
pravni> studi*a;
?2; 'etru2i, Nevena et al; H2!2I; Primena antidiskriminacionog
zakonodavstva i krivi4nopravna zatita- studija slu4aja/
praksa i preporuke. -eo/rad$ Cdruen*e *avni> tuilaca i
#amenika *avni> tuilaca Sr5i*e;
??; 'ou, Miodra/ E Rudi, -o*ana H2!!I; +rea gradova i
optina zaa sve; Novi Sad$ Centar iveti uspravno%;
?8; Ra*kov, Dordana Hur;I; H29I; ,poredno istraivanje o
kvalitetu zaposlenosti osoba sa invaliditetom. -eo/rad$ Centar
#a samostalni ivot invalida Sr5i*e;
?4; Ra*kov, Dordana et al; H2!I; 'azvoj zastupni4kih kapaciteta
organizacija osoba sa invaliditetom u rbiji. -eo/rad$ Centar
#a samostalni ivot invalida Sr5i*e;
?6; Ruii, M; M; H2I; Prostor kao najvaniji elemenat u
knjievnom delu hendikepiranih ljudi, u$ tanje stvari- 4asopis
za razli4ite vidove umetni4kog izraavanja, str; 2A-2@; Novi
Sad$ )lu5 mladi> umetnika tanje stvari.
?A; Ruii, Milica Mima H22I; \ezik u Yunkciji
nediskriminacije 6 prilog standardizaciji terminologije u
23
oblasti invalidnosti Hneo5*avl*en diplomski rad< Seminarska
5i5lioteka #a srpski *e#ik i lin/vistiku Wilo#o.sko/ .akulteta u
Novom SaduI;
?@; Ruii, Milica Mima H2?I; &]ualitX in the +edia
#anguage in erbia Hi#la/an*e na meGunarodnom seminaru na
temu Monosti participaci*e$ perspektive #a vkl*uevan*e
mar/inali-#erani> skupin u ,*u5l*ani, 6-@; !!; 2?I
?9; }q~]]^, _]`]\[ _]j[ H2?I; ^@>H:?AIA_<: >@M?:<
:?FCI:J?A;T: 6 <C O@J?C<A;T: = OCF?AH EAFA>=; ucf] m[h$
zabfa]l E n[ji[Z]e[, ucfck[hklc qhZq~bb knqhba[n[
k[ wbah]lbicj, ban[Z ]fbn] qkiZ[fac;
8; Ruii, M; M; H28I; O jeziku i terminologiji invalidnosti, u$
.ereticus- 4asopis za preispitivanje prolosti 5r; ?, str; 84-8A;
-eo/rad$ Centar #a unapreGen*e pravni> studi*a;
8!; Ruii, M; M; H28I; Prostor kao najvaniji elemenat u
knjievnom delu osoba s invaliditetom, u$ .ereticus- 4asopis
za preispitivanje prolosti 5r; ?, str; !!-!!8; -eo/rad$ Centar
#a unapreGen*e pravni> studi*a;
82; Ruii-Novkovi, Milica Mima Hprir;I H2!I +oja slika 6
moja pri4a- ivotne pri4e korisnika i korisnica Doma u
Peterniku. (eternik$ 3om #a decu i omladinu ometenu u
ra#vo*u;
8?; }q~]]^-ucflcf]^, _]`]\[ _]j[ H2!2I; `C<A H@J:O:
L>@J;TCFaCO= A;AB@ ;C :?FCI:J:T@TAHb, u$ cCB>C?C
J:;<>:H:?CU:O@ AA;ABC ;C :?FCI:J:T@TAH- DBA>?:<
>CJAFC, str; 299-?8; YbcpZ[h$ u[\]ca[`a[ cZp[a]o[\]e[
ckcd[ k[ ]af[`]h]nbncj mZd]eb, Z[fa] s[lq`nbn q
YbcpZ[hq, m`q~dba] p`[ka]l;
88; }q~]]^-ucflcf]^, _]`]\[ _]j[ E _]|lc blq`[Z[\
H2!2I; 9:;<>:H:?CU:OC J@U@ ;C :?FCI:J:T@TAH, u$
cCB>C?C J:;<>:H:?CU:O@ A;ABC ;C :?FCI:J:T@TAH$
DBA>?:< >CJAFC, str; 224-2?A; YbcpZ[h$ u[\]ca[`a[
cZp[a]o[\]e[ ckcd[ k[ ]af[`]h]nbncj mZd]eb, Z[fa]
s[lq`nbn q YbcpZ[hq, m`q~dba] p`[ka]l;
24
84; Sto2i, 'redra/ H2!!I; Kako se Yinansiraju usluge socijalne
podrke za osobe sa invaliditetom u 'epublici rbijib
-eo/rad$ Centar #a samostalni ivot oso5a sa invaliditetom
Sr5i*e;
86; 0ati, 3am*an Hur;I H2?I; Klju4 za jednakost$ standardna
pravila ,( za izjedna4avanje mogu8nosti koje se pruaju
osobama sa invaliditetom. -eo/rad$ Centar #a samostalni
ivot invalida Sr5i*e;
8A; 0ati, 3am*an H26I; ,vod u +e7unarodnu konvenciju o
pravima osoba sa invaliditetom; -eo/rad$ Centar #a
samostalni ivot invalida Sr5i*e;
8@; 0ati, 3am*an Hur;I H2AI; Izvetaj o poloaju osoba sa
invaliditetom u rbiji. -eo/rad$ Centar #a samostalni ivot
invalida Sr5i*e;
89; 0ati, 3am*an H29I; O pozitivnoj diskriminaciji osoba sa
invaliditetom, u$ Kolektivna prava i pozitivna diskriminacija u
ustavnopravnom sistemu 'epublike rbije Hur; +ovanovi,
Miodra/ F;I, str; !29-!8; -eo/rad$ 'ravni .akultet i Slu5eni
/lasnik;
4; 0ati, 3am*an H2!!I; Qatita ljudskih prava osoba sa
invaliditetom; -eo/rad$ Cdruen*e distro.iara, Slu5eni
/lasnik;
4!; 0>eNta#--er/man, ,aura E Ste.an 0rmel H2!!I; mernice za
pra8enje primene Konvencije ,(- eYikasna upotreba
me7unarodnih mehanizama za pra8enje zatite ljudskih prava
osoba sa invaliditetom Hprevod +elena Milo2eviI; -eo/rad$
Centar #a samostalni ivot oso5a sa invaliditetom Sr5i*e;
42; {Zlqg[, cf]\[ E YZ[alc }[l]^ E z[je[a {[n]^ HiZ]Z;I
H2!2I; cCB>C?C J:;<>:H:?CU:O@ AA;ABC ;C
:?FCI:J:T@TAH; cBA>?:< >CJAFC; YbcpZ[h$ u[\]ca[`a[
cZp[a]o[\]e[ ckcd[ k[ ]af[`]h]nbncj mZd]eb, Z[fa]
s[lq`nbn q YbcpZ[hq, m`q~dba] p`[ka]l;
4?; ivadinovi, Mimica Hur;I H2@I; (e tako obi4ne pri4e.
-eo/rad$ Centar #a samostalni ivot invalida Sr5i
25
"eleke
26
DISABLING IMAGERY AND THE MEDIA
Fn Mxploration o. t>e 'rinciples .or Media Represenations
o. 3isa5led 'eople
t>e Wirst in a Series o. Reports
CB,"N -FRNMS
-CB3' i )olin -arns
Futor *e odo5rio Centru iveti uspravno 2tampan*e
i#ve2ta*a na srpskom *e#iku u okviru ove kn*i/e;
Sva prava #adrana; Ni*edan deo ovo/ teksta ne moe se
umnoavati, uvati u sistemima #a po>ran*ivan*e, niti prosleGivati u
5ilo kom o5liku niti na 5ilo ko*i nain 5e# pret>odno do5i*ene
sa/lasnosti i#davaa ili nosilaca prava, osim citiran*a krai>
odlomaka u prika#ima #a 2tampu;
27
ONESPOSOBL1AVA1UE
PRIKAZIVAN1E
I MEDI1I
"straivan*e principa #a predstavl*an*e
onesposo5l*avani> oso5a u medi*ima
'rvi u ni#u i#ve2ta*a
)B,"N -FRNS
'revod s en/lesko/$
Min*a +ankovi, (era )neevi i Milica Mima Ruii-Novkovi
"stori*a prika#ivan*a onesposo5l*avani> oso5a
28
*este istori*a tlaen*a i ne/ativno/ predstavl*an*a;
0o #nai da su onesposo5l*avane oso5e
prika#ivane kao dru2tveno #akinute
neonesposo5l*avane oso5e, a ne kao
onesposo5l*avane oso5e sa svo*im vlastitim
identitetima;
3e*vid Kevi, 24; marta !992;
SF3RF+
Predgovor 29
Prvi deo: Uvod
33
1. 3iskriminaci*a i medi*i ??
2. Bsnov #a studi*u ?A
3. Bp2te crte 8!
Drugi deo: Najcesce ponavljani medijski stereotipi 43
!; Cvod 8?
2; Bnesposo5l*avana oso5a kao *adna i #a al*en*e 8?
?; Bnesposo5l*avana oso5a kao predmet nasil*a 42
8; Bnesposo5l*avana oso5a kao #loko5na i #la 44
4; Bnesposo5l*avana oso5a kao deo atmos.ere ili retkost 4@
6; Bnesposo5l*avana oso5a kao super5o/al*% 6
A; Bnesposo5l*avana oso5a kao predmet ismevan*a
68
@; Bnesposo5l*avana oso5a kao svo* na*vei i *edini nepri*atel* 6A
9; Bnesposo5l*avana oso5a kao teret A
29
!; Bnesposo5l*avana oso5a kao seksualno a5normalna A2
!!; Bnesposo5l*avana oso5a kao nesposo5na #a puno ue2e u ivotu
#a*ednice A6
!2; Bnesposo5l*avana oso5a kao normalna @
!?; &akl*uci @8
Treci deo: Principi medijskog predstavljanja onesposobljavanih
osoba
86
1. +e#ik i onesposo5l*enost @6
2. 'rika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a u medi*ima 9!
3. 'rika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a u reklamnim medi*ima 9A
Dodatak: Literatura 99
30
Predgovor
Bva* i#ve2ta* osmi2l*en *e, .inansi*ski podran i napisan u#
punu saradn*u onesposo5l*avani> oso5a i n*i>ove or/ani#aci*e E
tani*e, -ritansko/ saveta or/ani#aci*a onesposo5l*avani> oso5a
P-ritis> Council o. Br/anisations o. 3isa5led 'eopleQ H-CB3'I;
Bn *e re#ultat #a*edniki> napora;
Bd samo/ poetka, pro*ektom rukovode Drupa #a medi*sko
predstavl*an*e -CB3'-a i istraivako-savetodavna /rupa ko*om
predsedava 3e*n )em5el, *edna od dve*u oso5a ko*e rukovode
o5ukom #a *ednakost onesposo5l*avani> oso5a u ,ondonskom
resursnom timu -arou# #a pitan*a onesposo5l*enosti i kopredse-
dava*ua -CB3'-a, u i*em su sastavu 5ili 3eki )risti
H,ondonski .orum #a umetnost onesposo5l*avani> oso5aI, )at
Dilespi Sels H*edna od dve*u rukovodei> oso5a #a *ednakost
onesposo5l*avani> oso5a u ,ondonskom resursnom timu -arou#
#a pitan*a onesposo5l*enosti i or/ani#aci*e Re/ard%I i Riard (ud
H3irektor -CB3'-aI; Winansi*sku podr2ku o5e#5edio *e )ral*evski
centar i# ,ondona, a istraivaki deo omo/uila )atedra #a
soci*alnu politiku i sociolo/i*u Cniver#iteta u ,idsu;
Rad na studi*i poeo *e !6; septem5ra !99!; /odine;
Btkria su #asnovana na detal*no* anali#i sadra*a pret>odni>
istraivan*a u ovo* o5lasti i doprinosima i# nekoliko i#vora, ukl*u-
u*ui or/ani#aci*e onesposo5l*avani> oso5a, medi*ske or/ani-
#aci*e i o/la2ivae; Na poetku istraivan*a, poslato *e cirkularno
pismo svim or/ani#aci*ama lanicama -CB3'-a, ko*i> *e @2, i
nasuminom u#orku od 24 medi*ski> or/ani#aci*a i o/la2ivaa; C
pismu *e 5io sadran kratak prika# pro*ekta #a*edno sa mol5om da
31
dostave in.ormaci*e o medi*skom prika#ivan*u onesposo5l*avani>
oso5a;
'odaci su potom anali#irani i pripreml*en *e preliminarni
nacrt i#ve2ta*a; Bn *e prosleGen svim saradnicima7ama i telima
ko*a nad#iru rad medi*a, ukl*uu*ui Cpravu #a standarde u o5lasti
reklamiran*a, -ritanski od5or #a klasi.ikaci*u .ilmova, Savet #a
standarde u radiodi.u#i*i, )omisi*u #a al5e u radiodi.u#i*i,
)omisi*u #a do5rotvorne aktivnosti i )omisi*u #a al5e u 2tampi
sa dodatnim po#ivom #a komentare; 3o5i*eni komentari #atim su
ukl*ueni u dru/i nacrt;
Revidirani dokument 5io *e predmet diskusi*e na sastanku
istraivake savetodavne /rupe u .e5ruaru !992; /odine; 3al*e
i#mene unete su u .inalni i#ve2ta* ko*i *e mesec dana kasni*e
podnet na usva*an*e Drupi -CB3'-a #a medi*sko predstavl*an*e;
"#ve2ta*a ne 5i 5ilo da ni*e 5ilo entu#i*a#ma, pomoi i
saradn*e meGu onima ko*i su pomenuti; Bsim to/a, #a svo*e
komentare, doprinos i podr2ku, pose5nu #a>valnost #asluu*u ,esli
Fston H)omisi*a #a ne#avisnu televi#i*uI, 3e*n Ftkinson
HWondaci*a le*di KorI, Kilari M; -arns, Stiven -red2o HCdruen*e
#a povrede kimeI, Ma*k -raders HCdruen*e onesposo5l*avani>
oso5a 2ire/ ,ondonaI, )ris 3e*vis HSave# onesposo5l*avani>
radnika i radnica u medi*imaI, Flison 3e*vis H3ru2tvo #a #a2titu
neroGeno/ detetaI, Me/i 3e*vis H3ar5i2irska koalici*a onesposo-
5l*avani> oso5aI, 3on -ruks HBnesposo5l*avane oso5e +orkaI, -o5
Windli HDrupa #a prava onesposo5l*avani> oso5a -irmin/emaI,
-o5 Wrenklin H)atedra #a politiku, Cniver#itet )ilI, Wransis Kasler
HCdruen*e onesposo5l*avani> oso5a 2ire/ ,ondonaI, Me/i Kiton
H-ritansko udruen*e #a epilepsi*uI, 3e*vid Kevi, Re*el Kerst
32
HCdruen*e onesposo5l*avani> oso5a DriniaI, -u2i )eli, -eri
,e*n HSavet #a umetnostI, 3e. Merser H)atedra #a soci*alnu
politiku i sociolo/i*u Cniver#iteta u ,idsuI, Ro5ert ); Miel H"C"I,
Mlspet Morison HBnesposo5l*enost i umetnost u ,ondonuI, Ma*k
Bliver H'olite>niki .akultet 0em#aI, Mn 'o*nton HSave#
onesposo5l*avani> radnika7ca u medi*imaI, Mn Re* H)oalici*a
onesposo5l*avani> oso5a 2ire/ ManesteraI, ,eo Rolin/ HFrtsla*nI,
Bstin Rivs H-ritansko udruen*e /luvi> oso5aI, Riard Ri#er
HFli*ansa #a inte/raci*uI, Riard 1o HCentar #a inte/risani ivot u
3ar5i2iruI, Stiv Smit HCdruen*e spastiaraI, "*an Stenton
H)oalici*a onesposo5l*avani> oso5a 2ire/ ManesteraI, 3il St*uart
HRet>inkI, -ar5ara Stokin/ HCentar kral*evsko/ .ondaI, 1an (i#i
HNacionalni .orum #a umetnost onesposo5l*avani> oso5aI i Ro#ali
(ilkins HSave# onesposo5l*avani> radnika i radnica u medi*imaI;
MeGutim, po2to se proita, dokumentu se moe #ameriti 2to
neki vani aspekti predrasuda medi*a prema po*edinim delovima
#a*ednice onesposo5l*avani> oso5a nisu do5ili pan*u ko*u
#asluu*u; Nain na ko*i medi*i i/nori2u seksualnu, etniku i rasnu
ra#nolikost unutar #a*ednice onesposo5l*avani> oso5a u celini, i
uop2te potcen*u*u ulo/u onesposo5l*avani> ena, dva su #naa*na
primera;
Naalost, to *e 5ilo nei#5eno i# dva /lavna ra#lo/a; 'rvo,
*edan od kl*uni> cil*eva pro*ekta 5io *e da se napravi kratak
pre/led onesposo5l*ava*ue/ prika#ivan*a u medi*ima, ko*i 5i 5io
pristupaan i oso5l*u u medi*ima i onesposo5l*avanim oso5ama;
3ru/o, .inansi*ska sredstva 5ila su o/raniena, pa *e sto/a
studi*a morala da 5ude i#raGena u i#u#etno kratkom roku E #a
etiri meseca;
33
Snosim svu od/ovornost #a ove i 5ilo ko*e dru/e propuste
u ovom i#ve2ta*u, ali nadam se da to nee omesti ostvaren*e
n*e/ove svr>e$ da se u svim medi*skim or/ani#aci*ama podstakne
vrsta posveenost iskoren*ivan*u onesposo5l*ava*ue/ prika#i-
van*a u svim kulturnim .ormama i na ta* nain u5r#a kra*
institucionalne diskriminaci*e onesposo5l*avani> oso5a;
)olin -arns, marta !992;
34
Prvi deo: Uvod
1. Diskriminacija i mediji
Studi*a se 5avi stereotipnim predstavl*an*em onesposo5l*a-
vani> oso5a u medi*ima i nudi vaan uvid ko*i moe pomoi da se
takvo predstavl*an*e prekine; "ako *e /lavna tema ovo/ rada
anali#a po/re2no/ predstavl*an*a onesposo5l*enosti u reklamiran*u
u do5rotvorne svr>e, on se 5avi medi*ima u celini$ pre sve/a
kn*i/ama, .ilmovima, televi#i*om, radi*om i 2tampom; 0o *e #ato
2to predstave ko*e sredstva o/la2avan*a u do5rotvorne svr>e kori-
ste u/lavnom potiu od isti> naina na ko*i se onesposo5l*avane
oso5e predstavl*a*u u dru/im kulturnim .ormama i #5o/ to/a 2to se
ne/ativan utica* ko*i ima*u ova sredstva moe u potpunosti s>vatiti
tek u sklopu celokupno/ predstavl*an*a u svim tim medi*ima;
'odstica* #a pro*ekat ponikao *e i# sve vee osve2enosti
onesposo5l*avani> oso5a da pro5lemi sa ko*ima se susreu ima*u
velikim delom ve#e sa institucionalnom diskriminaci*om i da
iskrivl*ena slika o onesposo5l*enosti ko*u nude medi*i #naa*no
doprinosi procesu diskriminaci*e; Ckoliko ni*e druki*e navedeno,
ova* rad se, prema tome, ne 5avi medi*ima speci*ali#ovanim #a
temu onesposo5l*enosti E od ko*i> neke vode i kontroli2u
onesposo5l*avane oso5e E 2to predstavl*a po#itivnu alternativu;
0akvi primeri ukl*uu*u emisi*u +edan od etiri 0elevi#i*e --C,
"sta ra#lika na )analu 8, "n.o, pre/led novosti o temi
onesposo5l*enosti i# 3er5i2irske koalici*e onesposo5l*avani>
oso5a ili tromeseni asopis )oalici*a )oalici*e onesposo5l*a-
35
vani> oso5a 2ire/ Manestera;
"stina, sada posto*i *asan doka# i# nekoliko i#vora da nain
ivota 2est miliona i dvesta pedeset >il*ada onesposo5l*avani>
oso5a u -ritani*i karakteri2u siroma2tvo i #avisnost od dru/i> l*udi
HU>ite !9@@< 0>ompson !99I
?
; 'o tradicionalnim medicinskim
o5*a2n*en*ima$ #5o/ to/a 2to o2teen*e ima tako traumatian
.i#iki ili psi>olo2ki e.ekat na po*edince, oni nisu u mo/unosti da
vlastitim naporima dosti/nu pri>vatl*iv stil ivota; Bnesposo5l*a-
vane oso5e i n*i>ove or/ani#aci*e od5i*a*u da se takav stav pri>vati
kao vrsto pola#i2te #a ra#umevan*e pro5lema ko*i se ve#u*u #a
onesposo5l*enost HBliver !99I;
Bne, #a*edno sa sve veim 5ro*em strun*aka i
strun*akin*a i oni> ko*i kreira*u politiku, pose5no oni> preko
okeana, tvrde da ni*e o2teen*e E .unkcionalno o/ranien*e
oso5e, 5ilo da *e .i#iko, sen#orno, intelektualno ili skriveno E
ra#lo/ ko*i spreava l*ude da vode *edan pri>vatl*iv ivot ve
o/raniava*ue okruen*e i prepreke ko*e i> onesposo5l*ava*u;
Sto/a, onesposo5l*enost upuu*e na kompleksan sistem
dru2tveni> o/ranien*a ko*a visokodiskrimini2ue dru2tvo namee
onesposo5l*avanim oso5ama Hvidi 0rei deoI
8
;
3
Futor se po#iva na KCS H!99I 'adovi .*5-a !99, Centar #a samostalni
ivot u Kemp2iru< Martin, +ean i U>ite, Fmanda H!9@@I $he dinancial
*ircumstances oY Disabled !dults #iving in Private .ouseholds/ ,ondon,
KMSB< 0>ompson, 'auline E Mar/aret ,averN E +o>n Curtice H!99I; hort
*hanged "X DisabilitX/ ,ondon, 3isa5lement "ncome Droup;
4
Medicinskom modelu pret>odio *e samarianski pristup, ko*i *e *o2 uvek
prisutan u dru2tvu; C posledn*i> dvadeset /odina, na tra/u soci*alno/ modela
pristupa onesposo5l*enosti, od ko/a autor pola#i, ra#vi*eni su model nastanka
situaci*e >endikepa, 5io-psi>o-soci*alni model i model #asnovan na l*udskim
pravima, ko*i *e u osnovi MeGunarodne konvenci*e o pravima oso5a sa
invaliditetom, usvo*ene od strane CN 6; decem5ra 26; /odine H0ati 2!!I;
36
'ro5lem diskriminaci*e uveava se #a onesposo5l*avane
lanove i lanice le#5e*ski> i /e* #a*ednica, onesposo5l*avane
pripadnike7ce crne rase, onesposo5l*avane ene i onesposo5l*avane
lanove7ice ostali> mar/inali#ovani> /rupaci*a
4
, #ato 2to, u#
onesposo5l*enost, oni7e na*e2e trpe i dru/e o5like diskriminaci*e,
kao 2to su >eteroseksi#am, rasi#am, seksi#am itd;
0ako, ukoliko *e onesposo5l*avana oso5a pripadnik7ca
*edne ili vi2e mar/inali#ovani> /rupa, n*eno iskustvo diskrimina-
ci*e 5ie *o2 kompleksni*e, a posledica *e *o2 vea o5espravl*enost;
C ra#matran*u kra*n*e/ is>oda onesposo5l*enosti, sto/a, uvek tre5a
5iti svestan da posto*i i verovatnoa istovremeno/ vi2estruko/
u/n*etavan*a;
0a* o5lik diskriminaci*e s ko*om se susreu onesposo5l*a-
vane oso5e ni*e samo pitan*e lini> predrasuda, iako *e to
uo5ia*en stav, ona *e institucionali#ovana u samom tkivu na2e/
dru2tva; "straivan*a ko*e *e sproveo -ritanski savet or/ani#aci*a
onesposo5l*avani> oso5a poka#u*e da *e institucionalna
diskriminaci*a E stavovi i politika ko*ima se onesposo5l*avanim
oso5ama ne/ira*u osnovna l*udska prava i *ednake mo/unosti E
prisutna u o5ra#ovan*u, #apo2l*avan*u, sistemu naknada, slu5ama
podr2ke, i#/raGenom okruen*u, industri*i slo5odno/ vremena i u
medi*ima H-arnes !99!I;
Stereotipne predstave o onesposo5l*avanim oso5ama
5
Futor se po#iva na CBNWMRMNCM BW "N3"FN BRDFN"SF0"BNS, H!9@AI
Double "inde $o "e Disabled and !sian P3vostruka sputanost$ 5iti
onesposo5l*avan7a i F#i*at7kin*aQ/ ,ondon Con.erence o. "ndian Br/ani#ations<
,es5ian and DaN Committee H!99I DisabilitX 'evieZ/ ,ondon, ,es5ian and
DaN Committee, Marc>, !2< Morris H!99!I;
37
#asniva*u se na su*ever*u, mitovima i verovan*ima ko*a potiu i#
vremena kad *e nivo prosveenosti 5io mno/o nii; Bni su sastavni
deo na2e kulture i opsta*u delimino i #a>val*u*ui konstantnom
ponavl*an*u u sredstvima komunikaci*e; B onesposo5l*enosti
sa#na*emo preko medi*a, a na isti nain, na ko*i se rasistiki ili
seksistiki stavovi, 5ilo skriveni ili otvoreni, usva*a*u kro#
normalan% proces uen*a, usva*a*u se i ne/ativne pretpostavke o
onesposo5l*avanim oso5ama;
6
"ako #a takvo stan*e ne moemo kriviti iskl*uivo medi*e,
n*i>ov utica* nikako ne tre5a potceniti; &vanine 5ro*ke poka#u*u
da 9@ procenata domova u -ritani*i ima televi#or, i da l*udi u
proseku provode 5ar 28 sata i 84 minuta nedel*no /leda*ui
televi#i*ski pro/ram; 1e#deset pet procenata od ukupno/
stanovni2tva ita dnevne novine, A2 procenta ita nedel*ne novine,
9 procenata ita asopise, a @! procenat od 26 posto stanovnika7ca
ko*i koriste *avne 5i5lioteke po#a*ml*u*e kn*i/e i# n*i> HKMSB
!99!I;
'osto*e nesla/an*a oko nivoa utica*a ko*i masovni medi*i
ima*u na na2u percepci*u sveta, mada *e 5ro* oni> ko*i veru*u da
oni nema*u nikakav utica* veoma mali; Rasprostran*ena *e, na
primer, #a5rinutost *avno/ mn*en*a u ve#i sa du/otra*nim
posledicama ko*e ima*u sredstva in.ormisan*a i medi*i E naroito
na decu H-roadcastin/ Standards Council !9@9I;
6
Futor se po#iva na tekst Ne= societN% H!9@4I, o5*avl*en u dindings, A; *una;
38
2. Osnov za studiju
+o2 od 2e#deseti> /odina, onesposo5l*avane oso5e i n*i>ove
or/ani#aci*e uka#u*u na ve#u ko*a posto*i i#meGu
onesposo5l*ava*ue/ prika#ivan*a, medi*a i diskriminaci*e; Dodine
!966; onesposo5l*eni pisac 'ol Kant i#ra#io *e /ledi2te mno/i>
kada *e napisao Cmorni smo od to/a da 5udemo statistika,
slua*evi, #adivl*u*ue >ra5ri primeri itavom svetu, predmeti
saal*en*a ko*i podstiu prikupl*an*e sredstava HKunt !966I;
'o iniciran*u 'okreta #a samostalni ivot H'SI
A
u SF3
sedamdeseti> /odina, ameriki pisci utvrdili su posto*an*e *edno/
5ro*a uo5ia*eni> stereotipa ko*i se ve#u*u #a onesposo5l*avane
oso5e u savremeno* kulturi i medi*ima H-iklen--o/dan !9AA$ @, 6,
A, str; 8-9I; Nakon to/a, nekoliko istraivan*a dokumentovalo *e
nivo onesposo5l*ava*ue/ prika#ivan*a u kn*i/ama i priama #a
decu, i u Fmerici i u (eliko* -ritani*i
@
;
0okom osamdeseti> /odina po*aava se kampan*a #a
*ednaka prava onesposo5l*avani> oso5a i dola#i do poveano/
#animan*a #a po/re2no predstavl*an*e onesposo5l*enosti u kulturi,
na*pre meGu onesposo5l*avanim oso5ama i n*i>ovim
or/ani#aci*ama, a kasni*e, meGu onima ko*i su pove#ani s
medi*ima; 0okom rani> osamdeseti>, radionice ko*e su se 5avile
istraivan*em predstava ko*e medi*i ima*u o onesposo5l*enosti 5ile
su u samom srcu B5uke #a ravnopravnost onesposo5l*avani>
7
",M E "ndependent ,ivin/ Movement H'rim; prir;I
8
Futor se po#iva na Reiser, Ric>ard H!99I; C>ildrens ,iterature u Reiser,
Ric>ard E Mic>eline Mason DisabilitX &]ualitX in the *lassroom- ! .uman
'ights Issue/ ,ondon, "nner ,ondon Mducation Fut>oritN, !4-!!8;
39
oso5a H3M0
9
I, kurseva ko*e su or/ani#ovali i vodili
onesposo5l*avane oso5e< one su su !9@4; /odine .ormalno prerasle
u Worum onesposo5l*avani> trenerica i trenera HDillespie-Sells
!99!I; Jlanovi7ce ,ondonske mree #a oslo5oGen*e, or/ani#aci*e
ko*u kontroli2u i vode onesposo5l*avane oso5e, pomo/li su
pokretan*u )ampan*e #a stvarne l*ude Nacionalne uni*e novinara
HNCNI da se u 2tampi otklone onesposo5l*ava*ui stavovi
HFrmstron/-Moore !9@4$ 2I;
Csled u#nemirenosti u ve#i sa rasprostran*eno2u
onesposo5l*ava*ue/ predstavl*an*a u popularno* kulturi, meGu
pripadnicima7ama #a*ednice onesposo5l*avani> oso5a podstaknut
*e ra#vo* umetniko/ pokreta onesposo5l*avani> oso5a, 2to *e
dovelo do osnivan*a ,ondonsko/ umetniko/ .oruma
onesposo5l*avani> oso5a !9@6; /odine i do vane kon.erenci*e o
onesposo5l*enosti i umetnosti /odinu dana kasni*e;
!
0akoGe, !9@A;
/odne Camera=ork, umetniki centar u ,ondonu, odrao *e
kon.erenci*u posveenu i#nalaen*u naina #a promovisan*e
po#itivne slike o onesposo5l*avanim oso5ama u medi*ima;
Csledila *e i#lo5a Bsea* se5e, ko*a *e na/lasila vanost ue2a
sami> l*udi na ko*e se sve to odnosi i n*i>ove kontrole nad
stvaran*em kulturni> predstava o onesposo5l*enosti;
!!
)ako se 5liio kra* deceni*e, povealo se #animan*e #a
po/re2ne predstave o onesposo5l*avanim oso5ama ko*e se stvara*u
preko medi*a; Dodine !9@@; or/ani#aci*a (alues into Fction
9
3M0 E 3isa5ilitN MualitN 0rainin/ H'rim; prir;I
10
(eseN, Sian H!99!I; Cvodni /ovor na seminaru o Cmetnost i kultura
invalidnosti%, ko*i su 2; novem5ra #a*edno spon#orisali S>ape
,ondon73isa5ilitN Frts u ,ondonu i Btvoreni univer#itet;
11
KeveN, 3avid H!99!I; ,ina komunikaci*a, 24; novem5ra
40
P(rednosti u akci*iQ Hrani*e CMK
!2
I o5*avili su i#ve2ta* ko*i *e
poka#ao do ko*e mere *e po/re2an nain na ko*i novinski i#ve2ta*i
predstavl*a*u oso5e sa te2koama u uen*u HUert>eimer !9@@I;
Naredne /odine P"n.ormativniQ Centar kral*evo/ .onda inicirao *e
dve kon.erenci*e, Bni nisu upueni i )ako uputiti l*ude, ko*e
su *o2 vi2e istakle naine na ko*e se onesposo5l*avane oso5e
po/re2no prika#u*u od strane reklamne industri*e E naroito u
reklamiran*u u do5rotvorne svr>e HScott 'arker !9@9I;
Bnesposo5l*avane oso5e, od ko*i> su neke imale iskustva u
medi*ima, o.ormili su tada ad hoc *edan komitet ne 5i li uticali na
dal*a de2avan*a i koordinisali i>; C *anuaru !99; Camera=ork,
#a*edno sa asopisom 3isa5ilitN Frts in ,ondon%
!?
5io *e domain
*ednodnevnom seminaru pod na#ivom )apa u ruciR
!8
; 0a*
do/aGa* 5io *e od pose5no/ #naa*a, *er *e okupio 2e#deset
onesposo5l*avani> dele/ata7kin*a ko*i su predstavl*ali ra#liite
se/mente #a*ednice onesposo5l*avani> oso5a i# itave -ritani*e;
3iskusi*a se neminovno .okusirala na sredstva o/la2avan*a
u do5rotvorne svr>e, *er *e ovo *edino pol*e u ko*em se
onesposo5l*avane oso5e mo/u uti ili videti u op2to* kulturi; Bsim
to/a, *edno/lasno *e pri>vaeno da posto*i >itna potre5a da se
predstava ko*a na/la2ava o2teen*a neopo#ivo #ameni onom ko*a
se .okusira na onesposo5l*avanost E u#rok u/n*etavan*a onespo-
so5l*avani> oso5a;
!4
12
CMK *e skraenica #a Campai/n .or Mental Kandicap H)ampan*a #a
mentalni >endikepI H'rim; prir;I
13
Cmetnost onesposo5l*avani> oso5a u ,ondonu Hprim; prev;I
14
%Cap in KandR% E alu#i*a na hand in cap Hruka u kapiI i# e/a *e proistekao
en/leski termin handicap H'rim; prir;I
!4
Futor se po#iva na Camp5ell, +ane H!99I; %3evelopin/ Bur "ma/e - U>os in
Control, rad i#la/an na kon.erenci*i %Cap in Kand% odrano* u Sali
41
&aista, i# to/ do/aGa*a proisteklo *e nekoliko vani>
predlo/a; 'rvo, kolektivna neupuenost u pitan*a onespo-
so5l*enosti moe se sman*iti ukoliko se onesposo5l*avane oso5e
inte/ri2u na svim nivoima u medi*ske or/ani#aci*e; )ako oni ko*i
svakodnevno prola#e kro# iskustvo onesposo5l*avan*a, ima*u malo
ili nema*u 2anse da kau ne2to o tome kako su prika#ivani na
televi#i*i ili u 2tampi, radio i televi#i*a, novine i sredstva
reklamiran*a morali 5i se podsticati da #apo2l*ava*u onesposo-
5l*avane oso5e;
3ru/o, sve #aposlene u medi*ima tre5alo 5i podstai da
proGu o5uku o ravnopravnosti onesposo5l*avani> oso5a, ko*u su
osmislile i ko*u vode onesposo5l*avane oso5e; 0o *e od naroite
vanosti #a one ko*i su na rukovodeim poloa*ima i ko*i su
od/ovorni #a osmi2l*avan*e pro/rama, novinski> sadra*a i vei>
reklamni> kampan*a;
0ree, tre5alo 5i osnovati savetodavno telo kome 5i tele-
vi#i*ske kompani*e, novinske i reklamne kue mo/le da se o5rate
#a savet; 0o savetodavno telo tre5alo 5i da ine predstavnici7e
or/ani#aci*a onesposo5l*avani> oso5a pod kapom -CB3'-a;
Jetvrto, tre5alo 5i pokrenuti istraivan*e da 5i se ra#vio
etiki kodeks o predstavl*an*u onesposo5l*avani> oso5a u
medi*ima ko*i 5i odraavao stavove onesposo5l*avani> oso5a i
n*i>ovi> or/ani#aci*a;
!6
Bva* i#ve2ta* re#ultat *e to/ istraivan*a; Bd samo/
poetka, pro*ekat nad/leda Drupa -CB3'-a #a medi*sko
Camera=ork, -et>nal Dreen, u ,ondonu, *anuara !99; /odine;
16
Camp5ell, +ane, rad 5e# naslova i#loen na seminaru Creatin/ a 'ositive
"ma/e$ 0>e --C and 3isa5ilitN, 24 Bcto5er !99;
42
predstavl*an*e, ko*a *e o.orml*ena u5r#o nakon kon.erenci*e )apa
u ruci; 'roces *e sve vreme nad/ledala savetodavna /rupa ko*u su
inile onesposo5l*avane oso5e E svi lanovi7ce /rupe imali su
iskustva, i pro.esionalno/ i volontersko/, u radu sa
onesposo5l*avanim oso5ama i n*i>ovim or/ani#aci*ama; Re#ultati
se #asniva*u na sekundarnim anali#ama sve o5imni*e literature o
onesposo5l*ava*uem prika#ivan*u u medi*ima, doprinosima
or/ani#aci*a lanica -CB3'-a i podacima ko*i su do5i*eni i#
repre#entativno/ u#orka medi*ski> or/ani#aci*a i reklamni> kua;
'ro*ekat *e .inansirao Centar kral*evo/ .onda i# ,ondona;
3. Opste crte
Bva* i#ve2ta* ima tri konkretna cil*a$
HaI da prui ra#uml*iv uvid u to kako medi*i stvara*u i
odrava*u ne/ativne predstave o onesposo5l*avanim oso5ama<
H5I da .ormuli2e ni# principa ko*i 5i omo/uili svima ko*i
rade u medi*ima da elimini2u onesposo5l*ava*ue prika#ivan*e i na
ta* nain uspostave ravnoteu< i
HcI da omo/ui onesposo5l*avanim oso5ama 5r#e i
pristupane smernice o vaeim procedurama #a podno2en*e al5i
medi*ima kako 5i one mo/le da da*u svo* doprinos ukidan*u
onesposo5l*ava*ui> prika#a u medi*ima;
Sto/a *e i#ve2ta* podel*en u tri /lavna dela; 'rvi deo 5avi se
istraivan*em stereotipno/ prika#ivan*a onesposo5l*avani> oso5a u
savremeno* kulturi i #avr2ava se #akl*ukom o ne/ativnim
posledicama, kako #a onesposo5l*avane oso5e , tako i #a dru2tvo u
celini, ukoliko se ono 5ude nastavilo; 3ru/i deo i#nosi nekoliko
43
principa #a #aposlene u medi*ima; &avr2ni deo sadri listu adresa i
tele.onski> 5ro*eva na ko*e se onesposo5l*avane oso5e mo/u
o5ratiti ukoliko smatra*u da *e ono 2to *e prika#ano u medi*ima
uvredl*ivo po n*i>;
!A
17
&avr2ni deo *e iskl*uen i# teksta *er podaci navedeni u n*emu Hadrese na ko*e
se moe uputiti al5a na medi*ski sadra*, prika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a
ili na nain i#ve2tavan*a o onesposo5l*avanim oso5ama i o kontakt oso5amaI
datira*u i# !992; /odine i7li #a ovo podru*e nisu relevantni; H'rim; prir;I
44
Drugi deo: Najcesce ponavljani
medijski stereotipi
1. Uvod
(e#a i#meGu o2teen*a i sve/a 2to *e dru2tveno
nepri>vatl*ivo prvi put *e uspostavl*ena u klasinom /rkom
po#ori2tu;
!@
3anas posto*i nekoliko kulturni> stereotipa ko*i *e
odrava*u; 0akve predstave meGuso5no se ne iskl*uu*u, esto se
ve#u*u *edna #a dru/u; 0o *e naroito slua* kad *e u pitan*u
karakteri#aci*a likova u romanima; Na primer, onesposo5l*avana
oso5a kao #la, esto se kom5inu*e sa onesposo5l*avanom oso5om
kao seksualno i#opaenom; Jin*enica *e da *e celokupan doivl*a*
onesposo5l*avani> oso5a i#ra#ito ne/ativan i predstavl*a pretn*u
do5rom stan*u #a*ednice neonesposo5l*avani> oso5a;
2. Onesposobljavana osoba kao jadna i za
aljenje
Bvo *e u skori*e vreme ponovo u>vatilo #ama>a usled
#naa*no/ porasta 5ro*a >umanitarni> 0( emisi*a, kao 2to su
3eca u potre5i i 0eleton E emisi*e ko*e kod l*udi i#a#iva*u
18
KeveN, 3avid H!99!I; Wrom Sel. ,ove to t>e 'icket ,ine$ Strate/ies Wor
C>an/e in 'icket ,ine 'resentation, rad predstavl*en na seminaru Cmetnost i
kultura onesposo5l*avani> oso5a, ko*i su #a*edniki spon#orisali S>ape,
,ondon7Bnesposo5l*enost i umetnost u ,ondonu i Btvoreni univer#itet, 2;
novem5ra;
45
saal*en*e, tako da se neonesposo5l*avana pu5lika moe osetiti
darel*ivom; 0o *e i redovno odlika 5eletristike< u potpunosti
#avisne onesposo5l*avane oso5e ukl*uu*u se u priu da 5i se
oslikale do5re oso5ine i osea*nost dru/o/ lika; Bnesposo5l*avana
oso5a esto se prika#u*e kao i#ra#ito dra/a ne 5i li i#a#vala 2to
veu sentimentalnost E a ne iskreno saosean*e; 'rimeri ukl*uu*u
0anko/ 0ima u -oino* pesmi Jarlsa 3ikensa i 'or/i u operi
'or/i i -es 3orda Der2vina;
+o2 *edan po#nati primer *este pria o 3onu Meriku,
Joveku-slonu%, ko*a *e sada veoma uspe2an po#ori2ni komad i
.ilm; B5a /ovore o tome kako *e Merik, ovek normalne
inteli/enci*e, ali i#ra#ito a5normalni> .i#iki> karakteristika, 5io
#atoenik va2arski> pro/rama o naka#ama dok /a ni*e i#5avio i
#5rinuo ser Wrederik 0revs, neonesposo5l*avani lan
viktori*anske sredn*e klase; 'al*ivo odmotavan*e Merikovo/
*avno/ ponien*a u rukama 5eskrupulo#ni> l*udi u o5e o5rade kod
pu5like i#a#iva osean*a saal*en*a i u#ru*anosti; "stovremeno,
podsea*u pu5liku da do5ro5it onesposo5l*avani> oso5a #avisi
iskl*uivo od naklonosti dru/i> E u ovom slua*u ser Wrederika
0revsa; 0o *e uestala tema u prika#ivan*u onesposo5l*avanosti u
svim medi*ima;
'otpuno ne/ativno prika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a
redovna *e po*ava u vestima E kako na televi#i*i tako i u 2tampi;
Slike onesposo5l*avani> oso5a, esto dece, po 5olnicama ili
domovima neretko 5l*esnu na ekranima na2i> televi#ora,
odrava*ui na ta* nain mit da *e onesposo5l*avanost sinonim #a
5olest i patn*u; Novi*a istraivan*a poka#u*u da se veina i#ve2ta*a
o onesposo5l*avanim oso5ama u televi#i*skim vestima i
46
dokumentarnim emisi*ama odnosi na #dravstvenu ne/u i lekove
ko*i se koriste kod ra#ni> o2teen*a HCum5er5atc>-Ne/rine !992I;
Bsim podstican*a saosean*a, neprestano ponavl*an*e medicinsko/
pristupa o2teen*u doprinosi tome da se pan*a *avnosti odvrati od
dru2tvni> .aktora ko*i u#roku*u onesposo5l*enost;
Jesto, *e#ik ko*i se koristi u ovim emisi*ama punim
emotivno/ na5o*a stvara raspoloen*e sentimentalnosti, ko*e *e i
#a2titniko i uvredl*ivo #a onesposo5l*avane oso5e; "ako mno/i
reporteri7ke koriste neutralnu terminolo/i*u, kao 2to *e oso5e
nesposopno2u7nesposo5nostima
!9
ili onesposo5l*avane oso5e ,
n*i>ovi i#ve2ta*i ipak ima*u nepo/re2ivo sentimentalan pri#vuk i#
ra#lo/a 2to oni insistira*u na o#naavan*u onesposo5l*avani> oso5a
kao odvani>, >ra5ri>, neustra2ivi>, rtava ili
unesreeni>; 'o/rdni i#ra#i, kao 2to su 5o/al* ili de/enerik,
nikad se ne koriste, ali prie u 0( vestima esto sadre
depersoni.ikovane i#ra#e kao 2to su nesposo5ni
2
ili
>endikepirani E i#ra#i ko*i su esto uvredl*ivi *er li2ava*u
onesposo5l*avane oso5e l*udskosti i svode i> na predmete;
Bsim to/a, uprkos naporima NC+-a
2!
da se disa5ili#am
22
odstrani i# 2tampani> medi*a, situaci*a veoma slina ovo* posto*i i
u dnevno* 2tampi; Crednici7e i novinari7ke vole saetost, pa *e
onesposo5l*ava*ui *e#ik uo5ia*en u novinama i asopisima;
&aista, *edan veoma po#nat novinar E )it (oter>aus, )olumnista
/odine E u 0>e 3er5N Mvenin/ 0ele/rap>u H2?; *anuara !992I
19
(idi str; !2-!8 ove kn*i/e;
2
Mkvivalent #a en/l; termin disa5led *este invalid; H'rim; prir;I
21
National Cnion o. +ournalists E Nacionalna uni*a novinara, (elika -ritani*a
H'rim; prev;I
22
(idi o5*a2n*en*e po*ma disa5ili#am na !??; str; i ove kn*i/e; H'rim; prir;I
47
*avno *e napao ono 2to on svrstava u politiki korektan /ovor%
tvrdei da on proistie ne od sami> onesposo5l*avani> oso5a ve
od n*i>ovi> samo#vani> 5rinika%; Fli ak i kad reporteri7ke
i#5e/ava*u uvredl*iv voka5ular, n*i>ovi napori mo/u 5iti osu*eeni
od strane #amenika urednika7ca ko*i se 5rinu o prostoru, te
kvalitetne% novine ponekad snose krivicu u isto* meri kao i
ta5loidi;
Novi*i primeri i# novina 0>e "ndependent i 0>e Sun
ilustru*u tu tvrdn*u; " *edne i dru/e novine o5*avile su, 28;
septem5ra !99!; /odine, lanke o epilepsi*i; Jlanak i# 0>e
"ndependent-a, iako mno/o dui, naveo *e nekoliko o5*a2n*en*a
termina epileptian% E pridev ko*i o#naava vrstu napada, ne
oso5u, i uvredl*iv *e #a oso5e ko*e ima*u epilesi*u E dok 0>e Sun
ni*e naveo ta o5*a2n*en*a; " *edne i dru/e novine kontaktirale su sa
-ritanskim udruen*em #a epilepsi*u H-MFI
2?
pre o5*avl*ivan*a
lanaka; Novinar 0>e "ndependent-a po#vao *e -MF da proveri
5ro*eve tele.ona, ali *e od5io da ra#/ovara o sadrini lanka;
Novinar 0>e Sun-a ra#/ovarao *e o sadrini i u lanak ukl*uio
predlo/e -MF-a;
28
Bvde tre5a na/lasiti da *e to *edna od retki>
prilika kada se kontaktiran*e sa >umanitarnom or/ani#aci*om
usmerenom na *edno odreGeno o2teen*e poka#alo kao korisno;
0akoGe, novinske prie o #dravl*u i o pri/odnim
do/aGa*ima #a prikupl*an*e sredstava ko*i prika#u*u
onesposo5l*avane oso5e kao *adne, pasivne i #avisne od dru/i>
redovno se po*avl*u*u u 5ritanskim novinama E one #au#ima*u oko
dve treine ukupno/ i#ve2tavan*a HUert>eimer !9@@< Smit>
23
-ritis> MpilepsN Fssociation E -ritansko udruen*e #a epilepsi*u H'rim;prev;I
24
Keaton, Maria H!99!I; ,ina komunikaci*a, 24; septem5ra
48
!99!I;
24
C mno/im slua*evima ti su lanci u veliko* meri puni
po/re2ni> podataka i veoma su 2tetni po onesposo5l*avane oso5e;
Bsim to/a, posto*i tendenci*a kod novinara7ki da se #a2titniki
odnose prema onesposo5l*avanim oso5ama tako 2to im se o5raa*u
po imenu, a ne po tituli ili .unkci*i kao 2to *e to uo5ia*eno u
lancima posveenim neonesposo5l*avanim oso5ama;
3o5ar primer predstavl*a nedavno o5*avl*ena pria o
etvoro/odi2n*em /luvom deaku ko*i ni*e do5io lekarsku ne/u u
okviru NKS
26
; 'ria *e na*pre i#a2la na naslovno* strani novina
0>e 3ailN Mirror H2; septem5ra !99!I, pod naslovom
-olesno &a2to vas *e )ris postideo, premi*eru%; 3al*e u tekstu se
kae da NKS ni*e >tela da plati operaci*u u>a od vitalne vanosti
#a deaka, )risa, i optuili su premi*era 3ona Me*dora i vladu;
Sledee/ dana, dru/e nacionalne novine 0>e 3ailN
Mxpress, ko*e simpati2u vladu, tvrdile su da *e operaci*a% /luvo/
deaka )risa u/ovorena pre deset nedel*a; C tekstu *e navedeno da
e deak 5iti oslo5oGen sveta ti2ine% nakon 2to su elnici )linike
postupili mimo pravila; Bperaci*u, ko*a ko2ta !4; .unti, ko*om
e se u u>o deaka u/raditi mali elektronski aparat .inansirae
NKS i Kirur2ki .ond E do5rotvorna or/ani#aci*a;
'ovr> in*enice da su i *edne i dru/e novine iskoristile
saosean*e ko*e *e pria i#a#vala #a politike cil*eve, ona ni*e ni
tana; "mplant e pomoi deaku da u*e neke, ali ne sve #vuke;
3a 5i korist od sprave 5ila potpuna, tre5alo *e da *e on pret>odno
imao iskustvo oso5e ko*a u*e; Bvo *e ne2to 2to on nikad ni*e
25
Futor upuu*e na Uert>eimer H!9@@I i Smit>-+ordan H!99!I;
26
National Kealt> Service E Nacionalna #drastvena slu5a o5u>vata tri od etiri
sistema #dravstvene #a2tite u (eliko* -ritani*i ko*i se .inansira*u *avnim
sredstvima; H'rim; prir;I
49
imao; Sem to/a, iako e korist od implanta 5iti samo mar/inalna,
velika *e verovatnoa da ni naredne operaci*e nee moi da dovedu
do 5ol*e/ re#ultata #5o/ o2teen*a u>a nastalo/ tokom >iru2ke
intervenci*e;
2A
-e# o5#ira na do5ro po#natu #a5rinutost #a*ednice
onesposo5l*avani> oso5a u ve#i sa taktikama ko*e koriste
o/la2ivai do5rotvorni> or/ani#aci*a, oni i dal*e prika#u*u
onesposo5l*avane oso5e kao one ko*e tre5a aliti da 5i do2li do
novca i da 5i re/rutovali volontere7ke 5e# o2teen*a;
2@
Br/ani#aci*e
ko*e se 5ave po*edinanim o2teen*ima, poput 3ru2tva #a
>emo.ili*u, Mencap
29
, Drupe #a mi2inu distro.i*u i 3ru2tva #a
multiplu sklero#u, redovno prenose sliku onesposo5l*avani> oso5a
kro# ra#liite .orme$ u 5ioskopima, na televi#i*i, u 2tampi, kro#
poplavu neel*eni> reklama i letaka ko*e veina nas nala#i u
svo*im po2tanskim sanduiima;
+edan od na*oi/ledni*i> primera *este kampan*a ko*u vodi
3ru2tvo #a multiplu sklero#u; Bna ukl*uu*e reklame u 5ioskopu,
na 0(-u i u novinama ko*e predstavl*a*u potpuno crno-5ele slike
oni> ko*i se /eneralno smatra*u privlanim 5elim mladiima i
devo*kama, sa oima ili nekim dru/im delom poluna/o/ tela
otcepl*enim da sim5oli2e o2teen*e; Bsea* tra/inosti poveava se
odsustvom 5o*e, 2to *e sinonim #a patn*u i nesreu i namernim
kontrastom i#meGu lepote i nedostatka to *est o2teen*a; 0a
oa*nika poruka preneta *e /lasom narator i natpisima ko*i
27
Reeves, FntonN H!99!I; ,ina komunikaci*a, 22; septem5ra;
28
&a op2irni*u raspravu o reklamiran*u u do5rotvorne svr>e autor upuu*e na
KeveN H!992I;
29
Mancap *e vodea >umanitarna or/ani#aci*a u (eliko* -ritani*i #a l*ude sa
te2koama u uen*u H'rim; prir;I
50
posmatraima /ovore da multipla sklero#a moe #adesiti 5ilo
ko/a, da *e praena parali#om, slepilom, o2teen*em /ovora, i da *e
nei#leiva;
Nedavno *e tom sumornom ni#u pridodat poster ko*i
predstavl*a an.as oveka /olo/ do po*asa, s /lavom ko*a 5eivotno
pada na *ednu stranu, a otpo#adi /a pridrava dru/i ovek; "#ra# na
licu prvo/ oveka predstavl*a me2avinu oa*a i olak2an*a; N*e/ovo
o2teen*e, na ko*e uka#u*e n*e/ova oi/ledna nesposo5nost da se
sam oslan*a, i na/ove2tena #avisnost od dru/e oso5e, na/la2ene su
in*enicom da *e on prika#an ne*asnom ni*ansom sivo/, dok *e
ovek ko*i /a pridrava *asno vidl*iv i prika#an u 5elo* 5o*i; ,ice
to/ oveka skriveno *e, 2to uka#u*e na anonimni altrui#am E
veoma cen*enu oso5inu u na2em dru2tvu; Bsea* i#olovanosti i#
dru2tva predstavl*en *e tako 2to *e itava po#adina li2ena svi>
dru/i> elemenata i o5o*ena *e u crno E 5o*u ko*a se inae pove#u*e
sa nesreom i oa*em; 0ama *e naru2ena samo reima Ckoliko *e
multipla sklero#a ra#5ila va2 ivot, mi emo 5iti tu da pokupimo
komadie ko*e su ispisane 5elim, odma> i#nad ove dvo*ice l*udi;
"spod slike nala#i se #a/lavl*e u kome su navedene ne/ativne
karakteristike to/ stan*a, mol5a #a donaci*u, i kupon adresiran na
3ru2tvo #a multiplu sklero#u ko*e se5e opisu*e kao nadu u
paklu;
Bsim oi/ledno/ rasistiko/ i seksistiko/ pri#vuka,
poruke ko*e se prenose tim i slinim reklamama ima*u i#ra#ito
ne/ativne implikaci*e po onesposo5l*avane oso5e; 'rvo, pored
to/a 2to na/la2ava tra/edi*u o2teen*a, an/aovan*e i#ra#ito
atraktivni> manekenki i manekena odrava opsesi*u dru2tva
.i#ikim savr2enstvom i lepotom tela; 0o dodatno oteava
51
dru2tvenu interakci*u svakome ko ni*e sposo5an da se prila/odi
tom stereotipu, ali naroito onesposo5l*avanim oso5ama i*a tela
nema*u konvencionalni o5lik; 3ru/o, stra> ko*i se stvara usled
netano/ navoGen*a l*udi da poveru*u u to da iveti s o2teen*em
podra#umeva iskustvo uni2teno/ ivota moe snano naru2iti
samopou#dan*e neko* onesposo5l*avano* oso5i ko*e *o* *e potre5no
da preva#iGe diskriminaci*u;
0ree, i/ra*ui na kartu neupuenosti *avno/ mn*en*a u
temu onesposo5l*enosti, takve reklame pot>ran*u*u verovan*e da sa
onesposo5l*avanim oso5ama ne2to ni*e u redu i na ta* se nain
odrava dru2tvena 5ari*era ko*a posto*i i#meGu ovi> dve*u /rupa
l*udi; )onano, stalno ponavl*an*e tradicionalni> medicinski>
o5*a2n*en*a onesposo5l*enosti od strane or/ani#aci*a ko*e u oima
*avnosti #astupa*u interese onesposo5l*avani> oso5a, o#5il*no
naru2ava pristup ko*i se #asniva na okruen*u, a ko*i na*vi2e
od/ovara samim onesposo5l*avanim oso5ama; Ckratko, umesto da
utiu na sman*ivan*e #avisnosti onesposo5l*avani> oso5a od
dru/i>, te reklame doprinose da se ona odrava; 1tavi2e, iako velik
5ro* in.ormaci*a o onesposo5l*enosti stie upravo preko
do5rotvorni> or/ani#aci*a usmereni> na po*edinana o2teen*a, pri
emu ni*ednu od n*i> ne kontroli2u niti vode onesposo5l*avane
oso5e, mno/e od n*i> nastavl*a*u da prima*u .inansi*sku podr2ku
od (lade;
&a5rin*ava*ui *e sve vei prodor to/ onesposo5l*ava*ue/
stereotipa u reklame #a op2te namene; +edan od primera *esu
reklame ko*e su napravili -ritanski /as i "C"
?
, na*vea 5ritanska
?
-iv2a "mperial C>emical "ndustries E )ral*evska >emi*ska industri*a, od
!99@; /odine deo >olandsko/ Fk#oNo5ela, *edno/ od na*vei> >emi*ski>
proi#voGaa na svetu; H'rim;prir;I
52
>emi*ska kompani*a; Reklama -ritansko/ /asa uestalo se
emitovala na televi#i*i u vreme -oia !99!; Reklama *e
prika#ivala asistentkin*u .i#ioterapeutkin*u i n*eno/ mua ko*i
koristi kolica, poka#u*ui kako -ritanski Das, Das ne/a,
pomau onesposo5l*avanim l*udma u 1kotsko*;
"ako ta reklama ima neku vrednost #a onesposo5l*avane
oso5e ko*i koriste /as, a ko*e ne #na*u #a datu uslu/u, poruka se,
#apravo, svodi na to da su onesposo5l*avane oso5e #avisne od
dru/i>, da im *e potre5na pomo, a da -ritanski /as tu pomo
o5e#5eGu*e; Dlavni cil* reklame *este da po5ol*2a sliku *avno/
mn*en*a o -ritanskom /asu, a ne o onesposo5l*avanim oso5ama;
0akvo eksploatisan*e malo ini da promeni sliku ko*u *avno
mn*en*e ima o onesposo5l*avanim oso5ama, da podstakne n*i>ovo
osnaivan*e ili podri #a>teve #a ravnopravnost;
"C" *e nedavno emitovao 0( reklamu ko*a *e prika#ivala
devetomeseno/ deaka o5ueno/ u sako, s leptir ma2nom, ko*i
sedi u visoko* stolici i tre5a da o5*avi re#ultate "C"-evo/
istraivan*a o Flc>a*merovo* 5olesti; Fnalo/i*a deteta u spre#i sa
/lasom naratora po*aava utisak da su oso5e ko*e 5olu*u od te
5olesti E implicitno sve onesposo5l*avane oso5e E kao deca,
na/lasila na*/ore simptome 5olesti i kolika *e ne/a potre5na
o5olelima;
Svesni osetl*ive prirode reklame, pre ne/o 2to *e #apoeto
emitovan*e, l*udi i# "C" poka#ali su *e 3ru2tvu #a Flc>a*merovu
5olest, rukovodstvu Ne#avisne televi#i*e, )omisi*i Ne#avisni>
televi#i*a H"0CI
?!
i *ednom malom u#orku *avno/ mn*en*a; Svi su
31
C periodu !99!-2?; Ne#avisna televi#i*ska komisi*a odo5ravala *e i
re/ulisala rad komerci*alni> televi#i*ski> stanica7uslu/a u (eliko* -ritani*i,
i#u#ev S8C u (elsu H'rim; prir;I
53
oni odo5rili tu reklamu; Ni*e poka#ana onesposo5l*avanim
oso5ama ili neko* or/ani#aci*i ko*u kontroli2u ili vode
onesposo5l*avane oso5e; Fli nakon 2to *e prika#ana na nacionalno*
televi#i*i, "0C *e primila 5ro*ne al5e od roGaka i oso5a ko*e se
5rinu o oso5ama sa Flc>a*merovom 5ole2u i "C" *u *e povukao
HSmit> !99!I; Naalost, 2teta *e ve 5ila uin*ena;
3. Onesposobljavana osoba kao predmet nasilja
C stvarnom ivotu onesposo5l*avane oso5e esto su
predmet nasilne #loupotre5e od strane neonesposo5l*avani> oso5a
i takvim i> medi*i esto predstavl*a*u; Bsim 2to doprinosi
po/re2nom verovan*u da su onesposo5l*avane oso5e potpuno
5espomone i #avisne od dru/i>, takvo prika#ivan*e doprinosi
odravan*u to/ vida nasil*a;
)ro# istori*u, onesposo5l*avane oso5e 5ile su rtve nasil*a;
3revni Drci i Riml*ani 5ili su vatreni po5ornici edomorstva
onesposo5l*avane dece; C sredn*ovekovno* Mvropi onesposo5l*e-
nost su dovodili u ve#u sa #lom i ve2tiaren*em; C nekim kra*evi-
ma, pro/an*an*e i u5i*an*e onesposo5l*avani> oso5a opravdavalo
se i od strane verski> voGa; Na primer, Martin ,uter, !8@4-!486,
protestantski re.ormator, /ovorio *e da u onesposo5l*avano* deci
vidi Gavola i preporuivao *e da se ona u5i*a*u; Bd vremena in-
dustri*ske revoluci*e takva praksa sankcionisana *e od strane nauke
i u i#vesno* meri od strane medi*a;
0okom devetnaesto/ veka le/itimnost nasil*a nad onespo-
so5l*avanim oso5ama omo/uena *e #a>val*u*ui teori*ama Jarlsa
3arvina i eu/eniko/ pokreta; 0en*a da se na l*udsku vrstu prime-
54
ni 3arvinova teori*a evoluci*e, pre sve/a prirodna selekci*a i
preivl*avan*e na**ai>, i#nedrila *e eu/eniki pokret; &a5rinuti
#5o/ rasne de/eneraci*e, pripadnici7e to/ pokreta odravali su
tradicionalne stra>ove da onesposo5l*avane oso5e predstavl*a*u
o#5il*nu pretn*u 5ritanskom i evropskom dru2tvu; &acrtali su da
tre5a da osi/ura*u 5udunost oveanstva spreavan*em ra#mno-
avan*a de.ektni> sterili#aci*om i se/re/aci*om;
"deali eu/enike dosti/li su lo/ian is>od tokom rata !9?9-
!984; Nemaka Nacistika parti*a od/ovorna *e #a sistematsko
u5i*an*e o/romno/ 5ro*a @;E!; onesposo5l*avani>
oso5a; "ako *e sa uasima nemaki> lo/ora smrti okonano
otvoreno pro/an*an*e onesposo5l*avani> oso5a u Mvropi, i dal*e
posto*i preutna sa/lasnost sa tim ide*ama meGu nekim slo*evima
5ritansko/ stanovni2tva - ne samo meGu pristalicama ekstremni>
or/ani#aci*a poput Nacionalno/ .ronta i -ritansko/ pokreta;
"spitivan*e l*udsko/ .etusa #vanino *e odo5reno od strane
'arlamenta, 2to *e delimino opravdano mo/uno2u da se sprei
raGan*e onesposo5l*avane dece; ene u -ritani*i le/alno mo/u da
i#vr2e a5ortus nakon dvadeset etvrte nedel*e, kada *e a5ortus
neonesposo5l*avane dece ile/alan, ukoliko posto*i ri#ik da e
neroGeno dete 5iti o#5il*no >endikepirano, iako se retko de.ini2e
2ta #nai o#5il*no >endikepirano; Mada ovde ne tre5a da
otvaramo de5atu oko a5ortusa, ova anomali*a *asno poka#u*e do
ko/ stepena 5ritansko dru2tvo nipoda2tava onesposo5l*avane
oso5e; 0akoGe, uo5ia*ena *e po*ava, mada se o tome veoma retko
/ovori otvoreno, da lekari7ke, u# sa/lasnost roditel*a, dopuste da
i#ra#ito de.ektne 5e5e umru ukoliko *e o2teen*e neoekivano;
Slua*evi napu2tan*a onesposo5l*avane dece od strane roditel*a
55
mno/o su e2i ne/o kod n*i>ovi> vr2n*aka ko*i nema*u o2teen*a,
reGi su slua*evi n*i>ovo/ usva*an*a i uestali*i su primeri n*i>ovo/
.i#iko/ i seksualno/ #lostavl*an*a
?2
; Bdsustvo puno/ opse/a ulo/a
onesposo5l*avani> oso5a u kn*ievnosti i dru/im medi*ima snano
utie na *aan*e stereotipno/ uveren*a da oni nisu sposo5ni da se
5rinu o se5i, te su sto/a vi2e podvr/nuti nasil*u; 1tavi2e,
predstavl*an*e onesposo5l*avani> oso5a kao rtava nasil*a
uo5ia*eno *e u .ilmovima i na televi#i*i; Kolivudski klasici ena
u kave#u i 1ta se do/odilo sa 5e5i 3e*n predstavl*a*u do5re
primere; C eni u kave#u Blivi*u de Kevilend, korisnicu kolica,
#aro5ila *e u li.tu 5anda mladi> >uli/ana dok su *o* pretresali stan;
C dru/om .ilmu, 3oan )ro.ord Hko*a takoGe koristi kolicaI u
potpuno* *e nemilosti svo*e u5ilaki nastro*ene sestre, -et 3e*vis;
+o2 *edan po#nat primer *e Jeka* do mraka u kome slepa ena
ko*u i/ra Bdri Kep5ern uspeva da nadmudri /rupu delinkvenata,
ali tek nakon 2to su *e potpuno i#muili traei dro/u u n*eno*
kui; C komedi*i (rua sedla, >val*eno* od strane kritike,
onesposo5l*avani lik Mun/o stavl*en *e u lance, i povremeno
5ievan; "straivan*a televi#i*sko/ .ilmsko/ pro/rama poka#ala su
da *e tri puta vea verovatnoa da e onesposo5l*avana oso5a do
kra*a .ilma 5iti mrtva ne/o kad se radi o neonesposo5l*avano*
oso5i; Smrt *e u vi2e od polovine slua*eva i#a#vana nasilno;
&aista, vi2e od polovine smrtni> slua*eva i#a#vale su sile do5ra E
u/lavnom polici*a E #ato 2to *e onesposo5l*avani *unak 5io
kriminalac Hvidi nieI; 'etina nasilni> smrti, posledica su
samou5istva E ko*a su poinili mentalno 5olesni likovi; 'reostali
32
&a op2irni*u raspravu o istori*i onesposo5l*avani> oso5a kao predmeta nasil*a,
autor upuu*e na -arnes H!99!I$ C>apter 2, ili Morris H!99!I$ C>apter 2;
56
slua*evi nasilne smrti su u5istva HCum5er5atc>-Ne/rine !992$
?@I; Novinski i#ve2ta*i takoGe nasil*e nad onesposo5l*avanim
oso5ama prika#u*u kao sen#aci*u; Na primer, nedavna studi*a
poka#ala *e da su u vi2e od polovine reportaa o oso5ama sa
te2koama u uen*u ko*e se po*avl*u*u u nacionalnim i lokalnim
novinama, one predstavl*ene kao rtve; 0a viktimi#aci*a o5u>vata
seksualno #lostavl*an*e, kraGu i vandali#am, i .i#iko #lostavl*an*e
HUert>eimer !9@@$ ?4I;
'ored to/a 2to potpomau uveren*u da su onesposo5l*avane
oso5e 5espomone, *adne i nesposo5ne #a ivot 5e# #a2tite, te
prie *aa*u, mada implicitno, eu/eniko u5eGen*e da *e nasil*e
#apravo prirodno re2en*e pro5lema ve#ani> #a o2teen*e;
4. Onesposobljavana osoba kao zlokobna i zla
0o *e *edan od na*snani*e ukoren*eni> stereotipa i
predstavl*a na*veu prepreku onesposo5l*avanim oso5ama #a
uspe2nu inte/raci*u u #a*ednicu; )lasian primer *e 1ekspirov
Riard """; Nadove#u*ui se na rana verovan*a o .i#ikom
o2teen*u E u -i5li*i posto*i etrdeset primera u ko*ima se 5o/al*
pove#u*e sa /re>om i /re2nicima E 1ekspir prika#u*e Riarda """
kao oso5u ko*a *e i2a2ena, kako .i#iki tako i mentalno;
"skrivl*eno poiman*e onesposo5l*enosti prisutno *e u veliko* meri i
u kn*ievnosti i u umetnosti, kako klasino* tako i savremeno*, i
pot>ran*u*e se i danas; Na primer, u romanu Ker5erta Melvila
Mo5i 3ik, kapetan F>a5 posta*e toliko opsednut el*om da
uni2ti 5elo/ kita ko*i mu *e od/ri#ao no/u da u el*i #a osvetom,
on rtvu*e i se5e i vei deo svo*e posade; Melvil koristi o2teen*e
57
da 5i po*aao e.ekat #loko5ne atmos.ere u kn*i#i dok pripoveda
"smail opisu*e kako se po palu5i usred noi u*u udarci F>a5ove
ve2take no/e; 'isci #a decu maksimalno su koristili ta* stereotip;
C#mimo kao primer Stivensonovo Bstrvo s 5la/om%; C
opisivan*u atmos.ere pune stra>a i nei#vesnosti ko*om se odliku*e
sam poetak kn*i/e, kl*uni elementi su onesposo5l*avani likovi
Crni 'as i Slepi '*u; 'rvi lik prika#an *e kao starac poutelo/ lica
kome nedosta*u dva prsta; 0o relativno malo o2teen*e da*e ton
ko*i se inten#ivira u trenutku kad se opisu*e '*u kao stvoren*e
po/r5l*eno i slepo% i upravo '*u uruu*e -ili*u -ounsu stra2nu
crnu taku; )ada se ,on/ 3on Silver prika#u*e u do5rom svetlu,
tada se n*e/ova drvena no/a ne pomin*e, ali kasni*e kako se
n*e/ova podmuklost ra#otkriva, no/a ko*a mu nedosta*e sve se
e2e pomin*e ili sluti; 'rika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a kao
su2tinski #li> naroito *e omil*eno kod .ilmski> stvaralaca; Spisak
.ilmova ko*i prika#u*u pove#anost neko/ .i#iko/ o2teen*a i #lo5e
i pokvarenosti praktino *e 5eskonaan; Wilm 3r 3ekil i Mister
Ka*d% sim5oli#u*e snaan kontrast i#meGu do5ra i #la; 'rvi *e
uspravan, lep i pun vrline, dok *e dru/i #lo5an, ruan i lud%;
Sledei sean*a vredan primer predstavl*a mani*akalni 3r
Stre*ndlav% s mno/o5ro*nim o2teen*ima ko/a i/ra 'iter Selers,
nitkovi u .ilmovima 'rl*avi Kari% i aoka% E ko*i svi do *edno/
>raml*u E i o5il*e onesposo5l*avani> kriminalaca u .ilmovima o
3e*msu -ondu; 0akoGe, .ilmski pro/ram na 0(-u esto
predstavl*a onesposo5l*avane oso5e kao kriminalce ili udovi2ta;
Centralna tema esto emitovane kultne seri*e i# 2e#deseti>,
-e/unac%, predstavl*a neprekidno tra/an*e /lavno/ *unaka #a *e-
dnorukim u5icom; Reiser 3e*vid ,in koristio *e onesposo5l*ava-
58
nu oso5u, kepeca%, da predstavi #lo u svo*o* popularno* sapunici
0vin 'iks%;
,*ude ko*i doivl*ava*u emocionalnu patn*u takoGe esto na
ta* nain predstavl*a*u na televi#i*i; 'rimer #a to *e novi*a epi#oda
polici*ske seri*e -ill%
??
ko*u emitu*e 0elevi#i*a 0em#a, prika#ana
!; decem5ra !99!; /odine, u ko*o* *e mladi Mark, opisan kao
2i#o.renik%, u>ap2en *er *e pravio nered nakon 2to *e ra#orio dom
svo*i> roditel*a; Mark *e predstavl*en kao #5un*en, nepredvidiv i
nasilan, kao neko ko *e /odinama terorisao svo*e roditel*e do te
mere da *e n*e/ov otac napustio n*i>ov dom; 'osledn*a scena
prika#u*e Markovu ma*ku ko*a moli polica*ku da smeste Marka u
psi>i*atri*sku kliniku, *er ona vi2e ne moe da se nosi s n*im; "ako
u#roci Markovi> pro5lema nikad nisu u potpunosti o5*a2n*eni u
seri*i, >ospitali#aci*a *e predstavl*ena kao *edino ra#umno re2en*e;
Sline teme redovno su #astupl*ene u 2tampi; Novinski
lanci ko*i na sen#acionalistiki nain pove#u*u neko intelektualno
o2teen*e i kriminal esta su po*ava, kako u ta5loidima tako i u
kvalitetnim% novinama;
?8
'oruka ko*a proi#la#i i# ti> pria *este
da se takvim l*udima ne moe verovati i da predstavl*a*u opasnost
#a decu, te i> tre5a #akl*uati;
0akvo /ledi2te prika#u*u i neke reklame u do5rotvorne
svr>e; SFNM HSc>i#op>renia F National Mmer/encNI
?4
nedavno *e
napravila poster na ko*em *e prika#ano veliko lice preko ko/a su
ispisane rei$ Bn misli da *e Krist; (i mislite da *e u5ica; Bni
33
Na#iv seri*e ni*e preveden na srpski *e#ik< preporuu*emo prevod Raun
H'rim; prev;I
34
Futor upuu*e na 'rison 'sNc>iatric Care Crisis, $he 0uardian/ !
3ecem5er !99!, str; !;
35
S>i#o.reni*a E nacionalno pitan*e #a >itnu intervenci*u H'rim; prir;I
59
misle da *e do5ro; Bn u*e /lasove; (i u*ete lai; Bni ne u*u
ni2ta;% 'oster se #avr2ava .ra#om &austavite ludilo%;
0ako nepri*atno predstavl*an*e sasvim *e po/re2no i u
veliko* meri naru2ava utisak ko*i *avno mn*en*e ima o l*udima ko*i
doivl*ava*u emocionalnu 5ol, i posredno, o itavo* #a*ednici
onesposo5l*avani> oso5a; Cop2teno /ledano, vea *e verovatnoa
da su ti l*udi povueni u se5e i veoma osetl*ivi ne/o nasilni i
a/resivni, vea *e verovatnoa da e i#5e/avati dru/e l*ude ne/o
da e i> napadati i, ukoliko im se prui od/ovara*ua podr2ka, oni
su savr2eno sposo5ni da ive u #a*ednici;
5. Onesposobljavana osoba kao deo atmosfere ili
kao retkost
Bnesposo5l*avane oso5e ponekad su deo pria ili .ilmova i
0( drama da 5i doprineli stvaran*u odreGene atmos.ere, u/lavnom
atmos.ere pretn*e, misteri*e ili /u5itka, ili da 5i dali peat
vi#uelnom e.ektu dela; Na ta* nain, onesposo5l*avana oso5a svodi
se na nivo predmeta #natiel*e;
C#mimo, na primer, klasian .ilm strave i uasa,
Wranken2ta*n, sa -orisom )arlo.om u /lavno* ulo#i; 3a 5i
na/lasili op2te osean*e pretn*e, .ilmski stvaraoci ukl*uu*u
/r5avo/ Wrica, kao *edino/ slu/u 5arona Wranken2ta*na; 0a* lik
ne posto*i u ori/inalnom romanu Meri 1eli; Wricova ulo/a u .ilmu,
i#meGu ostalo/, #naa*na *e *er *e on u potpunosti od/ovoran #a
sve #lo ko*e stvara udovi2te, a ne n*e/ov stvaralac 5aron ko*i ni*e
onesposo5l*avana oso5a; C prvom delu .ilma, kad *e Wranken2ta*n
stvarao udovi2te, on 2al*e Wrica da mu donese mo#ak ko*i tre5a da
60
postavi u lo5an*u; 'ri i#vr2en*u #adatka Wric neopre#no ispu2ta
mo#ak i o2teu*e /a tako da 2teta ne moe da se popravi, i
#amen*u*e /a dru/im mo#/om E ko*i *e pripadao po#natom
kriminalcu; )asni*e, kako radn*a napredu*e, otkriva se istinska
priroda udovi2ta i Wric /a i#a#iva rasplamsalom 5akl*om,
ra#*aru*ui tako n*e/ove u5ilake na/one E a 5aron u svemu osta*e
relativno neduan;
Sledei po#nat primer *e popularni 2pa/eti vestern 3o5ar,
lo2, #ao u kome /lavne ulo/e i/ra*u )lint "stvud i ,i (an )li.; C
uvodno* sceni *unak ko*e/ i/ra )li. sa#na*e o aktivnostima *edno/
staro/ nepri*atel*a od pros*aka ko*i *e 5e# no/u, po#nato/ kao
'oluvo*nik; Clo/a pros*aka svedena *e na nekoliko redova, te se
'oluvo*nik po*avl*u*e samo u *edno* sceni, da*ui monu sliku
surovosti i 5rutalnosti ko*a *e o5eleavala ivot 3ivl*e/ #apada;
"sto tako, ime 'oluvo*nik prenosi poruku da su l*udi ko*ima
nedosta*u ekstremiteti samo napola l*udska 5ia;
C skladu sa tim stereotipom *este i po/led na onespo-
so5l*avane oso5e kao na kurio#itet; Na isti nain na ko*i *e *avno
poniavan 3on Merik na va2arskim predstavama pre *edno/ veka,
onesposo5l*avane oso5e se i danas po*avl*u*u u tako#vanim spek-
taklima sa udovi2tima; "skori2avan*e onesposo5l*avani> oso5a
na ta* nain naroito *e #astupl*ena u Fmerici, uprkos velikom
5ro*u kampan*a da se ta* o5ia* iskoreni, a kepeci i 5radate e-
ne redovno se po*avl*u*u i u 5ritanskim cirkusima;
1tavi2e, CitN 0radin/ ,td kompani*a ko*a po2tom ispo-
ruu*e ro5u, o5*avila *e reklamu u nacionalnim novinama SundaN
Ne=spaper E ,*udi, 2; *anuara !992; E #a kn*i/u Medicinski
kurio#iteti, na 6? stranica, puni> .oto/ra.i*a sa tekstom$ 'ro-
61
itaete;;; videete;;; i 5iete odu2evl*eni sa 28 medicinska o5*a2-
n*en*a laka #a praen*e i 5io/ra.skim podacima ko*i prate ova Ou-
dovi2ta prirodeO;
0akvo prika#ivan*e predstavl*a malo vi2e od voa*eri#ma
usmereno/ na onesposo5l*avanost *er podstie neprimerenu .asci-
naci*u o2teen*em; Mor5idna opsednutost neonesposo5l*avane pu-
5like .i#ikom ra#likom takoGe se odraava i u .ilmovima strave i
uasa i nauno.antastinim .ilmovima; 0akvo prika#ivan*e pot>ra-
n*u*e i odrava neosnovano verovan*e da *e i#/led neraskidivo po-
ve#an sa moralnim karakterom i vrednostima oso5e;
6. Onesposobljavana osoba kao ,superbogalj~
Bvo *e slino stereotipnom prika#ivan*u l*udi crne rase kao
o5dareni> super oso5inama kako 5i se i#a#valo po2tovan*e od
strane l*udi 5ele rase%; ,*udi crne rase esto se prika#u*u kao oso5e
ko*e ima*u .enomenalan osea* #a ritam%, ili kao i#vanredni atlet-
iari7ke; )ad *e re o onesposo5l*enosti, takvo* oso5i pripisu*u se
nadl*udske, /otovo ma/ine sposo5nosti; Slepim oso5ama
pripisu*u se vi#ionarske mo/unosti pomou 2esto/ ula, ili im se
pripisu*e natproseno do5ar slu>; Slino tome, onesposo5l*avane
oso5e, naroito deca, 5iva*u preterano >val*ena #5o/ sasvim pro-
seni> posti/nua; Mada posto*e mno/o5ro*ni .ilmski primeri o
super5o/al*ima, *edan od .ilmova ko*i *e osvo*io mno/e na/rade
*este Mo*e levo stopalo%
?6
; 'ria *e #asnovana na auto5io/ra.i*i
?6
Naslov .ilma MN ,e.t Woot% preveden *e na srpski kao Mo*e levo stopalo%;
"stoimeni auto5io/ra.ski roman o5*avl*en *e 2!!; /odine na srpskom *e#iku pod
naslovom Mo*a leva no/a% u i#dan*u ") 'romete*% i# Novo/ Sada i Centra
62
pisca i umetnika )risti*a -rauna ko*i *e onesposo5l*avana oso5a E
on o n*o* /ovori kao o odvano* malo* prii o *ednom 5o/al*u% E
.ilm /ovori o tome kako *e -raun Opreva#i2aoO i svo*e o2teen*e i
siroma2tvo radnike klase u 3a5linu trideseti> /odina dvadeseto/
veka, i postao nacionalno pri#nat kao umetnik, pisac i pesnik; Cpa-
da u oi to da *e, iako *e .ilm 5io odlina prilika da ulo/u -rauna
do5i*e neko od /lumaca ko*i su onesposo5l*avane oso5e, n*u do5io
3ani*el 3e* ,uis E /lumac ko*i nema o2teen*a; Naalost, to *e
uo5ia*ena politika u svetu .ilma, delom i #5o/ in*enice da veina
dramski> 2kola i koleda nema upisani> onesposo5l*avani>
studenata #a pro.esi*u /lumca; Bd etrnaest /lumaca u kate/ori*i
na*5ol*e/ /lumca7/lumice pro/la2enim #5o/ ulo/a u .ilmovima
ko*i se 5ave tematikom onesposo5l*enosti samo *e *edna do5itnica,
Marli Martin u .ilmu 3eca man*e/ -o/a% E o odnosu /luve ene i
pro.esora 5e# o2teen*a u 2koli #a /luve oso5e E imala o2teen*e
prika#ano u .ilmu; "ronino, iako *e .ilm o /luvim l*udima i
#a*ednici /luvi> l*udi, nepristupaan *e #a /ovornike7ce #nakovno/
*e#ika; Nain na ko*i *e .ilm sniman 5io *e takav da se mno/i
#nakovi nisu videli; Sto/a *e on 5io potpuno pristupaan samo #a
/ledaoce i /ledatel*ke ko*i u*u;
'o#nata tema o posti/nuima onesposo5l*avani> oso5a
ko*a u veliko* meri #avise od do5ronamernosti dru/i> takoGe *e
veoma prisutna u tim .ilmovima; Wilm Mo*e levo stoplao%, na
primer, /ovori koliko o samom -raunu toliko i o snano* mrei
podr2ke ena ko*e su /a okruivale; Bd veliko/ #naa*a *e
iveti uspravno% u mom prevodu, #5o/ ravnopravno/ pristupa svima onima
ko*i pi2u, slika*u i dru/e radn*e i poslove o5avl*a*u no/ama; 0ra/om ovo/
autora danas posto*e udruen*a slikara i slikarki ko*i slika*u desnom ili levom
no/om; H'rim; prir;I
63
in*enica da n*e/ova ma*ka ni*e pristala da poveru*e u rei doktora
kada su *o* saop2tili da *e )risti samo 5il*ka; (anu ulo/u u
n*e/ovo* re>a5ilitaci*i% odi/rala *e lekarka ko*a *e verovala u
n*e/a, kao i medicinska sestra ko*a se #al*u5ila u n*e/a;
C televi#i*skim seri*ama ,on/street% P3u/a ulicaQ i
"ronside% PDvo#dena stranaQ, dvo*ica onesposo5l*avani> privatni>
detektiva takoGe predstavl*a*u do5re primere; C seri*i ,on/street%
slepi ovek ima kompen#aci*u #a nedostatak vida u natprosenom
slu>u; 3etektiv "ronside, iako parali#ovan od struka nanie,
o5daren *e i#u#etnim mentalnim moima i posedu*e neverovatnu
smirenost kad se suoi sa nevol*om; N*e/ovo ime, ko*e *e
kolokvi*alni i#ra# #a kolica Pko*a koriste oso5e ko*e ne mo/u da
>oda*uQ, odraava praksu ko*a *e #astupl*ena u dei*im kn*i/ama
da se likovi imenu*u na osnovu i#/leda;
Sline teme uveliko su prisutne u vestima o posti/nuima
onesposo5l*avani> oso5a, 5ilo da se radi o neo5inim podu>vatima
ili onima ko*i se uklapa*u u normalan ivot E i na televi#i*i i u
2tampi; Na televi#i*i one pokriva*u vi2e od etvrtine svi> vesti ko*e
se odnose na onesposo5l*avane oso5e; (eliki deo i#ve2tavan*a ine
apeli #a pomo poput 3eca u potre5i, )lu5 ra#novrsnosti i
0eleton; Ftmos.era u tim emisi*ama *e predvidiva, puna emoci*a
i saosean*a, sa iska#ima poput Bva deca su poka#ala talenat i
odlunost da preva#iGu svo*u onesposo5l*enost HCum5er5atc>-
Ne/rine !992$ ?!I; 0akav pristup tri*um.a nad tra/edi*om
u/lavnom ele/antno i#5e/ava kl*uni pro5lem, a to *e da *e
onesposo5l*enost #apravo dru2tveni pro5lem ko*i se ne moe
re2avati iska#ivan*em sentimentalnosti prema po*edinanim
o2teen*ima na po/re2nom mestu;
64
MeGutim, takva slika *e uo5ia*ena u reklamiran*u u do-
5rotvorne svr>e; )ao primer moe posluiti poster 3ona Drumsa
ko*i predstavl*a snanu sliku onesposo5l*avano/ atletiara u
kolicima, po/nute /lave, na i*em licu se vidi stra2na odlunost;
'reko slike *e ispisano (ol*a da se uspe; "spod *e #a/lavl*e Ni*e
5espomoan, ni*e 5espomoan, samo *e onesposo5l*avan; 'omo#i-
te nam H3ru2tvu #a onesposo5l*avane oso5e 3ona Drumsa E
or/ani#aci*a ko*u vode i kontroli2u neonesposo5l*avane oso5e I da
o5e#5edimo tu podr2ku i kupon #a donaci*u; 0akva prika#ivan*a
ima*u nekoliko ne/ativni> implikaci*a po onesposo5l*avane oso5e;
)ao prvo, po/re2ne pretpostavke o sposo5nostima onesposo-
5l*avani> oso5a mo/u da dovedu do uskraivan*a kl*uni> uslu/a;
Na primer, verovan*e da slepa oso5a moe kompen#ovati svo* vid
kro# slu> delom *e od/ovorno #a propust dru2tva da o5e#5edi
in.ormaci*e na -ra*evom pismu; "sto tako, pretpostavka da sve
/luve oso5e ima*u sposo5nost da ita*u s usana uticala *e na to da
se sprei upotre5a #nakovno/ *e#ika; 3ru/o, na/la2avan*e po*edi-
nani> dosti/nua onesposo5l*avani> oso5a podstie uveren*e da
one neim i#vanrednim tre5a da nadoknade ono 2to nema*u da 5i
5ile pri>vaene u #a*ednici; +asne su ne/ativne psi>olo2ke impli-
kaci*e po veinu onesposo5l*avani> oso5a ko*e poku2ava*u da se
i#5ore sa okruen*em, u veliko* meri nepri*atel*skim;
)onano, na/la2avan*em i#vanredni> dosti/nua onespo-
so5l*avani> oso5a poput )risti*a -rauna, medi*i navode na
#akl*uak da su iskustva o5ini> l*udi E 5ilo da su u pitan*u one-
sposo5l*avane oso5e ili ne E ne5itna i 5e#naa*na; 0ako, neonespo-
so5l*avane oso5e ne vide super5o/al*e kao predstavnike7ce one-
sposo5l*avane #a*ednice u celini i *a# i#meGu ti> dve*u /rupa
65
osta*e i dal*e nepremostiv;
7. Onesposobljavana osoba kao predmet
ismevanja
,ik i# crtano/ .ilma Dospodin Ma/u, stari*i /ospodin s
o2teen*em vida, na/la2ava viGen*e dru2tva o onesposo5l*avano*
oso5i kao o 5espomono* 5udali; Ne osvrui se na svo*e o2te-
en*e, Ma/u se spotie kro# ivot pun #5rke i te/o5e, oi/ledno
nesvestan 5e#5ro*ni> opasnosti ko*ima *e okruen ali ko*e sve
uspeva da preivi; Bsim to/a, tokom Ma/uovi> podvi/a pu5lika se
stalno podsea da *e #a n*e/ovo preivl*avan*e #asluna ista srea,
a ne n*e/ova snalal*ivost;
Kumor na raun onesposo5l*avani> oso5a ni*e ni2ta novo;
Bnesposo5l*avane oso5e vekovima su 5ile i ostale i#vor #a5ave #a
neonesposo5l*avane oso5e; C# dru/e, tako#vane univer#alne
viceve E na raun stranaca, ena i sve2tenstva, kn*i/e viceva i#
do5a Mli#a5ete pune su viceva o l*udima sa svim mo/uim
o2teen*ima ko*a se mo/u #amisliti; 0okom sedamnaesto/ i
osamnaesto/ veka 5ilo *e uo5ia*eno da idioti 5udu predmet
#a5ave meGu onima ko*i su imali novca da to se5i priu2te, a posete
-edlamu i dru/im instituci*ama #a mentalno o5olele 5ile su tipina
.orma #a5ave #a one sposo5ne i neupuene;
3ok se takvo 5e#o5#irno pona2an*e mo/lo oekivati u
rani*im man*e prosveenim vremenima, #5i*an*e 2ala na raun
onesposo5l*avani> oso5a prisutno *e danas koliko i tada; Naroito
*e #astupl*eno meGu neonesposo5l*avanim pro.esionalnim komia-
66
rima7kama; Nekoliko velikana komedi*e, ko*i su uticali na .or-
miran*e dana2n*e/ poiman*a sme2no/ mu2karca i sme2ne
ene, i#/radili su svo*e kari*ere na >umoru #asnovanom na isme-
van*u onesposo5l*avani> oso5a; Karpo Marks, na primer, kad 5i
/lumio 5udalu, pretvarao se da nema mo /ovora, a radi*ske #ve-
#de i# pedeseti> i rani> 2e#deseti> /odina, kao 2to su Fl Red i
Kilda -e*ker, ismevali su svo*e podreGene, urla*ui na n*i> kao da
su /luvi, pa sto/a i /lupi;
3anas *e ismevan*e onesposo5l*avani> oso5a /lavna karak-
teristika mno/i> komedi*a i 0( pro/rama; Na primer, u na/raGe-
nom .ilmu Ri5a #vana (anda, *edan od /lavni> *unaka .ilma *e
)en, nesposo5ni prevarant sa o#5il*nom /ovornom manom; Bni
ko*i eksploati2u ova* materi*al nisu o/ranieni na *ednu odreGenu
vrstu komedi*e E ima /a u svim vrstama; 'opularni pisac i komiar
Roni -arker, na primer, imitirao *e onesposo5l*avane oso5e u svo*a
dva na*uspe2ni*a 0( pro/rama, u )larens, o neo5inom
#animan*u oveka sa o2teen*em vida, i u Btvoreno non-stop, o
lokalnom 5akalinu s o2teen*em /ovora;
Neverovatno uspe2ni radikalni komini seri*ali ,etei
cirkus Monti 'a*tona prepuni su otvoreno onesposo5l*ava*ue/
prika#ivan*a i >umora; Na primer, proslavl*eni ske Ministarstvo
sme2no/ >oda, ili esto prika#ivane scene u ko*ima dve ili vi2e
'a*tonovi> #ve#da nose odeu neod/ovara*ue veliine i kro*a i
ima*u ve#ane marame oko /lave, dok i#/ovara*u potpuno nera-
#uml*ive reenice /lasnim, monotonim mumlan*em, pri emu su
oi/ledne ne/ativne implikaci*e po oso5e ko*e se oteano kreu ili
ima*u te2koe u uen*u;
Kumor u svr>u onesposo5l*avan*a veoma *e est i u alter-
67
nativno* komedi*i; Rei spas ili spasi E po/rdne skraenice
rei spastian E esto su se na uvredl*iv nain koristile u kultno*
0( seri*i 0>e Toun/ Bnes
?A
; +edan alternativni komiar, Kari
Mn.ild, koristio *e onesposo5l*ava*uu komedi*u da 5i prodavao o-
koladu; C novo* reklami 3ime -ar
?@
prika#ao *e oveka sa oi-
/lednim o2teen*em vida u supermarketu, ko*i i ne primeu*e da *e
/re2kom u#eo tuGa kolica #a kupovinu dok uur5ano trai svo*u
okoladu od deset centi;
Ne/ativne implikaci*e te vrste na raun onesposo5l*avani>
oso5a ne 5i tre5alo potcen*ivati; S *edne strane, one o#5il*no naru-
2ava*u i ono malo mo/unosti ko*e te oso5e ima*u da 5udu s>va-
ene o#5il*no od strane neonesposo5l*avano/ dru2tva; S dru/e stra-
ne, takvo prika#ivan*e moe da pol*ul*a n*i>ovo samopou#dan*e i
samopo2tovan*e, 2to *e est slua* kod onesposo5l*avane dece, e-
/a su samo n*i>ovi roditel*i svesni;
Naravno, mo/lo 5i se rei da su itavi delovi #a*ednice
nekad predmet viceva i da onesposo5l*avane oso5e ne mo/u i ne
tre5a da oeku*u da 5udu i#u#ete; MeGutim, *avno ismevan*e
pri>vatl*ivo *e samo ukoliko predstave ko*e slede mo/u 5iti
neutralisane po#itivnim, ili ako oni ko*e ismeva*u ima*u
mo/unost da se 5rane, ukoliko to ele; 0renutno u medi*ima ne
posto*i 5ukvalno ni*edna po#itivna slika onesposo5l*avani> oso5a,
a oni ne raspolau ni sredstvima niti le/alnim okvirom unutar
ko*e/ 5i mo/li da se suprotstave to* vrsti diskriminaci*e;
0re5a navesti da *e u toku posledn*e deceni*e *edan 5ro*
onesposo5l*avani> #a5avl*aa E 3oni )re2endo, -ar5ara ,isiki,
37
Na#iv seri*e ni*e preveden na srpski< predlaemo Mlade; H'rim; prev;I
38
Na#iv reklame ni*e preveden na srpski< predlaemo Jokolada od deset
centi; H'rim;prev;I
68
"*an Stanton i Flen Saderland E ra#vio vrstu >umora, usmereno/
prema apsurdnom nainu na ko*i se dru2tvo odnosi prema onespo-
so5l*avanim oso5ama; 'oput komedi*e ko*a se /eneralno pove#u*e
sa dru/im potlaenim /rupama E prevas>odno enama i
pripadnicima7ama crne rase E oni prave smislenost od 5esmisleno/
i, 2to *e na*vani*e, prave satiru, a da pri tom ne 5late po*edince;
MeGutim, tu /rupu #a5avl*aa i n*i>ov rad medi*i konstantno
i/nori2u;
8. Onesposobljavana osoba kao svoj najveci i
jedini neprijatelj
Medi*i nekad prika#u*u onesposo5l*avane oso5e kao
paenike ko*i 5i uspeli da preva#iGu svo*e te2koe ukoliko 5i
prestali se5e da saal*eva*u, ukoliko 5i uspeli da misle po#itivno i
da se i#5ore s i#a#ovom H-iklen--o/dan !9AA$ !I; 0o *e tema
ko*a se ponavl*a u mno/im tako#vanim .ilmovima o
onesposo5l*enosti sniml*eni> u posledn*i> nekoliko /odina;
'o#nati primeri #a to su .ilmovi 'ovratak kui i RoGen etvrto/
*ula; B5a .ilma prika#u*u psi>olo2ku traumu ko*u ima onespo-
so5l*avana oso5a u poku2a*ima da se prila/odi svetu oni> ko*i ne-
ma*u telesna o2teen*a; C o5a .ilma /lavni *unak *e prona2ao spas
u >eteroseksualno* ve#i E to se /eneralno vidi kao korak u do5rom
pravcu i# ra#lo/a 2to su .ilmovi ko*i se 5ave onesposo5l*eno2u
prika#ivali onesposo5l*avane oso5e kao seksualno neaktivne Hvidi
doleI;
" 'ovratak kui i RoGen etvrto/ *ula su2tinski su
69
antiratni .ilmovi ko*i koriste onesposo5l*enost kao meta.oru #a
#avisnost i ran*ivost; 'ovratak kui predstavl*a priu svi>
mu2karaca u Fmerici; ,uk Martin, poku2ava da se nosi s
in*enicom da *e #5o/ rane ko*u *e #ado5io u (i*etnamu ostao
parli#ovan, 2to *e dovelo do /u5itka mu2kosti; N*e/ovo
samopo2tovan*e povratilo se tek nakon odlaska u krevet sa Seli,
ko*u i/ra 3e*n Wonda, ko*a se u n*e/a #al*u5l*u*e; N*en mu, 5iv2i
vo*nik, s dru/e strane, ko*i *e usled posledica rata mentalno
o5oleo, nakon 2to /a Seli napu2ta, i#vr2ava samou5istvo E
oi/ledno da *e u Fmerici *edna vrsta onesposo5l*enosti
pri>vatl*ivi*a od neke dru/e;
RoGen etvrto/ *ula *e .ilm ko*i ima slinu priu, ali ovde
/lavni *unak uspeva da se i#5ori s i#a#ovom tek nakon uspe2ni>
susreta sa meksikim prostitutkama; Bn nakon to/a posta*e
antiratni aktivista, pi2e kn*i/e i kandidu*e se #a Senat S*edin*eni>
3rava; "ako su o5a .ilma predstavl*ena kao da se 5ave
onesposo5l*eno2u, ni*edan se o#5il*no ne dotie oni> pitan*a ko*a
#anima*u veinu onesposo5l*avani> oso5a< na primer, #apo2l*a-
van*e, pitan*e stanovan*a i dru2tveno okruen*e;
Sline teme redovno se po*avl*u*u na televi#i*i; 'utovan*e
u Nok, na primer, emitovano @; okto5ra !99!; /odine, u /lavnim
ulo/ama prika#u*e tro*icu korisnika kolica sa steenim o2teen*em
na >odoa2u do katoliko/ svetili2ta u "rsko*; Na*mlaGi od tro*ice,
0eri, suoava se sa svo*om oi/lednom /orinom *er *e od prete-
rano/ pia nedavno o5oleo od 5olesti motorno/ neurona i doka-
#u*e svo*e mao *una2tvo kao i/ra 5ili*ara i #avodei nepo#natu
enu s ko*om avrl*a u 5aru;
70
'rie ko*e navode da su onesposo5l*avane oso5e #apravo
svo* na*vei nepri*atel* po*avl*u*u se i u novinama; 0o *e
na*oi/ledni*e u ve#i sa oso5oma #araenim K"(-om, ko*e se na2i-
roko predstavl*a*u kao *edine od/ovorne #a svo*e o2teen*e; 3al*e,
u nekolikim prilikama kada novine i#ve2tava*u o kampan*ama
onesposo5l*avani> oso5a #a ravnopravnost, oni 5e# re#erve su/e-
ri2u da 5i kampan*a mo/la dovesti do suprotno/ e.ekta; Nakon
nedavni> demonstraci*a u toku kampan*e #a pristupaan prevo#
tokom ko*e *e u>ap2eno devetoro onesposo5l*avani> demon-
stranata *er su ometali sao5raa*, *edne su novine upo#orile "ako
se i na*rato5orni*i unutar lo5i*a onesposo5l*avani> oso5a mo/u
osloniti na mi2l*en*e *avno/ mn*en*a #a n*i>ovu stvar;;; takva
taktika mo/la 5i dovesti do /u5itka *avne podr2ke na ko*u
onesposo5l*avani mora*u da rauna*u HSmit>-+ordan !99!$!4I;
0akvi po/ledi direktno proistiu od tradicionalno/
medicinsko/ pristupa onesposo5l*enosti; ,ini stavovi u osnovi
to/ pristupa vode psi>olo/i*i o2teen*a ko*a o5*a2n*ava pona2an*e
onesposo5l*avani> oso5a kao linu patolo/i*u; Bni omo/uu*u
dru2tvu oso5a 5e# o2teen*a da reinterpretira*u le/itimno
ne#adovol*stvo onesposo5l*avani> oso5a #5o/ disa5ili#ma kao
samodestruktivnu o/orenost ko*a proi#la#i i# line nemoi da
pri>vate o/ranien*a usled o2teen*a, 2to im pomae da i#5e/nu
pravi u#rok svo/ ne#adovol*stva, npr; stavove i politike odluke
*edno/ u celosti onesposo5l*ava*ue/ dru2tva; &apravo, isto kao
2to se le#5e*ke, /e* mu2karci, pripadnici7e crne rase i ene
okrivl*u*u #a >omo.o5i*u, rasi#am i seksi#am, tako se i
onesposo5l*avane oso5e okrivl*u*u #a disa5ili#am;
71
9. Onesposobljavana osoba kao teret
Bva* stereotip pove#an *e sa stavom da su onesposo-
5l*avane oso5e 5espomone i da o n*ima mora*u 5rinuti neone-
sposo5l*avane oso5e; 'ri tom, #anemaru*e se in*enica da su, u#
od/ovara*uu podr2ku, onesposo5l*avane oso5e sposo5ne da
dosti/nu isti stepen samostalnosti kao i neonesposo5l*avane oso5e;
Stereotip potie i# uveren*a da se potre5e onesposo5l*avani> oso5a
su2tinski ra#liku*u od oni> ko*e ima neonesposo5l*avana #a*ednica
i da #adovol*avan*e ti> potre5a nepri>vatl*ivo iscrpl*u*e dru2tvene
resurse; 0okom trideseti> /odina dvadeseto/ veka, nemaki 0rei
Ra*> 2irio *e tu ra#liku u propa/andnim .ilmovima, pravda*ui svo*
pro/ram Mutana#i*e; C tim .ilmovima onesposo5l*avane oso5e
su de>umani#ovane, opisane kao 'osto*an*e 5e# ivota i pred-
stavl*ene kao nepotre5an teret ko*e/ se oveanstvo mora
oslo5oditi;
?9
Slina slika prisutna *e i danas u medi*ima; +edan od
na*upeatl*ivi*i> primera prika#an na 5ritansko* televi#i*i !4;
av/usta !99; /odine *este komad )eepin/ 0om Nice
8
; )omad
*e napisao *edan 5iv2i soci*alni radnik; 0o *e pria o porodici ko*a
*e dovedena do raspada nakon ne/ovan*a onesposo5l*avano/
sina 0oma dvadeset i etiri /odine; 0om, ko/a *e i/rao onespo-
so5l*avani /lumac, predstavl*en *e kao potpuno nepokretan,
spastian, epileptian i inkontinentan; "ma sestru, 1arlotu, ko*a
prema n*emu /a*i incestuo#ne el*e, ma*ku ko*a /a tretira kao dete,
ali ne moe da se natera da /a pol*u5i, oca ko*i se odnosi prema
39
elling +urder- $he Killing dilms oY the $hird 'eich/ 3omino Wilms,
prika#ani na )analu 8, 22; okto5ra !99!;
40
)omad ni*e preveden na srpski< predlaemo prevod -udite .ini prema
0omu H'rim;prev;I
72
n*emu kao prema 5espolnom i kra*n*e 5eskorisnom; Muka #5o/
to/a 2to ima 5il*ku #a sina, na/oni 0omovo/ oca da /a
#lostavl*a; Stid i stra> ko*i *e usledio da e sve ovo otkriti lokalni
soci*alni radnik E ko*i *e, 2to uop2te ne i#nenaGu*e, predstavl*en
kao neko ko #na 2ta *e na*5ol*e #a 0oma E re#ultira samou5istvom
0omovo/ oca; 0a* komad moe *edino i#a#vati saosean*e
/ledalaca #a porodice sa slinim teretom, u n*emu nema ni2ta 2to
5i pro5udilo 5ilo kakvu empati*u prema onesposo5l*avanim
oso5ama; 'rika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a kao tereta u
veliko* meri koristi se u reklamiran*u kampan*a ko*e pokreu lo5i*i
staratel*a; &5o/ >ronino/ nedostatka slu5i #a podr2ku onespo-
so5l*avanim oso5ama, ne.ormalno staran*e postalo *e veliki 5i#nis,
ne u smislu plaeno/ rada #a staratel*e, ve u smislu rada or/ani-
#aci*a i kampan*a; Staratel*ske or/ani#aci*e, poput Nacionalno/
udruen*a staratel*a, do5ile su na >il*ade .unti kako 5i o5e#5edile
podr2ku svo*im lanovima7cama; 3a 5i se o5e#5edio toliki novac,
mno/i su predstavili staran*e o onesposo5l*avanim oso5ama kao
stalni teret;
8!
Cspe> ko*i su kampan*e posti/le moe se proceniti
na osnovu in*enice da *e termin staratel* postao sinonim #a
samortvovan*e i mueni2tvo, dok koncept onesposo5l*avane
oso5e pri#iva slike patn*e i nesree #a one ko*i su oko n*i>;
82
Ne
5i 5ilo pro5lema kad onesposo5l*avane oso5e ne 5i 5ile prisil*ene
da se oslan*a*u na neplaene ne.ormalne staratel*e E u/lavnom
roGake ili pri*atel*e E #a osnovne uslu/e; Csled neadekvatni> mera
41
Stalni teret% P0>e Constant -urdenQ na#iv *e kn*i/e ko*u *e napisala
Mar/aret (ou#i, a o5*avili su *e !9A4; Routled/e and )e/an 'aul; Bna
dokumentu*e iskustva roditel*a ko*i vode 5ri/u o onesposo5l*avano* deci;
42
&a op2irni*u diskusi*u o implikaci*ama pokreta ne/ovatel*a po onesposo-
5l*avane oso5e, autor upuu*e na Rock H!9@@I$ 8-4;
73
i uslu/a unutar #a*ednice, onesposo5l*avane oso5e retko su u
mo/unosti da #aposle personalne asistente; Mksploataci*a upravo
to/ stereotipa od strane staratel*ski> or/ani#aci*a direktni *e re-
#ultat ove ne#adovol*ava*ue situaci*e; Bsim to/a, sve dok takva
slika opsta*e, uveren*e da 5i dru2tvu 5ilo 5ol*e 5e# onesposo-
5l*avani> oso5a nikada nee nestati;
10. Onesposobljavana osoba kao seksualno
abnormalna
Bd drevni> vremena po/re2ne pretpostavke o seksualnosti
onesposo5l*avani> oso5a esta su tema u kn*ievnosti i umetnosti;
Bsim to/a, o/romna veina ti> prika#a *este o iskustvima mu2ka-
raca E veoma mali 5ro* 5avi se seksualno2u ena; Na primer, u
Komerovo* Bdise*i, napisano* 5arem 4 /odina pre na2e ere,
Bdise* se #a5avl*a u Flkino*evo* .eaansko* palati slu2a*ui
3enodekovu priu o prel*u5i ko*u *e F.rodita poinila sa Fresom,
*er *e n*en mu Ke.es 5o/al*; 3osad su onesposo5l*avane oso5e,
u# nekoliko i#u#etaka, prika#ivane kao oso5e nesposo5ne #a
seksualnu aktivnost;
Bnesposo5l*avani pisac ,u* -atie H-attNe !966I na#vao *e
ta* stereotip sindrom Jeterli na osnovu romana K; ,orensa
,*u5avnik ledi Jeterli, ko*a /ovori o >eteroseksualno* l*u5avno*
ve#i *edno/ para 5e# o2teen*a$ ledi Jeterli i 2umara Midou#a;
(e#a *e #apoela #ato 2to *e supru/ ledi Jeterli onesposo5l*avana
oso5a, a ko*u *e ,orens doiveo kao seksualno neaktivnu;
0o u5eGen*e ra2ireno *e do te mere da se primeri mo/u nai
u pop mu#ici, .ilmovima, 0( drami i 2tampi; Ne tako davno kantri
74
peva )eni Roders imao *e svetski po#nat >it Ru5i ne dovodi
svo/ vol*eno/ u /rad; 'esma /ovori o ratnom veteranu ko*i moli
svo*u vol*enu, Ru5i, da ne dopusti da ratna povreda, ko*a *e uticala
na n*e/ov .i#iki i#/led, 5ude prepreka n*i>ovo* ve#i;
)ao 2to *e ve navedeno, preokupiranost seksualnom impo-
tenci*om tema *e mno/i> .ilmova ko*i se 5ave onesposo5l*eno2u;
MeGutim, n*ene ne/ativne implikaci*e mo/u se u potpunosti pri-
pisati delu Costalom, i*i *e to ivotR
8?
-ra*ana )larka; Na*pre
po#ori2ni komad, a potom uspe2an .ilm u ko*em /lavnu ulo/u i/ra
Riard 3ra*.us, pria o uspe2no* 5or5i onesposo5l*avano/ mu2kar-
ca #a pravo da sam se5i odu#me ivot;
)en Karison *e va*ar parali#ovan od vrata na dole; Bn
#apoin*e le/alnu 5or5u #a svo*a prava da umre *er se suoava sa
pro/no#om da e ostatak ivota provesti u 5olnici; +edan od ra#lo-
/a 2to eli da umre *este to 2to vi2e ne moe da va*a, ali na*vi2e
#5o/ to/a 2to veru*e da *e i#/u5io svo*u mu2kost; Bn .i#iki eli
*ednu od mladi> lekarki, dr Skot, ali veru*e da ni*e sposo5an da #a-
dovol*i tu el*u; N*e/ovo uveren*e *o2 *e vi2e po*aano time 2to
pona2an*e dr Skot ni*e pona2an*e ene prema mu2karcu s ko*im 5i
elela da ostvari seksualnu ve#u;
Karison una*ml*u*e advokata da mu o5e#5edi i#la#ak i#
5olnice u5eGen da e umreti 5e# #dravstvene ne/e, 2to *e
neop>odno, *er n*e/ov konsultant smatra da *e on poti2ten i da ni*e
sposo5an da donosi ra#umne odluke; 0o ni*e stav n*e/ovo/
pravno/ #astupnika, n*e/ovo/ psi>i*atra niti sudi*e ko*i odluu*e o
is>odu slua*a; Bni vide Karisonov i#5or kao ra#umnu reakci*u na
nepri>vatl*ive okolnosti u ko*ima se na2ao; Sud presuGu*e u
43
Bri/inalni naslov /lasi U>ose ,i.e "s "t FnN=aNR H'rim; prev;I
75
n*e/ovu korist;
'oruka *e *asna E onesposo5l*avane oso5e su seksualno mr-
tve i sto/a n*i>ov ivot ni*e vredan ivl*en*a; Bsim 2to *e oi/ledno
opasna, ta tvrdn*a *e i netana; 3ok neka o2teen*a onemo/uava*u
normalan seksualni odnos, seksualno op2ten*e ni*e o/ranieno
na odreGene o5like .i#iki> aktivnosti; 0o *e ne2to 2to tek sad poi-
n*e da se ceni #a>val*u*ui edukativnim pro/ramima #a #austavl*a-
n*e 2iren*a K"(-a i F"3S-a; &apravo, ta* stereotip mno/o vi2e
/ovori o ne#ainteresovanosti l*udi ko*i nema*u o2teen*a #a seks
ne/o o n*i>ovom #nan*u o onesposo5l*enosti;
3oivl*avan*e onesposo5l*avani> ena kao aseksualni> na-
roito *e #astupl*eno u medi*ima i esto se prika#u*e kao savr2en
ali5i #a prel*u5ni2tvo mu2karaca; 0o *e uo5ia*ena tema u kn*i-
evnosti i na televi#i*i; C#mimo, na primer, kn*i/u Srce ko*e
krvari Merilin Wren, ko*a /ovori o #a5ran*eno* ve#i i#meGu mu-
2karca i ena ko*e nema*u o2teen*a E n*e/ovo neverstvo se oprav-
dava in*enicom da *e n*e/ova ena onesposo5l*avana oso5a, te ta-
ko nesposo5na #a seks; C dve novi*e televi#i*ske drame --C-*a,
Dood5Ne Cruel Uorld
88
i F 0ime to 3ance
84
,
neonesposo5l*avani mu2karci imali su van5rane ve#e *er su n*i>o-
ve supru/e imale o2teen*a; 0akvo prika#ivan*e moe samo da
po/or2a poloa* onesposo5l*avani> ena< poloa* ko*i *e ve dis-
proporcionalno o5e#vreGen usled 2iroko rasprostran*eno/ po/re2-
no/ u5eGen*a da su one nesposo5ne da ispun*ava*u svo*u tradici-
onalnu ulo/e ene kao supru/e i ma*ke;
MeGutim, vari*aci*a na tu temu *este predstavl*an*e onespo-
44
Naslov ni*e preveden na srpski< predlaemo &5o/om, okrutni svete H'rim;
prev;I
45
Naslov ni*e preveden na srpski< predlaemo (reme #a ples H'rim; prev;I
76
so5l*avane oso5e kao seksualno i#/ladnele ili seksualno i#opaene;
&vonar -o/orodiine crkve klasian *e primer to/a; Bd5aen,
i#olovan i isme*an od strane .rancusko/ dru2tva, #vonar )va#imo-
do posta*e ne#dravo opsednut poudom prema devici Msmeraldi;
Nakon n*eno/ od5i*an*a, on maltretira lokalnu #a*ednicu dok /a
konano ne smaknu; 0uno, ista pria se stalno i#nova ponavl*a u
ra#liitim o5licima; Bsim to/a, kao 2to *e navedeno, ve#a i#meGu
mentalne 5olesti i seksualne nastranosti redovno *e tema novina
E naroito ta5loidne 2tampe;
Neo5ian o5rt kad *e u pitan*u ta iskrivl*ena slika *este da
se mu2karci sa relativno malim o2teen*em E naroito povratnici i#
rata E ponekad smatra*u veoma >ra5rima i seksualno privlanima;
'rimeri i# stvarno/ ivota ukl*uu*u lorda Nelsona, 5ritansko/
admirala i# osamnaesto/ veka, Mo2e 3a*ana, i#raelsko/ ministra
od5rane i# 2e#deseti> /odina dvadeseto/ veka i "*ana 3ari*a, rok
#ve#du kasni> sedamdeseti> /odina pro2lo/ veka; ,ord Nelson i
Mo2e 3a*an nosili su pove# preko oka, a "*an 3ari *e koristio 2tap;
&apravo, neki op2ti o/la2ivai u SF3 uspe2no su ekslploatisali
sliku delimino ran*eno/ mu*aka H-iklen--o/dan !9AA$ @I;
Ne posto*i ekvivalentna ulo/a kada *e u pitan*u
onesposo5l*ena ena; C dru2tvu /de dominira*u mu2karci, onespo-
so5l*avane ene retko se sa/ledava*u u tako 5listavom svetlu; )ada
se i prikau u retkim slua*evima, u/lavnom *e to na prilino
sumoran nain; C ve pomenuto* 0( seri*i 0vin 'iks, na primer,
enski lik sa pove#om preko oka predstavl*en *e kao i#u#etno
snaan E 2to /eneralno ni*e karakteristika poel*na #a ene u #apa-
dno* kulturi E i psi>olo2ki opasno nesta5ilan;
77
11. Onesposobljavana osoba kao nesposobna za
puno ucesce u ivotu zajednice
0a* stereotip *e u/lavnom *edan od propusta; Bnesposo-
5l*avane oso5e retko se prika#u*u kao inte/ralni i produktivni
lanovi7ce #a*ednice< 5ilo kao studenti7kin*e, nastavnici7e, kao deo
radne sna/e, ili kao roditel*i; Bdustvo ovakvo/ prika#ivan*a
pot>ran*u*e uveren*e da su onesposo5l*avane oso5e in.eriorna l*ud-
ska 5ia ko*a tre5a odvo*iti od ostatka #a*ednice;
'ored eksploataci*e i po/re2no/ predstavl*an*a ko*e *e
spomenuto, onesposo5l*avane oso5e upadl*ivo su odsutne i# kul-
turno/ ivota; C 0( .ilmovima i dramama, na primer, one su kao
/lavni likovi #astupl*ene man*e od *edno/ procenta HCum5er5atc>-
Ne/rine !992$ !?6I; 0o se drastino ra#liku*e od dravne statistike
po ko*o* minimum dvanaest procenata 5ritansko/ stanovni2tva
ine onesposo5l*avane oso5e;
0akoGe, u dodel*enim ulo/ama dru2tveni status onespo-
so5l*avani> oso5a u/lavnom *e nii u odnosu na status ne-
onesposo5l*avani>; Mala *e verovatnoa da e one i/rati ulo/u
neko/ strun*aka ili #aposlene oso5e u odelu, a mno/o *e
verovatni*e da e do5iti ulo/u oso5e ko*a *e ne#aposlena; Bsim
to/a, n*i>ov ve ni#ak status 5ie *o2 lo2i*i #5o/ odnosa i stavova
neonesposo5l*avani> likova; 0akoGe, onesposo5l*avane oso5e ret-
ko se po*avl*u*u u redovnim pro/ramima, osim u onim ko*i se 5ave
iskl*uivo onesposo5l*eno2u E od ko*i> su neki primeri rani*e po-
menuti; Na televi#i*i nema spikera, i#ve2taa o vremensko* pro/-
no#i ili reportera ko*i su onesposo5l*avane oso5e, a one su retko
kad /osti u emisi*ama u ko*ima se vode diskusi*e o ra#nim temama
78
i#u#ev ako se direktno ne 5ave onesposo5l*eno2u;
+o2 *edan pro5lem tie se relativno/ neuspe>a novina da o
onesposo5l*enosti i#ve2tava*u na dru/ai*i nain od /ore opisano/;
C# nekoliko #naa*ni> i#u#etaka /lavne teme poput institucionalne
diskriminaci*e, o5espravl*enosti onesposo5l*avani> oso5a i kampa-
n*e #a antidiskriminaciono #akonodavstvo i#ve2tai previGa*u kako
u medi*skom i#ve2tavan*u preko radi*a i televi#i*e tako i u
2tampi;
86
Na 'rimer, C>arter @@ P'ovel*a @@Q, nacionalna or/ani-
#aci*a politiara7ki i# svi> politiki> stranaka, akademi*a i dru/i>
po#nati> l*udi u okviru kampan*e #a uvoGen*e pisano/ ustava u
C), odrala *e nacionalnu kon.erenci*u i /odi2n*i sastanak HNDSI
na Cniver#itetu u Manesteru, 2; novem5ra !99!; /odine; Jetvoro
aktivista pokreta onesposo5l*avani> oso5a, prekinuli su NDS pre-
u#ev2i /ovornicu; 'red preko >il*adu l*udi, od ko*i> su mno/i 5ili
vane linosti, proitali su pripreml*en tekst o o5espravl*enosti
onesposo5l*avani> oso5a i neuspe>u 'ovel*e @@ da onesposo5l*e-
nost sa/ledava kao politiko pitan*e, a ne kao pitan*e medicine; B
tom incidentu ni2ta ni*e o5*avl*eno u nacionalno* 2tampi, iako *e
sam do/aGa* imao #naa*nu pokrivenost u kvalitetnim novinama
ukl*uu*ui lanke na dve cele stranice u novinama 0>e Dardian
i 0>e "ndependent;
Bsim primera ko*i su rani*e navedeni, onesposo5l*avane
oso5e retko se prika#u*u u reklamama namen*enim svima; Bsim
2to se i onesposo5l*enost i onesposo5l*avane oso5e skriva*u od
#a*ednice kao celine, to potkopava n*i>ovu ulo/u kupaca i mu2te-
ri*a na istim proda*nim mestima na ko*ima su to oso5e 5e# o2tee-
46
Futor upuu*e na Cum5er5atc>-Ne/rine H!992I, Smit>-+ordan H!99!I<
Uert>eimer, Flison H!9@@I;
79
n*a; &apravo, i#ostavl*an*e onesposo5l*avani> oso5a i# reklama
ni*e o/ranieno samo na privatni sektor; Na primer, vlada, *edan od
na*vei> 5ritanski> o/la2ivaa sa reklamama u vrednosti od @@
miliona .unti u !9@9; /odini, *edan *e od na*vei> krivaca u ve#i sa
tim; (ladin #astupnik nedavno *e i#*avio da se Bdel*en*e #a dru-
2tvenu 5e#5ednost u svo*im reklamama ne o5raa onesposo5l*a-
vanim oso5ama, ne ukl*uu*e i> kao /lumce, a ak i da su ukl*ue-
ni u sada2n*im okolnostima, ne 5i imali nikakav utica* na to kako
5i 5ili predstavl*eni; "skl*uenost onesposo5l*avani> oso5a i# re-
dovno/ ivota #a*ednice retko se ra#matra u reklamama u do5rot-
vorne svr>e; Mali 5ro* do5rotvorni> or/ani#aci*a, na primer, pomi-
n*e o5espravl*enost onesposo5l*avani> oso5a u svo*im reklamnim
kampan*ama; +edan od retki> primera *e poster ko*i *e napravilo
3ru2tvo spastiara
8A
prika#u*ui dve 5e5e; "spod slike *e navedeno
+edna ima cere5ralnu parali#u, dru/a ima sva l*udska prava;
"spod *e tekst sa detal*nim opisom o2teen*a u ve#i sa cere5ralnom
parali#om E ra#lo/ 2to e dete 5iti tretirano na dru/ai*i nain E i
reenica C idealnom svetu o5ratila 5i se &akonu, u stvarnom
svetu o5ratie se 3ru2tvu spastiara, o5*a2n*en*e naina na ko*i
3ru2tvo spastiara moe da pomo/ne E psi>oterapi*a, radno isku-
47
3o danas su dru2tva sa tim na#ivom u/lavnom preimenovana u dru2tva i
udruen*a #a cere5ralnu Hi de*uI parali#u u i*im su upravl*akim telima i na
rukovodeim poslovima #astupl*ene oso5e sa posledicama de*e i cere5ralne
parali#e, lanovi7ce n*i>ovi> porodica, esto i #dravstveni radnici7e i dru/i
strun*aci7kin*e kvali.ikovani #a soci*alni i terapeutski rad sa oso5ama sa ovim
o2teen*em, 2to neretko dovodi do i#ostanka mo/unosti odluivan*a od strane
oso5a sa posledicama de*e i cere5ralne parali#e, eksplicitno/ ili implicitno/
uman*ivan*a prava i odu#iman*a moi; Slino *e sa svim dru/im or/ani#aci*ama
ko*e #astupa*u interese oso5a sa po*edinanim o2teen*ima i or/ani#aci*ama
ko*e u svo*im na#ivima ima*u re #a; (idi i .usnotu !6 na 82; str; i .usnotu 4!
na @@; str; kn*i/e; H'rim; prir;I
80
stvo i o5uke u i#dvo*enim centrima i koledima ko*ima upravl*a
3ru2tvo spastiara E i kupon #a donaci*u;
+asno, premda upuu*e na o5espravl*enost, poruka *e
po#nata; B2teen*e E cere5ralna parali#a E u#rok *e pro5lema E
neravnopravno/ odnosa E ko*i se moe re2iti samo usmeravan*em
na po*edinane onesposo5l*avane oso5e, a ne na itavo dru2tvo;
1to *e na*vani*e, reklama uka#u*e na to da onesposo5l*avane
oso5e nema*u dru/i i#5or osim da se #a pomo okrenu do-
5rotvornim dru2tvima ko*ima upravl*a*u neonesposo5l*avane oso-
5e, 2to nikako ni*e istina; 1irom -ritani*e posto*i sve vea mrea
or/ani#aci*a #a samopomo ko*ima upravl*a*u onesposo5l*avane
oso5e i ko*e nude alternativni pristup; Man*i 5ro* ti> or/ani#aci*a
udruio se !9@!; /odine i o.ormio -CB3', a nakon deset /odina
ta* 5ro* se popeo na osamdeset dve, i danas one predstavl*a*u preko
24; onesposo5l*avani> po*edinaca7ki; (eina or/ani#aci*a
.unkcioni2e 5e# od/ovara*ui> sredstava i u# veoma malu podr2ku
*avno/ mn*en*a; Reklame sline /oreopisano* e.ektno im uman*u*u
to prepo#navan*e i podr2ku i sto/a e.ektno ometa*u 5or5u onespo-
so5l*avani> oso5a #a samoopredel*en*e i samostalnost;
12. Onesposobljavana osoba kao normalna
+edna od novi*i> po*ava *este predstavl*an*e
onesposo5l*avani> oso5a u nekim medi*skim prostorima kao
o5ini> i normalni> l*udi E ko*ima se samo desilo to da ima*u
o2teen*a; 0o *e naroito prisutno u 0( dramama i sapunicama i u
propa/andno* industri*i; 'remda to ima oi/ledne prednosti u
pospe2ivan*u inte/raci*e i mora se po#draviti, posto*e odreGena
81
o/ranien*a kada *e u pitan*u otklan*an*e diskriminaci*e, 2to tre5a
ra#motriti;
Bnesposo5l*avane oso5e sve su prisutni*e u 0( dramama
poput 0>e 0rials o. Rosie BONeil%
8@
i nauno.antastinim
seri*ama poput Rata svetova; C kancelari*i u ko*o* *e #aposlena
Ro#i BONil #aposlen *e i *edan onesposo5l*avani kancelari*ski
radnik, a u seri*i Rat svetova po*avl*u*e se onesposo5l*vani
naunik Norton; Col*ivo *e da *e veina ti> ulo/a na*#astupl*eni*a
u ameriko* produkci*i; C 5ritanskim operskim sapunicama
-rookside, Mastenders i Msmeralda takoGe se po*avl*u*u
onesposo5l*avane oso5e; C sapunici -rookside ko*a se emitu*e
na )analu 8, onesposo5l*avani lik Mndi spri*atel*io se sa Bvenom,
muem Semi Roders, ko*i *e 5io privremeno onesposo5l*en nakon
sao5raa*ne nesree; C seri*i Mastenders /ospodin Rodes *e
onesposo5l*avani .unkcioner od5ora ko*i preti da e #atvoriti
lokalni centar; Slepi student Rik, u *ork2irsko* televi#i*sko* seri*i
Msmeralda, deli stan sa *ednim od /lavni> *unaka seri*e;
Naalost, ti portreti su u veliko* meri *ednodimen#ionalni i
u veoma malo* meri odslikava*u iskustvo kro# ko*e prola#i
onesposo5l*avana oso5a; Bnesposo5l*avani kancelari*ski radnik u
seri*i SuGen*e Rou#i BONil redovno se po*avl*u*e, ali nikada ni*e
uesnik u #apletu i ne vodi di*alo/; Naunik Norton u *ednom delu
/ovori, ali n*e/ove aktivnosti u/lavnom se svode na rad u
la5oratori*i; Ni Mndi ni Rik nema*u pre#ime, a /ospodin Rouds
nema ime; "ako su te tri ulo/e dodel*ene onesposo5l*avanim
/lumcima E Ma*ku Skarletu, Sidu (ili*amsu i 3uli*anu Dri.itu E
48
Naslov ni*e preveden na srpski< predlaemo SuGen*e Rou#i BONil H'rim;
prev;I
82
2to nesumn*ivo predstavl*a veliki iskorak, u scenari*u ni*e
pomenuto ni*edno od pitan*a ko*a se odnose na onesposo5l*avane
oso5e; 0i likovi su ostali mar/inalni u odnosu na /lavni tok prie i
svaki se po*avio sve/a nekoliko puta; Bsim to/a, u ve#i sa
predstavl*an*em onesposo5l*avani> oso5a na televi#i*i /eneralno,
one ne predstavl*a*u onesposo5l*enu #a*ednicu u celini; Bko 64
procenata onesposo5l*avani> 0( lica predstavl*a*u mu2karci, 4
procenata ima i#meGu dvadeset pet i etrdeset /odina, a 94 proce-
nata su pripadnici7e 5ele rase< meGutim, veina onesposo5l*avani>
oso5a su ene, pripada*u stari*im starosnim /rupama, a veina po-
tie i# man*inski> etniki> ili rasni> #a*ednica; "sto tako, onespo-
so5l*avane oso5e preteno se prika#u*u sa o2teen*ima ko*a utiu
na n*i>ovu pokretl*ivost, pona2an*e ili i#/led HCum5er5atc>-
Ne/rine !992$ !?6I; Na televi#i*i, kao i u medi*ima /eneralno, ko-
lica i pas vodi postali su sim5oli #a iskustvo onesposo5l*enosti;
Bsim 2to *e netano, to doprinosi odravan*u rasprostran*eno/ ne-
#nan*a o tome 2ta o2teen*e realno podra#umeva;
Mada se *o2 ni*e ra2irilo u -ritani*i, prika#ivan*e onespo-
so5l*avani> oso5a 5e# osvrta na onesposo5l*enost ra2irilo se na op-
2te reklamiran*e u SF3; &a>val*u*ui, u veliko* meri, onesposo-
5l*avanim aktivistima7kin*ama, nekoliko ameriki> korporaci*a,
pod pretpostavkom da e to moda 5iti od pomoi
onesposo5l*avanim oso5ama, smatralo *e da im predstavl*an*e
onesposo5l*avani> oso5a u reklamama moe doneti ne2to do5ro;
Na osnovu to/a i#ve-stan 5ro* 0( reklama prika#ao *e prikladne
onesposo5l*avane mlade /lumce ko*i koriste kolica i #nakovni
*e#ik u normalnom okruen*u E parkovima, restoranima i
83
kancelari*ama E reklamira*ui ,evis, Mekdonalds, DMFC
89
i
Maple komp*utere
4
;
Mada se to moe s>vatiti kao korak u do5rom smeru kad se
radi o inte/raci*i, stavl*an*e akcenta na mladost i komerci*alnost
malo *e vi2e od normali#aci*e onesposo5l*enosti, 2to istinski ne
preispitu*e niti potkopava n*e/ovo #naen*e #a neonesposo5l*avane
oso5e; )ao svi naini medi*sko/ predstavl*an*a onesposo5l*avani>
oso5a, ni ta* ne odraava rasnu, polnu ili kulturnu podelu unutar
#a*ednice onesposo5l*avani> oso5a E onesposo5l*avane oso5e ne
uklapa*u se 5a2 u predstavu o normalnosti ko*u ima*u oso5e 5e#
o2teen*a; "nsistiran*e na normalnosti moe staviti u #asenak potre-
5u #a promenom; ,o/ika nalae da, ukoliko se onesposo5l*avane
oso5e smatra*u normalnim, onda nema potre5e da se vodi takva
politika da se stvori dru2tvo oslo5oGeno od disa5ili#ma;
C (eliko* -ritani*i stav onesposo5l*avana oso5a kao nor-
malna sada *e prisutan u reklamiran*u u do5rotvorne svr>e; &a-
>val*u*ui rastuo* kritinosti pokreta #a prava onesposo5l*avani>
oso5a, neke do5rotvorne or/ani#aci*e lansirale su reklame ko*e pa-
n*u usmerava*u na po#itivnu stranu onesposo5l*enosti, a ne na
ne/ativnu; Na/la2ava*u se normalne karakteristike ili sposo5-
nosti po*edinani> onesposo5l*avani> oso5a ko*e ima*u i oso5e 5e#
o2teen*a, dok se o2teen*a potcen*u*u i i/nori2u;
'ored tri*u pitan*a ko*a su rani*e pomenuta, ovde se mo/u
pomenuti *o2 tri kl*une take; 'rvo, na/la2avan*e mo/unosti a
49
Deneral Motors Fcceptance Corporation osnovana od strane )orporaci*e
Deneral Motors !9!9; /odine H'rim; prir;I
50
Fpple Computers, "nc, od 2A; /odine Fpple "nc, amerika kompa-
ni*a, osnovana !9A6; /odine, ko*a se 5avi ra#vo*em, proi#vodn*om i proda-
*om raunara i medi*ski> ple*era, po#nata po raunaru Mekinto2 H'rim; prir;I
ne o2teen*a u reklamiran*u u do5rotvorne svr>e, irelevantno *e #a
onesposo5l*enost i moe se s>vatiti i kao porican*e o2teen*a i
identiteta onesposo5l*avano/; B2teen*e *e su2tinski deo linosti
onesposo5l*avane oso5e; 0o *e ne2to 2to se ne moe porei 5e#
ne/ativni> psi>olo2ki> implikaci*a; 0akoGe, od po*avl*ivan*a po-
kreta #a prava onesposo5l*avani> oso5a i kulture onesposo-
5l*enosti, identitet onesposo5l*avano/ *este ne2to 2to tre5a slaviti
a ne naru2avati Hvidi odel*ak o *e#ikuI;
3ru/o, posto*i kontradikci*a u tvrdn*i da su onesposo-
5l*avane oso5e #apravo normalne, a u isto vreme mora*u da
mole dru/e, *asno, neonesposo5l*avane oso5e, da im pomo/nu oko
osnovni> ivotni> potre5a; 0u tvrdn*u o normalnosti ini ne-
osnovanom i# ra#lo/a 2to normalni l*udi retko #avise od do5rote
dru/i> da 5i .unkcionisali u ivotu; )onano, pan*a novo/ pri-
stupa #adrava se nedvosmisleno na po*edinim onesposo5l*avanim
oso5ama, a ne na onesposo5l*ava*uem dru2tvu u kome svi mi i-
vimo, a to *e upravo suprotno od ono/a 2to *e potre5no;
13. Zakljucak
Bvo po/lavl*e poka#alo *e da *e veina in.ormaci*a o
onesposo5l*enosti u masovnim medi*ima ne/ativna; Bnesposo5l*a-
va*uim stereotipima, ko*i medikali#u*u, pre#a2tiu*u, kriminali#u-
*u ili de>umani#u*u onesposo5l*avane oso5e, o5ilu*u kn*i/e,
.ilmovi, televi#i*a i 2tampa; Bni .ormira*u temel* na kome su #as-
novani stavovi, u5eGen*a prema onesposo5l*avanim oso5ama i
oekivan*a od n*i>; Bni su u osnovi diskriminaci*e i eksploataci*e s
ko*om se onesposo5l*avane oso5e svakodnevno susreu i #naa*no
doprinose n*i>ovom sistematskom iskl*uivan*u i# svakodnevno/
ivota; +asno *e da e napori ko*e neki medi*i ulau da poprave
situaci*u i normali#u*u onesposo5l*avane oso5e samo delimino
popraviti situaci*u;
+edino re2en*e ko*e uliva nadu u uspe> *este da sve
medi*ske or/ani#aci*e o5e#5ede tu vrstu in.ormaci*a i slike ko*e,
kao prvo, prepo#na*u i 5ave se sloeno2u iskustva kro# ko*e
prola#e onesposo5l*avane oso5e i, kao dru/o, da olak2a*u punu
inte/raci*u svi> onesposo5l*avani> oso5a u op2ti ekonomski i dru-
2tveni ivot #a*ednice;
'ristup ko*i te uslove ne ispuni nanosi 2tetu kako onespo-
so5l*avanim oso5aa tako i dru2tvu u celini; 0renutno u -ritani*i
oko dvanaest procenata stanovni2tva ine onesposo5l*avane oso5e;
(elika *e verovatnoa da e se ta* 5ro* dramatino uveati u
naredni> nekoliko /odina #5o/ nekoliko .aktora, na ko*e utie
napredak medicine i staren*e stanovni2tva E verovatnoa da e doi
do o2teen*a #natno se poveava 2to su oso5e stari*e; 3isa5ili#am u
medi*ima ni*e vi2e samo moralno i dru2tveno neprimeren, ve ni*e
ekonomski #asnovan;
86
Treci deo: Principi medijskog
predstavljanja onesposobljavanih
osoba
1. 1ezik i onesposobljenost
3ru2tvo po/re2no s>vata onesposo5l*avane oso5e, i to se
konstantno po*aava, 2to se vidi u upotre5i i#ra#a kao 2to su
5o/al* spastiar7ka
4!
ili idiot; Naravno, ti termini su sami po
se5i potpuno u redu, samo 2to *e n*i>ovo #naen*e su2tinski
de/radirano nainom na ko*i dru2tvo sa/ledava onesposo5l*avane
oso5e< ukratko, oni su poprimili po/rdno #naen*e; Cpotre5a ti>
termina #natno doprinosi da onesposo5l*avane oso5e ne/ativno
poima*u same se5e, a istovremeno odrava diskriminatorne stavo-
ve i postupke u *avnosti;
"sto kao 2to su le#5e*ke, /e* mu2karci, pripadnici7e crne
rase, man*inski> etniki> /rupa i ene otkrili mo *e#ika u promo-
visan*u >eteroseksi#ma, >omo.o5i*e, rasi#ma i seksi#ma, tako i
onesposo5l*avane oso5e prepo#na*u naine na ko*e rei pot>ran*u-
*u institucionalnu diskriminaci*u;
S>odno tome, *edan od /lavni> cil*eva -ritansko/ save#a
or/ani#aci*a onesposo5l*avani> oso5a i pokreta #a prava onespo-
so5l*avani> oso5a uop2te *este uklan*an*e onesposo5l*ava*ue/ *e-
4!
Cmesto rei spastiar7ka preporuu*em konstrukci*u oso5a sa povi2enim
/ren*em mi2ia ili oso5a sa spa#mom; Spa#am E i#nenadno, ponekad 5olno,
nevol*no /ren*e, ste#an*e Hkontrakci*aI mi2ia ili /rupe mi2ia, ko*e moe
uticati na .unkci*u udova ili or/ana; HCp; }q~]]^, _]`]\[ _]j[ 2?$48I;
H'rim; prir;I
87
#ika i# kn*i/a, 5i5lioteka, 2kola i medi*a; Bd svi> #aposleni> u
medi*ima trai se da 5udu opre#ni sa nepri>vatl*ivom terminolo/i-
*om i da se u#dre od n*ene upotre5e;
Naalost, to ni*e tako *ednostavno kao 2to se ini, *er se
mno/i od ti> termina uo5ia*eno koriste u ve#i sa onesposo5l*eno-
2u, a mno/i termini se koriste nai#menino i ima*u ra#liito #na-
en*e #a ra#liite l*ude; (ei deo #5rke potie od po*mova ko*e su
terminolo2ki uo5liile neonesposo5l*avane oso5e ko*e rade u #va-
ninim ustanovama, poput Slu5e #a konsen#use i istraivan*a
stanovni2tva i Svetske #dravstvene or/ani#aci*e; &asnovane na
pretpostavkama o iskustvu onesposo5l*enosti, te or/ani#aci*e
de.ini2u nesposo5nost PinvaliditetQ kao odnos i#meGu o2teen*a i
>endikepa; B2teen*e se odnosi na de.ektni ekstremitet, or/an ili
telesni me>ani#am< nesposo5nost *e nedostatak .unkci*e usled
o2teen*a< a >endikep o#naava o/ranien*a u svakodnevnom
ivotu kao re#ultat nesposo5nosti;
Bva #naen*a ko*a onesposo5l*avane oso5e i n*i>ove
or/ani#aci*e ne pri>vata*u, individuali#u*u i medikali#u*u pro5le-
me ve#ane #a ivl*en*e sa o2teen*em; Csmereni su na po*edince i
n*i>ovu neadekvatnost E restriktivno okruen*e i onesposo5l*ava*u-
e prepreke uspe2no se i/nori2u; Bni su potvrda da se onesposo-
5l*avane oso5e smatra*u od/ovornima #a sve te2koe sa ko*ima se
svakodnevno susreu;
&a ra#liku od n*i>, -ritanski savet or/ani#aci*a onesposo-
5l*avani> oso5a #a/ovara pristup ko*i *e slian onome ko*i *e
ra#vila Cni*a oso5a sa .i#ikim o2teen*em protiv se/re/aci*e
!9A6; /odine, ko*i *e !9@!; usvo*ila i prila/odila 3'"
42
E prva me-
52
(idi str; !6? ove kn*i/e H'rim; prir;I
88
Gunarodna or/ani#aci*a ko*om upravl*a*u onesposo5l*avane oso5e;
Sto/a, mada u veliko* meri moe 5iti prepo#nat kao ne2to 2to se
takoGe moe pripisati dru2tvenim u#rocima HF55erleN !9@6I, ter-
min o2teen*e odnosi se na po*edinano #asnovana .unkcionalna
o/ranien*a E 5ilo da su .i#ika, intelektualna, sen#orna ili
skrivena E a onesposo5l*enost
4?
*e /u5itak ili o/ranien*e mo-
/unosti da se uestvu*e u normalnom ivotu #a*ednice na rav-
nopravnom nivou sa ostalima usled .i#iki> i dru2tveni> prepreka
H-arnes !99!I;
0a promena ne samo da u veliko* meri po*ednostavl*u*e
terminolo2ke pro5leme, ve i otkriva /lavni ra#lo/ onesposo-
5l*avan*a E veoma diskrimini2ue dru2tvo ko*e kan*ava one ko*i
se ne uklapa*u u percepci*u normalnosti ko*u ima*u oso5e 5e#
o2teen*a; 3isa5ili#am se, i# to/ ra#lo/a, odnosi na predrasude,
stereotipe, ili institucionalnu diskriminaci*u prema onesposo-
5l*avanim oso5ama;
0o, takoGe, poka#u*e da .ra#a oso5e s invaliditetom7ima7
nesposo5no2u7ima ni*e ispravna E oso5e ima*u o2teen*a, a ne
nesposo5nosti; Bsim to/a, iako *e odluka da se imenica oso5e
stavi ispred nesposo5nosti po#itivna, *er na/la2ava in*enicu da
su oso5e s o2teen*ima #apravo l*udska 5ia E ne2to 2to se kro#
istori*u poricalo E posto*i mno/o vani> implikaci*a ko*e tre5a ra-
#*asniti;
'rvo, i#ra# oso5e sa nesposo5nostima uka#u*e na to da *e
nesposo5nost ne2to 2to *e deo oso5e a ne dru2tva; Bvde se termini
nesposo5nost7i odnose na #dravstvano stan*e, a i#ra# oso5a sa
nesposo5no2u PinvaliditetomQ moe #ameniti i#ra#om oso5a sa
53
(idi str; !2-!8 ove kn*i/e H'rim; prir;I
89
cere5ralnom parali#om ili sa oso5a sa multiplom sklero#om itd;
)ao 2to smo videli, onesposo5l*avane oso5e i n*i>ove or/ani#aci*e
ne slau se da se n*i>ov pro5lem posmatra kao ne2to 2to ima ve#e
sa #dravstvenim stan*em;
3ru/o, pove#u*ui onesposo5l*enost i o2teen*e ta*
i#ra# ele/antno #ao5ila#i posledice institucionalne diskriminaci*e
prema onesposo5l*avanim oso5ama E siroma2tvo, #avisnost i dru-
2tvenu i#olaci*u E a implicitno, i potre5u #a promenom;
0ree, to *e eksplicitno porican*e politiko/ identiteta ili
identiteta onesposo5l*avano/; Bd po*ave pokreta #a prava
onesposo5l*avani> oso5a, re onesposo5l*avani ispred imenice
oso5e uka#ivala *e na identi.ikaci*u s kolektivnim identitetom;
Wra#e poput oso5e s nesposo5nostima 7 invaliditetom u#roku*u
naru2avan*e to/ identiteta;
Bdno2en*e prema onesposo5l*avanim oso5ama kao prema
>endikepiranima potie od uveren*a da *e itav ivot takmien*e
E kao na trci kon*a ili u i/ran*u /ol.a E i uka#u*e na to da one nee
do5ro proi; Bsim to/a, >endikep aludira na kapu u ruci i
pros*aen*e; Ni*edan od ti> termina ni*e pri>vatl*iv #a #a*ednicu
onesposo5l*avani> oso5a;
)ori2en*e .ra#a poput o2teeni, onesposo5l*en 7 nespo-
so5an >endikepiran, slep, /luv, /luvonem, u5o/al*en
#apravo de>umani#u*u onesposo5l*avane oso5e , svode i> na nivo
predmeta i tre5a i> i#5e/avati; "sto tako, uvredl*ivo *e etiketirati
neko/ na osnovu n*e/ovo/ o2teen*a; Na primer epileptiar,
artritiar; Dde *e apsolutno neop>odno da se navede o2teen*e
neke oso5e, 5ol*e *e rei ima epilepsi*u ili ima artritis;
Rei i i#ra#i ko*ima se onesposo5l*avane oso5e karakteri2u
90
kao #avisne od dru/i> ili neko ko *e #a al*en*e ili one ko*e do-
prinose da se odrava mit o n*i>ovo* nesposo5nosti da uestvu*u u
ivotu #a*ednice, takoGe tre5a i#5e/avati; Na primer, #naen*e rei
invalid *e *asno nevaei; Deneralno, ta* termin aludira na
5olest; -olest i onesposo5l*enost nisu isto i ne tre5a i> me2ati;
Mkspresivne i#ra#e poput rastuiti, po/oditi, paenik,
rtva u reenicama ko*e se odnose na speci.ina stan*a ili
o2teen*a tre5alo 5i i#5e/avati; Bni su su5*ektivni i nameu
po*edincu ili opisivano* /rupi vrednosni sistem ono/a ko pi2e;
'rimeri poput$ po/oGen de*om parali#om, pati od multiple
sklero#e 7 rtva multiple sklero#e; Wra#e poput prikovan #a
kolica ili ve#an #a kolica takoGe su neod/ovara*ue; )olica
omo/uava*u, ne o/raniava*u E slue #a kretan*e, kao i cipele;
)onano, tre5a napomenuti da lista ni*e iscrpl*ena i da su
#naen*a ne2to 2to se men*a; )ada niste si/urni oko termina,
moete proveriti kod or/ani#aci*e ko*ima upravl*a*u i vode i>
onesposo5l*avane oso5e; "n.ormaci*e o tim or/ani#aci*ama mo/u
se do5iti od -ritansko/ saveta or/ani#aci*a onesposo5l*avani>
oso5a;
2. Prikazivanje onesposobljavanih osoba u
91
medijima
'egrutovanje onesposobljavanih osoba
Na kon.erenci*i )apa u ruciR preporueno *e da 5i
tre5alo uloiti vei napor da se u medi*skim or/ani#aci*ama
re/rutu*e vei 5ro* onesposo5l*avani> oso5a; +edini nain da se
onesposo5l*ava*ue prika#ivan*e iskoreni *este da se
onesposo5l*avane oso5e inte/ri2u u medi*e na svim nivoima;
Obuka o ravnopravnosti onesposobljavanih osoba
'osto*i >itna potre5a da se #a sve #aposlene u medi*ima
or/ani#u*e vei 5ro* o5uka o ravnopravnosti onesposo5l*avani>
oso5a ko*e 5i or/ani#ovale i .inansirale upravo onesposo5l*avane
oso5e i n*i>ove or/ani#aci*e; 3a 5ismo se i#5orili sa ne/ativnim
slikama o onesposo5l*avanim oso5ama, #aposleni7e u medi*ima
mora*u 5iti u potpunosti svesni kakve implikaci*e na itavo dru2tvo
ima n*i>ova produkci*a; 'osto*e o>ra5ru*ue na#nake u posledn*e
dve /odine u pomacima ko*i se de2ava*u u nekim medi*ima, ali *o2
uvek ima dosta prostora #a po5ol*2an*e;
Pristupa4an medijski sadraj
&aposleni7e u medi*ima tre5alo 5i da nasto*e da se sav
medi*ski sadra* stvara u .ormi pristupano* onesposo5l*avanim
oso5ama; Na primer, sve televi#i*ske emisi*e morale 5i 5iti praene
92
prevodom na #nakovni *e#ik i titlom #a /luve oso5e i celokupna
2tampa tre5alo 5i da 5ude dostupna na -ra*evom pismu ili na
audio kaseti
48
#a slepe oso5e; 0a odred5a ne mora da se kosi s
op2tim uslu/ama, ali n*i>ova dostupnost tre5a da 5ude do5ro
o5#nan*ena; 0akva politika 2al*e *asan si/nal neonesposo5l*avanim
oso5ama da su onesposo5l*avane oso5e vredni lanovi7ice dru2tva
i s>odno tome mora*u 5iti inte/risani u dru2tvenu #a*ednicu;
\ezik i terminologija
&aposleni7e u medi*ima morali 5i 5iti svesni kakav e.ekat
ima *e#ik ko*i se koristi kada se /ovori o onesposo5l*avanim oso-
5ama i tre5alo 5i da i#5e/ava*u kori2en*e neod/ovara*ue termi-
nolo/i*e; 0o *e pose5no vano u radu novinara i i#ve2taa #5o/
psi>olo2ki> e.ekata diskriminaci*e< mno/e onesposo5l*avane oso5e
potisnule su u se5e pritisak ko*i trpe do nivoa da same se5e opisu*u
na stereotipan i po/rdan nain; Jesto rei ko*ima se i#raava*u
osean*a posta*u nei#5risivo pove#ane s odreGenim o2teen*em,
ko*e po su5*ektivnom na>oGen*u po*aava*u staratel*i i dru/i, te
se one nesvesno koriste; Btuda, ponekad *e potre5no inteli/entno i
tanano i#ve2tavan*e kako 5i se otkrila prava osean*a i uveren*a
onesposo5l*avani> oso5a, a ne da se prosto prevakava*u po#nati
kli2ei;
54
Sada na C3-u, 3(3-u sniml*eno /lasom spikera7ke ili u elektronskom
.ormatu ko*i moe da se koristi #vunim so.tverskim pro/ramima; H'rim; prir;I
93
Qapoljavanje onesposobljavanih glumaca i glumica
Ckoliko *e mo/ue, ulo/e likova onesposo5l*avani> oso5a
u medi*ima tre5alo 5i da i/ra*u /lumci i /lumice ko*i su onespo-
so5l*avane oso5e; )ao 2to vi2e ni*e pri>vatl*ivo da 5elac75elkin*a
do5i*e ulo/u crnca7crnkin*e ili da mu2karac do5i*e ulo/u ene,
tre5alo 5i da 5ude nepri>vatl*ivo da /lumac ili /lumica ko*i nisu
onesposo5l*avane oso5e i/ra*u onesposo5l*enu oso5u; &5o/ ne-
dovol*no/ 5ro*a /lumaca i /lumica meGu onesposo5l*avanim oso-
5ama vano *e da scenaristi7kin*e, producenti7kin*e, reiseri7ke,
a/enci*e i reklamne kue i#vr2e pritisak na kole/inice i kole/e i
/lumake 2kole da predu#mu korake u pravcu re/rutovan*a i o5u-
avan*a vee/ 5ro*a onesposo5l*avani> oso5a #a pro.esi*u /lumca;
aveti i konsultacije
Futori7ke, scenaristi7kin*e, novinari7ke, i#ve2tai7ce i o/la-
2ivai ima*u od/ovornost da provere verodosto*nost svo/ rada pre
ne/o 2to /a puste u *avnost; 3a 5i i#5e/li netanost podataka, tre-
5alo 5i da se posavetu*u sa or/ani#aci*ama ko*ima upravl*a*u i vo-
de i> onesposo5l*avane oso5e; "n.ormaci*e o tim o/ani#aci*ama
mo/u se do5iti od -ritansko/ save#a or/ani#aci*a onesposo5l*a-
vani> oso5a;
94
Verodostojno predstavljanje
f. Onesposobljavane osobe i diskriminacija
C predstavl*an*u onesposo5l*avani> oso5a u medi*ima va-
no *e 5iti svestan in*enice da *avno mn*en*e malo #na o prepre-
kama u okruen*u i o dru2tvenim preprekama ko*e i> spreava*u da
ive punim i aktivnim ivotom; ivot u# onesposo5l*avan*e #nai
svakodnevno suel*avan*e sa preprekama u okruen*u i sa dru2tve-
nim preprekama< 5ilo kakvo predstavl*an*e l*udi, u 5ilo kom konte-
kstu ko*e ne odraava to iskustvo, ni*e verodosto*no i predstavl*a
/lavni u#rok n*e/ovo/ tra*no/ posto*an*a;
1. Onesposobljavane osobe i dobrotvorne akcije
0re5a i#5e/avati prika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a kao
primalaca pomoi; 'okaite onesposo5l*avane oso5e u interakci*i i
sa onesposo5l*avanim i sa neonesposo5l*avanim oso5ama kao
ravnopravne< kako i prua*u i do5i*a*u; Suvi2e esto onesposo5l*a-
vane oso5e prika#u*u se samo kao oni ko*i prima*u saal*en*e;
g. Onesposobljavane osobe i individualnost
0re5a i#5e/avati *ednodimen#ionalnu karakteri#aci*u one-
sposo5l*avani> oso5a; )ad /od *e to mo/ue, tre5a predstaviti
onesposo5l*avane oso5e kao oso5e ko*e ima*u *edinstven i sloen
karakter sa 2irokim di*apa#onom emoci*a i aktivnosti; )ao i sva
95
ostala l*udska 5ia, onesposo5l*avane oso5e prola#e kro# ra#na
emotivna stan*a, kao 2to su srea, depresi*a, l*utn*a i tako dal*e, i
sudelu*u u ra#nim ulo/ama, ukl*uu*ui ulo/u l*u5avnika7ca, rodi-
tel*a, sna5devaa itd; 0u ra#novrsnost tre5alo 5i verno preneti u
medi*skom predstavl*an*u onesposo5l*avani> oso5a;
h. Onesposobljavane osobe i zlo
0re5a i#5e/avati predstavl*an*e .i#iki> i intelektualni>
karakteristika 5ilo ko*e vrste kao *edinu odrednicu linosti; 'ose5-
no tre5a i#5e/avati uka#ivan*e na ve#u i#meGu o2teen*a i #la;
i. Onesposobljavane osobe i voajerizam
0re5a i#5e/avati prika#ivan*e onesposo5l*avani> oso5a kao
predmeta #natiel*e; Bnesposo5l*avane oso5e tre5a prika#ivati kao
deo proseno/ stanovni2tva ili /rupe l*udi; Bnesposo5l*avane oso-
5e na*2e2e su sposo5ne da uestvu*u u svim aspektima ivota u
#a*ednici, i tre5a da se prika#u*u u 2to ra#novrsni*im ulo/ama i si-
tuaci*ama;
3. Onesposobljavane osobe i komedija
Bnesposo5l*avana oso5a ne tre5a da 5ude ismevana niti da
5ude predmet 2ale Hslepe oso5e ili oso5e s o2teen*em vida ne vo#e
kola, ne i/ra*u pikado, niti naleu na sve 2to im se isprei na putu<
uprkos mitu ko*i poku2ava*u da i#/rade neki scenaristi7kin*e, pri-
96
lino o/ranieni /lumci i /lumice i 5eskrupulo#ni o/la2ivaiI;
j. Onesposobljavane osobe i senzacionalizam
Ne tre5a davati ton sen#acionalno/ pri prika#ivan*u one-
sposo5l*avani> oso5a; Naroito tre5a 5iti opre#an sa stereotipom o
onesposo5l*avanim oso5ama 5ilo kao rtvama ili kao poiniocima
nasil*a;
k. Onesposobljavane osobe i Yenomen superbogalja
"#5e/ava*te predstavl*an*e onesposo5l*avani> linosti sa
neverovatnim sposo5nostima ili karakteristikama; Ckoliko se pri-
5e/ne takvom nainu prika#ivan*a onesposo5l*avani> oso5a, to
su/eri2e da onesposo5l*avane oso5e mora*u da nadoknade ono 2to
im nedosta*e i da postanu nadl*udi da 5i i> dru2tvo pri>vatilo;
l. Onesposobljavane osobe i snaga volje
"#5e/ava*te stil ko*i namee opis stisni #u5e, po ko*o*
onesposo5l*avane oso5e samo tre5a da ima*u *aku vol*u i ispra-
van stav ne 5i li uspele u ivotu;
f2. Onesposobljavane osobe i seksualnost
Bnesposo5l*avane oso5e ne tre5a prika#ivati kao seksualno
nenormalne; Ne prika#u*te onesposo5l*avane po*edince7ke kao
97
seksualno mrtve ili seksualno i#opaene; 'rikaite onesposo5l*a-
vane oso5e u l*u5avnim ve#ama kako iska#u*u iste seksualne po-
tre5e i el*e kao neonesposo5l*avane oso5e;
ff. Onesposobljavane osobe i onesposobljavano
stanovnitvo
)od predstavl*an*a onesposo5l*avani> oso5a u medi*ima
potrudite se da oni repre#entu*u polnu, rasnu, etniku, rodnu i
starosnu ra#nolikost onesposo5l*avano/ stanovni2va kao celine;
3. Predstavljanje onesposobljavanih osoba u
reklamnim medijima
-ritanski savet or/ani#aci*a onesposo5l*avani> oso5a
prepo#na*e da mi ivimo u dru2tvu ko*e .orsira onesposo5l*avane
oso5e do kra*n*i> /ranica i ko*e nasto*i da odrava n*i>ov #avi-
sniki poloa* u odnosu na do5rotvorne or/ani#aci*e;
-CB3' s>vata da sve dok do5ro5it onesposo5l*avani>
oso5a i n*i>ovo posto*an*e #avisi od do5re vol*e dru/i>, to *est, od
do5rotvorni> or/ani#aci*a E n*i>ovo potpuno ue2e i inte/raci*a u
#a*ednicu ni*e mo/ue; -CB3' pri#na*e in*enicu da *e #a
uspe2no .unkcionisan*e or/ani#aci*e u dana2n*em dru2tvu ne-
op>odno da ona ima status do5rotvorne or/ani#aci*e; 0akvu odlu-
ku ne tre5a s>vatiti kao odo5ren*e da se do5rotvorni rad koristi kao
nain da se posti/nu osnovna prava, ili kao nain da se posti/ne
ravnopravnost, ve *e tre5a s>vatiti kao praktinu i operativnu
98
stvar;
-CB3' e i dal*e posto*ati kao re/istrovana do5rotvorna
or/ani#aci*a, sve dok se onesposo5l*avane oso5e ne i#5ore #a
pravo da posto*e kao ravnopravne *edinke u dru2tvu i dok se ne
i#5ore #a pravo da preu#mu kontrolu nad sopstvenim ivotom;
Sledee preporuke, sto/a, ne tre5a tumaiti ni kao re.or-
mistike niti kao poku2a*e #a/ovaran*a odreGene politike; Bne su
ra#vi*ene da 5i podstakle odlunu posveenost kod o/la2ivaa da
se ukloni onesposo5l*ava*ue prika#ivan*e u svim kulturnim .or-
mama, i da se, na ta* nain, doprinese ukidan*u institucionalne
diskriminaci*e onesposo5l*avani> oso5a;
Sva sredstva o/la2avan*a ko*a se 5ave onesposo5l*eno2u
mora*u se u svo*im reklamnim kampan*ama osvrnuti na nedostatak
osnovni> l*udski> prava onesposo5l*avani> oso5a i nametnutu
#avisnost od do5rotvorni> or/ani#aci*a kad se radi o osnovnim po-
tre5ama kao 2to su o5ra#ovan*e, o5uka, prila/oGavan*e stana, ko-
lica, itd;
Sredstva o/la2avan*a ne 5i smela da predstavl*a*u onespo-
so5l*avane oso5e u reklamama sem kao deo vee /rupe ko*a
predstavl*a stanovni2tvo u celini;
Svi strun*aci7kin*e u o5lasti marketin/a ko*i se 5ave one-
sposo5l*eno2u mora*u navesti kako koriste svo*e resurse, pre
sve/a u svo*im reklamnim kampan*ama; Mno/e reklame u do5ro-
tvorne svr>e uka#u*u na to da se na*vei deo sredstava tro2i na sna-
5devan*e onesposo5l*avani> oso5a, dok se u mno/im slua*evima
koristi #a .inansiran*e medicinski> istraivan*a E 2to nema nikakve
ve#e sa onesposo5l*avanim oso5ama ili onesposo5l*eno2u.
99
B/la2ivai, poput Drupe #a distro.i*u mi2ia, 3ru2tva #a
multiplu sklero#u, 3ru2tva spastiara i slini n*ima, i*i na#iv uka-
#u*e na to da se radi o or/ani#aci*ama onesposo5l*avani> oso5a, t*;
ko*ima upravl*a*u i ko*e vode onesposo5l*avane oso5e, tre5a u
svo*im reklamama *asno da navedu da su one or/ani#aci*e #a one-
sposo5l*avane oso5e ko*ima upravl*a*u i vode i> neonesposo5l*a-
vane oso5e;
Literatura
55
!; F55erleN, 'aul H!9@6I; 0>e Concept o. Bppression and t>e
3evelopment o. a Social 0>eorN o. 3isa5ilitN, DisabilitX/
.andicap and ocietX/ p; 2, !, 4-!9;
2; Frmstron/, ); - U; Moore H!9@4I; S>ut But 5N t>e Media/
\ournalist/ Bcto5er, p; 2;
!; -arnes, Colin H!99!I; Disabled People in "ritain and
Discrimination- ! *ase dor !nti-Discrimination #egislation;
,ondon$ C Kurst and Co; in Fssociation =it> t>e -ritis>
Council o. Br/anisations o. 3isa5led 'eople;
2; -attNe, ,ouis H!966I m$he *hatterleX Xndromem in Kunt, 'aul
H!966I; tigma- $he &Vperience oY DisabilitX; ,ondon$
Deo..reN C>apman;
?; -iklen, 3ou/las - Ro5ert -o/dan H!9AAI; Media 'ortraNal o.
3isa5led 'eople$ F StudN o. StereotNpes; Inter-'acial
55
&a istori*ski uvid u poloa* oso5a sa o2teen*ima, modele pristupa
onesposo5l*enosti i savremene o5like #a2tite prava vidi 0ati, 3am*an H2!!I;
Qatita ljudskih prava osoba sa invaliditetom Hdru/o dopun*eno i#dan*eI;
-eo/rad$ Slu5eni /lasnik;
100
*hildrenms "ook "ulletin/ p; @, 6 i A, pp; 8-9;
8; -roadcastin/ Standards Council H!9@9I; !nnual 'eport !9@@-
@9; and *ode oY Practice; ,ondon$ -roadcastin/ Standards
Council;
4; Camp5ell, +ane H!99I; 3evelopin/ Bur "ma/e - U>os in
Control, con.erence n*ap in .ando, Camera=ork, -et>nal
Dreen; ,ondon$ +anuarN !99;
6; Cum5er5atc>, DuN - Ralp> Ne/rine H!992I; Images oY
DisabilitX on $elevision; ,ondon$ Routled/e;
A; Dillespie-Sells, )at> - +ane Camp5ell H!99!I; DisabilitX
&]ualitX $raining; ,ondon$ Central Council .or Mducation and
0rainin/ in Social Uork;
@; KeveN, 3avid H!992I; $he *reatures $ime dorgot-
PhotographX and DisabilitX ImagerX; ,ondon$ Routled/e;
9; KMSB H!99!I; ocial $rends 2!; ,ondon$ Ker Ma*estNs
StationerN B..ice;
!; Kunt, 'aul H!966I; tigma- $he &Vperience oY DisabilitX.
,ondon$ Deo..reN C>apman;
!!; ,evN, ,inda H!99I; But o. Si/>t But o. Mind, +arketing/ !@
+anuarN, 2@-29;
!2; Morris, +ennN H!99!I; Pride !gainst Prejudice; ,ondon$ 0>e
Uomens 'ress;
!?; Bliver, Mic>ael H!99I; $he Politics oY Disablement.
-asin/stoke$ Macmillan;
!8; 'rison 'sNc>iatric Care Crisis, 0uardian/ ! 3ecem5er !99!,
!;
!4; Reiser, Ric>ard H!99I; C>ildrens ,iterature u Reiser,
Ric>ard E Mic>eline Mason DisabilitX &]ualitX in the
*lassroom- ! .uman 'ights Issue/ ,ondon, "nner ,ondon
101
Mducation Fut>oritN, !4-!!8;
!6; Rock, 'atricia H!9@@I; 0>e Carers Movement$ 3an/ers
F>ead *are #ink/ Uinter, 8-4;
!A; Scott 'arker, Susan H!9@9I; $heX !renmt in the "rieY. ,ondon$
)in/s Wund Centre;
!@; Smit>, Kelen H!99!I; 3ru/s Diant Cancels Fdvert F.ter
ButcrN $he +ail on undaX/ 2A Bcto5er;
!9; Smit>, Steve - Fntoinete +ordan H!99!I; phat the Papers aX
and Donmt aX !bout DisabilitX. ,ondon$ 0>e Spastics SocietN;
2; (oseN, Mar/aret H!9A4I; 0>e Constant -urden; ,ondon$
Routled/e and )e/an 'aul;
2!; Uert>eimer, Flison H!9@@I; Prema radovima- Press 'eporting
on People Zith #earning DiYYiculties; ,ondon$ (alues "nto
Fction;
102
"eleke
103
A Disabled Person's Perspective on Pre-Natal
Screening
Flison 3avis
Futorka *e odo5rila Centru iveti uspravno 2tampan*e
i#ve2ta*a na srpskom *e#iku u okviru ove kn*i/e; 0ekst *e preu#et sa
ve5-stranice Cniver#iteta u ,idsu$ >ttp$77===;leeds;ac;uk7disa5ilitN-
studies7arc>iveuk73avis7F23isa5led2'erson;pd.;
104
Pogled onesposobljavane osobe na
prenatalne lekarske pretrage
Flison 3e*vis
'revod s en/lesko/
(era )neevi
Jini mi se da svaki dru/i dan novine pri*ave *o2 *edan
u#5udl*iv pro5o* u o5lasti prenatalni> pretra/a; Nikad ni*e *asno
ko to tre5a da 5ude u#5uGen oko to/a, niti #a2to, ali uo5ia*ena
reakci*a meGu l*udima sa o#5il*nim o2teen*ima *este >ladan nalet
unutra2n*e/ osean*a ko*e nikad ni*e daleko od povr2ine E da smo
tolerisani samo u# trpl*en*e, i da 5i dru2tvo #aista vi2e volelo da
5udemo ti>o eliminisani7e;
Bsvrnuu se na nekoliko aspekata prenatalni> pretra/a sa
svo/ stanovi2ta odrasle oso5e ko*a ima teak o5lik spine 5i.ide
!
i
stalno koristi kolica; C potpunosti sam svesna da se, kao re#ultat
!
Spina 5i.ida *e na#iv #a uroGeni rascep kime u prvom mesecu trudnoe, kada
dola#i do n*eno/ nepotpuno/ #atvaran*a; Na#iva se *o2 i otvorena kima; Mo-
e 5iti skrivena, 5e# o2teen*a kimeno/ stu5a, ili otvorena, ko*u moe da prati
i#ostanak sen#i5iliteta ili sman*en sen#i5ilitet, nemo/unost kontrole no/u,
ruku, mokren*a i pran*en*a, potenci*alno sman*ena sposo5nost uen*a, depresi-
*a, aler/i*a na /umu, te2koe u dru2tvenim i seksualnim odnosima; "#vor$
>ttp$77===;spina5i.idaassociation;or/7site7c;li)U,A',,rW75;2682?2?7k;@M!7
Spina-i.ida;>tm H'rim; prir;I
105
po#itivno/ nala#a prenatalni> pretra/a, danas prekida trudnoa
2
kod oko @4 5e5a, ko*e 5i inae i#rasle u l*ude kao 2to sam *a;
Ra#motriu$
aI svr>u i posledice prenatalni> pretra/a,
5I pritisak na ene da pri>vate pretra/e i eu/enini
a5ortus,
cI politika, dru2tvena i ekonomska s>vatan*a,
dI ulo/u 5a5ice,
eI /ledi2ta onesposo5l*avani> oso5a;
a) Svrha i posledice prenatalnih lekarskih pretraga
'opularni medi*i esto prikriva*u pravu svr>u prenatalni>
pretra/a; 3r Mir*am Stopard >ladnokrvno i#*avl*u*e da$
"ma mno/o elemenata ko*i /arantu*u #dravl*e 5e5e;
Neke procedure, kao 2to su ultra#vuni pre/ledi i amniocente#a,
mo/u da delu*u prilino o5es>ra5ru*ue prvorotkama, ali ne
da*te se #apla2iti rutinski pre/led moe da iskl*ui
a5normalnosti ploda, kao 2to *e spina 5i.ida;
?
Ctisak ko*i se stie *este da e sam pre/led o5e#5editi% da
5e5a 5ude #drava%, 2to on, naravno, ne ini; Ckoliko se o5avl*a
2
Werriman, Fnna5el H!99@I U>N =e need .lour po=er, 0>e "ndependent, !
3ecem5er; P'rim; autorkeQ; Jlanak se #alae #a dodavan*e .olne kiseline u
5ra2no kako 5i se sman*io ri#ik #a trudnice da do5i*u dete sa spinom 5i.idom;
dlour poZer *e inae i/ra rei, *er *e YloZer poZer E slo/an i# >ipi pokreta, sim-
5ol /raGanske neposlu2nosti; 3ostupan *e na$ >ttp$77;independent;co;uk7arts-
entertainment7>ealt>-=>N-=e-need-.lour-po=er-!!@@8A?;>tml H'rim; prev;I
3
Stoppard, Miriam H!99@I; )eepin/ an eNe on mum;0>e Mirror 2 Fu/ust, p;
?! P'rim; autorkeQ Jlanak *e dostupan na
>ttp$77===;t>e.reeli5rarN;com7)eepin/aneNeonmum
?-3rMiriamStoppardsKealt>Wocus?FBurne=;;;-a6664A49
H'rim; prev;I
106
da 5i se otkrio i leio neki #dravstveni pro5lem, ili da se osi/ura
5e#5edan poroGa*, svr>a mu *e do5ra; MeGutim, suvi2e esto
n*e/ova prava svr>a *este da se otkri*u onesposo5l*avane 5e5e,
kako 5i mo/le da se uklone;
'osto*i *asno oekivan*e da e posle po#itivno/ re#ultata
testa uslediti a5ortus; 'restala sam da 5ro*im slua*eve kada sam
itala o enama ko*e su, i#/leda, morale% da uklone onesposo-
5l*avanu 5e5u; Na primer, disk doke*ka 3o (a*li, pomin*e da
n*ena ma*ka ni*e imala i#5ora% ne/o da ukloni 5e5u sa sindro-
mom mai*e/ plaa;
8
Btac 5e5e ko*a *e 5ila uklon*ena po osnovu onesposo5l*e-
nosti rekao *e$
Na2a savetnica nas *e vodila kro# proces odluivan*a
B,F)1F,F nam *e da pristanemo Hna a5ortusI, #na*ui da *e to
*edini mo/ui nain;
4
+asno *e da i#5or% ni*e ono 2to i#/leda, kada *e *edini mo-
/ui nain% da se i#a5ere% smrt deteta; "#5or ko*i se enama ovi>
dana nudi esto *e Ko5sonov i#5or;
6
b) Pritisak na roditelje da prihvate prenatalne
4
Futorka upuu*e na 'ettN, Moria U>N " .ear .or mN next c>ild 0imes
9787!99@, p; 2?; Sindrom mai*e/ plaa *e promena u /enomu kratko/ kraka
>romo#oma 4 Hcri du c>atI< i#vor Uikipedia; H'rim; prir;I
5
Futorka upuu*e na Stat>am, Kelen E UendN Solomou; Fntenatal screenin/
.or 3o=ns SNndrome% 0>e ,ancet 47!27!99@, p; !@62
6
Ko5sonov i#5or% E po Mn/le#u Ko5sonu, vlasniku 2tale ko*i *e svo*im
mu2teri*ama davao samo *ednu mo/unost$ da u#mu kon*a ko*i *e na*5lii
vratima 2tale; "#ra# se koristi u situaci*i kad *e mo/u i#5or samo ono/ 2to se
nudi ili ni2ta dru/o, po principu u#mi ili ostavi; "#vor$ Novi po/ledi na
o5ra#ovan*e /lu>i>% pro.; Re/era )arvera >ttp$77===;..di;uni#/;>r7#nakovni-
*e#ik27text7novi-po/ledi;>tm H'rim; prir;I
107
pretrage i eugenicni abortus
Cprkos svim uveravan*ima o in.ormisanom i#5oru%, ene
veoma esto pri*avl*u*u da su doivele nameran pritisak od strane
lekara da pri>vate n*i>ovo stanovi2te; Na primer, navodi se da *e
trudnici, ko*a *e ve imala dete sa 3aunovim sindromom, lekar
rekao$ 0ako da ete ii na anali#e, po2to vidim da ve imate
>endikepirano dete%; Bna *e od5ila, a on *u *e uasnuto po/ledao i
rekao$ Fli morate Ne moete imati dva >endikepirana deteta%
A
0a* pritisak esto *e veoma suptilan, kao 2to se *asno vidi i#
primera ko*i sledi; Jasopis Deneral 'ractitioner% o5*avio *e la-
nak o lekaru ko*i *e #amol*en da ra#motri >ipotetiki slua* Wio-
na%, o eni ko*a *e od5ila da ukloni 5e5u #5o/ spina 5i.ide; Bn ka-
e$
B5*asnio 5i> *o* mo/ue pro5leme nastavka trudnoe i sa
Wionom ra#motrio naine na ko*e 5i se ona morala snala#iti
presudno *e da ona 5ude potpuno svesna mo/ui> ri#ika
Hnastavka trudnoeI i da 5ude potpuno in.ormisana pre ne/o 2to
donese odluku ona ima pravo da od5i*e a5ortus ak i ukoliko
posto*i i#ra#iti ri#ik da dete 5ude o#5il*no >endikepirano kada 5i
se rodilo%
@
;
'itamo se da li 5ismo 5ili 5a2 toliko ri/oro#ni u opisivan*u
mo/ui> ri#ika i pro5lema% a5ortusa; "sto tako, lekari ponekad
optuu*u ene ko*e rode onesposo5l*avano dete po2to su od5ile da
7
,le=ellNn Smit> +ulia 0>e 5a5N dilemma t>at =ont /o a=aN%, 0>e 0imes
?7!7!996;
@
Fmniocentesis result causes con.usion, prila/oGeno u# do#volu i#davaa, i#
0>e >uman ri/>ts, et>ical and moral dimensions o. >ealt>care$ !2 practical
case studies% 'ierre Cuer and +ean-'ierre Massue, p; 86, 0>e Deneral
'ractitoner, 87@7!99@;
108
proGu kro# pretra/e; Mo*a dru/arica Sendi ima deseto/odi2n*e/
sina, Ma*kla, ko*i ima 3aunov sindrom; +edne noi, dok *e *o2 5io
5e5a, imao *e snaan napad ka2l*a i ona *e na kra*u po#vala lekara;
N*e/ov prvi komentar 5io *e$ &a2to niste i2li na testoveR%
Co5ia*eni od/ovor ko*i do5i*em kada priam tu priu *este
da dete ne ra#ume%; MeGutim, *o2 se seam l*udi kako diskutu*u o
mo*o* onesposo5l*enosti dok sam 5ila vrlo mlada i samouvereno
i#/ovara*u E Naravno, ona *o2 ne moe da ra#ume%;
c) Politicka, drustvena i ekonomska shvatanja
C5eGena sam da do5ar deo entu#i*a#ma u ve#i sa
prenatalnim pretra/ama i eu/eninim a5ortusom proistie i# ne-
svesno/ stra>a od oso5a sa o2teen*ima i predrasuda prema n*ima;
Na to se nadove#u*e *edan veoma i#raen .aktor, a to *e ide*a da se
eliminaci*om uroGeni> o2teen*a 2tedi novac%;
3ru2tvena predrasuda prema onima sa oi/lednim
o2teen*ima *asna *e u raskoraku i#meGu rei ko*e se koriste kada
se opisu*u onesposo5l*avane 5e5e i 5e5e 5e# o2teen*a u materici
H5e5e 5e# o2teen*a su savr2ene% ili #drave%< onesposo5l*avane
5e5e su, s>odno tome, iskl*uivo ne#drave% i nesavr2ene%I i
onesposo5l*avane oso5e unutar i van materice; 'osledn*i> /odina,
opisivan*e onesposo5l*avani> oso5a postalo *e #amka politike
korektnosti #a neupuene; 3anas moramo da /ovorimo o oso5ama
sa nesposo5nostima usled te2koa u uen*u% i, ako 5a2 #a-
5ra#dimo u s.eru sme2no/, o oso5ama sa .i#ikim i#a#ovima%;
Mislim da rei ko*e se koriste da se opi2u 5e5e u materici
109
sa potpuno istim onesposo5l*ava*uim stan*ima *asni*e odraava*u
2ta dru2tvo stvarno misli o nama; 0ako itamo o a5normalnim
.etusima%, o mal.ormaci*ama% i de.ektnim% i de.ormisanim 5e-
5ama%; -o*im se da ne mo/u 5iti #astupl*ene i *edna i dru/a vrsta
termina; "li sam *a de.ektna odrasla oso5a% ili sam oso5a sa
nekom nesposo5no2u7o2teen*em%; Selektivno kori2en*e termina
na/ove2tava licemer*e;
Neki predstavnici7e #dravstvene struke idu do te mere da
protestu*u kako pretra/e i a5ortus nisu uvreda #a oso5e s uroGenim
o2teen*ima; 'ro.; Nikolas (old, na primer, i#*avio *e da *e ide*a
da su diskriminatorni potpuno 5esmislena i to o5ra#lae$
0o *e kao da su/eri2ete da e, ukoliko poku2amo da
spreimo modane i srane udare, to imati ne/ativne posledice
po l*ude ko*i i> ima*u; "de*a da su l*udi sa spinom 5i.idom i
3aunovim sindromom man*e vredni #5o/ pro/rama prenatalni>
pretra/a i a5ortusa 5esmislena *e i netana;
9
Naravno, ni*e ns pitao; F i#/leda da, namerno ili slua*no,
prene5re/ava in*enicu da spreavan*e modani> i srani> udara
ne podra#umeva u5i*an*e oni> ko*i mo/u da i> ima*u;
"sto tako, moramo u#eti u o5#ir cenu pro/rama pretra/a,
kako ekonomsku, tako i l*udsku; Jesto se cena pravda tako 2to se
o5ra#lae da *e otkrivan*e i eliminisan*e% 5e5e s nekim o2tee-
n*em ili 5ole2u *e.tini*e ne/o n*ena ne/a; Na primer, 0>e 0imes%
i#ve2tava u 5ro*u i# aprila !998; /odine da cena podr2ke detetu s
3aunovim sindromom i#nosi !2; .unti, dok *e cena svake
prenatalnim pretra/ama detektovane i #atim a5ortusom uklon*ene
9
Futorka upuu*e na Werriman, Fnna5el 0rut> and trou5le =it> scans%, 0>e
Duardian 28797!996, p !;
110
onesposo5l*avane 5e5e ?@; .unti;
!