Snaga Prirodnih Sokova - Claudia Antist

Claudia Antist
Snaga prirodnih
sokova
Osvjeavajui i zdravi sokovi od voa i povra
Tjedni plan za detoksikaciju i mravljenje
pomou sokova
Terapija sokovima: kako lijee sokovi
Kombinacije za etiri godinja doba
Sadraj
Kako to bolje
iskoristiti sokove 13
Zal o sokovi ? 15
Pri bor 19
Ostali pribor 20
Pri j e nego to ponete... 25
Kako i kada 25
Voe i povre u ai 37
200 prijedloga za
zdravlje 43
Mr kva, kral j i ca sokova 45
Voni sokovi 49
Ananas rapsodija 49
Voni Ferrari 49
Voni grijeh 50
Festi val dinja 50
Napi tak bogova 50
Ananas za zaljubljene 50
Mal i ne s naranom i
ananasom 52
Voni koktel od groa i
ja huke 52
Kralj evski napitak 52
Koktel od ljiva 52
Breskvi ni mjehurii 53
Noni koktel 53
Mandari na Hay 54
Boansko milovanj e 54
J abuke i j agode 54
Sok od kupi na i marelica 54
Stimuliraj ui koktel 56
Rajica i narana 56
Jesenji uitak 56
Superhranj i vi sok 56
Gasi m e 56
umska jagoda 58
Ui tak narane 58
Osvj eavaj ui tonik s
metvi com 58
Naranada 58
Fantazij a od borovnica 60
J agode s ki vi j em 60
Dij etno osvjeenje 60
Ki vi s malinama i salatom 60
Mango i ki vi 60
Bomba 61
5
J abuka za dobro jutro 61
Aromati na jabuka 62
Dodi r crvene i zelene 62
Tropska papaja 62
Dodi r crno i crvene 62
Kao limunada 63
Mumul o s naranom 63
Ori j ental ni tonik 64
Pasi flora 64
Zalj ublj ena lubenica 64
Lj etni sok 64
Za vrue dano 64
Egzotini dodi r 65
Groe za ljetnu egu 65
Dij etni sok od marelico 66
Sorbet od breskve 66
Si rutka s j abukom 66
Prijatelj suho koe 68
Sok od groa 68
Hl adni pun od bobica 68
Ako ste gladni... 70
Kraljica groa 70
Sangrija od grejpovog soka 70
Brzi Gonzal es 72
l'un Thai 72
Jagodi- bez laga 72
9
Bez glavobolj e uz kupus
i celer 98
Umi ruj ue povre 98
Neuni ti vi koroma 98
Luk i narana 99
Salata, paprika i jabuka 99
Pifia carrot 100
Rabarbara, kruka i
dumbi r 100
Popaj 100
Ci kl a, j abukai celer 100
Pi kantan sok od rajice 100
Rajica, pinati j abuke 101
Vi rgi n Bloody Mary 102
Celer s mjehuriima 102
... i jo 6 ideja 103
Tropski napitci i sokovi 105
Gi nger & Li ed 106
Strast 106
Boanski nektar 107
Frape od papaje 107
Nebeska cesta 108
Hawai i 108
Daak Istoka 109
Tropska papaja- mango 109
Sok od eerne trske 109
Kari pski l i mun 109
7
Zi mski napitak 87
Koktel od brokule 87
Koktel od cikorije 87
Mrkva koja osnauje 88
Uvi j ek glatka koa 88
Prokul i ca u drutvu 88
Sok od povrtne salate 88
Pl odovi zemlje i sunca 90
Vrtni koktel 91
Sl atko od cikle 91
Novi ivot 91
Vege 91
Jabuna rapsodija 92
areni gaspaccio 92
Bi l j ni ekstrakt 92
istaica 93
Samba 93
Zloesta cikla 94
Tango rotkvice 94
Rajica afrodizij ak 94
Rajice s klicama 94
Breussov sok 96
Toni k od povra 96
Dodi r zelene i naranaste 96
Mrkvom protiv stresa 96
Salata i cikle za bolji san 96
Zel eni sok 98
Koroma i crvena paprika 98
Mango l udi l o 110
Tropsko osvjeenje 110
Polj upci strasti 110
Gusti sok od avokada I I I
Gusti sok od avokada II. I I I
Ruiasti dodir II I
Svi su l udi za ananasom 111
Kombinacij e 112
Kari pski napitak od
ananasa i narane I 12
Delicija od manga 112
Tropski okus 112
Frapei , osvj eavaj ua pia i
ml i j eni proi zvodi 115
Frape od banane 115
Frape oil datulja i klica
s kefirom I Id
Mango i jogurt I Id
Frape od dunj e i kruaka I 16
Kefir s j agodama 117
Frape od banane i kupina l is
Frape riinim mlij ekom 118
I assi od mrkve i metvice I IS
Voni lassi 120
Lassi s metvicom 120
J ogurt s krastavcem 120
Si rutka od mlijeka s
krastavcem 120
Frape od banana i badema 121
Uvarci i ostali napitci 123
Zeleni aj sa zainima 123
Krastavac za razbuivanje 123
Lassi s metvi com 123
Hercul es 124
Napi tak od kukuruza 124
Krastavac s l i munom za
eloksikaciju 124
Koktel od mrkve, j abuke
i meda 124
Relax 126
Bakina metvica 126
Carev odabir 126
Carski nektar 126
Napi tak od ljiva 126
Vr malina 127
Mal i ne i j abuka 127
Mozai k od malina 128
Pel i ka nov pun 128
Proiavajui sok od
narane 128
Suneva eksplozija 128
Sunani vi nograd 130
Slatki snovi 130
Tropska plaa 130
SoL od groa s metlom 130
Kako dobro kombi ni rati 133
8
Gi ht
Gl avobol j a
Gri pa
Hemeroi di
Hernij a
Impotencija
Jetra
Karijes
Katar
Kiselina u elucu
Kolesterol
Kolitis
Koa
Krajnici
Krvarenj e desni
Kvrgavo proirenje vena
haringi tis
Lomovi
Menstruai i ja
Migrene
Mi i ni grevi
151
151
151
151
151
151
152
152
152
152
153
153
153
153
153
153
153
153
154
154
154
Zdravlj e u ai 137
Terapija sokovima L39
Kure za ienje
organizma 139
Kura groem 139
Proljetna kura jagodama
i citrusima 140
Kura na bazi j avorovog
sirupa i l i munovog soka 140
Post uz sokove 142
Mravlj enj e postom 143
Kura bazgom 143
Kura kvascem i sokovima 145
Kura si rutkom 145
Terapeutski sokovi 147
Akne 147
Alergij e 148
Angi na pectoris 148
Arteroskleroza 148
Artri ti s 148
1
Astma 148
Bronhi ti s 149
Bubrezi 149
Bubreni kamena L49
Bursitis 149
i r na dvanaestercu 149
i r na elucu 149
Cirkulacij a 150
Cri j evne gliste 150
Dermati ti s 150
Dijabetes 150
Dijareja 150
Ekcem (kona bolest) 150
Morska bolest 154
Napetost 154
Nesanica 154
Neugodan zadah 154
Ni ski llak 155
Oi (zdravlj e oka) 155
Osteoporoza 155
Ozlj ede 155
Poviena temperatura 155
Povi eni tlak 156
Probava 156
Pros l,i (a 156
Rak 156
Sl abokrvnosl 156
Srce ! 57
Tromboza 157
Umor 157
Upal a mokranog sustava 157
Upal a tetiva 157
Zatvor 157
i vci 158
uni kamenac 158
I (ranj i vost voa i povra 159
Vi tami ni i minerali I 59
Ugl j i kohi drati i enzimi 160
ienje 160
I lidratacija 160
Mravlj enj e 160
Praktino informacije
o vou i povru 160
Ananas 162
Avokado 162
Biinann 163
Bijela repa 163
Blitva 16 1
Borovnicu 16-1
Bivskva 165
Broknla 165
Celer 166
enjak | 66
Cikla 167
Cvjetaa 167
Dinja 168
Draguac 168
Dumbir 169
Grejp 169
Groe 170
J abuka 170
J agoda 171
Kivi 171
Koroma \ 72
Krastavac 172
Krumpir 173
Kruka 173
Tablica minerala 186
Kako djeluju minerali 187
Tablica vitamina t88
Kako djeluju vi tami ni 190
Nadopune prehrani 193
to nam donose? 194
l'sencijalne masne kiseline 196
Anti oksi dansi 197
Vl akna 197
Soj in leci tin 198
Koenzi mi L99
Kvasac 200
Penine klice 201
Klice 202
Med/ matina mlije i
pelud 203
Al ge. Spi rul i na 205
Dodaci prehrani u
svakodnevnom ivotu 207
Prehrambeni dodaci od
lj ekovitog bilja 208
Enz i mi , pri rodni sti mul ansi 225
Kazal o sastojaka 233
II
Kupus 174
Utnefa 174
Umuti 175
Lubenica 175
luk 176
Mandarina 176
Mango 177
Marelica 177
Maslaak 178
Mrkva 178
Narana 179
Nektari na 179
Vapaja 180
Paprtfei 180
Perin 181
Prokulica 181
Ra/ ciefl 182
Rotkvica 182
Soteta 183
S/ fltfci krumpir 183
Sl/ lDa 184
paroga 184
/?///<// 185
Trenja 185
Zato sokovi?
J EDEMO VIE, ALI...
HRANI MO LI SE BOUE?
J
edemo vi e, al i smo sve manj e
u kontaktu s oni m to j edemo.
Sve j e vi e novi h okusa i vi e ili
manj e egzoti ni h gastronomski h
i skustava, ali svakodnevna hrana,
hrana koja nas izgrauj e/ esto je
zamrznuta ili prepuna dodataka i
poj ai vaa okusa. Izvorna nami r-
ni ca, pl od i ndustri j ski obraene
zemlj e, i zgubi l a j e okus. Mi sl i mo
na "pl o d" u opem smi sl u: bilo to
povre, itarice ili voe.
Naj ee pronal az i mo i z govo-
re poput: "To j e poslj edica suvr e-
menog nai na i vota..." Svakako,
al i to se moe promi j eni l i . Mo e-
mo postupno uvodi ti mala pobol j -
anja koja e za krae ili du e vr i -
j eme bi ti kori sna za nae zdravl j e
i zbog koj i h emo se bolj e osj e-
ati .
Suvr emeni tempo i vota stva-
ra paradoks: s mjesta uzgoja u po-
l j u, voe i povre do nas svaki put
Stie sa sve vi e ostataka tetni h
kemi j ski h proi z voda, a sakupl j a
se nezrel o te je bezukusno (j edva
da sadri mal o eera i pri rodni h
sastoj aka) i ne donosi vi tal nost
koj u bi trebal o.
Kakve to vez e i ma sa sokovi ma?
U svakodnevnoj prehrani sve su
prisutnij a gotova jela, a to znai Ja
hranom unosi mo sve vi e umj et-
ni h sastoj aka. S druge smo strane,
medu ostal i m, uhvaeni u i gru
ekstremni h okusa: sve j e puno
sl ade i puno sl ani j e... Prevel i ka
kol i i na poj ai vaa okusa, esto
umj etni h, dodaj e se ovoj pakl enoj
igri koja teti naem zdrav Ij u. Isto
j e s ekstremni m temperaturama:
poevi od zamrznuti h proi zvoda,
preko j uha koj e j edemo tol i ko
vrue da gotovo to ne opeku nae
nepce, pi j emo pia koja su svaki
put sve hl adni j a.
Teko pr onal az i mo vr emena
za kuhanj e i l i za au vode koj u
nai" tijelo trai i to nadomj etamo
napi tci ma puni m eera koj i nam
pomau da i zdri mo dan. A nae
nas tij elo, budui tla nij e navi kl o
15
na tu praznu energi j u, upozorava
umor om. Zato smo na kraj u dana
i scrpl j eni i i zgl adnj el i ... Kada tak-
vi doemo kui , pi tamo se da l i
kuhati i l i kupi ti brzu hranu mal e
Kosti.
Bijela repa
sadri visok
puslnlak
kalcija; zato
je sok od
bijele repe
vrlo dobar za djecu dok rastu.
Guteraa. Prokulica sadri nune
elemente za stvaranje inzulina; zato se
preporuuje kod dijabetesa.
Probavni trakt. Breskva i ljiva
dobre su za sprjeavanje zatvora.
Marelica zatvara i djeluje kontraktivno.
Celer olakava probavu. pinat isti i
regenerira probavni trakt.
Krv. Cikla potie stvaranje crvenih
krvnih tjeleaca, obogauje krv i
poveava njezinu lunatost.
Srce. Groe, jabuka, limun, limeta i
enjak, meu ostalim, imaju izvrsna
svojstva koja osnauju srce.
Jetra. Kupus titi jetru i suzbija
bolesti. Minerali koji se nalaze u cikli
blagotvorni su za jetru i unu vreicu.
hranj i ve vri j ednosti ? To j e popi
ri be koja gri ze vl asti ti rep, vrl i i r
se u krug, al i ne mora bili tak
Ovdj e nastupaj u svj ei voni s<
kovi i sokovi od povra.
Bubrezi i mjehur. Lubenica,
groe i borovnica proiavaju
bubrege i urinarne traktove. paroge
potiu rad bubrega i crijeva.
Glava. Sok od celera olakava
glavobolju. Sok od kivija, kao i od
marelice i manga, idealan je za
otklanjanje umora, stresa i poviene
temperature. Groe je sedativ i
pomae pri uspavljivanju.
Kosa. Salata, zahvaljujui siliciju
koji sadri, revitalizira kosu i kou.
Krastavac i paprika donose zdravlje i
vitalnost kosi, koi i noktima.
Oi. Koroma se preporuuje se tret-
man za one bolesti i migrenu. Mrkva
je dobra za vid.
Koa i ten. Mrkva, slatki krumpir
i avokado sadre vitamine koji su
potrebni za zdravlje koe.
Grlo i drijelo. Sok od ananasa
i sok od umbira djelotvorni su u
lijeenju faringitisa i blagotvorno
djeluju na glasnice.
SOKOVI su korisni itavom organizmu
Deset dobrih razloga za sokove... i jo jedan
1 Zapoeti dan dobrim prirodnim sokom znai zapoeti ga s dodatnom
zalihom energije koja nam je potrebna da bismo se bez napetosti suoili s
dnevnim zadacima.
2 Osim to su ukusni, sokovi su izvor zdravlja jer sadre visoku koncentraciju
vitamina, minerala i oligoelemanata.
3 Za razliku od veine ukusnih jela, sokovi ne izazivaju negativne
nuspojave (ne sadre kolesterol, pomau u smanjenju stresa i napetosti...)
4 Ne debljaju jer je rije o sastojcima koji imaju vrlo malo masnoe i openito
malo kalorija.
5 Nude beskrajno mnogo raznovrsnih kombinacija, to osvjeava
svakodnevni meni.
6 Sokovi su originalan i ukusan nain uravnoteivanja dijete. Od
najjednostavnijih do najsloenijih, mogu se pripremiti u pet minuta.
7 Nedostatak vremena vie nije isprika! Sokove se priprema brzo i lako.
8 Kure za ienje organizma mogu se temeljiti na sokovima koji su
blagotvorni za zdravlje i uljepavaju ivot.
9 Kada stisnu vruine i mori nas e, zdrava su zamjena uobiajenim
napitcima u boci i, nije naodmet spomenuti, djeca ih vole u obliku sladoleda.
10 Budui da su lako probavljivi, izvor su brze, kvalitetne i zdrave
energije.
... i jo jedan: Uvoenje sokova u svakodnevni ivot ulaganje je u zdravlje i
vlastitu dobrobit.
Voe i povre nu an su el e-
ment svakodnevne prehrane te j e
va no j esti i h u dovol j ni m kol i i -
nama. Sokovi od voa i povra da-
j u energi j u i , osi m svoga prof i -
nj enog okusa, ako i h kombi ni ramo
s hr anj i vom i ur avnot e enom
prehranom, imaj u proi avaj ua,
regenerati vna i revi tal i z i raj ua
svoj stva.
Ova knj i ga j ednostavan j e po-
zi v, naj ukusni j i mogui , za mal u
promj enu u nai nu prehrane koja
moe zapoeti tekuom hr anom,
oni me to pi j emo. Na kraj u knj i ge
dane se dodatne i nf ormaci j e za
one koji ele nastavi l i ovi m putem.
Sada vas ostavl j amo da se dr u-
ile s knj i gom, uz j ednostavnu, ali
nipoto nevanu elju: U zdravl j e!
17
Pribor
PREPORUUJ EMO ITANJE OVOG I SLJ EDEEG POGLAVUA
PRIJE PRI PREMANJ A SOKOVA
Kuhinjski elektrini aparati
l ako nam so l ako moda ine i ni ,
nije nam potrebno mnogo razno-
vrsni h el ektri ni h aparata. tovi-
e, uz mal o prakse i smi sl a za
red, svaki sok ili napi tak moe se
pri premi ti u gotovo pet mi nuta.
Redovi to pranj e svega pri bora ne
traje due od tri mi nute. Osi m to
j e pri prema sokova j ednostavna i
laka, ne oduzi ma mnogo vremena,
- i rezultat je napi tak koji e vai
ukuani i prij atelj i uvi j ek ci j eni l i .
Svatko radi j e kori sti odreeni
kuhi nj ski pri bor. J a, pri mj eri ce,
vol i m no za brzo gul j enj e kr um-
pi ra koj i se l ako nabavl j a i dobra
j e pomo u pri premi mr kve j er j e
ne treba prati ni ti se mui ti uobi -
aj eni m struganj em.
Zaboravi te rekl ame: nema raz-
loga da si kompl i ci rate ivot spek
takul arni m kuhi nj ski m aparati ma.
Nema magi noga uni ver z al nog
aparata koji obavl j a sve zadatke.
Za pripremu napi taka iz. ove knj i -
ge naj bolj e j e i mati tri mal a apa-
rata: stol ni mi kser/ bl ender, cj e-
di l o i sokovni k.
Kori sti t emo j edan, dva ili sva
tri , ovi sno o receptu. Si gurno ne-
ke od nj i h ve i mate, al i ako mo-
rate odabral i samo j edan, neka to
bude stol ni mi kser jer uvi j ek daj e
j ednol i ku i bogatu gustou soku
i z adr ava sav materi j al koj i j e
bogal vl akni ma.
Ako ste snani , moel e odabrat)
cj edi l o i ci j edi ti voe rukama; po-
stoje i klasina staklena i plastina
cj edila i, na kraj u, el ektri na.
Sokovnik
Sokovni k j e trenutano naj omi -
ljeniji kuhi nj ski aparat za i zradu
zdravih sokova. Za ljubitelje soko-
va posl ao j e gotovo nezamjenjiv.
Sokovnika ima svi h vrsta, boja i
ci j ena, a naj bolj i su model i pr i -
stupani svakom d epu. Pr epo-
ruuj emo kl asi ne model e: obi no
su vei i dobro obl i kovani . Ako
svakodnevno pri premate sokove,
vano j e da sokovni k ima jak mo-
tor jer ete tako lake saml j el i i
tvrdi ' voe i povre.
Sokovni k centri f ugi ra i fi l tri ra
nami rni ce koje smo umetnul i , pri -
ti ui ih uz kru ni ri be - i to
j e sve.
Poel j no ga j e redovi to i sti ti .
Sokovni k i ma posudu za sok i
posudu za gusl e ostatke voa te
ga svaki put treba rastavi ti tla
bi smo dol i do gustih osla l aka.
Zato pri odabi ru model a obrati l i
1
panj u na to kako se otvara. Je li
to j ednostavan i prakti an zahvat?
Pr i i enj u, zaboravi te na peri l i -
cu suda. Naj bol j e ga j e i sprati vo-
dom odmah nakon svake upo-
trebe. Za to su dovol j ne dvi j e
do tri mi nute. Pri sj eti mo se af o-
ri zma l ati nski h rta turi sta koj i su
j ako vol j el i kavu: "Kor i st i svoj
sokovni k ee nego posudu za
kuhanj e kave.
Ostal i pribor
No za guljenje
Neposredno i spod kore nal aze se
mnogi kori sni sastoj ci, a ne samo
poznati pekti n. Zato probaj te vo-
u i povru ogul i ti to tanj i sloj
kore. Ima voa koje se sl avl j a u
mi kser, a da ga prethodno ne
treba ogul i ti , al i za voe koje treba
gul i ti , naj vani j i j e otar no. Ve
smo preporui l i no za gul j enj e
(vi di sl i ku).
Otar no
Dobro j e i mal i naj manj e j edan
mal i otar no, a j o bol j e ako
su dva. Pri mj eri ce, kl asi ni no
H
za rezanje krumpi ra i jo j edan s
ve om otri com.
Mnoge vrste voa, a pogotovo
povra, i maj u pri l i no debel u
kor u pa ete ubrz o pri mi j eti ti
kori snost dobrog pri bora.
Daska za rez anj e
Pref eri ram dr venu pred pl ast
nom daskom, iako plastine daske
znaju biti zani ml j i vo di zaj ni rane.
Da bi smo izbj egli klizenj e daske,
pod nju stavl j amo vl a nu krpu.
Mal a etka za i enj e povra
Voe i povre koj e se moe j esti
S korom, treba temelj ito oprati , a
katkad i oistiti etki com.
l i ce i l opati ce
Prednost daj emo dr veni m i plas-
ti ni m, pred metal ni m. J edna vam
mo e sl ui ti samo z a pr i pr emu
sokova.
Cjedilo
Kori sno j e odabrati ui sti nu naj -
bol j e, oi l nehrdaj ueg el i ka i s
vrstomrukom. Bolje je da si l o nij e
presi tno. Neka bu-
de srednje vel i i ne
kako bi propusti l o i
neto vi e od same
tekui ne.
Mj er na posuda
Mj erna posuda s ve-
l i ki m i l ako i tl j i vi m
mj erama bit e nam
kori sna / a odrei-
vanje pravih omje-
ra. A budui da e-
te s vr emenom sve
manj e trebati mj e-
renj e, moe vam po-
sl u/ i l i i kao... posuda
za gotov sok.
Ribe
Odaberi te
1
ri be od
nehrajueg el i ka.
Naj bol j e da j e samo-
stal an, a ni" u kom-
binacij i s nekim dr u-
gi m pr i bor om i l i
pri vren na posu-
du. Za ski danj e osta-
taka s ri bea upo-
tri j ebi t emo i stu
sl asti arsku etki cu;
lako se nita oi l na
tni rni ce nee baci ti , a ol akava
se i pranj e. Ci tr use, ako ni su
i / ekol okog uzgoj a, obvez no
pri j e pri preme dobro i temel j i to
operi te.
istoa
Pranj e u istoj vodi puno j e lake
nego pranj e drugog posuda jer j e
rije o pri rodni m pl odovi ma koji
gotovo da ne sadre masnou. Pa-
zite da el ektri ni aparat priji*
^stavl j anj a i pranj a i skl j ui te iz
struj e.
Kao to smo rekl i , j edna ili dvi j e
etkice dobro e vam doi za i -
enje rupi ca ribea i l i mrei ce ili
fi l tra na el ektr i ni m apar ati ma
(treba odstrani ti ostatke mesnatog
dij ela pl oda).
I Hj el ove koj i se ne smi j u smoi -
ti , pri mj eri ce di o koji sadri mo-
tor, obri i te vl a nom krpom. Pri j e
nego to spremi te i sti pri bor,
dobro ga osui te.
Imaj te na umu da e odreeno
povre j aki h boja (bogato anti ok-
si dansi ma), kao to su mr kva i
ci kl a, bez obzi ra na prethodno
pranj e, l agano oboj iti di j el ove pla-
stike (ako su bij ele boji- ). Nemoj te
se ti me opterei vati , ali s vremena
na vri j eme te di j el ove stavi l e da
se namau I do 2 sata u vodi u
koj u ete dodal i nekol i ko kapi
l i muna ili octa. Nakon toga i h
dobro i speri te hl adnom vodom.
Tako e ponovno vrati ti pr votnu
boj u.
Odr avanj em i stoe i i sprav-
ni m uvanj em, pri boru se pro-
duuje trajnost i osi gurava dobro
funkcioniranje u pri premi sokova.
) 5
Prije nego to
ponete...
ISKUSTVO, SAVJ ETI, TRIKOVI I UPOZORENJ A
ZA J EDNOSTAVNO PRI PREMANJ E SOKOVA
Kako i kada
Uvi j ek svj ee pri preml j eni
Vel i k di o vi tami na (pogotovo vi -
tamina C) i mi neral a brzo se gubi
kada dode u doti caj s vanj ski m
utjecajima kao to su svj etlo, zrak
i topl i na, mij enj aj ui tako ne samo
svoj u hranj i vu vri j ednost, ve i
boju i okus. Svatko j e vi di o kako
j abuka nekol i ko mi nuta nakon gu-
ljenja / bog oksi daci j e postaje sme-
a.
to se du e eka od pri preme
soka do konzumaci j e, vi e se i z -
gubi nj egove kori snosti . Ako i z-
ni mno mor amo sok pri premi ti r a-
nije, pomoi e nekol i ko kapi l i -
munova soka jer l i mun usporava
proces gubl j enj a svoj stava.
Istaknut emo, kako to ne bi smo
Ponavl j al i za svaki recept, da se
s
vi pri rodni sokovi pi j u svjei i
odmah nakon pripreme. To se ne
odnosi samo rta tradi ci onal ni sok
od narane, ve i na sok od raj ice
i bi l o koje druge nami rni ce.
Neki se sastojci (l j ekovi ti ) bi l j e,
datul j e, zai ni ) ugl avnom kori ste
suhi i l i prosueni i katkad (bit e
spomenuto) mokri .
Al i uvi j ek i maj te na umu ovo
zl atno pravi l o: sokovi se moraj u
odmah pi ti i ne smi j u se uvati
du e vri j eme (ni ti , dakako, gr i -
j al i ).
Najbolji trenutak
Sok j e naj bolj i
1
piti natate ili dva-
desetak mi nuta prij e j ela. Mo e se
pi ti i i z meu obroka, al i nemoj te
ga pi ti nakon obroka j er esto
zna oteati pr obavu. Openi to,
za dnevne sate preporuuj u se
sokovi od ci trusa, a za veernj e
sokovi od povra jer smi ruj u. Sok
od sal ate, j abuke i celera, pri mj e-
ri ce, pomoi e nam da zaspi mo.
Naj bol j e j ednom dnevno
Ak o niste navi knul i na sokove,
dobro i h j e ukl j ui vati postupno,
j ednom dnevno. U poetku i h ne-
moj te previ e mi j eati , treba za-
poeti s naj umj ereni j i ma kao to
su sok od j abuke i l i mrkve. Nakon
nekol i ko dana poveaj te kol i i nu i
pri premi te pokoj i sok i ntenz i vni -
je}', okusa. To moe biti kombi na-
cija narane i grej pa ili kakvo po-
vre, samo ili u kombi naci j i s vo-
em. Kol i i nu i vrstu soka odr edi -
te prema vl asti tu ukusu.
Recepti i kol i i ne
Dvi j e do eti ri ae soka dnevno
smatraj u se pri kl adni m dodatkom
prehrani , pogotovo ako se pi j u
na prazan el udac. Vi e od l oga
j e previ e. Ako j e rije o postu
i l i kuri za i enj e or gani z ma
na bazi tekui ne, kol i i na moe
vari rati od 2 do 4 litre dnevno, al i
j e u tom sl uaj u najbolje potrai ti
savj et l i j eni ka.
Svi recepti u knj i zi i sprobani
su, a podri j etl o i m j e raznol i ko.
Uz poneki ete recept nai i ma-
l i komentar, "napomenu majsto-
ra .
Mo da e vas neke pr i r odne
nami rni ce u pr vi mah i znenadi ti ,
al i sve j e samo pi tanj e i sprobava-
nja i odabi ra okusa koj i nam se
svi a.
Kada j e rij e o kol i i ni , s vr e-
menom ete, zahval j uj ui svako-
dnevnoj praksi , poj ednostavni ti
pri premu vl asti ti h sokova. Tada
e ve biti dovol j an samo pogl ed
na voe i povre koj i su vam
na raspol aganj u, tla bi sl e tono
odredi l i omj ere.
Sve kol i i ne koj e navodi mo sl u-
e tek kao ori j enti r; sami ete
kroz praksu i ntui ti vno doi do
sokova koj i e nai nom pri preme
i kol i i nom vama odgovarati . Al i
ni kad vas nee prestati oaravati
udesni okusi razni h kombi naci j a,
koj i se mij enj aj u tek mal om pro-
mj enom u kol i i ni ili i z mj enom
samo j ednog sastoj ka.
Openi to, navedeni su recepti ,
ako ni j e druki j e navedeno, pr ed-
vi eni za dvi j e osobe.
Svi recepti koj i ve ne sadre
tekui nu, mogu se pri premi ti u
sokovni ku, a mnogi i u (stol nom)
mi kseru/ bl enderu.
Voda i l ed
Mnoge osobe sokovi ma dodaj u
mi neral nu gazi ranu i l i negazi ranu
vodu. To nij e preporul j i vo j er se
lime smanj uj e i zvorni okus sokova
i nj egova svoj stva. K tome, voe
pomi j eano s vodom (pogotovo
ako je rije o sl atkom vou) tee
j e probavl j i vo.
Recepti s vodom bol j i su ljeti
zbog tri razl oga: 1. l aki rad mi k-
sera; 2. l aki napi tak i 3. ekono-
mi nost. Nekol i ko takvi h recepa-
ta ukl j ui l i smo i u ovu knj i gu;
sjetite se da se u svi ma nj ima voda
Cnoe z ami j eni ti voni m sokom
(openi to od narane ili j abuke).
U zamj enu se moe upotri j ebi ti
i mal a kol i i na vode koj om smo
i spral i sokovni k pri j e uporabe za
dr ugu nami rni cu. Za l ed vri j edi
isto to smo rekl i za vodu. Ako
soku elite dati lj epi i zgl ed, do-
daj te kocki ce l eda; al i openi to (i
suprotno suvremenoj tendenci j i u
proi z vodnj i nami rni ca) ni j e dob-
ro, sa z dravstvenog stajalita, zl o-
upotrebl j avati ekstremne okuse i
temperature.
Zatitite zube
Ako i mate problema sa z ubnom
cakl i nom, bol j i su ki sel i sokovi
(l i mun, narana, grejp...) utosme-
di h tonova jer ne oteuj u zube.
18
Tropski okusi
Zasebno pogl avl j e posveti l i smo
sokovi ma od tropskog voa, i a-
ko ete ga pronai i u dr ugi m
recepti ma u knj i zi . el i te l i pr i -
premi ti sok s tono odr eeni m
voem, recepte ete l ake pronai
ako pogl edate u Kazal o sastoj aka
na kraj u knj i ge.
to stavljamo - to emo i dobiti
Ovo j e upozorenj e va no i vri j edi
za sve sokove koje pri premamo,
bez obzi ra na kuhi nj ski aparat i
pri bor koj i m se sl ui mo.
Kval i t et a nami rni ca ista j e ona
kval i teta k oj u emo dobi t i u
ai. Al i zato pamti ti neto tako
oi to?
Pri ci j eenj u soka ili pri prema-
nju nami rni ca u mi kseru veoma
smo pal j i vi to se tie i stoe tih
nami rni ca. No kako u sokovni k
i du i nami rni ce koje nij e potrebno
gul i ti , istoa e takvi h nami rni ca
moda biti upi tna.
Katkad e nam se, a da to i ne
pri mi j eti mo, "pr ovui " pokvar e-
no ili pl j esni vo voe koje e nam,
kada ga i z mi ksamo, uni ti ti osta-
tak soka koji j e ve bio pr i pr em-
lj en.
Zato uvi j ek treba oi sti ti i dob-
ro pr i pr emi ti sve sastoj ke i , da-
kako, bez razmi l j anj a odstrani l i
di j el ove koj i su prezrel i i l i pokva-
reni (bez obzi ra na to hoemo l i
i h ci j edi ti , mi ksati i l i stavi ti u
sokovni k).
Isprobavanje novih okusa
Isti emo: j edna od greaka na po-
etku rada sa sokovni kom elja j e
da se to bre isprobaj u svi okusi i
sve kombi naci j e sastojaka, osobito
si rovog povra. Treba biti strpl j i v
i nepce pol ako ponovno navi ka-
vati na te zaboravlj ene okuse.
Pri mj eri ce, sok od si rovog kr um-
pi ra i deal an j e za pri rodno l i j ee-
nje i ra na el ucu, al i ne moraj u
zbog toga svi eksperi menti rati s
nj egovi m okusom. . .
Neke vrste povra i maj u po-
seban, j ak okus, a to dobro po-
kazuj e koncentri rani sok iz sokov-
ni ka. Zato treba i mati na umu
da su svi sokovi sakupl j eni u
ovoj knj i zi umj erena, al i snana
prehrambena promj ena koj a se
moe pokazati revol uci onarnom,
no brze promj ene ne traju dugo.
Zapamt i t e: mal o- pomal o. I mat
ete vi e kori sti .
Bez eera
U Hrvatskoj nema puno mjesta
na koj ima se moe popi l i si guran
svjei sok. l akoga pri premaj u pred
vama, u neki m kaf i i ma dodaj u
previ e leda ili vode, a u dr ugi m
tetan bij eli eer, i zravno i l i pr e-
ko konzervi ranog voa i z kanti ce
(gdj e se nal azi u si rupu). J o j e
gore ako dodaj u i j edno i drugo:
- i previ e lea i previ e eera.
A sve j e to poslj edica ubiranj a vo-
a sa stabla dok je j o zel eno i ne-
zrel o. Dobro sazrel o voe na stab-
l u bogato j e pri rodni m eerom,
a nj egov j e sok, osi m to j e puno
z dravi j i , i puno ukusni j i pa mu
ne treba dodavati ni kakav zasl a-
di va.
Sez onske nami rni ce i nami rni ce
i z bi ol okog uzgoj a
Naj bol j e j e upotri j ebi ti sezonske
nami r ni ce i nami rni ce uzgaj ane
u kraj u u koj em i vi mo. Tako
se skrauj e vri j eme od berbe do
uporabe.
Ni j e naodmet povez ati se s
provj ereni m dobavl j aem; esto
i sti uzgaj i vai prodaj u svoj e voe
na gr adski m trnicama pa vas
mogu i zvi j esti ti o tome kako j e
uzgaj ano i kada je brano.
Odabi ri te naj bolj e voe i povr -
e koje j e, ako j e to i kako mogu-
e, i z bi ol okog uzgoj a (or gan-
sko). Bi ol oke nami r ni ce su,
i ako katkad mal o skupl j e, puno
z dravi j e. Raz mi sl i te, vel i k di o
vl akana voa i povra nal azi se
u kori . U uobi aj enom uzgoj u
koriste se j aki pesti ci i i kemi j ski
proi z vodi koj i ma se sprj eavaj u
bolesti i tjeraju nametni ci . Naj vei
di o tih sastoj aka zaustavl j a se na
vanj skom di j el u nami rni ca (na
l i u i kori ), a mnogi se ne mogu
odstrani ti vodom.
Zato se preporuuj e odstranj i -
vanj e vanj ski h l i stova (oni h naj-
zel eni j i h i bogati h vi tami ni ma i
mi neral i ma) ili gul j enj e. Al i ako
smo si gurni da SLI nami rni ce i z
bi ol okog uzgoj a, stavi t emo i h
u sokovni k bez boj azni za svoj e
zdravl j e.
Pr i bi ranj u voa i povra i zbj e-
gavaj te ono ve prerezano (vei na
mi neral a i vi tami na C gubi se u
doti caj u sa z rakom) i ono najiz-
loenij e cesti (jer j e i zl oeno ve-
em stupnj u zagaenj a).
1
Zaobi di te i voe i povre koje se
sjaji jer je vj eroj atno premazano
voskom kako bi i zgl edal o pri vl a-
nije, a organi zam teko odstranj u-
j e vosak.
Ni tko nema puno vremena za
kupnj u pa j e naj bol j e sastavi ti
listu i kupi ti upravo ono to nam
treba jer pri rodni proi z vodi bre
propadaj u i krae traj u. Uz mal o
vj ebe vrl o j e l ako: dovol j no j e
i spl ani rati obj ede za tj edan koj i
Slij edi i sastavi l i listu potrebni h
nami rni ca.
Pri j e pohranj i vanj a
Po dol asku kui naj bolj e j e o d-
mah oprati nami rni ce i tek i h
onda spremi l i u hl adnj ak. Ni j e
preporul j i vo ostavlj ati nami rni ce
u vodi da se namau jer tako gube
di o svoj stava, to se l ako moe
provj eri ti kod sal ate.
Voe i povre gul i se i sj ecka
neposredno pri j e pri preme soka.
Pr i pr ema sokova od povra
Sokovi od povra ugl avnom su
mnogo j aeg okusa i puni j eg sa-
il
draja; zato j e dobro rari j edi ti ih
vodom ili dodati j abuku ili mr k-
vu. Takoz vane zelene sokove (od
pi nata, brokul e, sal ate i l .) ni -
kada ne treba pri premati same,
ve razri j eene, kao to j e reeno,
u omj eru j ednog di j el a z el enog
soka i tri di j el a nekoga dr ugog,
l akeg soka.
Ako j e sok pregust, razri j ei l e
ga sokom od l i muna i l i doker
sokovimn od j abuke ili mrkve jer se
openi to dobro sa svi me si , izu.
Da biste pronal i sok koji odgo-
vara vaem ukusu, hrabro kombi -
ni raj te ki sel e sokove sa sl atki ma,
aromati ne s bez ukusni ma, voe
s povrem. . . ), al i nemoj te to i s-
probavati na pri j atel j i ma! Ak o
j e okus i dal j e prej ak, uvi j ek
moete dodati eera ili meda/ al i
zapamti te, l i me el i te pobol j ati
sok, a ne sakri ti i zvoran okus.
Klice
Sokove od kl i ca pronai el e na
vi e mj esta u knj i zi . Manj e su
poz nati , al i su veoma hranj i vi i
z dravi .
Bez vei h pol es kota od kl i ca
moete napravi ti sok l ako da i h
prije stavl j anj a u sokovni k zamo-
tate u list sal ate.
Mjeavina okusa
Ako pri premate razne vrste so-
kova (od j agoda, di nj e, celera...)
j edan za dr ugi m, treba i mati na
umu da se okusi j edni h i drugi h
mogu poeti mi j eati .
Da biste to i zbj egl i , nakon pr i -
preme svakog soka i speri l e cij eli
sokovni k. Postoj i i j ednostavni j e i
prakti ni j e rjeenje: nakon svakog
soka napravi te sok od j abuke koji
e prekri ti sve ostal e okuse u so-
kovni ku.
Umjetnost zavoenja oima
i ve i pri vl ane boje sokova mogu
se mij eali u kombi naci j e koje jo
vi e i sti u nj i hovu atrakti vnost
pri vl aei i one koj i ni kada ni -
su i sprobal i recepte kao to j e,
pri mj eri ce, recept za sok od pi -
nata.
Mo emo i h posl ui ti i u neo-
bi ni m aama. Net ko e prije
posl ui vanj a dodati listi metvi ce
ili peri na, ili ukrasi ti au kri -
kom voa - narane i l i l i muna
i l i , jo orgi nal ni j e, kakve dr uge
nami rni ce. Neke sokove moete
posl ui ti u lj usci (kori ) voa od
kojega su napravl j eni (prethodno
dobro opranoj ) kao to su kokos,
di nj a, l ubeni ca, narana ili avo-
kado...
Ukusni i z dravi ukrasi
Ako koktel u dodamo l i cu pi rea
od j agode ili mal i ne, dobi t emo
pri hvatl j i vu notu prof i nj enosti .
Zbog vee gustoe past e na
dno ae, ostavl j aj ui iza sebe
ori gi nal ne crvene tragove.
Soku se moe dodati i i stuen
bj elanj ak; nekol i ko trenutaka na-
kon to preko njega ul i j emo sok,
i zroni t e na povri nu daj ui na-
pi tku pj enast i zgl ed.
Ne smi j emo zaboravi l i ni na dj e-
cu: ljeti emo i ndustri j ske sl ado-
lede koji su ugl avnom puni umj et-
ni h boja, zami j eni ti i zvrsni m l e-
deni m "l i z al i cama" od sokova.
"Nek t ar " ni j e nektar
Ne el i mo gubi ti vri j eme na upo-
zorenj a kol i ko mal o kori sti za z d-
ravlj e i maj u sokovi u boci, od koj ih
su mnogi pri preml j eni dodava-
nj em vode sami m koncentrati ma
voa (u koj ima se nal azi i eer i
konzervansi ). Dovol j no j e rei da
nemaj u ni kakve veze sa svj ei m
33
sokovi ma, nj i hovi m vi tami ni ma i
ostal i m svoj stvi ma.
Na tritu je ono Sto se nal azi
iza nazi va "nektar " kobno j er se,
pod zati tom zakona, i skri vl j ava
l i j ep koncept (koj i tradi ci onal no
oz naava esenci j u, "ambr oz i j u"
bi l j nog svi j eta). Tako se podupr e
pi e na bazi eera i vode... i mi -
ni mal nog postotka voa. U ovoj
knj izi poj am nektar upotrebl j ava-
mo da bismo vrati l i nj egovo i zvor-
no poetsko, kl asi no znaenj e.
Juhe, umaci i dresinzi
Neki temel j ni sokovi od voa i
povra mogu posl ui ti i za pr i -
premu j uha, umaka i soni h dre-
inga.
Kada j e rije 0 umaci ma, sokovi
su temelj i z vrsni h dresi nga kao
pri l oga raznol i ki m j el i ma: dobroj
zelenoj sal ati , krumpi ru peenom
u peni ci , tj estenini...
Ukusni ili terapeutski recepti?
Oboj e. Treba stal no i mati na umu
poznatu l l i pokr atovu maksi mu:
"Neka ti hrana bude lij ek, a lijek
hr,i na." Dakako, postoj e sokovi
koji su vi e "z a u i tak" i oni koji
vi e "sl u e z dr avl j u".
U ovaj smo knj i zi kombi ni ral i
sve vrste recepata. Svaki od nj i h
i ma vi tal i z i raj ua i energetska
svoj stva, meuti m, neki su vi e za
ui tak, a drugi , ne manj e ukusni ,
imaj u i staknuto terapeutsko dj e-
l ovanj e.
Upamti te, to su kombinacije
j ednostavni j e, to su bolj e. I to tla
i I
s l i , prema ki neskoj tradi ci onal noj
medi ci ni , sokovi od voa vi e j in
(kao to su dinj a i narana, pr i -
mj eri ce) te mogu dovesti orga-
ni zam u stanj e neravnote e j er
optereuj u rad sl ezene. Zato su,
u tom smi sl u, naj bolj i sokovi od
j abuke, kruke i mr kve.
Tol i ko o sokovi ma i nj i hovoj
terapeutskoj vanosti . Al i ne br i -
nite jer sve se moe pri l agodi l i .
Ako, pri mj eri ce, pri mi j eti te da j e
vas el udac preosj etl j i v na do-
bar j utarnj i sok od tri narane,
dovol j no ga j e uravnotei ti tako
da na pol a ae narane dodamo
jo pola ae soka od mr kve.
Ili naranu zami j eni te manda-
ri nom i pol ovi com grej pa. I l i . . .
Nema i zgovora!
Svatko moe I M A H KORI ST I
od ovi h sokova!
to uiniti
s mesnatim
dijelom
Nakon to smo istisnuli sok
iz voa i povra, moemo is-
koristiti i bogatstvo njihova
mesnata dijela. To je dio u
kojem se nalazi najvei dio vlakana i
manji dio minerala i vitamina.
Mesnati dio jabuke slui kao sastojak u
doradi kolaa i elea za povre. Moe se
dodati i umacima kako bi se poboljala
jela od tjestenine ili ribe (pokuajte, na
primjer, s mrkvom, lukom, jabukom i
malo vrhnja).
Meso plodova moete i karamelirati u
bogate hranjive ploke koje e dobro
doi u jutrima kada ne stignemo pri-
premiti sok. Dobra su zamjena i inte-
gralni kolaii od vianja, jabuka, ja-
goda, kruaka... A dodamo li ih obi-
nom jogurtu, ubrzo emo zaboraviti
na industrijske jogurte i neemo vie
poeljeti druge.
Jasno je, s mesnatim dijeom moe se
napraviti sve, osim baciti ga. Ali ako
ga ne elite u kuhinji, uvijek se moe
iskoristiti kao namirnica za kokoi i
ostale ivotinje ili kao izvrsno prirodno
gnojivo.
35
Voe i povre u ai
ODABIR VOA I POVRA
UPOTREBA NE TAKO ESTIH NAMI RNI CA
Gotovo sve nami rni ce koj e se
nal aze u receptima ove knj ige
lako ete pronai u trgovi nama,
a ako se samo mal o potrudi te,
pronai ete i one manj e este.
Trgovi ne l j ekovi ti m bi l j em i di -
jetetske trgovi ne sa svj ei m pro-
i zvodi ma i maj u u svoj oj ponudi
doista i rok izbor nami rni ca - od
dumbi ra do si rupa od j avora (i l i
"si rupa od kadul j e" koji j e, vi dj et
ete poslij e, i vrl o kori stan za ku-
re i enj a). Tako se, uz mal o i ni -
ci j ati ve, sve moe uvesti u ovaj
svij et okusa koj i j e vel i k dar za
organi zam i puni ga energi j om.
I ne zaboravi te: nema l i menki .
I i zbj egavaj te z amrz nute nami r -
ni ce, osi m u i z ni mni m sl uaj e-
vi ma.
Umj esto toga, kao to emo
to i sti cati u cij eloj knj i zi , ako j e
i kako mogue, uvi j ek biraj te vo
e i povre iz. ekol okog uzgoja
(organskog ili bi ol okog), to jest
bez dodataka i ostataka ferti l i -
zatora, pesti ci da i tetni h kemi j -
ski h proi zvoda. U naj bol j em sl u-
aj u, ni su preporul j i vi .
U Europskoj uni j i postoj i z a-
kon koj i ureduj e i titi sve na-
mi rni ce i proi zvode ekol oke agri -
kul ture, koj i se l ako razl i kuj u od
ostal i h j amstvenom marki com. I ,
na kraj u, nami r ni ce i proi z vodi
bi odi nami ke agri kul ture (koj u su
raz vi l i sl j edbeni ci uenj a antro-
pozofi j e Rudol f a Stei nera) j o su
j edan mogui put u potrazi za
naj veom kval i tetom, a u ovom
sl uaj u na vrl o supti l noj razi ni , u
nami rni cama.
Sl i j edi kratko pogl avl j e o ma-
nj e esti m nami rni cama. Na kra-
j u knj i ge pronai ete l i stu i ko-
mentare za ostal e nami rni ce.
umbi r
Omi l j enost dumbi ra u Kuropi nag-
lo raste. Doda li se u maloj kol i i ni ,
sokovi ma (mrkva i narana, mrkva
i j abuka Ltd.) daj e ugodan, l agani )
pi kantan okus.
Lako ga j e nabavi l i , i dovol j no
ga j e ogul i l i i ci j el oga sl avi l i u
sokovni k. Pri prema se i ribanjem.
Aloe vera
Kada u ovoj knjizi govori mo o aha
veri, mi sl i mo na vrstu Aloa vera
barbadensis, i ako se i kod drugi h
vrsta i spi tuj u mogua terapeutska
svoj stva.
Ak o sokovi ma dodamo mal o
soka ili mesa aloe vere (25 ml ) na
e ukusni napi tak post.ili i zni mno
kori stan pri proi avanj u i re-
generaci j i organi z ma. Prodaj e se
ve obraen, al i j e skup. Uspi j ete
li nabavi ti list aloe vere, vri j edi l o
j e truda.
aj evi i napi tci od i tari ca
aj evi se u ovoj knj i zi katkad j av-
ljaju kao kompl ementaran sasto-
j ak soku, pri mj eri ce aj od metvi -
ce. No pal j i vo s aj evi ma i vo-
dom u sokovi ma jer nisu najbolja
kombi naci j a s voem i mogu i za-
zvati probavne smetnj e.
Vi e i l i manj e ori gi nal no pi e
i napi tci mogu se dobi ti i od soje
i i tari ca (ri a, j eam). Pr epor u-
uj emo i h zbog nj i hove oi te hra-
nj i ve vanosti i zato to su zbog
rastue popul arnosti postali i zvrs-
na zamj ena za kravl j e ml i j eko.
Vi e i nf ormaci j a o njoj pronai
ete na kraj u knj ige.
Dodaci prehrani
Vi tami ni , mi neral i i ol i goel ementi ;
koenz i m Q- 10; l eci ti n, i sof l avon
i dr ugi proi z vodi od soj e; med,
pel ud i matina mlij e; pi vski kva-
sac, peni ne kl i ce; prokl i j al e sje-
Spi rul i nu
Rije je o hranj ivoj algi koja postaje
sve omi l j eni j a. Upotrebl j ava se
kao hranj i vi dodatak, a poela se
dodavati i sokovi ma (al i u vrl o
mal i m kol i i nama jer ima jak okus
mora).
Peni na tr ava
I'rile- vi e od trideset godi na Ann
Wi gmore j e u J unoj Ameri ci pred-
stavila ml ade i zdanke peni ce ta-
kozvanu peni nu travu, a danas
su poznati nj ezi ni j aki anti kan-
cerogeni ui nci , hranj i vost i opa
regenerati vna svoj stva. Ri j e j e o
prokl i j al om zrnu peni ce i l i sl i -
ni h sj emenki , a sok koj i se od
nj ih dobi j e bogat j e kl or ol i l om,
vi tami ni ma, mi neral i ma i ol i go-
genic
Mitima koji tite organi z am.
3 9 ;
menke; al ge (uz spi rul i nu); gin-
seng, ehinncea, gi nko... I dakako:
enj ak, l i mun i l uk koj i , i ako ni -
su prehrambeni dodaci , puno su
dj el otvorni j i od mnogi h... Zal o se
znanost vie ne zani ma za ta tri u-
desna savezni ka naega zdravl j a?
Vj eruj emo da za to postoj i samo
j edan razl og: zato to se od nj i h ne
mo e napravi ti vel i ki bi zni s. Sve
su tri nami rni ce svakome nado-
mak ruke i to po pri hvatl j i voj ci j e-
ni . Znanost daje prednost l i j eko-
vi ma i z dal eki h zemalj a...
Dodatke koj e ova knj iga pr epo-
ruuj e, l ako ete nabavi ti u bol j i m
l j ekarnama i trgovi nama l j ekovi -
tog bilj a. Sl i j edi l e upute koj e se
nal aze na ambal ai svakog pro-
i z voda. Do danas ni su pri mi j e-
ene ni kakve n us poj ave ili neu-
i nkovi tost pri preporuenoj dozi ,
al i j e uvi j ek dobro pri j e se savj e-
tovati s l i j eni kom. U trgovi nama
raspol au obi l j em i nf ormaci j a o
hranj i vi m dodaci ma prehrani , ko-
j i su i u Eur opi sve omi l j eni j i .
Na kraj u knj i ge govori t e se
j o mal o o osnovni m dodaci ma
prehrani , kako bi smo i h, kao mo-
gunost, mogl i uz i mal i paral el no
sa sokovi ma, i l i ak u nj i ma.
K
Mrkva, kraljica sokova
MRKVA SE IZVRSNO KOMBI NI RA SA SVI ME
I DJ ELOTVORAN JE ANTIOKSIDANS
Z
na se da je mrkva bogata bo-
l a karotonom (pr ovi l ami nom
A). Karoteni su dj el otvoran artti-
oksidans to mrkvu ine savrenom
nami rni com za ouvanj e vi da, al i
i za usporavanj e procesa starenja
jer rj eavaj u probl em sl obodni h
rad i kala koji se svakodnevno stva-
raju u naem organi z mu. Lj ubi te-
ljima osunanog tena, karoteni
pruaj u i zati tu od sunevi h
zraka.
Mr kva je a I ka I iza lor i rem i na-
l i / . iior; pri donosi proi zvodnj i eri -
trocita i pobolj ava obrambeni me-
hani zam tijela, uravnoteuj e i re-
gul i ra probavu i uvi j ek j e prepo-
rul j i va, posebno u posl j ednj em
tromj esej u trudnoe i za vri j eme
doj enj a. Openi to daj e snagu, a
posebno u sluaj u anemi j e.
To j e veoma omi l j eno povre j er
tvori prekrasan most prema vou,
tj. dobro se s nj i m kombi ni ra pa
j e i zvrstan dokcr u pri premi so-
kova.
Sokovni k j e i deal ni aparat za i s-
ti ski vanj e i stog i koncentri ranog
soka mr kve. Gustou dobi vamo
ako mr kvu pri premamo u mi kse-
ru, i ako u tom sl uaj u treba doda-
ti vode (i l i svj ee pri preml j enog
soka), zato to tako zadrava sva
svoj a vl akna. Za sok j e naj bolj a
sorta mr kve nmiles.
Evo nekol i ko pri j edl oga za pr i -
premu soka od mrkvo u mi kseru
(ako nij e spomenuto druki j e) u
kombi naci j i s dr ugi m voem i
povrem. Svi su oni , naravno, po-
godni i za pri premu u sokovni ku.
Ako se ne navodi druki j e, kol i i -
na j e nami j enj ena j ednoj do dvj e-
ma osobama.
Budui da se kombi ni ra s gotovo
svi m vrstama voa i povra, mr k-
vu mnogi s pravom nazivaj u ''kra-
ljicom sokova".
45
U ci j el oj knj i zi poj avl j uj u se
sokovi s mr kvom.
Jabuka, narana i mrkva
1 nasj eckana jabuka 1 ogul j ena
i nasj eckana narana, 2 ogul j ene
i nari bane mr kve i 150 ml na-
rani nog soka (ili negazi rane pr i -
rodni ' mi neral ni ' vode)
Mrkva i mandarina
250 ml soka od mr kve i 2 ogu-
lj ene i nasj eckane mandari ne
Celer, mrkva i jabuka
3 kori j ena cel era s l i stovi ma,
prerezana po sredi ni , 2 nasj eckane
mr kve i 2 j abuke bez petel j ke i
nasj eckane
Cikla, mrkva i jabuka
2 si rove mr kve nasj eckane na
komadi e, I nasj eckane mr kve i
1 j abuka, bez petel j ke i nasj ec-
kana
Rotkvica, jabuka i mrkva
1 sve anj rotkvi ca bez l i a,
1 j abuka, bez petel j ke i nasj ecka-
na i 3 nasj eckane mrkve
Pastrnak, mrkva i nar ana
2 vel i ka nasj eckana pasl rnaka,
I nasj eckana mrkva i 2 ogul j ene
narane
Jabuka, mrkva i mukatni orai
2 j abuke, bez petel j ke i nasj ec-
kane na komadi e, 3 mr kve i mal o
nari banog mukatnog orai a
Mr kva, ci kl a i j avorov si rup
3 mrkve, 1 mal a ci kl a, mal o ci -
meta ili vani l i j e i pol a aj ne l i -
ce si rupa (od j avora - j avorova
melasa, ili j abuke). Od nami rni ca
se napr avi sok i doda mu se
si rup.
Crvena papr i ka, mr kva i cel er
1 crvena papri ka, 2 mr kve i
I korij en cel era, sve nasj eckano.
pi nat, j abuka i mrkva
4 nasj eckane mr kve, 1 sveanj
l i stova pi nata i 1 j abuka, bez
petelj ke i nasj eckana
Kruka, mrkva i peri n
2 kruke bez petel j ke i 3 nasj ec-
kane mrkve; j edna lica svj eog
peri na, si tno nasj eckanog
16
Si mfoni j a boj a
1 mrkva, 2 lista sal ate, 5 l i stova
pi nata, I kori j en cel era, pol a
avokada usi tnj enog ml j evenj em
i 1 raj i ca. Pr i pr i pr emi sve se
nami rni ce stave i stovremeno u
sokovni k. I z vrstan j e sok proti v
umora.
Mr kva i j abuka
2 mr kve srednj e vel i i ne, I j a-
buka i oko 0,5 I mi neral ne vode
To j e kl asi na kombi naci j a u pr i -
premi sokova. Ogul j ene i nasj ec-
kane mr kve i j abuke samel j i te
zaj edno s mi ner al nom vodom.
Ako el i te, sok moete dodatno
zai ni ti s nekol i ko kri ki l i muna.
Voda se moe zami j eni ti sokom
od narane.
Ovaj se sok moe pri premi ti i u
sokovni ku, bez vode. Rezul tat j e
j ednak, al i j e okus j ai.
47
Voni sokovi
Ako nije drukije spomenuto, n sljedeim je receptima
koliina namirnica dovoljna za malo vie od jedne ae
soka, to ovisi o veliini voa i njegovoj sonosti.
Uvijek kada je mogue, biramo prirodno uzgojene
namirnice.
Ananas rapsodij a
1-2 ananasa
1 kg breskve
0,5 kg jagoda
1 mala dinja
250 ml hladnog soka od jabuke
4 lice meda
Radei po ovom receptu dobi t
ete 10- 12 aa soka koji vol e svi ,
pa ak i dj eca. Sve voe stavi te
u sokovni k, al i ga moete i kom-
bi ni rati : j edan di o napravi te u so-
kovni ku, drugi u mi kseru. Na kra-
j u dodaj te med i sok od j abuke
!e dobro promi j eaj te (dr venom
l i com). Posl ui te dobro rashl a-
eno.
Voni Ferrari
pola lubenice
3 jagode
4 kruke srednje veliine
pola litre soka od jabuke
Za pri premu ovog j arkocrvonog
soka sve voe oi sti te (koru l u-
beni ce odbaci te) i pri premi te u
sokovni ku. Ako el i te gazi rano
osvj eenj e, dodaj te pola litre ga-
zi r,me mi neral ne vode, al i umj esto
toga preporuuj emo dobro ohl a-
eni sok od j abuke - lake se pr o-
bavl j a, dok voda poveava taksa-
ti vni ui nak svega voa, pogotovo
di nj e, l ubeni ce i groa (openi to
svega ljetnog voa). Posluite dob-
ro rashl aeno.
Dr ugi pri j edl og (/<i 4 osobe):
800 g l ubeni ce i sok od 8 l i muna
Voni gri j eh
1 jabuka
1 narana
1 limun
1 breskva
3 krike ananasa
nekoliko bobica ribiza
Ovo j e bezal kohol na vari j anta po-
znatog koktel a Sex on the beach.
Voe pri premi te, izmij eaj te u so-
kovni ku i ul i j te u vel i ki vr. Do-
daj te ri bi z te posl ui te dobro ras-
hl aeno.
Festival dinja
1/4 dinje kantalupe (ute)
1/4 li mete
Rasi j eci te di nj u i i z vadi te ko-
ti ce. Li met u ogul i te i nare i te
na komade. Sve izmij eaj te u so-
kovni ku. Ako ste pri j e pri preme
voe uval i u hl adnj aku, sok e
biti pravo osvj een je.
Napi tak bogova
A jabuke
1/4 limuna
umsko voe po ukusu
Oper i te i nasj eckaj te j abuke i
umsko voe, sve stavi te u sokov-
ni k te dodaj te kori cu l i muna (po-
bri ni te se da ne sadri pesti ci de).
Odmah posl u i l e. Akt) vam j e
ostalo j o umskog voa, ubaci l e
ga u sok kao da vam j e sl uaj no
upal o. Ovo j e ukusna nagrada
koj u si moete pri uti ti nakon
izleta, pogotovo ako ste umsko
voe ubral i putem.
Ananas
za zaljubljene
1 velika krika ananasa
6 jagoda
alica bijeloga groa
Narei te oi enu pl oku ananasa
bez sri ke. Ski ni te bobi ce groa
s grani ce i operi te i h. Oper i te
i j agode, odstrani te i m "z el enu
kapi cu'' i, ako ih i ma, odstrani te
pl j esni ve dijelove. Sve voe sta-
vi l i ' u sokovni k. Za ovaj se ui tak
isplati potrudi l i nabavi l i sezonsko
voe. I ne obraaj te panj u za
nazi v, ovo j e pie uni verzal no, ak
i za one "sl obodnog" srca.
Mal i ne s naranom
i ananasom
150 g malina
1 narana
1 vea krika ananasa
Ogul i l e naranu i ananas i od-
strani te mu sri ku. Nare i te vo-
e i izmij eaj te ga s mal i nama u
sokovni ku. Popi j te ga istog trena
- j er teko je odol j eti !
Voni koktel
od groa i j abuke
1 gro/cl bijelog ili crnoga groa
2 jabuke
1 krika oguljenog limuna
Operi te groe i j abuke i s kri -
kom l i muna i h pri premi te u so-
kovni ku. Okus se ne mij enj a puno
sl avi mo l i bij elo ili crno groe,
mij enj a se samo boja.
Kraljevski napitak
1 grejp
1 jabuka
1 krika limete
Ogul i te grejp i pri premi te ananas:
odstrani te mu koru i sredi nj i di o
ili sri ku koja je tvrda i vlaknasta,.
Operite i nareite j abuku i limetu
i sve voe istovremeno stavi te u
sokovni k. Ovo j e pie dobro za
gaenj e posl i j epodnevni ' ei .
Koktel od ljiva
3 ljive
1 kruka
1 narana
Naj pri j e pri premi l e sok od kruke
pa oi l lj iva (bez koti ca), a zati m
od narane i - odmah ga popi j te.
Ubrzo ete osj etiti ui nak koktel a
te osjetiti novu vi tal nost, al i sva-
kako pri pazi te na pr obavu: l j i ve
i maj u vee l aksati vno dj el ovanj e
nego os| ,i l o voe.
i >
Breskvi ni mjehurii
1 breskva
1 narana
pola limete
gazirana voda po ukusu
Ogul i te l i metu i naranu; elite l i
j au ar omu, sl avi l e pokoj i koma-
di kore (al i samo ako j e voce i /
bi ol okog uzgoj a). Operi te bresk-
vu, prerei te j e i i / vadi l e koti cu.
Kada j e sok zgotovl j en, dodaj te
gazi rane vode.
Noni koktel
I velika krika ananasa
1 slatka jabuka
6 jagoda
Operi te i nareite j abuku i ananas,
ogul i te ananas i odstrani te tvrdi
sredi nj i di o. Operi te j agode i sve
zaj edno pri premi te u sokovni ku.
Sok se z ove "noni koktel ", al i ga
moete pi l i u svako doba.
Mandar i na Hay
3 mandarine (ili carske narane)
alica crnoga groa
Od mandari ne, kao i carske (sl at-
ke) narane, uvi j ek ete dobi ti
sok koj i j e manj e ki seo, a takav
j e i zvrstan za probavu. Ogul i l e
mandari ne, oi sti te ananas, o d-
strani l i ' mu sri ku i operi te groz-
de. Sve i stovremeno stavi te u so-
kovni k i ui vaj te u i spi j anj u!
Boansko milovanje
100 g bijeloga groa
pola limuna
I stovremeno u sokovni ku pri pre-
mi te gro e, ogul j eni l i mun i
ananas bez sri ke. Ako i mate crno
groe, moete dodati nekol i ko
ci j el i h boba koj i ma ste otki nul i
petel j ke. Kontrast u boji j e vr l o
ori gi nal an... a sok vrl o ukusan!
Jabuke i j agode
3 slatke jabuke
8 jagoda
Operi te, pri premi te u sokovni ku
i posl ui te. Ako su j agode i z bi o-
lokog uzgoja, i skori sti te i zel ene
petelj ke i l i stove.
Sok od kupi na i
marel i ca
alica kupina
5 marelica
Izaberi te marel i ce koj e ni su zel e-
ne, ogul i te i h (ako ni su i z bi ol o-
kog uzgoj a) i i zvadi l e im koti cu.
Operi te kupi ne i sve zaj edno sta-
vi te u sokovni k. Kupi ne moete
nadomj esti ti neki m dr ugi m um-
ski m voem.
Moj i pri j atel j i uvi j ek naj pri j e
napr ave sok od voa koj e i ma
i ntenzi vni j u boju kako bi ostal i m
voem koj e pri premaj u posl i j e
"opr al i " sti j enke sokovni ka.
Stimulirajui koktel
2 jabuke
nekoliko listova koromaa
1 kruka, 1 mrkva
dumbir (po ukusu)
Operi te kruku, koroma i j abuke
i nasjeckajte i h. Ostrui te i operi te
m r kvu.
l i st ove koromaa stavi l e u so-
kovni k s ostal i m nami r ni cama.
Sok proci j edi te i posl ui te,
Sok pospi l e dumbi r om, dal e
koktel u egzoti nu notu.
Rajica i narana
1 rajica, 3 narane
Neto druki j i okus. Raj i cu i na-
ranu operite i izmijeajte u sokov-
ni ku. Naranu moete' i i sci j edi l i ,
al i ovako i mal e manj e posla i pr-
ljate manj e pri bora.
Jesenji uitak
4 velike jabuke , 4 velike kruke
Ni ta lake: ogul i te i nareite voce
i pri premi l e ga u sokovni ku. Ako
soku elite dati neto druki j i o-
kus, dodaj te mal o Cimeta U prahu.
Izvrstan je u kombi naci j i s mal o
soka od mrkve. To j e okus utj ehe
koji ki ne jesenje dane pretvara u
ugodan doi vl j aj .
Superhranj i vi sok
150 g groa
1 narana
1 kivi
pola cikle srednje veliine
Operi te groe i ogul i te ci kl u, ki vi
i naranu. U sokovni ku pri premi -
te ci kl u pa sve ostal o voe. Ovaj
se sok posebno preporuuj e tr ud-
ni cama.
Gasi m e
2 jabuke
200 g borovnica
1 manji bijeli ili crni grozd <.jio/d<)
J edan od sokova koji najvie osvj e-
avaj u. Operi te borovni ce i j abu-
ke; ako j abuke ni su i z biolokog
uzgoj a, treba i h ogul i ti . Otki ni te
bobe s groa i sve nami rni ci - pri -
premi te zaj edno u sokovni ku. Ri -
je je o i / vrsnom soku koji osvje-
ava u topl i m l j etni m poslije-
podne vima.
S6
umska j agoda
15 do 20 jagoda
2 kivija
1 narana
Operi te j agode, ogul i te ki vi i sve
stavi te u sokovni k. Naknadno do-
daj te svjei sok od narane.
el i te l i biti matovi ti , posl u-
ite ovaj sok u vi sokoj ai s oe-
ereni m rubom (sj eti mo se, me-
ti u I i m, da bi eer trebal o i zbj e-
gaval i , pogotovo bi j el i ). Rub ae
natrlj aj te l i munom i au kratko
okreni te na j astui od eera. Po-
sl ui te pi e i ui vaj te.
Uitak narane
2 ili 3 narane
1 jabuka
Tko to nij e probao? Operi te i na-
rei te j abuke i sve nami rni ce i sto-
vremeno pri premi te u sokovni ku.
I l i pomij eaj te svj ee oci j een sok
od narane sa sokom od j abuke.
Ovo j e ukusan klasini napi tak.
Osvjeavajui tonik s
metvicom
2 cvijeta metvice
pola liice integralnog eera od eerne
trske
pola liice limunova soka
2 liice grejpova soka
pola ae tonika
Zdrobi te cvj etove metvi ce s pola
l i i ci ' eera i uspi te smj esu n
au. Zati m j e napuni l e z drob-
l j eni m l edom. Dodaj te pol a l i -
ice l i munova soka, dvi j e liice
grej pova soka i pola ae toni ka.
Ukrasi te l i stovi ma metvi ce i kri -
kama l i muna.
Nar anada
1 narana
1 limun
1 mrkva srednje veliine
Operi te i ostrui te mr kvu i pr i -
premi te j e u sokovni ku. Dodaj te
oci j eenu naranu i l i mun. Dobro
promi j eaj te i odmah posl ui te.
Sj etite se i ukusne vari j ante s j a-
bukom.
53
Fantazija
od borovni ca
200 g borovnica
1 banana
3 narane
4 grejpa
150 g treanja bez kotica
Ogul i te narane, grej p i bananu i
sve sastojke izmijeajte u sokovni -
ku. Moete dodati med, ali bolje
j e pri vi kavati se na pri rodan o k u s
voa, kol i ko god ki sel o bi l o, i
u i vati u nj egovoj punoi .
Jag'ode s kivijem
150 cj jagoda (10 do 12 komada)
2 kivija srednje veliine
Iskori sti te ovo ukusno voe i nten-
z i vni h boja na najbolji nai n. Ope-
ri te j agode i ogul i te ki vi . Izradi te
sok u sokovni ku. Ovaj j e sok bogat
vl akni ma i vi t ami nom C. Dan
pri j e pri preme soka, voe uvaj te
u hl adnj aku. No to j e pi tanj e uku-
sa, a ovi si samo o stupnj u zrelosti
voa.
Dijetno osvjeenje
1 komad dinje
2 kivija
Ogul i te di nj u i ki vi j e i pri premi te
i h u sokovni ku. To j e ukus u ko-
j em moete ui vati bez boj azni od
kalorij a.
Kivi s mal i nama
i sal atom
2 kivija
100 g malina
1 salata cikorija
Ogul i te ki vi j e, operi te mal i ne i
sal atu te sve zaj edno izmij eaj te
u sokovni ku. Posl ui te dobro oh-
laeno. Mal i ne su voe koje kratko
traje, a potraga za nj ima u umi s
dj ecom zabavna j e i z drava igra.
Ma ng o i kivi
pola manga
1 kivi
2 male kruke
1 granica svjee metvice
Ogul i te ki vi i mango, operite kru-
ke i sve i zmi j eaj te u sokovni -
ku. ('.otovom soku dodaj te opranu
svj eu metvi cu. Ovaj sok moete
pri premi ti i tapni m mi kserom.
Bomba
300 g crnoga groa
2 male banane
3 narane
Ogul i l e narane i pri premi te i h
u sokovni ku zaj edno s opr ani m
i otki nuti m bobama groa. Sok
izlijte u mi kser, dodaj te narezane
banane i sve izmij eaj te. Ovaj e
sok i zgl edati vrl o pri vl ano ako
ga posl ui te s l i sti i ma metvi ce i
tanki m pl okama l i mete.
Jabuka za
dobro j utro
2 jabuke
pola crvenoga grejpa
Grej p ogul i te, oprane j abuke nare-
ite i sve i zradi te u sokovni ku.
Ovaj sok i zmeu obroka smanj uj e
glad te ubl aava krul j enj e koje se
katkad j avlj a u el ucu.
I i
Ako se osjeaj gl adi j avl j a uj ut-
ro, razl og j e vj eroj atno "pad raz i -
no eera u kr vi ". To se l ako rjea-
va promj enom neki h nez dr avi h
prel i ra m be n i h navi ka.
Aromati na j abuka
3 jabuke
1 mala lukovica koromaa
ili sladia po ukusu
Narei te j abuke i koroma i pr i -
premite i h u sokovni ku.
Pr vi pr i j edl og: koroma z ami -
j eni te sl adi em, prethodno mar i -
ni r ani m (6 sati u vodi ).
Dr ugi pr i j edl og: mal i na i j abu-
ka (vi di str. 127.).
Dodi r crvene i zelene
5 jagoda
pola kivija
1 narana
pola krike ananasa
Ovo kl asi no pi e tol i ko j e pro-
finjeno da ete ga si gurno ponovi -
ti . A to e biti lako jer voe moete
j esti i pi l i kol i ko god elite.
Tropska papaj a
pola papaje
1 ili 2 jabuke
pola limete
1 komad korijena umbira
debelog jedan prst
Ogul i te l i metu i operi te j abuke i
dumbi r. Sve zaj edno izmij eaj te u
sokovni ku te dobi veni sok ostavi te
po si rani . Papaj u prerei te popola
i l i com odi j el i te mesnati di o od
koro. Promij eaj te u mi kseru zaje-
dno s ve prij e pri preml j eni m so-
kom od ostal i h nami rni ca.
Dodi r crne i crvene
alica crnoga groa
pola alice slatkih treanja
1 jabuka (po elji)
Operi te groe i trenj e iz koj i h
ste i z vadi l i koti ce i pri premi te
sok u sokovni ku. Ovo tamno pi e
moe se "r az vedr i t i " kocki cama
j abuke iji se okus savreno slae
s okusom groa i treanj a.
< >
Kao l i munada
4 limuna
3 lice integralnog eera ili melase
1 I vode
6 listia svjee metvice
U posudi zagri j te mal o voe, do-
dajte eer ili mel asu i mijeajte pet
mi nul a da se eer dobro otopi .
Ugasi te vatru i dodaj te metvi cu;
pokrij te i ostavi l e a stoji jo de-
setak mi nul a. U meuvr emenu
ocij edite limune- . Sada je trenutak
da dodate oci j een l i munov sok
i preostal u vodu i sna no pr o-
mij eate.
Posl ui te dobro rashl aeno.
Mumul e
s naranom
4 mumule
1 narana
Sok j e i ntenz i vne svi j etl e boj e i
pomal o neobi na okusa. Ukl oni te
stabl j i ku, koru i koti ce mumul a
i pri premi te ih u sokovni ku zaj ed-
no s ogul j enom naranom.
Orijentalni tonik
1/4 ananasa
pola jabuke
1 komad umbira, debljine otprilike
polovice irine prsta
Ogul i te ananas, i zrei te srei ite
j abuke i operi te umbi r. Pri j e pr i -
preme u sokovni ku, sve nami rni ce
narei te. Dumbi r sokovi ma daj e
osobit okus, l agano zai nj en.
Pasifl ora
1 pasiflora (voe)
3 narane
pola limete
Oci j edi te narane i li metu te so-
ku dodaj te ogul j enu i narezanu
pasi l l oru. Kratko sve samel j i te u
mi kseru i posl ui te.
Zaljubljena l ubenica
1 komad lubenice
2 limuna
Ogul i t e voe i pri premi l e ga u
sokovni ku. Ni ta l ake, nij e ak
potrebno ni vadi l i koti ce l ubeni -
ce jer ih sokovni k sam odj elj uj e.
(>vaj je sok dobar za ienj e orga-
ni zma.
Ljetni sok
alica bijeloga groa
pola limuna
pola celera bez lia
50 ml vode
kocke leda (po elji)
Ogul i l e l i mun i s boba ma groa
i cel erom izmij eaj te u sokovni ku.
Ul i j te sok u vr i dodaj te vodu.
Mo ete posl ui ti s kockama l e-
da.
Za vrue dane
6 krastavaca
6 limeta
1 narana
listovi metvice
Operi te krastavac (i l i ga ogul i te
ako ni j e i z bi ol okog uzgoj a).
Ogul i te naranu i l i mete, operi te
l i stove metvi ce i sve pri premi l e
u sokovni ku, ostavl j aj ui naranu
za kraj.
Egzoti ni dodi r
2 kruke
1 jabuka
1/4 limuna
jestivo cvijee
Kruke i j abuke operi te i i zvadi te
im sredinj i di o s koti cama (ako
nisu i z bi ol okog uzgoj a dobro
ih je i ogul i l i ). Zaj edno s drugi m
Voem, u sokovni k sl avi te i et-
vrti nu ogul j enog l i muna. Napi tku
ele dati egzoti nu notu ako ga
ukrasi te l ati cama j esti vog cvij ea
bez tetni h sastoj aka: l ati cama r u-
a, kri zantema i dr.
Groe za ljetnu egu
150 g bijeloga groa
pola limete
Operi te groe i pri premi te ga u
sokovni ku. Oci j edi te li metu i dobi -
veni sok pomij eaj te sa sokom od
grozda. Posl ui te u vi sokoj ai i
dodaj te kocki ce l eda.
Uz ovaj i zvrsni sok moete po-
sl ui l i ogul j ene bobe groa bez
kotica.
Dijetni sok
od marel ice
6 marelica
2 krike ute dinje (kantalupe)
1 breskva
1 liica sojinog lecitina
Ako i h ne moete nabavi ti i z bi o-
l okog uzgoj a, marel i ce ogul i te.
U sokovni ku pri premi l e marel i ce
i di nj u bez kore. breskvu ogul i te i
nareite te je posl ui te uza svj ei
napi tak.
Sok zai ni te soj i ni m l eci ti nom.
Sorbet od breskve
1 kg bresaka
4 narane
Recept j e predvi en za 4 osobe.
Ogul i te i nareite breskve. Oci j edi -
te narane i zaj edno s breskvama
i h i zmi ksaj te. Rezul tat bi trebao
bi ti gl atka krema. Prel i j te sadraj
u metal nu posudu i ostavi te u
z amrz i vau 5 do 6 sati .
Otpri l i ke svakog sata promi j e-
ajte smj esu kako se ne bi stvori l i
vel i ki komadi l eda.
Sorbet izgleda jo pri vl ani j e ako
se posl ui u ai . Ako el i te sl atki
sorbet, dodaj te eti ri l i ce smedeg
eera, si rupa ili mel ase dok ga
pri premate u mi kseru.
Nemoj te kori sti ti med j er one-
moguava i spravno zal ei vanj e.
Sirutka s j abukom
sirutka (ili 150 ml mlijeka)
1 jabuka
U sokovni ku pri premi te j abuku
i dodaj te joj l agano ki sel u si rut-
ku. Pr ethodno i sprobaj te doda-
j ui nekol i ko kapi (ako j e rije o
pri rodnoj tekuoj si rutki ) ili naj -
manj u ravnu licu (ako j e u prahu).
Posl ui te dobro rashl aeno. Na-
pitak je veoma osvjeavajui i zdrav.
Si rutka j e i zvrsna za r evi tal i -
zacij u cri j evne Hore. Ako j e vo-
l i te i l i se uspi j ete pr i vi knut i na
nj ezin okus, postat e dobar pr i -
j atel j vai h sal ata j er j e moete
upotri j ebi ti umj esto octa. Vrl o j e
dj el otvorna kod bezbroj ni h tego-
ba i, u vanj skoj uporabi , za rane
i ekceme.
Prijatelj suhe koe
1 jabuka
5 velikih mrkava
1 komad dumbira
Oi sti te mr k vu, j abuku narei te
na komade i l i kri ke i ogul i te
dumbi r. Sve pri premi te u sokov-
ni ku. . . I ve j e gotovo! Ovaj j e sok
rev i ta 1 iz i raj u i i koi daj e i zni mnu
el asti nost i mekou. Mogui " su
razne vari j ante ovog napi tka, kao:
mr kva, j abuka i peri n
mr kva, ci kl a i nekol i ko l i stova
sal ate (mogu se dodati 1- 2 l i sta
bl i tve).
mr kva, krastavac, ci kl a.
Sok od groa
300 g groa
Svatko j e u nekoj pri godi pri pre-
mao sok od groa. Ve smo na
j ednomu mj estu u knj i zi govori l i
o prednosti ma i nedostaci ma pr i -
rei vanj a sokova s koti cama i l i
bez koti ca, a sada emo se samo
pri sj eti ti nj i hova regeneral i vnog
svoj stva. Gro e spada meu naj -
bolje nami rni ce koje postoj e i uza
svoj e anti oksi dantsko dj el ovanj e,
uvi j ek j e zani ml j i vo kao sredstvo
za regeneraci j u energi j e u bi l o ko-
joj situaciji i u bilo kojim godinama.
Popi j emo l i ga pri j e spavanj a,
pomoi e nam da se opusti mo i
zaspemo.
Hl adni pun
od bobi ca
100 g umskog voa
(kupina, malina, ribiz...)
ili 100 ml soka od borovnice
350 g dinje
1 grozd bijeloga groa
U sokovni ku pri premi te sok od
bobica i di nj e. Nakon loga dodaj te
bij elo groe iz kojega ste i zvadi l i
kotice. Ako ovom punu dodate
kocki ce leda i l i ga tri sata ostavi te
u z amrz i vau, mi j eaj ui ga ener-
gi no svaki h pol a sata, dobi t ete
hranj i v i ori gi nal an l j etni l edeni
napitak koji e svatko rado popi ti .
Ako ste
gl adni. . .
1 zrela banana, oguljena i narezana
1 oguljena i nasjeckana narana
sok od pola limete
80 ml negazirane mineralne vode
(ili sok od narane)
Banane bi trebal e biti prezrel e jer
soku daj u gustou. Ovaj sok usp-
j eno utauj e gl ad. Sve nami rni ce
sl avi l e u mi kser i mijeajte pola
mi nute. Kao to smo ve spome-
nul i , ova vrsta sokova s vodom
ni j e tol i ko gusta, al i j e j ednako
dobra.
Kraljica
groa
Svoj i m ci l rusni m okusom, sl atki m
i mal o zai nj eni m, groe dodaj e
gustou napi tku. Nemoj te poi ni ti
greku i zostavl j aj ui gro e j er
ono daj e bl agu sl atkou ki sel osti
grej pa.
100 g bijeloga groa bez peteljki
pola grejpa, oguljenog i nasjeckanog
1 liica listova metvice
80 ml negazirane mineralne vode (ili
prirodnog soka od groa)
Sve sastojke dobro mi ksaj te pola
mi nute. Proci j edi te i odmah po-
sl ui te.
Sangri j a od
grej povog
soka
1 I soka od crnoga groa
2 nasjeckane banane
250 ml soka od grejpa
1 narezana jabuka
250 ml soka od narane
1 narana u krikama
1 nasjeckana breskva
1 tapi cimeta
kocke leda
6 klinia
Zagri j te kl i ni e u soku od l i mu-
na i pustite ih da se namau. Po-
mi j eaj te sve ostal e nami r ni ce.
Oci j edi te kl i ni e i dodaj te i h
punu. Posl ui te s l edom.
Brzi Gonzal es Jagode bez l aga
3 narezane jabuke bez peteljke
4 ljive bez kotice
1 liica cimeta
Pun Thai
pola svjeeg oguljenog
i nasjeckanog ananasa
1 zreli mango - oguljen,
bez kotice i nasjeckan
1 komad dumbira - oguljen i
narezan na 2,5 cm
naribana kora limete
2 lice listia svjeeg korijandra
150 ml gazirane mineralne vode
(ili soka od ananasa)
Sve nami rni ce dobro samel j i te te
posl ui l e. Sok j e vrl o osvj eava-
j ui . Navedena kol i i na je / .a 4
osobe.
250 g istih jagoda
2 velika kivija, oguljena i narezana
2 narane (svjee ocijeen sok)
150 ml negazirane mineralne vode (ili sok
od jabuke ili mrkve)
1 svjea samljevena crvena paprika
J agode, ki vi j e, sok od narane i l i
vodu i zmi j eaj te u mi kser u u
smj esu bez grudi ca.
Ul i j te mj eavi nu u ae i umj esto
uobi aj enog l aga, zai ni te svj e-
om crvenom ml j evenom papr i -
kom. I ui vaj te u novom okusu.
Aromati an ledeni
napitak od ananasa
3 krike ananasa
malo cimeta u prahu
drobljeni led po elji
Napr avi te sok od ananasa, nato-
i te ga u vi soke ae i stavi te po
strani . Dodaj te kocke l eda i pos-
pi te ci metom i dobi t ete vr l o
aromati an sok. Ako nemate po-
sudu za drobl j enj e leda, zamotaj te
/ >
komad l eda u i stu kr pu i razbij te
ga tvr di m predmetom.
Ne preporuuj emo previ e hl ad-
na pi a al i , kao to smo ve rekl i ,
sve ovi si o kol i i ni , uestal osti ...
i svakoj osobi .
Superkruka
Srela kruka, bez srike i narezana
250 ml soka od groa
sok od 1 limete
Mal i ne, si rup od j avora i 4 l i ce
vode (i l i soka) mi ksaj te dok ne
dobi j ete j ednol i ku tekui nu. Ako
elite rj ei sok, dodajte vi e voe
(i l i soka) i proci j edi te ga kroz cj e-
di l j ku.
Mj eavi nu ulij te u ae za koktel
i dodaj te ostatak vode i l i soka (po
elj i) te ukrasi l e ci j el i m mal i nama
i l i sti i ma svj ee metvi ce.
Dr ugi pri j edl og: Mal i ne se mo-
gu zami j eni l i j agodama. Si r up od
j avora i z vrstan j e anti oksi dans,
pobol j ava i enj e organi zma.
Kr ema od borovni ca
225 g borovnica
2 male zrele banane, oguljene
2 kuglice sladoleda od vanilije
Mal i ne i si rup
od j avor a
100 g malina
2- 3 lice sirupa od javora
500 ml gazirane mineralne vode
(ili soka od narane)
nekoliko cijelih malina, listovi metvice
za ukras
aku borovni ca ostavi l e po stra-
ni za ukras, a ostal u kol i i nu, za-
j edno s bananama i sokom od na-
rane, i zmi ksaj te. Mi ksaj te dok ne
dobi j ete j ednol i ku smj esu.
Kr emu ul i j te u dvi j e al i ce i uk-
rasi te sauvani m bor ovni cama.
Dodaj te kugl i cu sl adol eda i od-
mah posl ui te.
J abuke i l j i ve pri pre-
mi te u sokovni ku. Pos-
pi te ci metom, promi j e-
ajte i posl ui te.
Dobro izmiksajte
sok od groa i
kruku. Posl ui te
u dvi j e ae i
dodaj te sok od
I i mete po
ukusu.
Junjaki
afrodizijak
30 g listia prenog badema
2 zrele nektarine, bez kotice i narezane
1 oguljena i nasjeckana narana
60 ml mineralne vode ili soka od narane
sok od limuna
U mi kseru pri premi l e j ednol i ku
smj esu od badema, nektari na, na-
rana i mi neral ne vode (ili soka od
narane) i soka od l i muna.
Na kraj u ul i j te sok u al i ce i
ukrasi te ostatkom bademovi h l i s-
tia.
Kozmobi otski napi tak
od j agoda
150 g jagoda, opranih i narezanih
100 g amasakea
1 liica tahinija
0,5 I vode, prokuhane s pola liice soli i
ohlaene
Izmi ksaj te sve nami rni ce i dodaj te
j o vode ili j agoda, ovi sno o e-
ljenoj gustoi . Ovaj se sok moe
napravi l i i od drugog voa.
Krema od kruaka
i ljiva
1 zrela narezana kruka
2 zrele narezane ljive
15 g zdrobljenih pistaa
bez ljuske
Stavi l e kruku, l j i ve i sok od
narane u mi kser i mij eaj te dok
ne dobi j ete j ednol i ku smj esu. Po-
sl ui te u dvj ema al i cama i uk-
rasi te pi sl aom.
Breskva u ledenoj
vaniliji
1 mala breskva, zrela i bez kotice
1 mala banana, zrela i oguljena
1-2 velike lice smrznutog jogurta
od vanilije
Breskvu, bananu i sok od narane
mi ksaj te dok ne dobij ete j ednol i -
nu smj esu. Dodaj te smrz nuti j o-
gurt od vani l i j e i j o mal o mi j eaj -
te. Koktel od breskve posl ui te
/ i
od mal i , po mogunosti na koma-
di i ma leda u ai ,
Prijedlog. Ovaj se koktel moe
pri premi ti i ako bananu z ami j e-
ni mo sa 180 g umskog voa (ku-
pi ne, mal i ne, ri bi z), a breskvu l i -
com tekueg meda.
Trenje, j agode, sok od narane i
bademe izmijeajte dok ne dobi j e-
te j ednol i ku smj esu.
Posl ui te u aama s usi tnj eni m
l edom (sok moete i proci j edi ti ).
Ukrasi te ostatkom l i sti a bade-
ma.
Pi nk Panter Pun od ananasa
85 ej jagoda
110 g crnoga groa bez peteljki
listii metvice za ukras
J agode i groe stavi te u mi kser
i mij eaj te dok ne dobij ete uj ed-
naenu smj esu. Ukrasi te l i sti i ma
metvi ce.
Nektar od
j agoda i
treanja
50 g jagoda
150 g treanja bez kotica
30 g listia prenih
badema (po elji)
1 oguljeni ananas, izrezan i bez srike
1 dinja galia bez kotica, oguljena i
narezana
svje umbir od 5 cm, oguljen i narezan
2 sveanja listova svjee metvice
Sok od narane, ananas, di nj u,
svj ei umbir i sveanj l i stova
svj ee metvi ce i zmi ksaj te u j ed-
nol i ku smj esu.
Ako elite pi tki j i sok, proci j edi -
te ga i prije no to ga ul i j ete u a-
e, posl ui te ga u vel i koj posudi .
Punu dodaj te ostatak narez anog
voa i sveanj svj ee metvi ce te
odmah posl ui te. Navedena ko-
liina dovoljna je za 4 osobe.
Ti
Pun od lubenice
1 lubenica
sok od 2 limete
6 jagoda
Ovaj j ednostavni lj etni sok moe
se posl ui ti u kori l ubeni ce. U tom
se sluaj u pij e na dugaku i i roku
sl amku.
Naotrcni m noem odrei te ka-
pu l ubeni ci . l i com i z vadi l e mes-
nati di o l ubeni ce, odstrani l e koti-
ce i pri premi l e u mi kseru. Dodaj -
te i sok od l i mete te mi j eaj te
30 sekundi .
Na kraj u dodaj te j agode tako da
ostanu pl utati .
Di nj a i kivi
300 g dinje kantalupe, oguljene i narezane
2 oguljena i narezana kivija
ploke narane za ukras
Di nj u, ki vi j e i sok od narane
miksajte dok ne dobij ete j ednol i ku
smj esu. Ako elite rjei sok, pro-
cij edite ga. Posl ui te u aama na
vi sokom stal ku, ukraeno pl o-
kama narane.
Pun od pasiflore
meso 4 pasiflore
4 male zrele banane, oguljene i narezane
2 zrela manga, oguljena, narezana
i bez kotica
300 ml kokosovog mlijeka
ae za pun ostavi te 20 mi nuta u
z amrz i vau i l i dok se ne zamagl e
od hl adnoe.
Mi ksaj te banane, mango, koko-
sovo ml i j eko i sok od narane dok
ne dobi j ete j ednol i nu smj esu.
Pun ul i j te u vel i ku posudu i
dodajte sjemenke i mesnati dio
pasi fl ore. Zasl adi l e. Pije se odmah
i z dobro ohlaenih aa. Navede-
na kol i i na je za 4- 6 osoba.
Pl avi uitak
2 nasjeckane jabuke
4 zrele ljive bez kotica
150 ml prirodnog soka od jabuke
malo mljevenog cimeta
J abuke, l j i ve i sok od j abuke i z-
mi j eaj te u mi kseru u j ednol i ku
smj esu. Sok ul i j te u ae i ukrasi te
ml j eveni m ci metom.
Koktel od pasifl ore
2 pasiflore;
meso i kotice izvadite licom
1 veliki mango, oguljen,
bez kotice i narezan
150 ml soka od ananasa ili narane
Mango, voe pasi fl ore i sok i z-
mi j eaj te u mi kseru u j ednol i ku
smj esu.
Ukusan napi tak od
dinje i grej pa
nekoliko kriki dinje
1 iscijeen grejp
metvica po elji
Izreite grej p popol a i i sci j edi te
sok. Sve smi ksaj te i dodaj te usit-
njene listii- metvi ce te posl ui te
ohl aeno.
Druge kombi naci j e: rajica i l u-
beni ca, sok od di nj e (po elj i uz
dodatak vi na porto), kruke, kr um-
pi r.
Koktel od marel i ca
4 zrele marelice, bez kotica i
narezane na etvrtine
1 nasjeckana jabuka
2 oguljene mandarine
150 ml soka od narane (ili jabuke)
Marel i ce, j abuku, mandari ne i sok
izmijeajte u mi kseru u j ednol i ku
smj esu. Posl ui l e odmah.
T8
Sokovi od povra
Pretpostavljamo da se od mrkve i voa moe dobiti sok bogata okusa,
idi od pinata, salate, cikle, prokulice...? Da, i od tog povra! Da bismo
nepce naviknuli na nov okus sirovog povra, najbolje je mijeali ga S
voem koje je lako probavljivo, kao to su jabuka ili kruka, koje su za to
savrene.
Najbolje je odabrati sezonsko voe i iz ekolokog uzgoja; inae ga
prije upotrebe svakako treba dobro oprati ili. u pojedinim sluajevima,
ogulili. Ako se ne spominje drukije, recepti su predvieni za I do 2
ae. Zapamtile da se intenzivni okusi povra, pogotovo u poetku,
mogu ublaili razrjedivaujem vodom. Poetnici bi ili trebali pripremali
odvojeno i tek naknadno pomijeali. Ove sokove treba uvijek pili svjee
pripremljeni:!
Formul a 1
2 mrkve
2 ake sojinih klica
4- 6 korijena celera
pola male cikle
1 aka perina
1 aka pinata (ili blitve, kupusa
ili listova cikle)
1 kruka i/ili jabuka
clumbir (2,5 cm, tanko
oguljene kore)
Kao zani ml j i vost, uz ovaj recept
navodi mo neke sastojke koje orga-
ni zam dobi va preko ovog ukus-
nog soka. Na pri mj er:
Ci kl a sadri f ol nu ki sel i nu, vi ta-
mi n C, mal o drugi h vi tami na (B, ,
l i ,, B, i B5 ,), kalcij , magnezij , fosfor,
kal i j , natri j , bakar, eljezo i ci nk.
Per i n sadri betakaroten, vi ta-
mi n B3 , B, i B, (mal o manj e ova
posl j ednj a dva); kal ci j , el j e/ o,
fosfor, kalij i natri j .
Kr uka sadri betakaroten, fol nu
ki sel i nu, vi tami n C, mal o vi tami na
B,, B2 , Bv B5 i B( ) ; kalcij , magnezi j ,
fosfor, kal i j ; bakar u tragovi ma,
eljezo, magnezi j i ci nk.
Dug a
3 mrkve
1 list bijelog celera
1 jabuka
pola cikle
1 aka perina
Operi te dobro sve voe i povre,
pri premi te ga u sokovni ku i ulij te
u i roke ae.
Zapamti te, ako j e voe i povr e
i z bi ol okog uzgoj a, moete ga
pri premi ti bez gul j enj a, i skori ta-
vaj ui tako maksi mal no nj egova
svoj stva.
Superkoktel
od povra
4 mrkve
3 stabljike celera
pola alice nasjeckanog koromaa
pola jabuke
1 aka bobica
perin
Sve pri premi te u sokovni ku.
Rajica iz vrta
6 zrelih rajica
1 limun
1 krastavac
Nakon to ste ga tanko ogul i l i ,
krastavac pri premi te u sokovni ku,
posebno i sci j edi l e l i mun te ova
dva soka zasebno uvaj te po stra-
ni . Dobro operi te rajice hl adnom
vodom, i zrei te i h na komade i
i zmi ksaj te, zai ni te sa 4 l i ce l i -
munovog soka i 4 l i ce soka od
krastavca.
Na kraj u dodaj te sol i po el j i .
Ostatak soka od l i muna i kras-
tavca i skori sti te kao z ai n za
sa l aki .
S I
Aperi ti v od pinata
I manji sveanj pinata (5 ili 6 listova)
4 mrkve
pola jabuke
Dobro operi te sve sastoj ke i pr i -
premi te i h zaj edno u sokovni ku.
pi nat i ma i ntenz i van okus, al i
j e u ovoj razri j eenoj kombi naci j i
ugodan nepcu. Ovaj sok od pi -
nata j edan j e od oni h tzv. zel eni h
sokova.
Aperi ti v od salate
3 lista salate
3 mrkve
2 stabljike celera
pola jabuke
Dobro operi te sal atu, mr kvu i
celer. J abuku ogul i te i i zvadi te joj
sri ku. Nakon toga sve zaj edno
pri premi te u sokovni ku. Ovaj j e
sok najbolje popi ti 20 mi nuta prij e
j ela.
3 lista cikle
4 ili 5 mrkve
pola zelene paprike
1 jabuka
Mor amo se ee sjetiti skromne
ci kl e jer su neka njezina svoj stva
nevj eroj atna. Ponudi t emo tri
mogunosti .
Aper i t i v: Operi te mrkve i l i sto-
ve ci kl e. Papri ku prerei te po po-
l ovi ci i i zvadi te sve sj emenke. Oi s-
tite j abuku. Sve sastoj ke pr i pr e-
mi te u sokovni ku. Ori gi nal no j e
u ovom receptu to to se kori ste
l i stovi , a ne pl od ci kl e. Ovaj sok
i ma vel i ku hranj i vu vri j ednost.
Dr ugi pr i j edl og:
3 mr kve, I ci kl a i
I zelena papri ka.
Ovo j e napi tak
koj i daj e
mnogo
energi j e.
Zato, ustani te i
vj ebaj te!
Tr ei pr i j edl og:
6 mrkava, pol a ci kl e
i (po elj i) nekol i ko
l i stova ci kl e.
s ,
Aperitivi s ciklom
Turboenergetska
rajica
3 rajice srednje veliine
1 limun
pola lice rotkvice
1 stabljika celera
pola enja enjaka
3 june lice jogurta
Oci j edi te l i mun i sok sauvaj te
po strani . Ogul i te enj ak, operi te
raj ice i celer i sve pri premi te u
sokovni ku. Posl i j e dodaj te l i mu-
nov sok i j ogurt. Promi j eaj te i
pospi te nari banom rotkvi com.
Ovaj j e sok pi kantna okusa.
Druga j e mogunost da rotkvi cu,
umj esto da j e ri bate, stavi te s os-
tal i m sastoj cima u sokovni k.
Ljetni aperitiv
2 zrele rajice
1 mali krastavac
malo origana, bosiljka ili paprike
(po elji)
S rajica odstrani te zel ene petel j -
ke, rajice dobro operi te. Ako mi s-
lite da j e krastavac premazan vos-
kom, ogul i te ga. Sve zaj edno i z mi -
jeajte u sokovni ku. Ovaj ukusan
sok, moete dodatno oivj eti s ma-
l o ori gana, bosilj ka ili papri ke.
Zel eno
iznenaenje
1 veliki list kupusa
3 jabuke
Li st kupusa operi te, zguvaj te i
usi tni te u sokovni ku. Nakon toga
operi te i narei te j abuku, odstra-
ni te sri ku, pri premi te u sokov-
ni ku i dobi veni sok pomi j eaj te sa
sokom oci kupusa, i j i ete okus
j edva pri mi j eti ti .
S(
Koktel od cvjetae
2 granice cvjetae sa stapkom
4 mrkve
1 slatka jabuka
1 aka perina
Oper i te, i zrei te i pri premi te u
sokovni ku sve sastoj ke, poevi
od peri na. Sok od j abuke (koj i
se, kao i sok od mr kve, s gotovo
svi me dobro sl ae) dodaj ete na
kraj u. Sl atki okus ovog soka sva-
kome godi .
Zi mski napitak
6 mrkvi
2 granice bijelog celera
2 enja enjaka
1 aka perina
Operi te i pri premi te mr kve, ce-
l er i per i n. Ogul i t e enj ak i
usi tni te ga u sokovni ku s dr ugi m
povr em. Ak o u sokovni ku naj -
pri j e preradi te enj ak, sok od
svi h ostal i h nami rni ca pomoi e
vam da ukl oni te nj egov mi ri s sa
stij enki sokovni ka.
Koktel od brokul e
3 granice brokule sa stapkom
4 mrkve
pola jabuke
Dobro operi te povre i j abuku, po-
sebnu pozornost obratite na pra-
nj e brokul e kako ne biste pr evi d-
j el i kukce sakri vene u nj ezi ni m
l i stovi ma. Sve sastoj ke pri premi te
u sokovni ku i posl ui te odmah.
Koktel od cikorije
1 salata cikorija
3 mrkve
1/4 salate
Ovo j e j edi nstven "koktel kal ci -
j a" j er j e veoma bogat ovi m mi -
neral om. Mo e mu se dodati i po-
koj i dobro oi en list kopr i ve
(stavi te rukavi ce kako se ne biste
opekl i ) da bi se dobi l o j o vi e
kal ci j a.
Pri prema se uobiaj eno u sokov-
ni ku.
S7
Mr kva koja osnauje Prokul i ca u drutvu
6 mrkvi srednje veliine
2 crvene paprike
1 zelena paprika
pola brokule
Nami r ni ce pri premi te kao i obi -
no te izmij eaj te u sokovni ku. Po-
sl ui te odmah kako ne bi i zgubi l e
svoj a svoj stva.
Uvijek gl atka koa
6 mrkvi
pola zelene paprike
Operi te i ostruite mrkve. Papri ku
prerei te popol a, odstrani te sj e-
menke i petel j ku. Ci ste nami rni ce
pri premi te u sokovni ku.
T r i k. Ako esto pri premate sok
od mr kve u sokovni ku, vj eroj atno
e se nj egovi di j el ovi , bez obzi ra
na redovi to pranj e, l agano oboj i ti .
Da biste i h oi sti l i , ostavi te i h ne-
kol i ko sati u vodi u koj u ete do-
dati nekol i ko kapi vari ki ne. Na-
kon toga i h dobro i speri te s mno-
go iste vode.
Pri j edl og: dodaj te stablj iku celera.
1 zrela rajica
1 mrkva
1 granica celera
2 prokulice
Nakon to sve nami rni ce operete i
nareete, pri premi l e ih u sokovni -
ku. Za lj etnih vrui na posl ui te s
kockama l eda.
Sok od povrtne salate
3 granice brokule
1 eanj enjaka
2 zrele rajice
2 stabljike celera
pola zelene paprike
Operi te rajice i odstrani te stab-
l j i ku. U vodi operi te brokul e i
papri ku, odstrani te sj emenke. Na-
stavi te s cel erom: odstrani te mu
l i stove. Na kraj u ogul i te enj ak.
U sokovni ku naj prij e pri premi te
brokul u, zati m enj ak, rajice, ce-
ler pa papri ku. Zai ni te po ukusu.
Pl odovi zemlje i sunca
1 mala cikla
1 aka perina
1 krika ananasa
Ovaj sok se ne preporuuj e poet-
ni ci ma j er, i ako ananas mal o ubl a-
ava i ntenzi van okus ci kl e, moda
e nekome i pak bi ti prej ak.
Sve se pri prema u sokovni ku.
Zaponi te s peri nom kako bi se
nj egov okus i sprao ostal i m nami r-
ni cama koje sl i j ede. Ne pr epor u-
uj e se vi e od j ednog soka s ci k-
l om dnevno.
Kada se navi knete na okus perina,
vj eroj atno ete ga poeti stavl j ati
u sve sokove od povra. Vrl o j e
ukusan pomi j ean s mal o raj ice.
Vrtni koktel
1 eanj enjaka
3 granice brokule
2 lista kelja
5 mrkvi
kajenski papar
sol, ocat
maslinovo ulje (po elji)
enj ak oistite, a ostale nami rni ce
operi te. enj ak i brokul e z amo-
tajte u l i stove kelja i stavi te u so-
kovni k zaj edno s mr kvama. Po-
papri te po ukusu. el i te l i po-
j aati okus, dodaj te sol i , octa i
masl i novog ulj a.
Sl atko od cikle
3 male cikle
4 mrkve
pola rimske salate
2 narane
2 jabuke
Sve" operi te (mr kvu i ci kl u etki -
com pod ml azom vode) i ogul i l e
narane. Sve zaj edno pri premi l e
u sokovni ku, a sok posl ui te u
vi soki m aama. J abuke moete
zami j eni ti krukama.
Novi ivot
4 mrkve
pola jabuke
1 komad dumbira
Oetkaj te i operi te mrkve, j abuku
i umbi r te sve zaj edno izmiksaj te
u sokovni ku. Druga pol ovi ca j a-
buke moe se i skori sti ti za drugi
sok i l i sal atu.
Vege
4 jabuke
2 granice bijelog celera
Operi te j abuke i celer i pri premi te
i h u sokovni ku. Ova se dva oku-
sa dobro sl a u, a sok j e vr l o
ukusan.
91
Jabuna rapsodij a
3 srednje velike jabuke
1 stabljika celera
3 srednje velike mrkve
1 limun
Operi te j abuke (ako izgledaj u kao
da su premaz ane voskom, bol j e
j e ogul i ti i h), operi te celer i mrkve.
Ogul i te l i mun i pri premi te ga u
sokovniku sa svi m ostal i m na-
mi rni cama.
Dr ugi pr i j edl og: Ova "j abuna
r apsodi j a" vari j anta j e sve o mi -
l j eni j eg soka od j abuke i mr kve.
Obi no se pri prema u j ednakom
omj eru tih dvi j u nami rni ca.
areni gaspaccio
6 zrelih crvenih rajica
1 zelena paprika
1 krastavac
2 enja enjaka
pola luka
krune mrvice od kruha starog 1 dan
1 aka oguljenih badema
1 I vode
sol, ocat i ulje (po elji)
pola narane (po elji)
Kol i i na u ovom receptu dovol j na
j e za est osoba. Da biste pri pre-
mi l i ovaj ukusan gaspaccio, ope-
rite raj ice (ne treba ih gul i ti ) i
papri ku stavi te pod ml az vode da
odstrani te sve sj emenke. Ogul i te
enj ak i l uk i napravi te gusti
pi re.
Proci j edi te pi re kako biste odi -
j el i l i svu tekui nu te dodaj te vo-
du, krune mrvi ce - koj e ste pret-
hodno namoi l i u ulj u i octu - te
narezane bademe. Izmi j eaj te sve
u mi kseru i posol i l e po ukusu.
Posl u i te rashl aeno. Po el j i ,
moete dodati sok od pol a na-
rane.
Biljni ekstrakt
2 lista salate
4 lista kupusa
5 mrkvi
3 granice brokule
pola jabuke
Nakon to ste na uobi aj en nai n
pri premi l i nami rni ce, zguvaj te
l i stove salate i kupusa i pri premi -
te ih u sokovni ku zaj edno s bro
kul om, j abukom i mr kvom.
))
istaica Samba
2 ili 3 mrkve (ovisno o veliini)
pola krastavca
pola cikle
6 mrkvi
pola cikle
1 aka perina
Ogul i te i operi te mr kve, ogul i te
krastavac i ci kl u te sve pri premi te
u sokovni ku. Ovaj j e sok i zvrstan
za osobe koje j edu previ e mesni h
proi zvoda i nami rni ca optereeni h
mau jer i ma proi avaj ue dj e-
l ovanj e, kao to mu i nazi v go-
vor i .
Operi te mr kve, ci kl u i peri n. Na-
kon toga pri premi te nami rni ce u
sokovni ku tako da ponete i za-
vri l e s mr kvom. Ovaj j e sok i z vr-
stan za dane i spunj ene f i zi kom
ili psi hi kom akti vnou: stresom,
prol j etn i m u morom...
) I
Zloesta cikla
1 mala cikla
1 cikorija
2 limuna
J o j edan i zvrstan nai n da se i s-
kori ste svoj stva ci kl e.
Tango rotkvice
6 rotkvica
2 krastavca srednje veliine
1 rajica
6 listova kupusa
1 cikla srednje veliine
Operi te rotkvi ce i ci kl u etki com
u hl adnoj vodi . Krastavce ogul i l e
jer i h esto premaz uj u voskom
da ljepe i zgl edaj u, a taj se vosak
ne odstranj uj e vodom (ako su i z
bi ol okog uzgoj a moete i h pr i -
pr emi ti u sokovni ku s kor om,
samo i h operi te). Operi te raj ice
i l i stove kupusa i sve usi tni te u
sokovni ku. Po elj i moete dodati
j o j ednu raj i cu. Naz i v "t ango"
povez an j e s pi kantni m okusom
rotkvi ca.
Rajica afrodizijak
3 srednje velike rajice
2 mrkve
2 stabljike celera
Operi te i narei te raj ice; vodom
dobro operi te grani ce cel era, a
mr kve dobro oetkaj te pod ml a-
zom vode. Pri premi l e sve nami r-
nice u sokovni ku i posl ui l e dob-
ro rashl aeno. Moete dodal i ma-
l o i ntegral nog eera od eerne
trske, i ako j e bolj e ne mi j enj ati
pri rodan ukus povra.
Rajice s kl i cama
2 rajice
2 mrkve
sok od klica (lucerna i penica)
1 krastavac
1 paprika
1 stabljika celera
perina po ukusu
Pri j e pri premanj a svi h nami rni ca
u sokovni ku i procj edi vanj a, po-
vr e dobro operi te i narei te.
Tako pri preml j enom soku dodaj te
nekol i ko lica soka od klica (vi di
str. 95.).
M
95
Breussov sok
1 sirova cikla
2 mrkve
1 mesnati list celera
1 mali krumpir
4 rotkvice
Mogu se i skori sti ti i komadi i
stabl j i ke i vri l i stovi . Ovaj j e
sok nj emaki lij enik pri rodne me-
di ci ne Rudol f Breuss pr epor ui -
vao svoj i m paci j enti ma u lij eenj u
raka.
Toni k od povra
1 brokula
1 sveanj celera
3 velike rajice
4 prokulice
3 velike mrkve
pola svenja luka
2 granice perina
Ogul i te l uk i oi sti te cel er, o d -
strani te vel i ke l i stove. Odstrani te
vanj ske l i stove prokul i ca. Mr kve
oetkajte pod ml azom vode, ostalo
sve operi te. Nakon toga namirnice
su spremne za sokovni k.
Dodi r zelene i
naranaste
5 listova pinata
5 mrkvi
5 listova salate
1/4 celera
4 granice perina
Oper i te povr e, pr i pr emi te ga
u sokovni ku i posl u i l e dobro
ohl aeno. Od celera upotri j ebi te
deblj i di o stablj ike.
Mr kvom protiv stresa
1-2 mrkve
1 jabuka
2- 3 prokulice
Sve pr i pr emi l e u sokovni ku i
posl ui te to pri j e.
Sal ata i cikle
za bolji san
100 g salate
100 g oguljene cikle
Popi j te prije spavanj a. Pomae pri
nesani ci .
Zel eni sok
6 velikih listova salate
2 narezana mlada luka
1/4 narezanog krastavca
Sve nami rni ce dobro mi ksaj te ot-
pri l i ke 30 sekundi . Proci j edi te i
odmah posl ui te.
Ovaj sok obogauj e sal ata; tajna
j e u uporabi vanj ski h listova sa-
late (ako nisu pri cani ) jer su hra-
nj i vi j i i bogati j i kl orof i l om. Zato
ne bacajte vanj ske l i stove! Krasta-
vac soku daj e svj e i nu, a ml adi
l uk profi nj en okus.
Koroma i crvena
papri ka
1 mala nasjeckana lukovica koromaa
1 narezana crvena paprika
bez peteljke
1 oguljena narana
Sve nami rni ce pri premi te u so-
kovni ku. Dobi veni sok promi j e-
ajte i posl ui te.
Bez gl avobol j e
uz kupus i celer
300 g kupusa
100 g celera
j ednom dnevno na prazan el u-
dac.
Umiruj ue povre
2 krike lubenice
3 lista kelja
1 rajica
1 stabljika celera
Sok umi ruj ueg dj el ovanj a, proti v
nemi ra i nervoze.
Neuni ti vi koroma
pola lukovice koromaa, sitno nasjeckane
1 oguljena i naribana mrkva
2 velike zrele narezane rajice
Sve sastojke miksaj te pola mi nute.
Proci j edi l e sok i odmah ga posl u-
i te. Koroma j e nabol j e konz u-
mi ral i si rov jer j e lak za probavu
)8
i svi m sokovi ma dodaj e posebnu
notu. Pazi l e na kol i i nu jer je to
bilj ka s j aki m okusom; kol i i nu
uvi j ek moete poveati . Nakon
mal o vj ebe, vj eroj atno ete ga
dodavati svi m svoj i m omi l j eni m
sal atama.
Luk i narana
1 luk, oguljen i nasjeckan
2 narane, oguljene i narezane
Sve sastoj ke kratko i zmi ksaj te.
Proci j edi te i posl ui l e.
Luk j e l ake probavl j i v i omo-
guuj e dobru kombi naci j u s na-
ranom u sokovi ma, al i i u sa-
l atama.
Salata, papri ka i j abuka
1 narezana salata
1 narezana paprika bez peteljke
1 nasjeckana jabuka bez peteljke
Sal atu, papri ku i j abuku pri pre-
mi l e u sokovni ku, promi j eaj te i
posl ui te.
Fina carrot Popaj
pola ananasa
2 velike mrkve
pola limuna
Sok mo ete pr i pr emi ti tako da
sve nami rni ce izmij eate u sokov-
ni ku ili da mr kvu posebno nar i -
bate. Obj asni t emo postupak za
ovaj drugi pri j edl og: dobro ope-
ri te mr kve i naribaj te i h. Ogul i te
ananas, odstrani te sri ku i pri pre
mi te ga u sokovni ku. Oci j edi te
pol a l i muna. Nari banu mr kvu po-
mij eaj te sa sokom od ananasa i
dodaj te l i cu l i munovog soka; pr i
posl ui vanj u dodaj te i komadi e
l eda.
Rabar bar a, kruka i
umbi r
2 komada rabarbare bez listova
2 kruke bez peteljke, nasjeckane
1 lica narezanog umbira
Rabarbaru, kruke i umbi r pr e-
radi te u sokovni ku u sok. Pr o-
mij eaj te i odmah posl ui te.
1 vrhom puna aka mladog pinata
2 oguljene i narezane narane
1 nasjeckane jabuka
pi nat se bez kuhanj a si rov dodaj e
u sok j er j e tako puno hranj i vi j i .
Sve sastoj ke kratko i zmi ksaj te.
Proci j edi te i posl ui te.
Cikla, j abuka
i celer
1 sirova narezana cikla
2 nasjeckane jabuke
2 stabljike celera
Sve sastojke izmijeajte u sokovni -
ku, promij eaj te i posl ui te.
Pi kantan sok
od rajice
3 velike narezane zrele rajice
1 lica nasjeckanog bosiljka
nekoliko kapi tabascaili pikantnog umaka
Sve sastojke miksaj te pola mi nute.
Proci j edi te i posl ui te.
Zrel e domae raj ice uvi j ek su
vrl o ukusne. Vri j edno j e truda po-
novno navi knut i nepce na ovaj
sok. Svj ee ubrane raj i ce samo
naribaj te (ogul j ene, al i uvi j ek si ro-
ve) i l i proti sni te kroz preu za
pi re. Okus dobrog umaka od si ro-
ve raj i ce (s mal o sol i i ul j a) neus-
por edi v j e s bi l o koj i m dr ugi m
okusom.
Tabasco e joj dodati mal o pi -
kantnosti .
S umbi r om: okus soka od do-
mae rajice j ednako j e bogat kacia
mu se doda mal o soka od umbi -
ra (1,5 cm).
Rajica, pinat
i j abuke
3 narezane rajice
1 veliki sveanj pinata
1 jabuka bez peteljke i nasjeckana
Raj i cu, pi nat i j abuku pr i pr emi -
te u sokovni ku. Promi j eaj te i po-
sl ui te.
Virgin Bloody Mary
300 ml soka od rajice
2 narezane velike rajice
sok od 1 limete
1 crveni feferon,
narezan i bez sjemenki
1 lica eera (po elji)
Ovo j e recept za pi kantnu i z ai -
nj enu bezal kohol nu verzi j u kl a-
si nog koktel a koj i se sl u i s
robl j eni m l edom. Sok od raj i -
ce, dvi j e ci j el e raj i ce, sok od
l i mete, feferon i eer izmij eaj te
u mi kseru. Preradi te u gustu j ed-
nol i ku smj esu te posl ui te u dvi -
j e ae u koj e ste prethodno stavi -
l i drobl j eni l ed. Odmah posl u-
i te.
Celer s mj ehuri i ma
2 velike stabljike celera
s nasjeckanim listovima
1 narezana jabuka
150 ml mineralne vode
Sve nami rni ce mijeajte kratko u
mi kseru. Proci j edi te i posl ui te.
Ako elite sl adi sok, umj esto j a-
buke stavite mr kvu. Sok e bili j ai
ako celer pri premi te u sokovni ku
i dodate ga j abuci , bez dodavanj a
vode.
Neemo govori ti o proi ava-
j ui m i bl ago af rodi zi j aki m svoj -
stvi ma cel era. Da bi ste dobi l i
puni okus, cel er i skori sti te ci j el i ,
s l i stovi ma. No imaj te na umu da
j e cel er j akog okusa te ga dozi raj te
po ukusu.
102
Tropski napitci i sokovi
BEZALKOHOLNI KOKTELI, EGZOTINI I
REVITALIZIRAJUI LJETNI NAPITCI
P
odri j etl o j e tropskog voa r e-
l ati vno; tako ki vi dobro uspi -
j eva u medi teranskoj kl i mi , i ako
to voe i z vorno dol a/ i i/ , Nove
Gvi nej e. Na Medi teranu smo se
ve na vi kn idi na banane i datul j e,
koje se u dr ugi m zonama j avlj aj u
kao egzoti no voe. Rane j agode,
pa ak i narane, donedavna su u
Vel i koj Bri tani j i i i stonom di j el u
Eur ope bi l e l uksuz. No odree-
no voe i pak smatramo tropski m:
ananas, kokos, j abuka custard
(mreasta anona), guj ava, mango,
papaj a, voe pasi fl ore...
U cij eloj se knj i zi provl ae r e-
cepti koj i sadr e tropsko voe.
U ovi h nekol i ko koje emo sada
predstavi ti , l i su ukusni pl odovi
glavni sastojci. Predl o i l i su i h
moj i ameri ki pri j atel j i , obo ava-
telji koktel a, koj i su j ednog dana
odl ui l i i sprobati nove okuse bez
al kohol a. U Kal i f orni j i su otvori l i
bar u koj em se pri premaj u i skl j u-
i vo pri rodni sokovi - i doi vj el i
vel i k uspj eh.
Svi su recepti za 1- 2 osobe.
Zai ni koj e predl aemo na kraj u
ukrasi t e svaki sok i dati zavrnu
notu vaem tr udu. i vj el i !
Gi nger & Fred
0,5 del soka od borovnice
0,6 del soka od grejpa
0,6 del soka od narane
0.3 del soka od umbira
1 lica meda
1 ploka narane kao ukras
Sve nami rni ce, zaj edno s l om-
Ij eni m l edom, i zmi ksaj te. Dobro
promi j eaj te. Mj eavi nu ul i j te u
vi soku ohl aenu au. Ukrasi te
kri kom narane.
Strast
120 ml soka voa pasiflore
90 g nektara gnjave
3- 5 kapi ekstrakta badema
mukatni orai za zain
Sve sastoj ke, osi m mukatnog o-
raia, pri premi te u mj eau za
koktel (siinker), zaj edno s drob-
l j eni m l edom. Posl ui te u vel i koj
ohl aenoj ai i zai ni te s mal o
mukatnog orai a.
Boanski nektar
1 del soka od ananasa
1 del soka od mandarine
0,8 del kokosovog mlijeka
1 banana narezana na kolutove
naribani kokos
Izmi ksaj te sokove, kokosovo ml i -
jeko i bananu. Mij eaj te dok se ne
zapj eni . Ul i j te u dvi j e ohl aene
ae i ukrasi te ri bani m kokosom.
Frape od papaje
120 ml soka od papaje
120 ml kokosovog mlijeka
1 banana narezana na kolutove
naribani kokos
Nami r ni ce mijeajte u mi kseru
dok se ne napi tak ne z apj eni .
Fr ape ul i j te u ohl aenu au i
dodaj te nari bani kokos po el j i .
Kol i i na j e dovol j na za 2 osobe.
Nebeska cesta
Hawai i
150 ml soka od ananasa
120 ml soka od gujave
krika narane za ukras
Sastoj ke i zmi j eaj te u mi kseru
tako da smj esa bude gusl a i bez
komadi a voa.
Sok ul i j te u ohl aene ae i
ukrasi l e kri kama narane.
120 ml soka od lubenice
30 ml soka aloe vere
1 lica pelinjeg peluda
Sve sastoj ke mij eaj te u mi kseru
dok se ne sj edi ne. Sok ul i j te u
dvi j e dobro ohl aene ae
Daak Istoka Sok od eerne trske
180 ml soka od jabuke
120 g datulja bez kotica, namoenih
zgnjeenih
pola lice cimeta
2 klinia
Sok od j abuke i datul j e dobro
izmij eaj te u mi kseru pa prelij te u
pl i u posudu i kuhaj te na laganoj
vatri otpri l i ke 30 mi nuta. Posl u i -
le u zdj el i cama.
Ovaj j e sok ti pi an za Santo Do-
mi ngo. Tanko ogul i l e vanj ski di o
trske i provuci l e ga kroz val j kasto
cj edi l o. Dobi t ete rezul tat sl i an
obradi u sokovni ku. Sok posl ui te
s mal o droblj enog leda (vidi sliku).
eerna trska u svome pr i r od-
nom obl i ku ne i za/ i va poj avu ka-
rij esa, kao i o bi se mogl o pomi s-
l i ti , i vrl o j e hranj i va i kori sna.
Kari pski l imun
Tropska
papaj a- mango
150 g soka od papaje
70 ml soka od limete
pola srednjeg manga, oguljenog i
narezanog, bez kotice
1 lica meda
Sve sastoj ke izmij eaj te u mi kseru
dok ne dobi j ete sok koj i boj om
podsjea na snij eg koji samo to se
nije otopi o. Sok posluite u vel i koj
ohl aenoj asi .
Od l i muna i mal o mel ase, meda
od eerne trske ili i ntegral nog
eera napravi te si rup. Si r up mo-
ete uvati u z amrz i vau (samo
j edanput!) ili hl adnj aku, al i ga j e
naj bolj e odmah upotri j ebi ti .
el i te li s dr utvom ui vati u
osvj eonj u, si rupu dodaj te vode.
Pri j e posl u i vanj e dodaj te sok
od nekol i ko svj ei h l i muna i (po
el j i ) mal o l i mete.
Ma ng o l udi l o
90 ml soka od manga
120 ml soka od bijelog groa
120 ml jabunog soka
(ili jabunog vina)
Sve sastojke stavi l e u injea kok-
lela (slinkcr) i snano potroile. Na-
pitak ulijte u dvi j e dobro ohl aene
ae.
Tropsko osvjeenje
120 ml soka od kivija
120 ml soka od papaje
infuz (oparak) svjee metvice za zain
Sokove s mal o drobl j enog leda mi -
jeajte dok se smjesa ne zapj eni .
Posl ui te u dvi j e, prethodno oh-
l aene, vi nske ae.
Na kraj u zai ni te metvi com po
ukusu.
Poljupci strasti
60 ml soka od voa pasiflore
1 lica sirupa (ili marmelade) od malina
gazirana mineralna voda (ili sok)
1 krika narane za ukras
Sok i si rup ulij te u vel i ku, dobro
ohl aenu au i dodajte mi neral nu
vodu ili sok, l agano mi j eaj ui .
Ukrasi te naranom.
110
Gusti sok od avokada
1 zreli avokado, oguljen, bez kotice i
narezan
150 ml svjeega prirodnog soka od rajice
(rajicu naribajte bez koe ili je protisnite
kroz presu)
1 mali narezani zeleni ili
1 ean enjaka, sitno nasjeckan
soli po ukusu
svjea sitna crvena paprika, po ukusu
limela (velika ploka) za ukras
Sve sastojke osi m sol i , crvene pap-
ri ke i l i mete izmijeajte u mi kseru.
Napi tak ostavi te u hl adnj aku j e-
dan sat i ulij te u vel i ke dobro ohl a-
ene ae. Pospi te sol j u i papr i -
kom, ne mij eaj te. Ukrasi te kri -
kom l i mete.
radi te (u mi kseru) u gl atku kre-
mu. Zai ni te po elj i. Ul i j te u po-
sudu (i l i alice za j uhu) te pospi te
nari banom korom l i muna i si tnom
cr venom papri kom.
Ruiasti dodir
90 ml soka od breskve
60 ml soka od gujave
gazirana mineralna voda
granica svjee metvice
Sok ulij te u mj ea koktel a, dodaj -
te drobl j eni led i dobro protresi te.
Posl ui te u dobro ohl aeni m a-
ama i dopuni te mi neral nom vo-
dom. Promi j eaj te i zai ni te svj e-
om metvi com.
Gusti sok od avokada II.
1 zreli avokado, oguljen, bez kotice
1 naranasta paprika, oiena
1 liica sjemenki korijandra
sok od pola limuna
sol i sitna crvena paprika
naribana korica limuna
sitna crvena paprika za ukras
Papri ku, avokado, sj emenke kori -
j andra, sok od l i muna i vou pio-
Svi su ludi
za ananasom
1 mali zreli ananas, oguljen i narezan
komad umbira (2,5 cm), oguljen
Sve nami rni ce stavite u stolni mi k-
ser i kratko mijeajte. Proci j edi te
i odmah posl ui te. Kol i i na do-
vol j na za 2- 3 osobe.
Ml
Ananas i umbi r i maj u diges-
ti van ui nak i i zvrsna su kombi -
naci j a. Taj na j e u odabi ru zrel og
ananasa koj i j e sl atkog i punog
okusa (prepoznat ete ga po to-
me to mu se l i stovi krune l ako
ki daj u).
Kombinacije
Sl j edei recepti l ako se
pri premaj u, a doputaj u i
mnoge kombi naci j e. Probaj te,
svi dj et e vam se:
mango, ananas i mrkva
kruka, ananas i mango
narana, papaj a i ananas
" groe, ananas i voe
pasiflore
Kari pski napitak od
ananasa i narane
3 koluta ananasa
sok od jedne narane
Odstrani te koru ananasa. Izrei te
tri kol uta, i zvadi te sri ku i nareite
na komade. Ananas pri premi te u
sokovni ku i dodaj te ga soku od
narane.
Delicija od manga
60 g zrelog manga, zgnjeenog
3 velike jagode
krike limete za ukras
Sve sastojke smi ksaj te, osi m j edne
j agode i l i mete, s mal o drobl j enog
l ea. Ul i j te u vel i ke, dobro ohl a-
ene ae za vi no. Ukrasi te j ago-
dom i l i mel om te dodaj te leti.
Tropski okus
1 zrela banana, oguljena i narezana
1 zreli mango srednje veliine,
oguljen, bez kotice, narezan na prutie
sok od pola limete i naribana
korica limete
naribana korica limete za ukras
U mi kseru izmij eaj te bananu,
mango, sok, kori cu l i mete i sok od
narane. Mij eaj te dok ne dobi j ete
j ednol i nu kremu. Posl ui te j e u
al i cama ukraeni ma nari banom
korom limete. Kol i i na j e dovol j na
za 2 osobe.
II.)
Frapei, osvjeavajua
pia i mlijeni proizvodi
Frape je izvrsna nadopuna prehrani, a katkad i dobra zamjena za
obrok. Medna pela, Karipski miks ili Policija od manga i breskve
prava su gozba za nepce, pogotovo za najmlae. Priprema frapea
koti kue omoguava nam da bolje nadzirano kakvou namirnica te
izbjegnemo eer i sirupe koje neki proizvoai dodaju da bi prikrili
lou kvalitetu voa koje je ubrano nedozielo s vrlo niskom razinom
prirodnog eera.
Neki se frapei proizvode od ndijeka i njegovih derivata, neki od voa,
a neki sadre sok ili mlijeko od soje, suhog voa ili itarica. Zobeno
i riiuo mlijeko spadaju u najlake probavljive i iznimno hranjive
napitke. Sokovi od soje malo su tee probavljivi, ali ih zbog njihove
visoke hranjive vrijednosti svakako treba uzeli u obzir. Zato, ostavite
sokovnik da se odmara: stolni mikser je glavni u pripremi ovih
recepala.
Frape od banane
1 banana
1 aa mlijeka
Vrl o j e j ednostavno:
Ogul i te bananu i pri premi te j e u
mi kseru zaj edno s ml i j ekom.
/ bog svoga sastava ban.ma se
ne pri prema u sokovni ku nego u
mi kseru. Svatko joj moe dodati
svoj u "t aj nu" (npr. mal o ci me-
ta). Nj ez i n karakteri sti an sl atki
okus daj e osnovni ton bi l o kojoj
kombi naci j i sokova. Kravl j e ml i -
j eko moe se nadomj esti ti bi l j -
ni m ml i j ekom, zobeni m ili soji-
ni m.
II .
Frape od datulja
i klica
s kefirom
3 datulje bez kotice
1 lica peninih klica
1 banana
150 ml kefira
2 lice integralnog eera
cimet u prahu
Sve sastojke izmij eaj te u mi kseru
dok se ne sj edi ne. Frape posl ui te
dobro rashl aen i ukraen ci me-
tom u prahu.
Mango i j ogur t
1 mango
250 ml infuza od metvice
0,5 I jogurta
Ogul i te i nareite mango i zaj edno
s ostal i m sastoj cima izmij eaj te u
stol nom mi kseru dok ne dobi j ete
homogenu smj esu. Zasl adi l e i nte-
gral ni m eerom od trske po el j i .
Rashl adi te u hl adnj aku.
Frape od dunje
i kruaka
1 dunja
2 kruke
200 ml biljnog mlijeka
Ogul i l e i narei te dunj u i sl avi te
je u posudu s ml i j ekom te zagrij te
na l aganoj vatr i (oko 10 mi nu-
ta). Nakon toga dodaj te ogul j ene
kruke narezane na komade i sve
zaj edno i zmi j eaj te u mi kser u.
Dobi veni sok proci j edi te. Moete
posl ui l i hl adno ili topl o.
Kefir s j agodama
150 ml kefira
10 srednje velikih jagoda
1 lica meda
J agode operi te i narei te te i z mi -
jeajte u mi kseru zaj edno s kef i -
rom. Dodaj te med i dobro i z mi -
jeajte. Posl ui te rashl aeno. Ri j e
keif na turskom znai bl agosl ov,
to upuuj e na osvj eavaj ui ui -
nak ovog z dr avog napi tka koj i
se ve nekol i ko stolj ea pij e na
Bl i skom i stoku. Zbog speci f i ne
fermentacij e, kefir posj eduj e sline
kval i tete kao i j ogurt (koji nastaje
tzv. ml i j enom f ermentaci j om).
Frape od banane i
kupi na
Frape s riinim
mlijekom
1 banana
kupine po elji
sojino mlijeko
U mi kseru i zmi j eaj te bananu i
kupi ne s mal o soj i nog ml i j eka
te ul i j te u au. Soj i no ml i j eko
dodaj te po elji ovi sno o gustoi
koj u elite posti i . Ovaj se napi tak
mo e pri premi ti i sa sokom i l i
zobeni m ml i j ekom.
1 I riinog mlijeka
sok i kora od jednog limuna
1 tapi cimeta
med ili smei eer
Na laganoj vatri kuhaj te nekol i ko
mi nuta riino ml i j eko, l i munovu
koru, ci met i smei eer.
Posudu ukl oni te s vatre i nepre-
ki dno mij eaj ui dodaj te l i munov
sok kako bi se okusi ravnomj erno
i zmi j eal i . Napi tak posl ui te hl a-
dan i l i topao.
Sl i j edi nekol i ko recepata s lassijem... s koj i m moete pri premi ti puno
razl i i ti h napi taka. Lcissi j e napi tak koj i dol azi i z Indi j e. Veoma j e
osvj eavaj ui i za nepce i za el udac, pogotovo nakon pi kantnog
obroka.
Ako u nazi vu napi tka proi tate Inssi, znai da ete u sastoj cima
pronai j ogurt i vodu jer - lassi j e zapravo to. Ne zvui ukusno, al i
j e tako osvj eavaj ue da e se neki ma od vas ubrzo "podvui pod
ko u".
Lassi od mrkve i
metvice
1,5 kg svjee mrkve
60 dag svjee metvice
250 ml jogurta
2 lice smedeg eera
400 ml hladne vode
Dobro operi te metvi cu i mr kve
koje ste prethodno ogul i l i ili ost-
rugal i . Metvi cu dodaj te u sokov-
ni k, ostavlj aj ui nekol i ko listia za
ukras. Nakon toga dodaj te mr kvu
i izmij eaj te.
Its
U dobi veni sok umijeajte j ogurt,
eer i vodu. Sve zaj edrio dobro
izmij eaj te u mi kseru i posl ui te
odmah. Kol i i na j e dovol j na za
4 osobe.
Voni lassi
1 alica jogurta
1 alica vonog soka
2 banane
malo cimeta ili mukatnog oraia
med ili integralni eer
Sve sastoj ke stavi te u mi kser (po
el j i i l ed) i mi j eaj te srednj om
brzi nom kako bi ste dobi l i gustu
kremu.
Lassi s metvicom
1 jogurt
1 alica koncentriranog uvarka od metvice
mango ili breskva bez kotice
2 koluta ananasa
I vilicom protisnuta banana
pola lice meda
Mj eavi nu pri premi te U mi kseru s
kockama leda. Pije se hl adno.
Jogurt
s krastavcem
1 alica jogurta
1 krastavac
1 lica nasjeckanog luka ili enjaka
Operi te krastavac, nasj eckaj te luk
i pomijeajte zaj edno s j ogurtom u
mi kseru. Dobi t ete gusti napi tak
speci fi na okusa.
Si rutka od mlijeka s
krastavcem
200 ml sirutke od mlijeka
pola krastavca
A listia metvice
Operi te i tanko ogul i te krastavac.
Operi te listie metvi ce i otresi te
kaplj ice vode. Pri premi te j e u so-
kovni ku zaj edno s krastavcem i
pomij eaj te sa si rutkom. Posl u u-
j e se dobro rashl aena ili s koc-
kama leda.
Frape od banana i
badema
4 banane
50 g badema u listiima
pola litre bademovog mlijeka
1 lica meda
Ogul i te i narei te banane te ih s
bademovi m ml i j ekom i medom
i zmi j eaj te u mi kseru. Posl ui te
u aama i ukrasi l e listiima ba-
dema.
Kr avl j e i l i bi l j no
ml i j eko?
Kr avl j e ml i j eko u
r ecept i ma o vo g pogl avl j a
mo et e z ami j eni t i soj i ni m
ml i j ek om (i l i z obeni m koj e
se l ake pr obavl j a).
Dl
A
Uvarci i ostali napitci
RAZNI NAPITCI I UVARCI KAO DODACI SOKOVI MA
U ovo poglavlje ukljueni su neki napitci s klicama sjemenki, i
oni neto "posebniji", le uvarci koji u malim koliinama daju
mirisnu aromu nekim sokovima, kao to je to sluaj s uvarkom
od metvice.
Zeleni aj sa zainima
1 liica zelenog aja
1 alica vode
kora od narane i limuna
mukatni orai
vanilija u tapiima
sok od limuna
1 liica integralnog eera
Li sti e aja stavi te u aj ni k, do-
daj te koru od narane i l i muna,
mal o mukatnog orai a, tapi
vani l i j e i i ntegral ni eer. Zati m
ulij te ki puu vodu, pokl opi te kako
biste dobi l i i nfuz i ostavi te da se
ohl adi . Pri j e posl ui vanj a dodaj te
l ed, sok od narane i nekol i ko ka-
pi l i muna.
Krastavac za
razbuivanj e
2 kruke
1 sveanj drag ua
6 listova kupusa
pola krastavca
2 rajice
Sve sastojke dobro operi te, ogul i te
i nareite na komadi e te ubaci te
u sokovni k.
Lassi s metvicom
1 jogurt
1 alica uvarka od metvice
mango ili breskva bez kotice
2 koluta ananasa
1 vilicom protisnuta banana
pola lice meda
m
Svoj i ni okusom sok nam doarava
daleku Indiju.
Hercul es
1 mrkva
5 listova pinata
2 lista salate
1 stabljika celera
1 rajica
pola mljevenog avokada
Sve povr e dobro operi te, na-
re/ i te na komadi e i samel j i te.
Ova kombi naci j a voa i povra
savreno dj el uj e proti v umora.
Napi tak od kukuruza
200 g kukuruza
1 limun
I I vode
1 lica meda
Isci j edi te l i mun i ostavi te sok da
stoj i. Zakuhaj te vodu s kukur u-
z om i kuhaj te 15 mi nuta.
Kukur uz oci j edi te i tekui nu
ostavi te da se ohl adi . U tekui nu
dodaj te l i munov sok i med te pro-
mi j eaj te. Ovaj j e napi tak bogat
vi tami ni ma i vrl o kori stan u l i -
j eenj u bol esti koe, uz rokovane
nedostatkom vi tami na B.
Krastavac s l i munom
za detoksikaciju
0,75 I soka od krastavca
250 ml soka od limuna
Kombi naci j a soka od l i muna i
krastavca vrl o j e ukusna i poznata
po svoj i m proi avaj ui m i hra-
nj i vi m svoj stvi ma.
Koktel od mrkve,
j abuke i meda
1 I soka od mrkve
250 ml soka od jabuke
med
Ovo j e klasina kombi naci j a. J abu-
ku i mr kvu posebno pr i pr emi l e
u sokovni ku pa pomi j eaj te. Za-
sl adi l e medom. Uobi aj eno j e na
I mj eri cu soka od j abuke dodati
I mjerice soka od mrkve.
Rel ax
100 g salate
100 g oguljene cikle
Popi j te pri j e spavanj a.
Baki na metvica
listii metvice
cvjetovi kamilice
sjemenke koromaa
Ovaj se recept, podri j etl om i z sre-
di nj e Eur ope, pri prema s papre-
nom metvi com umj esto obi ne.
Zasl adi te medom.
Carev odabi r
cimet
listovi kupine
preni korijen cikorije
naribana kora od narane
ipak
korijen dumbira i sladia
ginseng
voda
Ovaj se uvarak moe pri premi ti po
vl asti tom ukusu mi j enj aj ui om-
j ere nami rni ca, a moe posl ui ti i
kao osnova za sl j edee napi tke:
Carski nektar
8 liica Carevog odabira
pola I prokuhane vode
1 I soka od ananasa
1 I soka od borovnice
1 lica soka od limuna
med
Nakon to j e uvarak pri preml j en
(prethodni recept), pomij eaj te ga
sa z akuhanom vo do m i ostal i m
sastoj ci ma i posl u i te kada se
cml adi . Ni j e potrebno dodatno
rashl adi ti . Dobi ti ete od 8 do 10
aa napi tka.
Napi tak od ljiva
125 g suhih ljiva
1,5 I vode
med (po elji)
Suhe l j i ve kuhaj te deset mi nuta
u vodi . Ostavi te da odstoj e, pro-
ci j edi l e ih i saekajte da se ohl ade.
Napi t ak j e dobar ako pati te od
zatvora.
126
Vr mal i na
maline
cvjetovi hibiskusa
cvjetovi kamilice
voda
cimet
Sastoj ke ostavi te da odstoj e u pro-
kuhanoj vodi 10 mi nuta. Nakon
loga ih proci j edi te i tekui nu za-
sl adi te medom. Ovi m uvar kom
moete pri premi l i i sl j edee na-
pi tke:
Mal i ne i j abuka
8 lica Vra malina
1 I soka od jabuke
pola I prokuhane vode
krike narane
U 5 mi nuta napravi te uvarak, oci -
j edi te i pomij eaj te sa sokom od
narane. Na kraj u dodaj te kri ke
narane i posl ui te.
127
Mozai k od mal i na
cvjetovi hibiskusa
ribana kora narane
suho voe u prahu (malina,
kruka i jabuka)
Savren napi tak za ljetne vrui ne,
gasi ed. Za pri premu ovoga l e-
denog aja ul i j te pola litre ki pue
vode na 4 l i i ce uvarka, ostavi te
da odstoj i 10 mi nul a i proci j edi te.
Uvar ak moete zasl adi ti medom.
Dodaj te 1- 2 ae hl adne vode i
uvaj te u hl adnj aku.
Pel i kanov pun
cvjetovi kamilice
listii metvice
preni roga
sjemenke piskavice
sjemenke koromaa
preni slad od jema
vanilija
Savreno pie za dj ecu; ukusno j e i
zdravo. Nj egov ugodan okus moe
se dodatno zasl adi ti medom.
Proiavajui sok
od narane
limun i narana
sok od klica lucerne (alfaalfa klice)
med po elji
gazirana voda
Vi e o kl i cama pogl edaj te na str.
201./ 202.
Suneva
eksplozija
cvjetovi hibiskusa
listii kupine
cvijet narane
cvijet kamilice
korijen sladia
badem (aroma u prahu)
sok od narane
Sunevu eksploziju sl adak je uvarak
koj emu dodaj emo sok od narane.
Preporuuj e se piti uj utro. Mo e se
zasl adi ti medom. Ovi m uvar kom
mo emo pri premi ti Sunani vi-
nograd.
I 18
Sunani vi nograd
6 lica Suneve eksplozije
0,75 I soka od bijeloga groa
0, 50 I kipue vode
2 lice meda
Zahval j uj ui gro u, ovaj j e uva-
rak vrl o hranj i v i ima proiava-
jua svoj stva.
Slatki snovi
cvjetovi kamilice
listii metvice
cvjetovi lipe
listii kupine
cvijet narane
plod bijeloga gloga
listovi pasiflore
Ovaj uvarak osnova j e mnogi m
aj evi ma i vrl o je dobar /.a opu-
tanj e te proti v nesani ce.
Tropska pl aa
cvjetovi hibiskusa
limun (meso)
naribane kora narane, med
Uvar ak pri premi te s ki puom vo-
om. Mo e se piti hl adan ili to-
pao.
Sok od groa
s medom
jedan grozd groa
(oko 300 g po osobi/ ai)
sok od limuna (po elji)
med (po elji)
Gr o e operi te i otki ni te s groz -
da. Proti sni te ga kroz preu i pro-
ci j edi te, l i i com gnj eei ostatke.
Ak o sok pri premate u mi kseru,
nee i zgubi ti na hranj i vosl i , al i
e biti neukusni j i (zbog kotica).
I )oavanj em l i munovog soka do-
bit el e ki sel kast okus. el i te l i
sl ai sok, dodaj te meda.
Kako dobro kombinirati
SLJ UBLJ I VANJ E VOCA I POVRA. . . TE OSTALIH NAMI RNI CA
D
a bi smo naj bol j e i skori sti l i
bogatstvo sokova, treba i mati
na umu da su esto naj j ednostav-
nij e kombi naci j e naj bolj e. Pri tom
nisu sve kombi naci j e pri mj erene.
tovi e, neke se nami rni ce ui sti nu
loe sl au. Poetkom XX. stoljea
strunj aci su napravi l i i ntui ti vnu
kl asi f i kaci j u nami rni ca koj u su
nekol i ko godi na poslij e i sprobal i i
upotpuni l i lij enici Howar d Hay i
Lud wi g Wal b. To j e ono to znamo
kao kompati bi l nost nami rni ca.
Da bi smo r az umj el i va nost
kombi naci j e nami rni ca, poz nati
l i j eni k pr i r odne medi ci ne cir.
Vi cente Fer r andi z obi avao j e
davati sl j edei pri mj er: "Pi j et e
l i ml i j eko s octom pomi j eano
u j ednakom omj er u?" Dakako
da ne pi j emo; ni kome to nee
pasti na pamet. J ednako tako,
postoj e dobre i loe kombi naci j e
(kompati bi l nosti ) nami rni ca, koj e
na i zgubl j eni i nsti nkt i nae zas-
pal o nepce ni su sposobni pr e-
poznati .
el i l i tko probal i ? Pr ovedi te
j ednostavan test: j edno j utro do-
rukuj te samo sok od narane.
Sl j edei dan, sok od narane s
mnogo dvopeka, aj ni h kol ai a
i l i bi skvi ta. Osj eti t ete raz l i ku
i m dvopek umoi te u sok. To j e
zbog toga to i tari ce nisu kom-
pati bi l ne s ki sel i m voem.
Oni naj skeptinij j dvopek mogu
zami j eni l i sl atki m peci vom. Vi d-
jet ete da su sastojci peci va (bra-
no, kvas, ul j e i eer) tol i ko ne-
spoj i va sa sokom da j e dovol j no
probati samo j ednom pa da istog
trena dobi j emo osj eaj "punog
el uca" i l ane sitosti.
to je kompatibilnost?
" Nekom pati bi 1 nost" podrazu mi -
j eva da se dvi j e i l i vi e nami rni ca
ne uzi maj u zaj edno ti j ekom istog
obroka, kako ne bi smo oteal i
probavu.
Openi to gl edano, neki m se oso-
bama i ni da i m odgovara sve
to j edu, dok dr uge kada mi j e-
aju i naj manj e kol i i ne neki h na-
mi rni ca i maj u probavne smetnj e
( garavi cu, dugotraj nu probavu,
nadi manj e, protj erano putanj e
vj etrova i td.).
No neke su pogreke u probra-
ni va ni j e od samog kombi ni ra-
nja nami rni ca: npr. pretj erano uz i -
manj e protei na i l i neproporci onal -
no poveavanj e unosa preraeni h
i umj etno uzgoj eni h proi zvoda.
Poz nal i l i j eni k pri rodne me-
di ci ne clr. Puar o Al f onso rekao
j e: "Pri unosu mal i h kol i i na ne-
ma nekompati bi l nosti . "
Dvi j e su vrste znanstveno do-
kazani h nespoj i vi h nami rni ca, po-
gotovo ako se uzi maj u u pretj e-
rani m kol i i nama:
organske ki sel i ne sa krobom
protei ni sa kr obom.
Ta e se nespoj i vost odraz i ti
ovi sno o starosti i sl anj u probanog
sustava pojedinca (konstitucij i ov-
j eka) te u sluaj u pretj eranih dij ela
i l oi h prehrambeni h navi ka.
Treba i zbj egaval i mij eanj e kro-
ba ili branasti h nami rni ca (kruh,
i tari ce, krumpi r...) s nami rni cama
ki sel og okusa (vei na voa) jer da
bi probavni fermenti sl i ne (enzi mi
sl i ne) mogl i dj el ovati na krob;
potrebni su im al kal ni , a ne ki sel i
uvj eti . St oj e voe kiselij e, ui nak
je gori .
Dobro je znati...
Umjerenost
lako su sokovi uvijek izvor zdravlja,
osobe koje pate od kandidijaze, hipo-
glikemije ili dijabetesa moraju ih umje-
reno konzumirati jer zbog velike koli-
ine eera izazivaju brzo poveavanje
glukoze u krvi. Oprezne trebaju biti
i osobe sklone konim osipima i in-
fekcijama probavnog trakta uzrokova-
nih gljivicama. U tim se je sluajevima
najbolje posavjetovati s lijenikom
specijalistom.
Starije osobe
lako starijim osobama sokovi pomau
u probavi hrane, treba imati na umu da
se veina korisnih vlakana (taksativnih)
nalazi u onim dijelovima voa i povra
koje odbacujemo pripremajui ih u so-
kovniku. U tom sluaju moe doi do
zatvora.
Adolescencija: ne samo sokovi
Tijekom razvoja, organizam trai vei
unos proteina nego to to dijeta na bazi
sokova moe omoguiti. Sokovi su,
meutim, zdrava zamjena industrijskim
napitcima.
Cikla
Nije dobro piti vie od pola ae soka
od cikle dnevno.
Sokovi i i tari ce za doruak
Omi l j eni mi i sl i (s voem) s pravom
spada medu naj zdravi j i doruak
kada nami rni ce nisu zastupl j ene u
j ednakom omj eru, tj. kada kol i i na
svj eeg voa nije j ednaka kol i i ni
itarica (j edne nami rni ce mora biti
manj e); i nae ete moda osj etiti
tei nu u el ucu.
Naj bol j e j e sok popi ti na praz an
el udac, a ostatak doruka pojesti
mal o posl i j e.
Probava proteina u elucu zapo-
i nj e zahval j uj ui f ermentu koj i
se u nj emu i zl uuj e (pepsi n), a
koj i potpuno dj el uj e j edi no ako
se nal azi u ki sel ome medi j u. Ako
se u i stom obroku mij eaj u vel i -
ke kol i i ne protei na i kroba (ma-
hunarke s kr umpi r om, kruh sa si -
r om, i td. ), oteava se probava i
j edni h i dr ugi h j er j e enz i mi ma
sl i ne otean pri stup krobu, a pep-
si nu pri stup protei ni ma.
Terapija sokovima
SOKOVI ZA BOLJI I ZDRAVIJ I IVOT
Kure za i enj e
organi zma
Li j eni ci pr i r odne medi ci ne s
ovom su vrstom kori snog lijeenja
zapoel i prij e mnogo godi na. Tak-
vi h kura i ma razni h vrsta, a u
nastavku govor i mo o naj bolj ima
i naj ee pri mj enj i vani ma.
Nekol i ko dana pri j e zapoi nj a-
nja kure poel j no j e, ak nu no,
napusti ti neke nez dr ave navi ke
kao to su ci garete, al kohol i
teka hrana temel j ena na mesni m
proi z vodi ma. Takva se vrsta kura
i suzdravanj a od hrane ni kada
ne smi j e zavri ti nagl o, ve po-
stupno. Kur e koj e sl i j ede traj u
sedam dana, al i se prema potrebi
mogu skrati l i . Ukl j ui vanj e pr e-
hrane temel j ene na sokovi ma od
voa i si rovog povra u osobne
navi ke samo j edan dan u tj ednu,
zahti j eva mnogo manj e vol j e, a
kori sni rezul tati za or gani z am
vi de se vrl o brzo.
Kur ama za i enj e, organi (po-
gotovo oni koji se bri nu za i stou
tij ela: j etra, bubrezi i cri j eva) pro-
i avaj u se odstranj uj ui ostatke
i otrove koj i su se u nj i ma na-
kupi l i . Prednosti su kura na bazi
sokova pred strogi m postom u
tome to se ne stvara zastoj u
energi j i i vi tal nosti , ve se u tij elo
i dal j e unosi dovol j no energi j e
za nastavak akti vnosti , a si rovo
voe donosi i broj ne mi neral e i
ol i goel emente (el ementi u tra-
govi ma).
Ako se odl ui mo za kuru na bazi
sokova, dobro j e znati koje j e voe
i povre pri hvatl j i vo za nj ezi no
uspj eno provoenj e. Dobro su
poznata proi avaj u a svoj stva
grozda ij e j e dj el ovanj e posebno
va no za rad j etre. Pogl edaj mo.
Kura groem
To j e naj poznati j a kura. Ri j e j e o
tradi ci onal noj i najee upotreb-
l j avanoj kuri . Ta j e kura najbolji
nai n pri preme za j esen i poetak
"novoga ci kl usa rada ili uenj a".
To j e dobar nai n da osl obodi mo
tij elo vi kova koje smo nakupi l i
l i j ekom prazni ka. Branjeni nezre-
loga groa uskraujemo si nj e-
gov potpuni okus bogat pr i r od-
ni m eeri ma koje organi zam mo-
e i zravno asi mi l i rati . Pr i uz i ma-
nj u nedozrel og voa, organi z am
e i mati probl ema s pr obavom.
Dozrel o voe s.iri puno vode.
Ova kura nije nova, u svoj i
1
j u j e
doba preporui o i sam I l i pokral ,
a odrala se do naeg vremena,
to nij e mal o j amstvo za nj ezi nu
isprobanu dj el otvornost. Zapoi -
nje tako da se prvi dan posti samo
na vodi . Drugi se dan uzi ma samo
gro e (dobro pro vakano ili u
obl i ku soka) i l ako se nastavl j a
naj manj i- tj edan dana. Mo e se
uzeti od 1,5 do 3 kg groa dnev-
no (svatko kol i i nu treba uskl adi ti
sa svojim potrebama).
Kur u treba preki nul i postupno:
podnevni obrok groa z ami j e-
ni te dr ugi m voem, nakon toga
moete pri j ei na si r ovu sal atu,
a tek potom na kuhano povre.
Tako se treba hrani ti tj edan da-
na pri j e nego to se vr at i mo
uobi aj enoj prehrani . Al i uvi j ek
postupno. Samo napr i j ed! Ova
j e kura j ednostavna jer groani
eer organi zam neposredno op-
skrbl j uj e energi j om i vi l al nou.
Otkri veno j e tla se neposredno
i spod povri ne koe groa nal a-
zi snaan anti oksi dans, resberi -
trol . J o j edna vrl i na koj u se moe
dodati ovom dare l j i vome vou.
No ne treba se z avaravati oprav-
danj em da grozi l e sadri taj sas-
toj ak (koj i usporava starenj e) dok
pi j emo vi no i ampanj ac...
Prolj etna kura j agodama
i citrusima
J ednako su tako poznate i kure
na bazi j agoda (i deal ne za raz -
dobl j e neposredno pri j e lj eta) te
one na bazi narana i l i ci trus, i
(ove posl j ednj e j e popul ari z i rao
profesor Capo, po/ nal i neuropat
XX. stoljea) ili kure na bazi j a-
buke i drugog voa. Postupak j e
j ednak onome u receptu za kuru
gro em.
Kura na bazi j avorovog
sirupa i l i munovog soka
Ova se poznal a kura prvi put
i sprobal a pri j e pedesel godi na.
U nj ezi nu se kori snost uvj eri l o
na desetke tisua l j udi . Ri j e j e
0 izvrsnom nai nu da se uvede-
mo u svij et proiavanja orga-
ni / ma, kol i ko ui nkovi tom i rege-
nerirajuem, toliko i j ednostav-
nom za pri dravanj e.
Ova j e kura dobar nai n pr o-
voenj a "got ovo pr avog posta"
koj i j e ui nkovi t, al i bez ri zi ka
jer smanj uj e ili potpuno uki da
kl asi an post oi l same vode (koj i
se, budi mo i skreni , u praksi vrl o
mal o pr ovodi ). Kur a si r upom
nij e ni lij ek ni ti nai n prehrane;
to je i zvrstan nai n ienj a orga-
i zma na bazi j avor ovog si rupa i
l i munovog soka.
Kura nije usmj erena na odr e-
enu bolest, ve j e to dobra opa
terapija koj om emo, bez ri zi ka,
spri j ei l i ili se nosi ti s poreme-
aj i ma i smetnj ama kao to su
alergij e/ astma, kone bol esti , gi -
nekol oke bol esti , povi eni tl ak,
artri ti s, reumati zam, zatvor, nadu-
tost... I zvrsna j e pomo u proi -
avanj u organi z ma te, u sl uaj u
pretilih osoba, u bez opasnome
mravl j enj u.
Javorovov si rup j e bogat oligo-
elementima i dr ugi m kori sni m
hranjivim tvarima. Sa sokom od
l i muna prua upravo ono i o j e
or gani z mu potrebno u kuri za
ienj e organi zma (posl u).
Kur a traje otpri l i ke sedam dana
(moe se produi ti naj vi e do de-
set dana) ti j ekom koj i h se uz i ma
sok pri preml j en od j avorovog si -
rupa i ocijeeno!', l i muna. Svaki se
dan pij e S- 10 vel i ki h aa napitka
(otpri l i ke svaka dva sal a), a pri j e
prvog uzi manj a, prvi se dan uzme
uvarak s l agano l aksati vni m dj e-
l ovanj em.
Kako pripremiti napitak
Napi tak se sastoji od:
1 ae vode (po mogunosti
mi neral ne ili i zvorske vode,
uvi j ek negazirane)
2 lice kval i tetnog bi l j nog
si rupa (moete zami j eni ti
j avorovi m si rupom, re/ ul l al
nee izostati)
sok od pol ovi ce l i muna (ili
l i mete)
prstohvat kaj enskog papra
Naj bol j e bi bilo kada bi nam ovaj
napi tak bio j edi na hrana naj vi e
deset dana, ali mu se moe dodati
kap ili dvi j e metvi ce dnevno.
I I I
Kao to sni o i vkl i , nagl o preki-
danje posta ili pol uposta (to je i
Ova kura) nije dobro za zdravl j e.
Da bi smo potpuno ukl oni l i ri zi k,
post treba zapoeti i za vri li po-
stupno. Na to treba j ako pazi ti .
Tako, prvi dan nakon zavretka
kur e pi j te samo mal o soka od
VOa (narane). Drugi dan sok od
voa i dvi j e porcij e j uhe od povra
(u podne i naveer). Trei dan ve
moete ukl j ui ti kakvi ) svj ee vo-
e za ruak i sal atu za veeru. Sl j e-
dea tri dana postupno uvodi te
uobi aj ene nami rni ce, u poetku
u mal i m kol i i nama: kuhano po-
vre, i tari ce i mal o i ntegral nog
kruha, j o voa i sokova, pokoj a
aa soka od j ema ili rie...
Zadnj e ete u prehranu vrati ti
jaja, sir i sloenij a jela. Mi sl i l e na
tO da je vae tij elo tek oi eno
tako da ni kako nemoj te pretj era-
no opterei vati svoj probavni sus-
tav u pri j el azni h 7- 10 dana!
Post uz sokove
Moete provodi ti i pol u post, i o
slui za vj ebu. Dovol j no j e pri rod-
no produi ti noni post: doruak
i l i veeru Zamijenite sa 2- 3 ae
si rupa od bilj nog soka i vode. Tek
kada smo si gurni u napi tak i nj e-
gove bl agodati , nastavl j amo s
postom, al i bi bi l o dobro da nas
pri tom prati ti l i j eni k specij alist.
Post j e j edna od naj pri rodni j i h,
naj j ednostavni j i h i naj dj el otvor-
ni j i h terapi j a. To j e nai n pr o-
i avanj a tijela - i uma - koj e
l j udsko bie oduvi j ek pr ovodi .
Kl asi an j e obl i k posta na osno-
vi vode; meuti m; dobro j e vodu
nadopuni l i voni m sokovi ma.
Ukusni sokovi savreno su drutvo
za provedbu ovoga pri rodnog i
kori snog posta. Tij ekom posta, so-
kovi od svj eeg voa opskrbl j uj u
organi zam energi j om i vi tal nou,
koj e su mu potrebne i pri donosi '
nj egovu i enj u.
Svi osj eamo potrebu da se bar
j ednom godi nj e odmor i mo i i s-
kl j ui mo i z dnevne i nl i ne. A pro-
matramo li tijelo kao cj el i nu, zal o
ne dati godi nj i odmor i svoj oj
j el ri , svome probavnom sustavu
i svoj i m bubr ez i ma? Ti j el o j e
z ahval no kada ga s vremena na
vri j eme "ugodi mo", kada mu da-
mo vremena da se osl obodi svi h
otrova koj e j e skupl j al o i tave
godi ne i koji ga j ako optereuj u.
I I
Treba mu bar nekol i ko dana
"pr edaha" kako bi se temel j i to
oi sti l o.
Kur a i enj a, pol u post ili pot-
puni post upr avo su to - pr e-
dah i odr avanj e z dravl j a. Pr e-
poruuj emo kure za ienj e orga-
ni zma zato to su j ednostavne i
l ako se provode; potreban j e samo
pozi ti van mental ni Stav. Dovol j no
j e bi l i naj manj e dvadeset i eti ri
sata (al i bol j e neto du e!) bez
i kakvi h nami rni ca osi m ukusni h
sokova od pri rodnog voa. Kur e
se mogu produ i ti na tj edan da-
na, al i dobro j e posavj etovati se
s l i j eni kom i pronai ravnote u
koja odgovara svakom poj edi ncu.
Ne z aboravi te da ete trei dan
moda osj eti l i odreenu nel ago
du: bockanj e u l ei ma, nestanak
apeti ta i si . Ne moral e se bri nul i
j er to j e dobar znak: tij elo se i sti
od otrova.
Mravl j enj e postom
Mravl j enj e? Zar se postom mo-
gu i zgubi ti ki l ogrami ? Da, i to j e
vrl o z dravo gubl j enj e ki l ograma.
Kurama za ienje organi zma pri -
rodno se gubi suvi na tei na. To
j e j edan od naj spektakul arni j i h i
naj vj eroj atnij ih rezultata. Ovakvo
provoenj e kura olakava upozna-
vanj e vl asti toga tijela i shvaanj e
potrebe da ga uvamo u dobru
zdravl j u...
I skustvo j e pokazal o da ti j ekom
traj anj a kure ene prosj eno i z -
gube pri bl i no 400 g, a mukarci
pri bl i no 500 g. J edenj em voa i l i
povra u kol i i ni do 1800 kal ori j a,
moe se i zgubi l i oko 325 g mas-
nog tki va.
Gubi tak ki l ograma ovi si t e o
kol i i ni porci j e. Kao to j e znano,
osobe koj e i maj u probl ema s pre-
ti l ou, bre mrave od oni h koj e
i maj u samo pet ki l ograma vi ka.
Kura bazgom
Lj udska bia oi l davni h vremena
ui vaj u u bl agotvorni m svoj stvi ma
bazge. Bazga se, ne bez razl oga,
smatra "svet i m" stabl om i pridaj e
joj se sposobnost tjeranja zl i h du-
hova i pri vl aenj a dobri h kuni h
duhova i l i [ara. Sok od bazge po-
tie odstranj i vanj e toksina iz tijela
i proi ava organi zam. Nj egova
su gl avna svoj stva:
143
Kako kod kue
pripremiti kuru na bazi
soka od bazge
Namirnice
2 june lice cvjetova bazge
9
pola litre vode
8 lica soka od bazge
Priprema
1. Zakuhajte cvjetove bazge u vodi.
2. Pustite infuz da stoji 10 minuta,
nakon toga procijedite.
3. Dodajte sok od bazge.
Pripravak se pije topao; moe mu se
dodati pola liice meda.
8
vi tami n C, koj i oj aava obram-
beni mehani z am organi zma
vi tami n B, i B2 , koj i dj el uj u na
kr v i ko u
ni aci n, umi ruj ueg dj el ovanj a
'- karoten, koj i osnauj e i muno-
l oki sustav i j aa kou i oi
mi neral i : natri j , kal i j i elj ezo.
Tvr e bobice bazge ni su j esti ve.
Dobar j e sok od bazge koj i se
dobi j e pr okuhavanj em cvj etova,
i ako se u posl j ednj e vri j eme u
trgovi nama moe kupi ti i sti sok
od bazge obogaen mumul om.
Ako j e el i te pri premi ti kod kue,
dovol j no j e u pol a l i tre vode z a-
kuhati dvi j e vel i ke l i ce cvj etova
bazge. Ostavi te da odstoj i deset
mi nuta i oci j edi te, a zati m dodaj te
osam l i ca si rupa od bazge - i sve
j e gotovo. Pr i pr avak se pij e topao,
a ako j e previ e gorak, dodaj te
pol a l i i ce meda.
Kur a za i enj e na baz i soka
od baz ge i i nf uza cvj etova iste
bi l j ke sti mul i ra bubrege, cri j eva,
l i j ezde znoj ni ce te poj aava i zba-
ci vanj e toksi na, a i stovremeno j a-
a obrambeni mehani z am orga-
ni zma.
Dan pri j e poetka kure, dri te
se di j ete bogate vl akni ma, koja
e pomoi u i enj u cri j eva, i
pi j te al i cu i nf uza bazge uj utro
i naveer. U sedam dana, kol i ko
traje kura, svaki put kada osj etite
gl ad, popi j te mal o soka od bazge,
ak do osam puta na dan. Nakon
zavretka kure treba se vrati ti uo-
biajenoj prehrani slij edei savj ete
postupnog pri j el aza koj e smo na-
vel i za kuru gro em.
Kura kvascem i sokovi ma
Rij e j e o kur i koja na organi z am
i ma proi avaj ue i detoksi ka-
ci j sko dj el ovanj e, dreni ra cri j eva
i ti ti od bol esti kao to j e arte-
roskl eroza. Kombi naci j a "post a"
i "i nt egr al nog kvasca" vr l o j e
bl agotvorna. Tako pi vski kvasac
poj aava dj el ovanj e posta u kom-
bi naci j i sa sokovi ma, i obratno.
Ponete l i s tekui m kvascem
(tako da ga ukl j ui te u normal nu
svakodnevnu di j el u), ve kraj em
pr voga tj edna vi dj et ete r ez ul -
tate, na pri mj er na koi . Nakon
j ednodnevnog posta i kvasca mo-
ete nastavi ti uz i mat i kvasac u
svakodnevnoj pr ehr ani , al i naj -
du e est tj edana.
Kur a kvascem sastoj i se oci j ed-
nog dana pr i pr eme, est dana
ienj a (naj vi e) i j o j ednog dana
opor avka. I z ni mno j e va no pri
svakom postu strogo se drati upu-
ta i, osobi to, postupno se vraati
na ustal j enu prehranu.
Pi j e se mal o manj e od l i tre so-
kova od povra, podi j el j ene u se-
dam obroka. Postupno se doda-
j u dvi j e (j une) l i ce kvasca (pre-
poruuj emo pi vski kvasac i l i kva-
sac od ci kl e) tri puta na dan (ako
j e rij e o tekuem kvascu, ukup-
na dnevna kol i i na i z nosi oko
70 ml ).
Ti j ekom pri preme i povratka na
uobi aj enu prehranu., obi no se
j edan sat pri j e j ela i posl i j epodne
uz i ma aa ki sel og kupusa s dvi j e
l i ce kvasca. Ti h dana obroci ne
smi j u bi ti obi l ni (treba postupno
pr i vi knuti el udac i cri j eva na te-
kuu di j etu da bi smo se posl i j e
ponovno vrati l i na krutu hranu).
U tom sl uaj u naj bolj e j e odabrati
svj ee i si rove nami rni ce: j abuku,
sal atu, povr e kuhano na par i ,
j uhu oci povra, l agani obrok od
ri e.
Kura sirutkom
Kur a si rutkom j e dj el otvorna, al i
zahti j eva uzi manj e vel i ki h kol i i -
na si rutke, tako da preporuuj e-
mo postupak koj i j e uobi aj en u
Nj emakoj gdj e se si rutka dodaj e
u odreene sokove, i me se eks-
ponenci j al no podi e nj i hova nut-
ri ci oni sti ka vri j ednost.
,45
Terapeutski sokovi
J EDAN SOK ZA SVAKU BOLEST
ABECEDA ZDRAVLJ A ZA NAJ EE POREMEAJ E
M
nogi poremeaj i koj e emo
spomenuti u nastavku, mo-
gu bi l i simptomi neega puno oz -
bi l j ni j eg od obi ni h bol esti , npr.
i votni h navi ka. Zato j e vano po-
trai l i i zvor bol esti jer emo si'
esto promj enom odreeni h i vot-
ni h navi ka (cigarete, al kohol , kava,
vi e tj elovj ebe, pronal aenj e vr e-
mena za ui vanj e u mal i m i vot-
ni m zadovol j stvi ma...) osl obodi ti
mnogi h smetnj i . Uravnoteena di -
j eta, bogata voem i svj ei m povr-
em, koja organi z mu osi gurava
potrebne hranj i ve sastoj ke, osno-
va j e dobra zdravl j a. Sokovi koje
preporuuj emo poma u u borbi
proti v mogui h poremeaj a i do-
nose dobre rezul tate. U svakom
sl uaj u, ol akat e l i j eenj e. Al i
bit e puno dj el otvorni j i ako i h
uskl adi mo sa savj eti ma lij enika.
Osi m uporabe sokova kao ukus-
ni h i dj el otvorni h l erapeutski h
mj era, dobro j e ovu pri rodnu i
uravnote enu di j etu pri l agodi ti
osobni m pot reba tri a.
Sokovi koje navodi mo u nastav-
ku mogu se uzi mal i svaki dan; ka-
da j e ponueno vi e mogunosti ,
odabi r ovi si o osobnom ukusu. Ovi
se recepti preporuuj u za opi sane
bolesti i nj i hova j e ui nkovi tost
i sprobana.
Vri j edi truda i sprobati l j ekovi -
tu snagu pri rode i nj ezi ni h i z van-
redni h svoj stava, al i napomi nj e-
mo da nema brzi h rjeenja, vi se
i l i manj e udot vor ni h. Posti i
dobro zdravl j e i spri j ei l i bol esti
moemo j edi no vl asti ti m trudom
i upornou.
Akne
Za ukl anj anj e akni i ko ni h ne-
i stoa dobro j e smanj i ti konz u-
mi ranj e masne hrane, okol ade,
ml i j eka, vrhnj e i nj i hovi h deri vata
te uzeti :
I 17
Sok 7
6 mr kvi
I zel enu papri ku
Sok 2
3 mr kve
7 l i stova pi nata
Al ergi j e
Mogu se smanj i ti pomou:
I arti oke
3 mr kve
1 stabl j i ke cel era
Angi na pectoris
Ovaj pri rodni sok moe ubl ai ti
kr vni tl ak:
2 kol uta ananasa, 1 papaj a
2 l uka i peri n
Arteroskl eroza
Umj erena tj elovj eba, vi tami n E
i ovaj sok mogu pomoi . Pi j e se
aa dnevno svakoga soka:
Sok 1
6 i l i 7 j agoda
3 mr kve
7 ili 8 l i stova pi nata
Sok 2
I kol ul ananasa
I eanj enj aka
1 mrkva
Artritis
Dobro j e uzi mati puno celera koj i
se moe pomi j eati sa:
I vel i ki m kol utom ananasa
pola crvenoga grej pa (to
sl aeg)
Astma
Sokovi utj eu na smanj enj e sl uzi
koj u u pl ui ma stvara astma. Oda-
berite j edan od navedeni h sokova
i pijte ga tjedan dana. Isprobaj te ih
redom dok ne otkrij ete koji vam
naj vi e odgovara. Preporuuj e se
uzi manj e j ednog enja enj aka
svaki dan.
Sok 1
1 grej p
1 j abuka
Sok 2
3 mr kve
6 ili 7 l i stova pi nata
I is
Sok 3
1 mrkva
150 g drag ua
peri n
2 krumpi ra
Sok 4
6 l i stova sal ate
1 komad cel era
Bronhi ti s
Sok od rotkvi ca i l i muna pomae
pri i skal j avanj u katara. Suvi no j e
spomi nj ati da treba prestati pui ti
i nastoj ati prebi vati na mj esti ma
vi e nadmorske vi si ne, na i stom
i svj eem zraku te i zbj egavati pre-
tilost:
3 lj ute rotkvi ce
2 l i muna
2 l uka
I bijela repa
350 ml vode
Bubrezi
Treba pi l i puno vode (2 litre dnev-
no) da bi smo i h odral i z dravi ma;
preporuuj e se i:
5 paroga, 50 ml vode
1 arti oka, 50 ml vode
Bubreni kamenac
J abuka ima proi avaj ua i dre-
riana svoj stva:
3 j abuke
1 alica borovni ca
Bursitis
Da bi smo ubl ai l i posl j edi ce ove
bolesti koja zahvaa zgl obove, pre-
poruuj e se:
I sveanj draguca
4 ili 5 mrkava
pol a j abuke bez kotica
i r na dvanaestercu
Da bi smo ga spri j ei l i , treba pi ti
sokove od:
3 krumpi ra
1 j abuke
pola ae vode
i r na el ucu
Za ir na el ucu dobri su sokovi
koj i sadre vi tami ne B i C te be-
takaroten:
pola raj ice i 2 stabl j i ke celera
I komad gl avi astog kupusa
(oko 10 cm)
I l )
Ci rkul aci j a
Za ci rkul aci j u j e najbolja tj elovj e-
ba i, dakako, sokovi .
Soku moete dodati mal o um-
bira ili lj ute rotkvi ce.
i sti sok od mr kve.
Cri j evne gliste
Petnaestodnevna kura na bazi
ti kve i enj aka moe dal i dobre
rezultate u borbi proti v ovoga cri -
j evnog nametni ka. Naj bol j e j e iz-
mj enj i vati dva soka:
Sok l
pol a ti kve i 55 ml vodi-
Sok 2
I enj ak n 275 ml vode
Dermati ti s
Ako j e uzrok nedostatak vi tami na
A, dobro j e uzeti sok od:
1 mr kve
1 j abuke
1 komada cel era
Di j abetes
Osi m l i j eni kog savj eta, prepo-
ruuj u se neki sokovi koji imaj u
ni sku razi nu ugl j i kohi rata:
I mrkve
1 j abuka
4 lista salate
3/ 4 al i ce zel eni h mahuna
4 prokul i ce
Di j arej a
Preporuuj u se dva soka koja mo-
gu pridonij eli ubl aavanj u tegoba:
1 sveanj listova kopri ve
I eanj enj aka
200 g kelja
Blaa varijanta:
1 papaja (200- 250 g)
1 kol ut ananasa
Ekcem (kona bolest)
Kada j e uzrok ekcema fi zi ki , mo-
emo ga lij eiti:
Sok l
5 mr kvi i 1 stabl j i kom cel era
10 l i stova pi nata i 4 lista bi j el e
repe
4 grani ce raguca
ok 2
2 papaj e i 2 mr kve
l>(
Gi ht
Gi ht j e bolest koja nastaj e zbog
prevel i ke kol i i ne mokrane ki se-
l i ne, to j e gotovo uvi j ek poveza-
no s pretj eranom kol i i nom mesa
i nj egovi h deri vata u pr ehr ani .
Osi m zdravi j e prehrane, preporu-
uj emo:
1 l i mun
2 kruke
Gl avobol j a
Al ergi j e na neke nami rni ce (osi m
al kohol a i dr ugi h otrovni h tva-
ri ) pri donose gl avobol j i . Dnevni m
poveavanj em unosa voa i povr -
a u pr ehr anu, spri j ei t emo
gl avobol j e. Ako se bol nastavl j a,
razmi sl i te o homeopatskom lij ee-
nj u, pa ak i o akupunkturi . J edna
kura ienj a pomae u otkl anj a-
nj u tetni h tvari iz organi z ma i
obi no donosi pozi ti vne rezul tate
u borbi proti v gl avobol j e. Preporu-
uj emo i dva j ednostavna soka:
Sok 1
4 mr kve i 2 stabl j i ke cel era
Sok 2
3 mr kve, 1 ci kl a i I krastavac
Gri pa
Gr i pu emo lij eiti sokom od l i -
muna i meda te:
1 komad cel era
2 mr kve i 1 j abuka
1 narana
Hemeroi di
Sokovi koji pobol j avaj u probavu,
poma u i u sprj eavanj u heme-
roi da:
7 l i stova pi nata
1 mr kva
pol a stabl j i ke cel era
Prijedlog: 1 bijela repa i l i 1 kr um-
pi r i 100- 150 g draguca.
Herni j a
Sprj eava se vj ebanj em trbuni h
miia i z dravom di j etom:
I krastavac
3 mr kve
1 mal a ci kl a
Impotenci j a
Kao i mnogi dodaci prehrani koj i
postoj e na tri tu, vi tami n E j e
dobra pomo. Ovaj vi tami n emo
151
pronai npr. u giiisciigu, peni -
nim kl i cama, medu i pel udu.
Preporuamo vam uzi manj e na-
mi rni ca koj e osnauj u, a ne tol i ko
same af rodi z i j ake. Zob (sok i l i
ml i j eko od zobi ) isto tako dj el uj e
kao i z vrstan osnauj ui napi tak.
J ednako dj el uj e i sok od:
Sok 1
3 mr kve i I grani ce celera
Sok 2
I j abuke i pola ci kl e
J etra
Sastoj ci pi vskog kvasca sprj ea-
vaj u probl eme j etre; uz. to, treba
i zbj egaval i al kohol i masnu hra-
nu te pazi l i na opskrblj enost orga-
ni zma vi tami ni ma grupe b. Mo-
ete odabrati :
Sok I
2 mrkve, I ci kl a i 1 krastavac
Sok 2
2 mr kve, pol a j abuke i
komad elera
Mo ete dodati i mal o peri na.
Kari j es
Za zdravl j e zubi , osi m maslaka
kopri ve i kupusa (koj i su vi e-
- manje pri sutni u svi m sokovi ma),
preporuuj emo:
Sok l
mogranj i mrkva
Sok 2
2 grozda crnoga groa
pol a al i ce treanja bez koti ci
Katar
Proti v katara dobro j e uzeti I e-
anj enj aka svaki dan te ovaj
sok:
2 l i muna
2 lj ute rotkvi ce
35 ml topl e vode
Mo el e dodati 1- 2 l uka.
Ui nkovi ta j e i kombi naci j a oi l
300 g pa pa je, 2 kol uta .ina na sa i
i grej pa.
Ki sel i na u el ucu
"Al k al ni " sokovi ubl aavaj u ki se-
l i nu u el ucu:
2 ili 3 mr kve
pola krastavca
pbla ci kl e s l i stovi ma
Kol esterol
Mr kve i j abuke sl i l e od tetnog
kolesterola:
5 mrkava i pol a j abuke
umbi r (otpri l i ke 1 cm)
1 sveanj peri na
Kolitis (upal a debel og
cri j eva)
I ),i bi smo spri j ei l i i lij eili kol i ti s,
dobro j e uz i mal i vona vl akna,
u/ meki nj e i i ntegral ne i tari ce.
Kl asi an sok:
2 j abuke i 2 mr kve
Koa (obogai vanj e
osi romaene koe)
Pokuaj te sokovi ma (koj i se i me-
usobno mogu kombi ni ral i ):
meso papaj e;
sok oi l l i muna i krastavca;
j abuka i ci kl a
Kraj nici
Osi m ci trusa, pi j te topao slj edei
sok:
1 ljuta rol kvi ca
1 l i mun
2 l uka
2 mr kve
Krvarenj e desni
Ci trusi pomau u j aanj u desni :
l / l grej pa
I kol ut ananasa
(pri bl i no 2,5 cm)
1 j abuka
1 mal a kri ka l i mete
Kvrgavo proi renj e vena
Preponu uje se tjelovjeba (bi ci kl ),
i ntegral ne i tari ce i sokovi od l i -
muna i narane.
Laringitis
Osi m i spi ranj a grl a mj eavi nom
l i muna i topl e vode, preporuuj e
se sok od:
2 mr kve
2 kol uta ananasa
Lomovi
I ),i bi se obnovi l e, sl oml j eni m kos-
tima treba kal ci j , protei ni i vi ta-
mi n C. Zbog toga j e preporul j i vo,
uz omi l j eni svj e soka od narane,
j ednom na dan uzel i sok od 450 g
borai ne ili sok od mogranj a.
Dobro j e svi m sokovi ma dodati
kopr i vu i aku kl i ca l ucerne. Pre-
poruuj emo:
1 ki vi (i l i 1 narana) i 1 j abuka
Menstruaci j a
Pri rodno lij eenj e probl ema ili ne-
redovi tosti kod menstruaci j e:
Obilna:
1 ci kl a i 0,5 kg koromaa
Neredovitu:
2 j abuke i aka l i stova kopri ve
Bolovi:
sok od pol a ananasa
Mi grene
Raz l og mi grene j e i vana kont-
rakcij a kr vni h ila u mozgu. Mo-
emo i h l i j ei ti sa:
2 stabl j i ke koromaa
1 mrkva
Mi i ni grevi
Ovaj sok, bogat kalcij em, pomae u
sprj eavanj u greva u mi i i ma.
4 mr kve
4 stabl j i ke cel era
1 sveanj pi nata
1 sveanj perin.)
Morska bolest
Proti v muni ne u vonj i , pri j e pu-
ta uzmi te:
2 j abuke
1 kruka
komad umbi ra (od 2,5 cm)
Napetost
( i rode, jagoda i ananas naj vi e
oputaj u:
I vel i ki kol ut ananasa
(oko 2,5 cm)
1 grozd (120 g) bij eloga groa
Nesani ca
Cel er i salata smi ruj u i vce i po-
bolj avaj u san:
5 mr kvi , 2 stabl j i ke cel era i
2 lista salate. Mo e se dodati
aka klica l ucerne.
Neugodan zadah
(halitoza)
Ako j e povremen, vai te list per-
i na. Ako probl em ustraj e, potreb-
no j e saznati uzroke koj i se obi no
krij u u probavnom procesu i pre-
hrambeni m navi kama. Vrl o su ko-
ri sni enzi mi ananasa i papaj e te se
mogu pi ti kao sok i l i samostal no.
Isto tako:
3 mr kve
6 l i stova pi nata
1 krastavac
Ni ski tlak
Za odr avanj e opti mal nog tl aka
ne smi j ete pi ti al kohol ni pui ti ,
u/ imaj te enj ak i mr kvu. U sl u-
aj u ni skog tlaka ili hi potenzi j e
(pad krvnog tlaka pri prel asku u
stoj ei pol oaj ):
3 mr kve i 6 l i stova pi nata
Oi (zdravl j e oka)
Uvi j ek j e preporul j i vo uz i mati
vi e vi tami na A, j ednako kao i
betakarotena i z mrkve, kao to ve
svatko zna. Preporuuj emo:
sok od papaj e;
sok od mr kve, celera i
koromaa (mo e se dodati
i peri n, draguac i kl i ce
l ucerne).
Osteoporoza
Gubi tak kotane mase nadokna-
uj e se uzi manj em kalcija koji se
mo e asi mi l i rati : kopri va i mog-
ranj nam u l ome mogu pri rodno
pomoi . J ednako tako i sok od:
5 i l i 6 mr kvi i 4 lista kupusa
4 grani ce peri na i pol a j abuke
Ozl j ede
Za l i j eenj e ozl j eda potrebni su
protei ni i vi tami ni C i K. Vi t ami n
K nal az i se u kl i cama l ucerne.
Dobra kombi naci j a je:
200 g klica l ucerne
150 g borai ne
1- 2 mr kve
Povi ena temperatura
Povi ena temperatura dobar je po-
kazatel j da organi z am dj el uj e na
upal e. Na povi enu temperaturu
treba gl edati kao na savezni ka
koj i nas obavj etava o i stroenosti
tijela.
Zato se uvel i ke gri j ei kada se
uz i maj u l i j ekovi j er ne i ne ni ta,
samo kompl i ci raj u si tuaci j u i us-
poravaj u oporavak. Treba l i j ei ti
uzrok, a ne temperaturu. U sl u-
aj u povi ene temperature kori s-
ti te hi droterapi j u i pi j te vodu i
neke sokove, pogotovo ci truse.
Preporuuj u se groe i celer, a
za lij eenj e upal e sok od enj aka,
kelja i l uka. Poma e i ovaj sok:
100 g bij eloga groa
100 g crnoga groa
I j abuka
Povieni tlak
Osnovna j e mj era sprj eavanj e ili
lijeenje preti l osti . Puenj e i al ko-
hol apsol utno su zabranj eni . Po-
trimo je uzi mati I eanj enjaka
dnevno s aom soka o mrkve.
I au soka po odabi ru:
Sok l
3 koluta ananasa (i malo papaje)
Sok 2
3 mr kve, I ci kl a, krastavac;
3 narane
Probava
J abuka j e vel i ki ista probavnog
sustava. Pri j e nego to se uope
poj ave el uane tegobe, uzmi te:
sok o j abuke i koromaa
(naj bolj e u j ednakom omj eru)
Prostata
Nadomj estak pri preml j en od pal -
me, kao i ci kl a, pomae pri prob-
l emi ma s prostatom. J ednako l ako
i sok od:
2 ci kl e, 1 j abuke i 50 ml vode
Rak
bi l o bi l akomi sl eno bolest poput
raka nastoj ali izlij eili samo soko-
vi ma. U nazi vu "r ak" obj edi nj uj u
st> razliite i speci fi ne bolesti po
vez ane s tumori ma. Dakako da
treba posjetiti lij enika, al i naj va-
nij e j e odrati pozi ti van mental ni
stav i opti mi z am.
Sokovi od si rovog voa i povr -
a mogu bi ti hranj i va podr ka,
pogotovo oni bogati betakarote-
nom.
Sok I
(1 mr kvi
3 grani ce brokul e
(sa stabl j i kom)
Sok 2
8- 10 mr kvi i 1- 2 ci kl e na dan
Sok 3
marel i ca i mrkva
Sl abokrvnost
Dobro j e uzeti zel eno povre bo-
gato el j ezom:
I draguac
I ci kl a s l i stovi ma
4 mr kve
1 vel i ki sveanj pi nata
Srce
Srce j e dobro odr avati u f ormi
l agani m vj ebama i izbj egavanj em
kol esterol a. Gr o e proi ava
krvni ' ile; sok oi l povi ci proi-
uj e i osnauj e:
5 mrkava
6 l i stova pi nata
4 lista sal ate
1/ 4 bi j el e repe
1 sveanj peri na
Tromboza
Tr omboz u mora l i j ei ti l i j eni k
specij alist. No i prehrana j e vana
te stalna konzumaci j a mrkve i e-
nj aka:
2 mr kve
1 ean enj aka
I krastavac
Umor
Mr kva i j abuka dva su naj bolj a
"osna i vaa" proti v umora i nedo-
statka energi j e koje nam pri roda
nudi . Naj bolj a j e kombi naci j a:
6 mr kvi
2 stabl j i ke celera
1 sveanj peri na
enj ak
Upal a mokranog sustava
Borovni ce, groe i ananas po-
mau u sprj eavanj u upal a:
2 sl atke j abuke
pola mogranj a
Upal a tetiva (tendinitis)
U lij eenj u upal e pomae povre
bogato si l i ci j em, kao to su kras-
tavac i l i papri ka.
4 mr kve i 2 krastavca
2 i l i 3 prstohvata crvene
papri ke
1 manj i sveanj peri na
Zatvor
Uzi manj e vel i ki h kol i i na vl akana
najbolje je sredstvo protiv zatvora.
157
Evo nekol i ko prijeti los',.):
Sok I
I vel i ki kol ut ananasa
4 mr kve
1 j abuka
1 sveanj peri na
ok 2
2 ili 3 j abuke
1 kruka
ivci
Pri rodne nami rni ce bogate vi ta
mi nom IJ , i 13,, pomau pri uvr-
i vanj u i vaca. Isto tako:
pol a l ubeni ce, 6 l i stova kupusa
2 raj ice i 1 stabl j i ka cel era
uni kamenac
Kombi naci j a povra koja moe po
moi u otkl anj aj u kamenca:
Sok l
6 mr kava, pola ci kl e
3 grani ce perin.)
Sok 2
2 j abuke,
1 komad celera
2 ci kl e
Sok 3
1 ci kl a
I krastavac
l i stovi kopri ve
158
Hranjivost voa i povra
PRIRODNI IZVOR IVOTA I ZDRAVLJA
1
/ ao to smo ve rekl i , openi to
. govorei , prehrana u i ndust-
ri j al i zi rani m kraj evi ma nij e zdra-
va. U drutvu u koj em vl ada uur-
banost, uvel i ke j e pri sutna tzv.
brza hrana (koj a dobro suzbi j a
osjeaj gl adi , al i nij e dobra i za
probavu). Tako "var amo" probavni
sustav nepri rodni m i nez dravi m
pr oi z vodi ma kao to su preni
kr umpi r , sl asti arski pr oi z vodi
i l i okol ada. Ukratko, "dar i vamo"
na organi zam prekomj erni m kol i -
i nama zasi eni h masti , protei ni -
ma i voti nj skog podrij etla/ umj et-
ni m dodaci ma i boj ama.
Si roti probavni sustav mora pro-
bavi ti vi ak protei na, masti i adi -
ti va, a da bi u tome uspi o, mora-
j u mu pomoi vel i ke doze vi tami -
na i mi neral a koj i h u organi z mu
esto nema dovol j no. Kada se to
dogodi , el udac mora poslati "vi -
kove" koje nij e mogao probavi ti
u j etru, bubrege i ostal a tki va,
stvaraj ui l ako z dravstveni prob-
lem i preti l ost.
Strunj aci /.a zdravl j e savj etuj u
unos naj manj e sedam obroka po-
vra i dva obroka voa dnevno.
to se tie zdravl j a i energi j e, pot-
vr eno j e da bi ovj ek za opt i -
mal nu kval i tetu i vota trebao
j esti od 50 do 75% si rove hrane,
no to nij e uvi j ek l ako zadovol j i ti .
Nemaj u svi ni vol j e ni vremena
da se tome posvete. U svakom
sl uaj u, umj esto da poj edemo
2 kg mr kve (to stvarno ne dj el uj e
pri vl ano), mnogo j e prakti ni j e i
j ednostavni j e popi ti j e u j ednom
soku.
Mo da i za vol i mo sokove te
ponemo pri rei val i razna i z ne-
naenj a naj prij e vl asti tom nepcu,
a zati m i nepcu nae obi tel j i i pr i -
j atelj a. Ori gi nal ni koktel i od voa
i povra ni su samo z dr avi , ve i
vrl o ukusni i pri vl ani .
EVO kako dj el uj u sokovi .
Vi tami ni i mi neral i
Dodatna doza vi tami na i mi neral a
odl azi i zravno u stani ce koje ili
naj vi e trebaj u (smatra se da 95%
i votni h supstanci j a i z sokova
ulazi i z ravne u krv). ak ni pre-
hrana temeljena na pr i r odni m
pr oi z vodi ma, ur avnot e ena i
z drava, ne sadri opti mal nu kol i -
i nu hr anj i vi h t var i , pogl avi to
ol i goel emenata... Zato se sokovi ,
kada se uzi maj u u pri mj erenoj
kol i i ni , pretvaraj u u vr i j ednu
potporu zdravl j u i energi j i .
Ugl j i kohi drati i enzimi
Sokovi poveavaj u kol i i nu enz i -
ma (vidi poglavlje o enzimima na sir.
225.). Preko nj i h ne unosi mo samo
vi tami ne i mi neral e, ve i znatne
kol i i ne ugl j i kohi drata i enzi ma,
koj i su, medu ostal i m, odgovorni
za apsorpci j u i pri j enos ki si ka te
pr obavu i asi mi l aci j u hranj i vi h
tvari iz nami rni ca.
i enj e
Proi uj e i obnavl j a organi z am
jer pogoduj e odstranj i vanj u tok-
sina iz tijela.
Hi drataci j a
Odrasl a osoba treba od I do 2,5
litre vode na dan. Vei na voa i
povra sadri visok postotak vode,
zbog toga konz umaci j a sokova
osi gurava dobru hi ral aci j u.
Mravl j enj e
Danas nam moda namee provo-
enj e razni h, vi e ili manj e stri kt-
ni h, dij eta koje su esto varl j i ve i
nezdrave; mi l i j uni l j udi (pogotovo
ml adi h) pati od bol esti kao to su
anoreksi j a i bul i mi j a. Treba znati
da j e prvi korak za emoci onal nu
ravnoteu pri hvaanj e samog.) se
be. Pri tom treba pri hvati ti da j e
vi ak ki l ograma prije svega zdrav-
stveni , a ne estetski probl em. Moda
se mij enj a iz dana u dan; ono to
j e prije nekol i ko stoljea bio poj am
l j epote, danas se u potpunosti od-
bacuj e. Ri j e j e o uspostavl j anj u
prehrambene ravnote e, a to e
samo po sebi dovesti do toga da
nestanu suvi ni ki l ogrami .
J ednostavan j e recept za po-
stizanj e ove ravnotee i zbaci vanj e
iz prehrane eera i al kohol a te
nami rni ca zasienih masti ma. Tre-
ba kontrol i rati i unos nami rni ca
bogati h kal ori j ama (okol ada, sl at-
ko...) te ukl j ui ti vi e svj ei h si -
r ovi h proi z voda, i ntegral ni h i -
tarica i sal ata.
Uputno j e razne gri ckal i ce za-
mi j eni l i aom soka koj i sadri
mal o kal ori j a i masti , l e uni j el i
mal o vj ebe u svoj i vot. Ki vul l . i t
U (
e bi ti oi t: nekol i ko ki l ograma
manj e i, ono to naj vanij e, usvoj it
emo niz z dravi h navi ka koj ih se
poslij e vi e neemo htjeti odrei .
Prakti ne i nformaci j e o
vou i povru
Na sl j edei m strani cama donosi -
mo saetak o hranj i vi m i l erapeul -
ski m svoj stvi ma najee konz u-
mi ranog voa i povi ci , nekol i ko
savjeta za nj i hov odabi r i uvanj e
li- pri premu sokova. Ne zaboravi l e
da sokove treba popi ti to pri j e
nakon pri preme. Voe treba dobro
oprati i osui ti pri j e uvanj a.
J ednako tako, upamti te da "z e-
lene sokove" (gotovo sve od povr-
a) treba uz i mal i razri j eene l ak-
i m sokovi ma (j edna mj erica z e-
l enog soka i Iri mj erice soka druge
vrste), kao to su sok od j abuke
i l i mr kve.
***
Netko se moe zapi tati zbog ega
sve te i nformaci j e. Slj edee se stra-
ni ce mogu i preskoi ti , naravno.
Al i kada j ednom za vol i mo soko-
ve, pitanj e gl asi : "Kako smo toliko
dugo i vj el i bez toga pri rodnog
i zvora ml adosti ?" Sokovi od svj e-
eg voa i povra su vi sokoener-
getske nami rni ce koj e magi no
preobra avaj u ovj eka u osobu
zdravi- koe i bl i stavi h oi j u.
Sokovi su esto naj j eftinij i i za-
si gurno naj ui nkovi ti j i nai n odr-
avanj a zdravl j a u bilo koj em raz -
dobl j u i vota. Nor man Wal ker ,
pi oni r u irenj u sokova u Sj evernoj
Amer i ci , koji j e umro u 113. go-
di ni , rekao je:
"Ne postoj i samo jedna nami r-
ni ca (danas mo emo dodati : ni
vi tami nska nadopuna) koja bi po-
sj edoval a tako energetski ur avno-
teenu kombi naci j u svi h sastoj a-
ka va ni h za z dravl j e. "
Sokovi i maj u dugu i sl avnu po-
vi j est u anal i ma naturopati j e i
z dr avst vene prakse. Temel j su
mnogi h "udot vor ni h" kura u
prol osti , za iji uspj eh moemo
z ahval i ti nevj eroj atnom ui nku
koj i nastupa kada or gani z am
dobi j e vel i ku "i nj ekci j u" anti oksi -
dansa i prij eko potrebni h vi tami na
i mi neral a. Tako se poveava ko-
liina energij e i obrambena sprem-
nost organi zma koj i se onda l ake
bori s odreeni m bol esti ma.
U I
162
,64
165
K (
I /
168 169
170 171
172
174
175
l/ s 179
IM
is
18 i
Tablica mi nerala
(mg na 100 g namirnice) . = nema podataka + = u tragovima
Kako dj el uj u mi neral i
Bakar. Nu an j e za pr avi l nu
apsorpci j u elj eza, al i u ve-
l i ki m kol i i nama moe bi ti
tetan.
Ci nk. ti ti i munol oki sustav.
Pospj euj e osjet vi da, mi ri sa
i okusa. Poma e si l i ci j u u
odr avanj u z dravl j a kose,
koe i nokti j u.
Fosfor. Poma e pri stvaranj u
zubi i kosti . Ubl a ava umor
i regul i ra tj elesnu tempera-
turu. Poma e u apsorpci j i
masti . Hr ani mozak, pogl a-
vi to hi pol al amus.
J od. Regul i ra akti vnost titnj ae.
Dj el uj e anti septi ki i poma e
u otkl anj anj u sl uz i u di ni m
kanal i ma.
Kal ci j . Poma e u stadi j u rasta i
pri / .gruavanj u krvi . Regul i ra
ri tam rada srca. Akti vi ra enz i -
me za probavu masti i proteina.
Kal i j . Sti mul i r a rad srca. Daj e
z dr av i z gl ed ko i . Poma e
u otkl anj aj u edema i otputa
grenj e mi i a.
Magnezi j . Pomae pri i zmj eni tva-
ri u organi z mu i i skori tavanj u
hranj i vi h nami rni ca te j e va an
za mi i nu akti vnost. Odr ava
186
ravnote u i vanog sustava. Sumpor . i sti cri j evne sti j enke.
Nat r i j . Poma e u probavi . Poma- Odr ava zdravl j e zubi , nokti j u
e u osl obaanj u tekui na iz i hrskavi ce. Pomae u stadi j u
or gani z ma. Regul i ra raz i nu rasta. ti ti j etru,
ugl j i nog di oksi da. el j ez o. Crvene krvne stani ce ob-
Si l i ci j . Poma e pri odr avanj u navi j a ki si kom te pogoduj e
ml adol i kosti . Ol akava bol koja di nom sustavu. I deal an j e u
nastaj e zbog tendi ni ti sa. J aa sl uaj u f i z i kog i psi hi kog
nokte. umora. Nedostatak eljeza uz -
rokuj e anemi j u.
Tablica vitamina
(mg na 1 00 g namirnice) * = nema podataka + = u tragovima
188
Kako dj el uj u vi tami ni
Vi t ami n A (reti nol ): J ara obr am-
beni i i munol oki mehani z am.
Pobol j ava vi d. Ako j e pr i r od-
nog podri j etl a, nee nakodi ti
ni ako ga uz memo u pr evel i -
ki m kol i i nama.
Vi tami n B, (ti ami n): eer u kr-
vi pretvara u energi j u. Srce.
Poma e u kontrol i ranj u dij a-
betesa. Al kohol i nhi hi ra ti a-
mi n.
Vi tami n B, (ri bofl avi n): Omogu-
uj e i zmj enu ugl j i nog di ok-
si da. Dobar za sportae i di j a-
betiara koj i se loe ili rigoroz-
no hrane. Nj egov nedostatak
moe dovesti do pucanj a koe
i kutova usni ca.
Vi tami n B3 (ni aci n). Prenosi vo-
di k u unutranj ost stani ca.
Kol esterol . Bol esti krvo i l nog
sustava. Vi sok arteri j ski tl ak.
Gl avobol j e. Artri ti s. Nez amj e-
nj i v j e za z dravl j e koe, j ezi k i
probavni trakt.
Vi t ami n B6 (pi r i doksi na). j aa
i munol oki i i vani sustav.
Kori stan kod probavu i h prob-
l ema i probl ema s ko om. J e-
di ni vi t ami n koj i sadri ko-
balt.
Vi t ami n Bl 2 (kobal ami na). liner-
gij a. Anemi j a.
Vi t ami n C (askorbi nska ki sel i -
na). Anti oksi dans. Odgovor an
z a f or mi r anj e i munol okog
sustava. Utj ee na apsorpci j u
elj eza. Dj el uj e kao anti septi k
i sprj eava upal e. Kr var enj e
desni . Prehl ade i gri pe.
Vi t ami n D. Ol akava apsorpci j u
kal ci j a. Za starij e osobe. Sprj e-
ava rahi ti s. Stvara se u koi
nakon sunanj a.
Vi t ami n E. Anti oksi dans. Rane
i opekl i ne. U sl uaj u muke
i mpotenci j e i steri l nosti te kod
krvo i l ni h i neurol oki h prob-
l ema. Vi tami n E j e od pr esud-
nog znaenj a u razdobl j u trud-
noe.
,90
Nadopune prehrani
PREMA ZDRAVI J OJ PREHRANI , URAVNOTEENI J OJ . . .
I PUNOJ ENERGI J E
T
i j ekom godi na nutri ci oni sti su
kl asi f i ci ral i hranj i ve sastoj ke
kao "esenci j al ne" ili "neesenei j al -
ne". l- lseneijalni hranj i vi el emen-
ti su one ami noki sel i nc koje l j ud-
ski organi zam ne moe pri rodno
proi zvesti te ih zbog toga treba
osi gurati prehranom ili nadopu-
nom prehrani .
Ako dnevna potreba za nj i ma
prelazi 100 mg, mi neral i se svrsta-
vaj u U skupi nu esenci j al ni h. Ne-
esenci j al ne hranj i ve el emente ili
ol i goel emenl e tijelo pri rodno pro-
i z vodi pa nutri ci oni sti ne prepo-
ruuj u svakodnevno unoenj e tih
tvari u or gani z am. Neki od tih
ol i goel emenata potrebni su orga-
ni z mu u dnevni m dozama u mik-
rogrami ma (1 mi krogram j e 0,01
mi l i gram).
Al i to se dogaa s oni m to
j edemo? l ako se sve esenci j al ne
ami noki sel i nc nal aze u vou i
povru koje svakodnevno j ede-
mo, teko ih j e dobi l i u potrebni m
kol i i nama kako bi smo zadovol j i l i
mi ni mal ne dnevne potrebe. Za-
to j e, za dobro f unkci oni ranj e
organi z ma, dobro dodati poneki
di j etetski dodatak koj i nam omo-
guuj e da ih dobi j emo u dovol j ni m
kol i i nama. Kal ci j , kl or, el j ezo,
magnezi j , fosfor, kal i j , j od, natri j
i sumpor, zaj edno s ostal i m ele-
menti ma i ol i goel emenl i ma, vrl o
su vani za organi z am. No treba
i mal i na umu da neki mi neral i
koj i su u mi ni mal ni m kol i i nama
bi tni za nae z dravl j e, u vei m
doz ama mogu biti vr l o opasni .
TJ toj se grupi nal aze ol ovo, i va,
al umi ni j , arsen i kadmi j .
Al i ni j e dobro uz i mati previ e
mi neral a, kao ni dodataka pre-
hrani , koje u prehranu val j a uk-
lj uili uravnoteeno, u omj eri ma
koji odgovaraj u naoj fizikoj kon-
m
stitucij i, godi nama i svakodnevnoj
akti vnosti . ak i mi neral tol i ko
potreban kao to j e kal ci j , moe
bi l i toksi an ako ga uz i mamo u
pretj erani m kol i i nama. Naj bolj e j e
odabrati dobrog nutri ci oni sta koj i
e nam u tome pomoi (al i imaj te
na umu da postoj e nutri ci oni sti
koj i su gorl j i vi zagovorni ci vel i ki h
kol i i na prehrambeni h dopuna).
Sto nam donose?
Mo da emo se zapi tati to mi -
neral i , te si une supstanci j e, po-
sj eduj u da su tako va ni za nae
zdravl j e. Danas znamo da j e nj i -
hov dopri nos vel i k i da j e dobro u
naoj prehrani napravi l i mjesta za
ove dodatke. Mi neral i osi guravaj u
graevni materij al za kosti i druga
vezi vna tki va, omoguuj u prij enos
el ektri ni h i mpul sa i vci ma i , na
kraj u, podupi ru f unkci j u enzi ma
u f i zi ol oki m procesi ma (npr. od
reprodukci j e DNA do pr oi z vod-
nje protei na). Tri su, znai , vana
ra/ loga da ih ne zanemari mo,
/ na se da nai preci ni su pati l i
od pomanj kanj a mi neral a. Zbog
ega se danas, kada tol i ko pa-
z i mo na pr ehr anu, suoavamo
s ti m probl emom? Di j el om j e to
zbog nerazbori ta nai na uzgoj a,
posl j edi ca ega su pl odovi koj i
i maj u mal o mi neral a.
U stabi l nom ekosustavu bi l j ke
apsorbi raj u mi neral e i z zeml j e l i -
j ekom rasta i raanj a pl odova.
Kada bi l j ka uvene, mi neral i se
vraaj u zemlj i i ponovno ih koriste
druge bilj ke. Al i ako vrtl ar i upa
bi l j ke i l i voe i pl odove u etvi , iz
tog se ci kl usa i zuzi maj u nj i hovi
mi neral i . Tako tlo postupno gubi
mi neral e i vrtl ari ga moraj u poeti
gnoj i ti .
A zbog pretj erane uporabe k e-
mi j ski h gnoj i va bilj ke nemaj u do-
I ) I
vol j no potrebni h hranj i vi h tvari i
ol i goel emenal a, i ako i maj u j ed-
nak i zgl ed, ili ak lj epe i zgl edaj u
nego pri j e nekol i ko desetlj ea.
Bi l j ke su sada i zl oeni j e bol es-
ti ma j er j e, zbog nedostatka mi ne-
ral a, nj i hov i munol oki sustav sl a-
bi j i . Da bi se taj probl em ri j ei o,
a pl odovi sti gl i do naeg stol a,
potrebno j e mnogo pesti ci da. Za-
to svaki put pl odovi imaj u sve vie
potenci j al no toksi ni h supstanci j a
koje su ri zi ne za nae zdravl j e,
I stovremeno se smanj uj e hra-
nj i va vri j ednost voa i povra. U
posl j ednj i m j e desetl j ei ma pr i -
sutnost odreeni h mi neral a u na-
mi rni cama pala od 20 do 30 posto.
I vi ta mi nski sastav moe vari rati
unutar iste sezone, ovi sno o l ome
kada j e pl od ubran. Za organski
uzgoj eni m nami rni cama (i z bi o-
l okog ili bi odi nami kog uzgoj a)
potranj a j e sve vea j er te nami r-
ni ce ne sadre pesti ci de i mnogo
su z dravi j e i hranj i vi j e. Ri j e j e o
i z vrsnom posl u za pol j opri vred-
ni ke jer se nj i hov trud kompen-
zira vi i m ci j enama u prodaj i i
zadovol j stvom to j e nj i hovo voe
i povre hranj i vi j e i zdravi j e te bez
toksi ni h ostataka i pesti ci da.
l ako j e bolj e mi neral e i vi tami ne
unosi ti i z ravno i z prehrambeni h
nami rni ca, dobro j e u pr ehr anu
ukl j ui ti vi tami nske pri pravke koji
e smanj i ti nedostatak hranj i vi h
tvari voa i povra.
Tako nae sokove moemo po-
pratiti neki m di j etetski m doda-
cima koj e emo pronai u trgo-
vinama z dr ave hrane u obl i ku
tableta i l i kapsul a. Od mal o ci nka
koj i e vrati ti vi tal nost naoj kosi
do poznatog koenzi ma Q- 10 ko-
j i , uz to to j e j ako kori stan za
ko u, puni organi zam energi j om
potrebnom za ci j el i dan, postoj e
dobri mul ti vi tami nski kompl eksi ,
nadopune prehrani .
Dodaci prehrani i zvrsno se slau
sa sokovi ma, al i ne zaboravi te da
je pol robno dobro j esti!
U nastavku emo navesti ne-
ke od supstanci j a koj e se u ob-
l i ku kapsul a mogu pronai u trgo-
vi nama z dr ave hrane, a sadr e
pri rodne sastoj ke i kori sne su za
zdravl j e. To su tablete bez eera
i sol i (i bez kroba koji moe iza-
z i vati al ergi j u) te bez umj etni h
z asl adi vaa. Mogu se pronai i
koncentrati l j ekovi tog bilja koj i
sadre nj i hova akti vna svoj stva.
Tako moemo saznati i kol i ku ko-
l i i nu odreeni h el emenata posj e-
duj e odr eeno l j ekovi to bi l j e i
kol i ka j e nj ezina stvarna "snaga"
i ui nkovi tost.
Esenci j al ne masne ki sel i ne
Masne ki sel i ne temel j ne su struk-
turne j edi ni ce l i pi da, tj. masti u
naoj prehrani . Organi z am moe
si nteti zi ral i mnogo masni h ki sel i -
na, al i one koje ono ne moe si nte-
ti zi rati u dovol j ni m kol i i nama
moraj u se unij eti prehranom te se
nazi vaj u esenci j al ne masne ki se-
l i ne. Masne ki sel i ne mogu bili za-
si ene, monoz asi ene i pol i za-
siene, ovi sno o stupnj u na koj em
se temelj ni lanac mol ekul a uglj ika
kombi ni ra s vodi kom.
Dvi j e esenci j al ne masne ki sel i -
ne su l i nol enska (omega- 3 masna
ki sel i na) i l i nol na (omega- 6 masna
ki sel i na), a u obi l j u ih nal az i mo u
dj evi anskom ul j u sj emenki lana,
suncokreta i peni ni h klica. Tako
ulje od peninih klica, zbog vel i ke
kol i i ne vi tami na E, pol i ce vane
fizioloki funkci j e, pogl avi to mi -
i nog i l i mf nog sustava.
I Esencija I ne masne ki sel i ne vr -
l o su kori sne za organi z am; dj e-
l uj u na pr odukci j u hor mona i
zdravl j e i munol okog i krvoi l nog
sustava. Odr avaj u str uktur u i
funkci j u stani ni h i subcel ul arni h
membr ana. Zadu ene su i za
pri j enos i el i mi naci j u kol esterol a
I H
iz organi zma te odravanj e koe
i ostal i h tki va ml adi ni i f l eksi bi l -
ni m, to duguj emo nj i hovoj f unk-
ci j i podmaz i vaa.
Kupi t i se mogu perl i ce bi l j ne
el ati ne (mekane su) i l i nj i hov
sok u tekuem stanj u: ulj e od sun-
cokreta, od peni ni h kl i ca, lana
ili l j ubi i ce (nourka). Mo emo i h
kori sti ti kao ulje za salatu ili kao
dodatni okus za omi l j eni sok od
povra.
Ta se ulja preporuuj u kod arte-
roskl eroze, trudnoe i u meno-
pauz i . Poma u i pri probavl j anj u
masne hr ane i ako j e potrebno
uni j eti u organi z am vee kol i i ne
vi tami na E.
Anti oksi dansi
Pri mj er: kava teti organi zmu zato
to proi z vodi sl obodne rai kal e
koji dj el uj u na starenj e. No proti v
ti h nepri j atel j a ml adosti i mamo
anti oksi danse koje organi zam ne-
broj eno puta dnevno stvara kako
bi se zati ti o.
Anti oksi dansi se esto spomi -
nj u u ovoj knj i zi . Zapamt i mo da
su meu naj va ni j i ma oni koj i
sadr e karotenoi e kao to su
betakaroten, vi tami n C i vi tami n E.
Esenci j al ni su anti oksi dansi i
pi gmenti koj e sai l ri voe i po-
vre (kao resberi l rol u gr o u,
pri mj eri ce) i komponente koj e
nal azi mo u neki m bi l j kama, kao
pol i f enol i zel enog aja i l i gi nko,
ci nk i sel eni j .
Postoj e i anti oksi dansi u obl i ku
dodataka prehrani ; dj el uj u vrl o
dobro, al i ni su nu ni , pogotovo
ako se l ei z dravom nai nu pre-
hrane, danas aktual nom naturi -
ti kom ili mal o bl i ski j em, pozna-
t omu medi t er anskom nai nu.
Kompl eksi pri rodnog pol i f enol a
koj i se dobi va od gro a, bo-
rovni ce, gi nka, ulj a od ekstrakta
sj emenki groa... mogu se uz i -
mati sa sokovi ma.
Vl akna
Nedostatak vl akana izbj ei emo
ako u svakodnevnu prehranu uk-
l j ui mo kruh i i ntegral ne i tari ce
te obi l nu kol i i nu voa i povra. I
sokovi sadre vl akna, ak i ako i m
se odstrani mesnati di o koj i ostaje
nakon i sti ski vanj a tekui ne.
"Vl ak na" su sve hr ani dbene
supstanci j e koj e na or gani z am
197
rte moe probavi ti . Svr st avamo
ih u dvi j e grupe: topi va u vodi i
netopi va u vodi .
Vl akna topi va u vodi nal aze
se u zobi , pekti nu, guar u, j emu,
grahu i morski m bi l j kama, a ne-
topi va u peni ni m meki nj ama,
i ntegral ni m i tari cama, kori vo-
a i povra te suhom vou; ap-
sorbi raj u vel i ku kol i i nu vode,
pol i cu rad cri j eva i kori sna su za
itav probavni sustav.
Vl akna prol aze kroz probavni
trakt i stoi cri j eva, poma ui
i m l ako da bolj e obavl j aj u SVOJ U
f unkci j u. Lj epl j i va su te uskl auj u
gl ukoz u u kr vi , usporavaj ui nj e-
z i nu apsorpci j u u kr vni protok.
Poma u i u sni avanj u povi ene
razi ne kol esterol a.
U t r govi nama emo pronai
vl akna u obl i ku dodatka pre
hrani (pekl i n j abuke u pr ahu,
meki nj e od / obi . . . ), no ako se
hrani mo uravnoteeno, ni su nam
potrebna.
Pr omotr i mo pri mj er kori snosti
vl akana: pekti n i z grej pa poma e
u sni avanj u razi ne "l oeg" ko-
l esterol , i i pri donosi "i enj u"
arteri j a; preveni ra zaeplj enj e ar-
teri j a i poma e u r educi r anj u
tromboci ta u nj i ma. U cri j evnom
traktu stvara tanki sloj vode, a lo
sprj eava apsorpci j u masnoe.
Soj i n lecitin
Leci ti n se kori sti u nami rni cama
kao emul gator masnoa. To j e va-
an i zvor fosfol i pi da (koj e nal a-
zi mo u gradi svi h stani ni h mem-
brana) i potreban sastoj ak za sve
i ve sl ani ce l j udsko; ; organi zma.
Zato i mi i ne i i vane stani ce
sai.li/ i> tu esenci j al nu masnu sup-
stanci j u.
Leci ti n j e i zvor vi tami na B, po-
naj vi e kol i na, i puno ga i ma u
umanj ku i soj i. Masnoe koj e se
nal aze u or gani / mu, kao to su
kol esterol i drugi l i pi i , mogu se
ol opi l i u vodi i l ako odstrani l i iz
organi z ma.
Leci ti nom se i z vrsno i zbj ega-
vaj u tetne masti u arteri j ama i
dr ugi m vi tal ni m organi ma. Nj e-
gova j e prednost, kada j e ri j e
0 l eci l i nu u granul ama (postoj i
1 l eci ti n u kapsul ama, s mekom
el ati nom) to se i zvrsno mijea
sa sokovi ma.
I ) S
Koenzimi
Naj poznati j i j e koenz i m Q- 10 i l i
ubi ki non koj i j e postao vrsta "pei
za stani no i zgaranj e".
Svaka sl ani ca naega tijela ima
"pe za i z garanj e" koja se z ove
mi tohondri j i koja je, uz pomo
koen/ .ima Q- I 0 (supstanci j a slina
vi tami ni ma koj i otapaj u masti ),
zaduena za stvaranj e energi j e od
nami rni ca koj e unosi mo. Zato j e
Q- 10 posebno va an za osobe koj e
Se bave Sportom i l i i ntenz i vno
i ve.
s godi nama/ a danas i nai nom
i vota, potroe se sve pri rodne
199
zal i he ove supstanci j e koj e orga-
ni zam posj eduj e. Zato vri j edi tr u-
da svoj u prehranu obogati l i do-
datnom kol i i nom koenzi ma Q- 10
koj i odmah daj e mnogo energi j e.
No nj egovi se naj bolj i ui nci (po-
ml ai vanj e koe, prevenci j a sr-
ani h tegoba i l i nj i hovo pobol j -
anj e, ope dobro stanj e...) ne
j avl j aj u odmah. Rezul tati e bi l i
to vi dl j i vi j i i cj enj eni j i , to su
nj egovi nedostaci u pr i r odnoj
/ al i bi organi zma bi l i vei .
Kvasac
Pi vski kvasac uni verz al an j e pr e-
hrambeni dodatak. Vi ak kvasca
koji se dobi j e ti j ekom pr oi z vod-
nj e pi va odvaj a se, pere i i sti
od neistoa (el emenata i tari ca
i hmel j a). Zat i m se proti skuj e
kroz preu kako bi se smanj i o
sadraj vode i pal j i vo gri j e radi
sprj eavanj a procesa fermentaci j e
te kako bi se omogui l o dj el ovanj e
supstanci j a koje se nal aze u sta-
ni cama kvasca nakon otvaranj a
nj i hovi h sl i j enki .
Pr vi pi vski kvasac u pri rodnom
stanj u, koji se mogao korist ili u
pr ehr ani , dobi ven j e 1930., al i
se nj egova upotreba u medi ci ni
bilj ei 5000 godi na pri j e toga.
Pi vski kvasac sadr i i z ni mno
akti vne mi kroorgani z me koj i se
brzo mnoe. U tom procesu nas-
taju gotovo svi vi tami ni i protei ni
bi l j nog podri j etl a, uz mi neral e i
ol i goel emenl e vi soke bi ol oke vr i -
j ednosti .
Vrl o j e kori stan u svome i nte-
gr al nom tekuem obl i ku, al i j e
naj pri stupani j i suh, u pahul j i -
cama (uz i ma se j edna do dvi j e
l i ce dnevno). A budui da i ma
gorak okus, i zvrstan j e u sokovi -
ma od voa i povra. U posl j ednj e
se vri j eme u trgovi nama mo e
nabavi ti kvasac od ci kl e koj i j e
sl i ni h svoj stava, ali boljeg okusa.
Pi vski kvasac vrl o j e bogat oli-
goel ementi ma (gl ul ati on, kr om,
sel en) te posj eduj e vi e od tri de-
set raz l i i ti h f ermenal a nu ni h
za odr avanj e i vota. Savr en j e
za j aanj e i vaca, proi avanj e
organi z ma i regeneraci j u cri j evne
fl ore. I k tome:
opti mal an j e za j etru
sprj eava krvo i l ne tegobe
akti vi ra i nzul i n i reduci ra
razi nu eera u krvi
sl i ti ko u, nokte i kosu
- najbolji je pri rodni i zvor
kompl eksa vi tami na B.
U pogl avl j u o kurama za ienj e
organi zma pronai ete kuru na
bazi sokova i kvasca.
Peni ne klice
Peni ne kl i ce nnj hranj i vi j i su di o
zrnj a. Upr avo j e tu smjetena vi -
talna, energetska i protei nska sna-
ga ove kori sne itarice. Sadri 35%
protei na vi soke hranj i ve vr i j ed-
nosti , 8% esenci j al ni h ami noki -
sel i na, oko 48% ugl j i kohi drata,
l ako asi mi l i raj ue eere i ot-
prilike 12% masti , medu koj i ma
i l osl ol i pi d l eci l i n, 0 koj emu smo
ve govori l i , te nezasi ene masne
ki sel i ne (vi tami n V, l i nol ej ska k i -
sel i na). Peni ne kl i ce i zvrstan su
i zvor vi tami na A, B (pri j e svega
B5) i E (30 mg na lOOg) te mi neral a
(ci nk, elj ezo, kal ci j , fosfor, bakar,
magnezij ...).
Obi no brano ne sadr i pe-
ni ne kl i ce. I ndustri j a i h ukl a-
nja radi dugotraj nog skl adi tenj e
brana, oduzi maj ui mu tako ener-
getsku vri j ednost. Samo i h rij etka
integralna brana, tjestenine i kruh
sadre. Vei na i ntegral nog kruha
koj i se pr oi z vodi dodavanj em
meki nj a i ntegral nom branu, ne
sadri peni ne kl i ce.
Peni ne kl i ce preporuuj u se
kao dodatak prehrani u trudnoi
i dojenju./ za oporavak/ za razdob-
lja uenj a, stresa, i ntel ektual nog
zamora i poti tenosti te kao zati -
ta od arteroskl eroz e, anemi j e...
Mogu se nabavi ti u perl i cama i
u kl i cama, paki r ana tako da se
uvaj u u hl adnj aku. Savrene su
za doruak (1 lica sa sokom od
voa ili povra) ili kao dodatak
sal ati . Naj z dravi j e i h j e uzi mati
zaj edno sa zrnj em peni ni h kl i -
ca. Tek prokl i j al a penica sadri
dvostruku kol i i nu kalcij a i mag-
nezij a te vi tami n C. Uz to ude-
seterostruuj e kol i i nu provi ta-
mi na A i udvostruuj e kol i i nu
vi tami na B,, BI 2 i PP.
Klice
Izdanci prokl i j al i h sj emenki meu
naj bol j i m su i naj revol uci onarni -
jim namirnicama/ napose u hl ad-
ni m kraj evi ma. Ponovno otkri ve-
ne prij e otpri l i ke dvadeset godi na,
s l akoom obogauj u sve vrste
salata, a dodaj u se, al i umj ereno
(j edna aka) mnogi m sokovi ma.
Kl i ci ' su savrene zimi kada ne-
dostaj e povra ili j e povre uz -
goj i mo pomou kemi kal i j a i u
pl asteni ci ma. Kao to smo rekl i ,
nij e rije o naj starij oj ivoj nami r-
ni ci (postoj e zapi si o kl i cama soje
u Ki ni i z 3000. g. pr. Kr. ). Kl i ce
su autenti an i zvor kl orofi l a, en-
zi ma i vi tami na. Nj i hov j e Uzgoj
ekonomi an, a kada i h pri kl adno
doz i r amo i kombi ni r amo, okus
oznaava cij eli j edan novi svi j el
koj i svakako treba upoz nal i .
Kl i ce spadaj u U nami rni ce bo-
gate vi t ami ni ma, mi ner al i ma i
ol i goel ementi ma. Ta j e nami rni ca
"unapri j ed proba vi j ena" pa se l a-
ko asi mi l i ra. Ci j ena nj i hova uz -
goj a, kao i ci j ena gotovog pr o-
i zvoda j e minimalna; kl i ce su j e-
dan oi l naj j efti ni j i h i zvora hra-
nj i vi h tvari koji postoje.
Zahval j uj ui sna/ i rasta, te
skr omne sj emenke su potpuna
mani festaci j a i vota. Sai l re hor-
mone rasta, a protei ni vi soke bi o-
l oke vri j ednosti i proces klij anj a
pretvaraj u ih u autenti no nutri -
ci oni sti ko udo.
Kada dode u doticaj s vodom,
ki si kom i potrebnom topl i nom,
sj emenka postaj e dvaput vea,
razbija zati tnu ovoj ni cu i poi nj e
se razvi j al i . Akti vi raj u se nj e/ i ni
enz i mi i z apoi nj e fantasti an
proces u koj em se mi neral ne sol i
umno avaj u, obi l no se stvaraj u
vi t ami ni i l er ment i , masti se
transf ormi raj u, krob se pretvara
u mal toz u i ekstri n, poti e se
dj el ovanj e naj j ednostavni j i h e-
era koji omoguavaj u efi kasni j e
dj el ovanj e pr obavnog sustava:
bre se i lake osl obaa energi j a.
Sj eti l e se a kada i h j ednom
"po nj emo" ili kupi mo u trgovi ni ,
obi no ne traju du e od tj edan
dana (naj bolj e i h j e konz umi rati
i m pri j e). Posebno preporuuj e-
mo kl i ce l ucerne: dobri su pri j a-
telj i nae kr vi , a nj i hov okus
pretvara ih u kl i ce /><// excellance.
U razbori ti m kol i i nama, prepo-
ruuj u se i kl i ce l uka, soj e, pori l u-
ka i rotkvi ce.
Kuaj te ih u sokovi ma, sal al i ili
s kuhanom ri om. Odmah ete
naui ti dozi rati naj ukusni j u kol i -
i nu za svoj e nepce. Vae zdravl j e
e to znati ci j eni ti . Uvi j ek.
Med, matina mlije i pelud
Svi poznaj emo med, pri rodni za-
sl ai va koji proi z vode pel e u
svome napornom radu u cvj et-
nom svi j el u. Vi e od 50% nj i hovi h
sastojaka su monosahari di ili jed-
203
nostavni eeri koji imaj u i zni mno
vi soko proi avaj ue dj el ovanj e
za probavni trakt. Med poti e rad
j etre i vrl o j e bogat kal ori j ama i
f osf orom, a uz to j e i pr i r odni
anti septi k. U vanj skoj upotrebi ,
med j e i zvrstan pri zacj el j i vanj u
rana. U ovoj knj izi neemo puno
govori l i o medu jer j e dobro po-
znat. Samo emo se kratko pri sj e-
titi dobri h svoj stava ostal i h pro-
i zvoda koji dol aze iz saa: matina
ml i j e, pel ud i propol i s.
Kao to j e znano, u 28 vrl o mar-
l j i vi h dana pel a radi l i ca potroi
tol i ko snage da umre. Iz i stog j aj e-
ta iz koj ega dol az i pela radi l i ca,
moe i zai i pela mati ca; ovi si o
hrani koj u pri ma. Mati na ml i -
j e j e ta hrana, speci j al ni sok
koj i pel e radi l i ce pri kupl j aj u
za odreeno j aj ace iz kojega e
izai mati ca, pela koja j e puno
vea i moe i vj eti 60 puta du e
od pel e radi l i ce. To j e kremasti
bi j el i sok, l agano pi kantna, gorka
i kisela okusa. Zahval j uj ui nj emu
odabrana e pel a proi zvesti do
2000 j aj aca svaki dan nakon
samo j edne opl odnj e (i z meu
300.000 i 450.000 j aj aaca godi -
nj e), to j e j edi nstven sl uaj u
pr i r odi . Ne zna se kako pel e
proi z vode taj udotvorni sastoj ak
bogat protei ni ma i hormonal ni m
supstanci j ama, ami noki sel i nama,
dui kom, vi t ami ni ma A, B, C,
D i E, dekanskom ki sel i nom
(koj a ima snano anti mi krobsko
dj el ovanj e), eeri ma, mi neral i ma
i ol i goel ementi ma (kal ci j , bakar,
el j ezo, fosfor; kal i j , si l i ci j i sum-
por). Lako j e zakl j ui ti da dj el uj e
osnauj ue i poml aduj ue, pogo-
tovo pri f i z i kom i mental nom
umoru. Ukupno gl edaj ui , u vrl o
kompl eksnom pr ocesu, dj el uj e
i zrazi to poz i ti vno na endokr i ne
lij ezde (pri j e svega nadbubrene)
te na proi z vodnj u spol ni h hor-
mona, a uz to pomae i kod razni h
poremeaj a i bol ova.
Svaki dan kada pel e sl i j eu na
cvi j ee u potrazi za nektarom ka-
ko bi i zradi l e med, pri kupl j a se
vi ak sakupl j enoga cvj etnog pra-
ha. Pel a na pai svoj i m i zl ue-
vi nama vl az i gamete cvi j ea dok
ne stvori l opti ce koj e se skup-
ljaju na nj ezi ni m stranj i m no i -
cama. Te l opti ce cvj etnog praha
su gr anul e pel uda bi l j aka koj e
obi no nal az i mo u tr govi nama.
Smatra se da j edna pela na dan
u i
moe sakupi l i nektar s naj manj e
1500 cvj etova.
Pel ud, koj i j e esenci j a i vota,
i z vorno j e nami j enj en reproduk-
ci j i i hranj enj u pel a te opskrbi
l i j ezda za proi z vodnj u mati ne
ml i j ei , fermenata i voska. Ami no-
kiseline pel uda su 6- 7 puta jae od
iste kol i i ne ami noki sel i na jaja i
si ra. Pel ud j e j ednako l ako bogat
mi neral i ma i vi tami ni ma koje smo
ve navel i . Uz to: regul i ra dj el o-
vanj e rada cri j eva i j etre, vraa
apetit, revi tal i zi ra organi zam (i de-
al an kod anemi j e). Poma e i kod
psi hol oki h poremeaj a, l aki h de-
presij a i stresa.
Pel ud poma e kod spol ne ne-
moi , i muke (kod i mpotenci j e
i z az vane pr obl emi ma s prosta-
tom) i enske (pogoduj e menstru-
al nom ci kl usu i smanj uj e nepO-
godnosti menopauz e).
I - j edan paradoks: pel ud koj i j e
uzroni k mnogi h al ergi j a, pomoi
e nam da se zati ti mo od alergij a
(astma, ri ni ti s, pel udna ki havi ca,
bronhi ti s, al ergi j ske mi grene...).
1, na kraj u, smedasti propol i s,
j edan o naj bol j i h pri rodni h anti -
bi oti ka.
Al ge. Spi rul i na
Al ge (agar- agar i karagen, dul se,
kombu i l i kel p, nori , wakame)
trebalo bi ukl j ui ti u svakodnevnu
pr ehr anu. Umj er eni m i postup-
ni m konzumi ranj em navi knut e-
mo se na nj i hov neobi an okus
i organi z am e i mati kori sti od
nj i hovi h bogati h svoj stava.
Ovdj e emo se poz abavi ti samo
spi rul i nom (Espirulina platensis)
koja j e danas poznata kao sredstvo
za osnai vanj e, proti v anemi j e i
tetnog kol esterol a te u di j etama
za mravl j enj e.
205
Godi no 1967. botani aru J r. mu
Leonar do, koji j e prol azi o domo-
rodakom trni com u adu, po-
zornost j e pri vukl a modrozel ena
tvar u obl i ku dvopeka. Od pra-
davni h vr emena ene pl emena
Kanembus sakupl j al e su ovu
al gu, potom bi j e sui l i i j eli kao
pogau. Leonard j e proui o njezin
sastav i naz vao j e spi rul i na.
Od drevnoga doba bogati j e po-
tencij al al gi zaboravl j en u Euro
pi , al i ga nij e z aboravi o i stari
ameri ki narod: A/ teci . U voda-
ma jezera Texcoco (Meksi ko) sl u-
aj no j e otkri vena ova alga koja se
neko davno sakupl j al a i sl i no
pri premal a. Danas se / na da su
jezera sredi nj i ' i istone Af r i ke
te keni j ski i el i opi j ski usjeci naj -
bogatij a nal .i/ i l a spi rul i ne (gdj e
joj je pri rodno stani te), a uzgaja
se na svi m konti nenti ma (vrl o j e
hranj i va spi rul i na koja se uzgaja
u mor u oko I l avaj a), u Ki ni (u
moru i umj etni m uzgaj al i ti ma),
J apanu. . . Zahval j uj ui studi j i i /
osamdeseti h godi na dol o se do
zakl j uka da spi rul i na moe po-
stati j edna od va ni h nami rni ca
21. stolj ea.
Danas se mo e nabavi l i pri j e
svega u prahu, a upotrebl j ava se
i u kuhanj u (u j uhama, sal atama
i dr.).
Spi rul i na sadri mnoge va ne
supstanci j e: betakaroten ( I 5 pu-
ta vi e od mr kve), el j ezo, gama-
l i nol ensku ki sel i nu, mangan, ba-
kar... Tri j e puta bogatij a vi t ami -
nom E od peni ni h kl i ca i sa-
dri istu kol i i nu kal ci j a, l osl o-
ra i magnezi j a kao ml i j eko. Zao-
vol j ava potrebe vegetari j anaca za
vi tami nom Bl 2 (10 g pokri va 53%
preporueni h dnevni h potreba).
Posj eduj e i 70% protei na vi so-
ke hranj i ve vri j ednosti , vrl o ur av-
noteeni h i l ako asi mi l i raj ui h, te
5% organi z mu pri j eko potrebni h
masti koj e nal az i mo i u suhom
vou i neki m vrstama bi l j nog
ul j a. Budui da j e bogata mi ne-
ral i ma, pol i ce kori sne al kal i ni -
zi raj u e ui nke u krvi .
Nj ezi n j e okus, iako neodreen,
prodoran (podsj ea na okus an-
i ce). Ne z aboravi l e da j e rije o
novoj nami rni ci , dosad nepoznatoj
u naoj tradi ci onal noj pr ehr ani .
Zbog toga j u j e pri kl adno uzi mati
u kapsul ama.
Kuhani m gusti m i ri j etki m j u-
hama dodaj e se liica spi rul i ne
po osobi , a moe se dodal i i
umaci ma i pj enama (mousse).
Dodaci prehrani u
svakodnevnom ivotu
Zar ui sti nu trebamo toliko doda-
taka prehrani ? Nar avno da ne tre-
bamo. I deal no bi bilo kada bi sva-
ka osoba prepoznal a one naj va-
nije le ih odabral a i ui val a u nj i -
hovoj korisnosti. Ne moemo odo-
ljeli napasti da ne i spri amo pri u
0 svemu io j e pisac Pernano San-
chez Drago uzi mao "svako j utro
nakon tui ranj a, pri j e dor uka":
4 kapsul e praha od rakovog okl o-
pa (Young vital); 1 j ogurt, I l i cu
pel uda, I l i cu soj i nog l eci ti na,
1 dozu crvenoga ginsengd, 150 mg
troiiiulila, mal o mal i ne ml i j ei ,
I kapsul u vi tami na ioligoeleinena-
ta obogaeni h anl i oksi danti ma,
5 tableta spi rul i ne, 6 perlica ulja od
nourka, 6 perlica ulja pl ave ri be,
2 enja enj aka, 1 l i cu j avoro-
vog si rupa, I tabletu selena, 1 kap-
sul u koenz i ma Q10, 3 kapsul e
"maj e pand e" (Unearia tortnen-
tosa), 3 kapsul e gi nka, 20 kapi
Serumdala na dl an ruke (apsorpcij a
putem koe; dobi va se o l i i nki
dudova svi l ca), I l i cu hrastove
sj aj nice (ganodertna lucidum) koja
sadri germani j . 1, na kraj u, 3 g
vi tami na C" i Ig vi tami na E. Pi sac
navodi i ehi nacej u (o kojoj emo
mal o vi e saznati poslij e).
Kao i o smo ve rekl i , rije j e o
neemu... vrl o osobnom! Nakon
206
ove pri e mo emo se zapi tati j e
l i uope potrebno j esti tri puta
na dan. U svakom sl uaj u, dobro
j e i staknuti vanost ovi h dopuna
pr ehr ani u odreenoj i votnoj
dobi . Dvadesetogodi nj aci trebaj u
puno manj e nadopuna prehrani i
u manj i m kol i i nama. Isto vri j edi
za vel i k napor (i ntel ektual ni , f i -
zi ki i l i seksual ni i td.). esto se
to svede na 3 do 5 dodataka, ne
vi se.
Prehrambeni dodaci od
lj ekovitog bilja
Al oe vera (A loe barbadensis)
esto se kori sti kao pri rodni lak-
sati v koj i isti i obnavl j a cri j eva.
U vanj skoj upotrebi to je j edan od
naj bol j i h savezni ka koe; lij ei i
naj vee opekl i na i kone bol esti .
Zbog svoj i h poznati h prednosti za
zdravl j e, aloe vera j e danas j edan j e
od naj ei h dodataka prehrani ,
te ete j e bez probl ema pronai u
bi l o kojoj trgovi ni l j ekovi ti h bilj a.
Vi e i nformaci j a str. 38.
Bi j el a breza (Betula verrucosa)
Nj ez i ni f l avonoi i pozi ti vno dj e-
l uj u kod uri narni h tegoba. U tera-
peutske svrhe kori ste se l i stovi ,
bi l j ni sok i kora. I ma di uretski
ui nak: j edna j e od naj efi kasni j i h
bi l j aka za poti canj e i z l ui vanj a
tekui ne. Poma e i pri stvaranj u
ui . el i mo l i ski nul i nekol i ko
ki l ogr ama, bi j el a breza mo e
pri tom biti vrl o ui nkovi ta. Treba
piti sok od grejpa i uzi mati bij elu
br ez u, naj bol j e pod nadz or om
speci j al i sta.
Bi j el i gl og
(Crataegus monogijna)
Ova l j ekovi ta bilj ka osnauj e srce
zahval j uj ui f l avonoi di ma. Poz na-
ta j e po tome to pobol j ava ci rku-
l aci j u, regul i ra arteri j ski kr vni
tl ak i sprj eava potekoe sa sra-
ni m ri tmom. U sl uaj u kardi ovas-
kul arni h probl ema koj i ma su uz-
rok i vci , a oi tuj u se kao l upanj e
srca i pri ti sak u predj el u srca,
preporuuj e se uzi manj e 30 kapi
bi j el oga gloga otopl j enog u soku.
Bor ovi ca (J uniperus communis)
Zbog svoj i h protuupal ni h svoj -
stava borovi ca se kao ugodan
lij ek preporuuj e osobama koje
pate od gihta i reume te osobama
koje imaj u potekoa s bubrezi ma.
Kor i ste se bobi ce. Zahval j uj ui
di ur eti kom dj el ovanj u poma e
u i z l ui vanj u mokrane ki sel i ne
iz organi zma, a kako i ma i anti -
septi ko dj el ovanj e, ol akava te-
gobe pri infekcij i uri narnog trakta,
npr. upal i mokranog mj ehura.
Vou od kojega pri premamo so-
kove treba dodati mal o elea od
borovi ce, koj i emo l ako pronai
u trgovi ni u obl i ku dema. Taj se
el e proi z vodi od bobica borovi ce
sazrel i h na suncu i vrl o j e ukusan.
l i i com ovog elea mo emo za-
mi j eni ti eer od trske i l i med
koj i stavl j amo u sok. Provj ereno
otvara apeti t u dj ece.
.208
Borovni ca, obi na
(Vaccinium myrtillus)
Ekstrakt obi ne borovni ce koristi
se za pobol j avanj e ci rkul aci j e te
odr avanj e kr vni h i l a i tavog
or gani z ma. Nj ez i ni f l avonoi di
uvruj u ono tki vo, pobolj avaj u
onu ci rkul aci j u i poveavaj u udi o
ki si ka i energi j e u oku.
Bosi l j ak (Ocimini basil icum)
Bosi l j ak j e i zvrstan sa sokom od
raj i ce, mal o soka od l i muna i
mal o sol i . Svj ee ubran, kori stan
j e za z dravl j e. Osi m to j e vr l o
ar omati an, osobi to dj el uj e na
pr obavni trakt i i vani sustav.
Uoena su nj egova anti bakteri j -
ska i anti hel mi nti ka svoj stva
(uni tava cri j evne nametni ke).
Mal a kol i i na ml j evenog bosi l j -
ka dovol j na je / a zati tu od loe
probave i greva u cri j evi ma te
nadutosti i el uani h greva.
Crna bazga (Sambucus nigra)
U terapeutske se svr he kori ste
bobice. Od nj ih se dobi va osvje-
avajui sok koj i pobol j ava ot-
pornost i zdravije or gani z ma.
Ekstrakt bobica bazge pokazao
se ui nkovi ti m l i j ekom za gri pu
j er smanj uj e nj ezi no traj anj e i
si mptome. Poti e znoj enj e i i z l u-
i vanj e uri na te se preporuuj e
kod zatvora i bubrenih kamenaca.
a je vac (Camellia si lies is)
Karakteri sti ke aj evea vezuj u se
uza zati tu sl ani ca, ponaj vi e u
probavnom traktu, eluca, tankog
cri j eva, guterae, debel og cri j eva
i pl ua. Vrl o j e jak anti oksi dans,
a zbog svoj i h termi ki h svoj stava
i ui nkovi t u programu kontrol e
tei ne. Ne uzrokuj e nuspoj ave, al i
ako ga uz i mamo nou i l i uveer,
moe i zazvati nesani cu. Ne treba-
ju ga uzi mati osobe s povi eni m
kr vni m tl akom.
enj ak (A llium sativum)
Veoma kori sna biljka za zdravl j e,
j edna od naj kori sni j i h. enj ak
i ma anti septi ka svoj stva i ve
se u anti ko doba upotrebl j avao
u borbi proti v mnogi h bol esti ,
ukl j uuj ui i naj opasni j e kao to
su kuga i kol era.
Ustanovl j ena su nj egova anti -
bakl eri j ska, anl i parazi tska, protu-
gl j i vi na i protuvi rusna svoj stva:
enj ak j e j edan od naj bol j i h l i -
j ekova za prehl adu i gri pu. Usp-
j eno se pri mj enj uj e u sl uaj u hi -
pogl i kemi j e i vi soke razi ne kol es-
terol a. Proi ruj e i krvne i l e, a to
pogoduj e bol j em f unkci oni ranj u
krvo i l nog sustava. U cri j evi ma
djeluje anti bakteri j ski , i me po-
goduj e probavi , rj eava cri j evne
potekoi" i nadutost.
Dodavanj em enja enj aka bi -
l o koj em soku od povra, smanj i t
emo ri zi k od kardi ovaskul arni h
bol esti i razi nu kolesterola te po-
moi u regul aci j i kr vnog tl aka.
Neke e osobe moda osj eti ti
l aganu iritacij u u probavnom trak-
tu, al i to se moe dogodi ti j edi no
ako se redovi to uzi maj u vee kol i -
i ne enj aka. Prema el j i , mo-
emo odabrati i ul j ni ekstrakt e-
nj aka paki ran u kapsul e (ono to
poznaj emo kao isti enj ak u per-
l i cama) koj i emo uzeti s omi l j e-
ni m sokom. Tako se i zbj egava lo
z adah koj i enj ak uzrokuj e.
Divlji kesten
(A esculus hippocastanum)
Ima protuupal na svoj stva i sprj e-
ava oti canj e krvni h ila. ti ti ve-
'll
ne i osnauj e kapi l are te j e vrl o
kori sna kod potekoa s hl adni m
stopal i ma, umor om u nogama i
l oom ci rkul aci j om. Di vl j i kesten
moe se kupi ti kao bi ol oki pr e-
parat od bi l j ni h ekstrakata u obl i -
ku kapi . Ima snaan ui nak u l i j e-
enj u hemeroi a i pri proi renj u
vena. Dvadesetak kapi otopi se
u soku i uzi ma nepreki dno dva
mjeseca, nakon ega emo si gurno
osj etiti nj egovu ui nkovi tost.
umbi r (Zingiber officinale)
Dumbi r j e j edan od naj bolj ih da-
nas poz nati h sti mul ansa ci r ku-
lacij e i probave. Provj ereno j e da
u trudnou reduci ra muni nu i
povraanj e. Ol akava pr obavu
i ima prouupal na svoj stva te se
preporuuj e osobama koje pal e od
artri ti sa. To j e i j edan od naj bolj ih
pri rodni h lij ekova za muni ne koje
se poj avl j uj u u vo nj i . Pokaz al o
se da sprj eava zgruavanj e kr vi
(ne preporuuj e se osobama koje
imaj u probl ema s hemoragi j om ili
uzi maj u l i j ekove za zgruavanj e
krvi ).
U terapeutske svrhe kori sti se
kori j en i l i , tonij e, podanak bi l j ke,
z apravo podzemna stabl j i ka bi l j -
ke. Kori sti se za probavni trakt.
Nema nuspoj ava, al i u neki h oso-
ba moe i zazvati povi enj e arteri j -
skoga kr vnog tl aka. Ne pr epo-
ruuj e si' ni osobama koj e pate
od uni h kamenaca. Pr ahom
svj eeg kori j ena dumbi ra posi pa
se sok ili salat.i.
Ci nko (G i itko bi I oba)
Dr vo gi nko podri j etl om j e iz. Ki ne
i J apana, staro oko 250 mi l i j una
godi na. Danas j e to j edna od naj -
ee kori teni h bilj aka za poti ca-
nj e akti vnosti mozga i protoka
krvi .
Dr vo gi nko raste u Umj erenoj
kl i mi . Nj egovi svj ei l i stovi sadr-
e akti vne f l avonoi e koji dj el uj u
kao anti oksi dansi , to znai da
titi stani ce od oksi daci j e.
Gi nko i ri mo dane i periferne
kr vne i l e i vr l o j e dj el otvoran
pri krvarenj i ma, kao to su npr.
hemer oi di i kvr gavo proi renj e
vena, te kod bol esti kr vo i l nog
sustava, nedostatka pamenj a i
koncentraci j i
1
. Pri pi suj u mu se
i zvanredna svoj stva, naj vi e zbog
mogunosti pobol j avanj a ci r ku-
l aci j e krvi i protoka energi j e u
moz gu. Smatra se da poma e u
sprj eavanj u adhezi j e trobmoci ta
i stvaranj u ugruaka.
Preporuuj e se stari j i m osobama
koj e pate od gubi tka pamenj a i
mental ni h di sf unkci j a. Dovol j no
j e u j utarnj i sok dodal i 20 do
30 kapi bi ol okog pr i pr avka
ovoga bi l j nog ekstrakta ili pri j e
jela uzel i j ednu kapsul u. Da bi
I ret man dao rezul tate, treba ga
provodi ti od tri do est mj eseci
i ako j e dj el ovanj e ove supstanci j e
na mozak trenutano i poi nj e se
zamj ei vati ve nakon j ednog sata
j er poti e akti vnost mo dani h
val ova.
J edi ne su mogue nuspoj ave bla-
ge probavne smetnj e, gl avobol j a
i bl age al ergi j ske reakci j e. U ve-
l i ki m dozama moe proi z vesti
muni nu. Osobe koj e uz i maj u
l i j ekove proti v zgruavanj a kr vi ,
ne smi j u uz i mat i gi nko j er on
poj aava protok kr vi te mo e
doi do hemoragi j e (svakako j e
potreban medi ci nski nadzor).
Gi nseng (Panax ginseng)
Ova j e bilj ka podri j etl om i z Ki -
ne i Korej e gdj e se kori sti ve
ti suama godi na. Pri rodna medi -
ci na u terapeutske svrhe kori sti
samo kori j en ginsenga. U i va ve-
l i k ugl ed kao osnai va i el i ksi r
dugovj enosti . Bogat j e vi tami ni -
ma B i C te esenci j al ni m ki sel i na-
ma i aminokiselinama. Posebno se
preporuuj e osobama i zl oeni ma
vel i kom intelektualnom i f i zi -
kom naporu (poveava otpornost
'I j
organi zma na Stres i osnauj e sre-
di nj i i vani sustav), pri oporav-
ku te u sluaj u umora i depresi j e,
smanj ene koncentraci j e, umora
i z az vanog promj enom godi nj i h
doba. I ako se upotrebl j ava za
borbu proti v umor a, pokaz al o
se da i ma umi ruj ue i oputaj ue
dj el ovanj e. U trgovi nama emo
ga nabavi l i u obl i ku pi l ul a.
Gospi na trava
(Hypericum perfora luni)
Gospi na trava poznata j e i kao
trava svetog I vana ili z vonac.
Ekstr akt ove bi l j ke opr avdava
svoj u vel i ku popul arnost zbog
dobri h rezultata koje j e dao kao
nadopuna pr ehr ani . Ri j e j e o
obinoj di vl j oj biljci uti h cvj etova
i crni h pjega.
Sadri hiperiein (crveni pi gment
koj i se dobi va gnj eanj em bi l j -
ke). Zahval j uj ui toj akti vnoj ke-
mi j skoj supstanci j i , gospi na j e
trava dj el otvoran anti depresi v i
anksi ol i ti k. Pokazal a se kao vrl o
ui nkovi ta u rj eavanj u bl agi h i
srednj e j aki h depresi j a. Posj eduj e
i prol ubakteri j ska i prol uvi rusna
svoj stva. Mo emo j e uzeti kada
pal i mo od nagl i h promj ena ras-
pol oenj a i l i pri mi j eti mo si mpto-
me mal odunosti , razdral j i vosti ,
probl eme sa spavanj em, tj eskobu,
nestabi l nost i strahove.
Kori snost ove bi l j ke duguj emo
i i nhi bi ci j ski m svoj stvi ma morio-
ami nooksi daze ( MAO) koja pove-
avaj ui razi nu kemi j ski h el eme-
nata u moz gu, sprj eava tegobe
sa i vci ma. Gospi na trava po-
bolj ava raspol oenj e, pomae pri
emoci onal noj nestabi l nosti , psi -
hosomatski m si mptomi ma (ovo
ukl j uuj e poremeaj e poput mi g-
rene i l i gl avobol j e, srani h bolesti
i openi to umora) te peri odi ni m
emoci onal ni m poremeaj i ma koj i
nastaj u zbog nedostatka suneve
svj etl osti .
U trgovi nama se nude preparati
bi l j ni h ekstrakal a u kapi ma i l i
tabl etama standardi z i rani h doza.
Da bi l i j eenj e bi l o dj el otvorno,
potrebno j e otopi ti tridesetak kapi
ekstrakta u ai soka i posrkati
pri j e spavanj a. Ak o su nam drae
pi l ul e, treba uzeti tri puta na dan
po j ednu. Preporuuj e se uzi manj e
gospine trave nepreki dno ti j ekom
eti ri ili pet tj edana, kako bi smo
uoi l i rezul tate, i ako j e pri j e za-
poinj anj a tretmana dobro posav-
j etovati se sa speci j al i stom.
Gospi na trava ne uzrokuj e ni -
kakve kontrai ndi kaci j e, i ako ne-
ke osobe svi j etl e puti ti j ekom tret-
mana moraj u i zbj egavati i zl aga-
nj e sunevom svi j etl u j er moe
doi i l o opasne kone reakci j e.
Izl aganj e suncu trebaju i zbj egava-
li i trudni ce i doj i l j e.
Gr i mi z na r udbeki j a
(Echinacea purpurea)
Ova bi l j ka, koj om su sj everno-
amer i ki I ndi j anci ubl a aval i
z mi j i n ugri z , i danas se kori sti
zbog svoj i h i zvanredni h svoj stava
koja j e i ne i z vrsni m pri rodni m
l i j ekom. Vj eruj e se da poveava
Otpornost organi z ma i sti mul i ra
nj egove mehani z me obrane u sl u-
aj u upal e i i nfekci j e (jak j e i mu-
nol oki sti mul ans).
Gr i mi z na rudbeki j a preporuu-
je se u lij eenj u infekcij a di ni h i
mokrani h putova te u lij eenj u i
dezi nfekci j i povri nski h i dubi n-
ski h rana. Mo e se kori sti l i kao
zatita te za oporavak od prehl a-
de, gri pe, vi roze i ostal i h infekcij a.
Poveava proi z vodnj u i akti vnost
bi j el i h kr vni h stanica i i nterferona
(pri rodna supstancij a koja se nal a-
zi u organi z mu, vana za obr am-
beni sustav i akti vi ranj e l i mfoci ta).
Poveava i stvaranj e anti ti j el a i
reduci ra prol i f eraci j u odreeni h
215
tetni h organi zama. Akti vi raj ui
i munol oke funkci j e i napadaj ui
vi ruse ti ti od i nfekci j a, a neke
nj ezi ne akti vne komponente po-
tenci raj u akti vnost itavo;- , i mu-
nol okog sustava (poti u kotanu
sr i l i mf no tki vo na proi z vodnj u
vee kol i i ne bi j el i h kr vni h stani -
ca koje su Zaduene za suzbi j anj e
i nf ekci j a). Vj eruj e se da otvara
apeti t i pobol j ava pr obavu.
Da bi smo iskoristili njezina svoj -
stva, svaki dan trebamo u svome
omi l j enom soku razri j edi l i 20 ka-
pi bi ol okog pri pravka bi l j nog
ekstrakta gri mi z ne rubeki j e ili
j e uz i mal i u tabl etama.
J u noamei i ki grm bol do
(Peumus boldus)
Li stovi ove bilj ke dj el uj u igestiv-
no i di uretski l esu dobri u lijeenju
uni h tegoba. Za bol j u probavu
l i i cu listova bolda izmij eaj te u
soku od povra tri puta na dan. To
j e traj no zel eni grm ij i se l i stovi
sakupl j aj u ti j ekom i tave godi ne.
Kopr i va (Llrticn dioica)
Ova j e bilj ka vrl o cij enj ena u pri -
rodnoj medi ci ni , sadri vi soku
koncentraci j u ol i goel emenal a i
kl orofi l a, zbog ega poti e stva-
ranj e cr veni h kr vni h stani ca i
osnauj e organi z am. Budui da
j e vrl o bogata si l i ci j em, kori sna
j e kao dopuna zdravl j u koe, ko-
se i nokti j u. Pokazal o se da ima
protuupal na i uretska i protu-
al ergi j ska svoj stva. Zato j e veoma
omi l j ena u l i j eenj u artri ti sa,
zadravanj a tekui na u organi z -
mu i gi b ta (nj ezine su mogunosti
upotrebe neograni ene). Mo e se
pri premi ti u sokovni ku (1 lica) s
dr ugi m sokovi ma.
Kor oma (l'oenicnliim vulgare)
Koroma (drugi naz i vi : ani s, ko-
mora), vrl o otporna biljka koju se
nalazi uz rubove putova, posjeduje
anti gl j i vi na, anti bakteri j ska i
protuupal na svoj stva. Sj emenka
koromaa dj el uj e kao uni verzal no
sredstvo za jaanje probavnog sus-
tava i ubl aava cri j evne greve.
Pomae i u isputanj a pl i nova iz
cri j eva, potie probavu i posebno
se preporuuj e doj i l j ama. Ugodna
j e okusa.
Li ncur a (Gciiliana lutea)
Ova bilj ka otvara apeti t, ali i ma
gorak okus. Kori sti se samo ko-
ri j en, a preporuuj e se kod po-
manj kanj a teka, sl abe probave i
ti j ekom oporavka.
Lucerna (Medicago sativa)
Lucerna (al f aal f a) sadri vel i ku
kol i i nu hranj i vi h vri j ednosti kao
to su protei ni , karotenoi di , vi ta-
mi ni B, C i H, kal ci j , el j ezo i
kal i j .
Poma e u regul i ranj u raz i ne
kol esterol a te pravi l nu koagul a-
ci j u.
Lj uta papri ka
(Caps i cum fru lescens)
Pobol j ava ci rkul aci j u, posj eduj e
anti koagul aci j ska svoj stva te sti -
mul i ra probavu i ui nkovi to uni -
tava mnoge vrste tetnih bakterij a.
Poti e znoj enj e. J edan j e od naj -
bolj ih l i j ekova za lij eenj e prehl a-
de, i ri taci j e grl a te openi to i n-
fekcije di ni h putova. Istrauj e se
nj ezino dj el ovanj e u mravl j enj u.
' 1/
Maj i na dui ca
(Thymus vulgaris)
To j c z drava i kori sna bilj ka s j a-
ki m anti bakteri j ski m dj el ovanj em.
Vr l o j e ui nkovi ta u borbi proti v
bronhi j al nog kalj a i hri pavca te
bronhi j al nog katara. Dj el uj e anti -
septi ki na di ne putove. Pokazal a
se ui nkovi tom u pobol j avanj u
apeti ta i probave te u pr oi z vod-
nj i ui . Nezamj enj i v j e dodatak
kod dugaki h i teki h probava.
Budui da i ma j aku ar omu, treba
j e umj ereno kori sti ti .
Masl aak
(Taraxacum officinalis)
Traj na zeljasta bilj ka zl atnouti h
cvj etova, koja ol akava tegobe s
j etrom i uni m mj ehurom. Li sto-
vi i kori j en i maj u di uretska i lak-
sati vna svoj stva pa se preporuu-
j u pri pretj eranom nakupl j anj u
tekui na u organi z mu.
Masl aak j e j edna od bi l j aka s
naj veom koncentraci j om kal i j a;
sti mul i ra rad ui i j etre i poti e
probavu (otvara apeti t), sprj eava
stvaranj e uni h kamenaca i po-
ma e u raz gradnj i masti . Ui n-
kovi ta j e kod nadutosti . Nez a-
mj enj i v j e sastoj ak prol j etne kure
za ienj e organi zma. Sok od j ed-
ne l i ce ove bi l j ke pomi j ea se s
dr ugi m sokom i pi j e dvaput na
dan i l i se ti j ekom kure u kombi -
naci j i sa sokom kori sti nj ez i n
i nf uz.
Mati nj ak (Melissa officinalis)
Mati nj ak, koji j e poznat i kao me-
lisa, zelj asta j e bi l j ka koja dj el uj e
proti v greva i kao anksi ol i ti k te
'i s
i ma umi ruj ua svoj stva (pri rodna
j e bl aga pi l ul a za spavanj e). Vr l o
j e ui nkovi ta u otvaranj u teka i
sprj eavanj u muni ne ti j ekom
trudnoe. J ednako tako, dj eluj e na
sredi nj i i peri f erni i vani sustav
(ol akava probavne potekoe uz-
rovane i vci ma). Nasj eckano lie
i zvrstan j e dodatak vonoj sal ati .
Po elj i ga mo emo dodati (j ednu
l i i cu) i svome omi l j enom soku.
Metvi ca (Mentha piperita)
Znana su nj ezina aromati na, anti-
septi na i anal geti ka svoj stva.
Otvara tek i umanj uj e kol i i nu pl i -
nova u ti j el u. Isti e se j akom ar o-
mom mentol a koj u daj u nj ezi ni
l i stovi . Poti e pr obavu i stvara-
nj e ui . Preporuuj e se u sl u-
aj u greva pr obavnog trakta i
gastroi ntesti nal ni h smetnj i . I z vrs-
na j e sa sokom od l i muna, i ako
svi m sokovi ma dobro odgovara
nj ezi n okus.
Obi na jela (A bies alba)
Nj ez i ni i zdanci i maj u bal zami na
svoj stva, dj el uj e proti v kalj a i za
i skal j avanj e; dovol j no j e otopi ti
l i cu ili l i i cu si rupa obi ne j e-
l e (l ako ete ga nai u bi l j ni m
l j ekarnama) u soku od kruke i
dodati l i i cu meda. Sok j e dobar
za respi ratorne tegobe, pogotovo
proti v kalj a od prehl ade.
Ori gano (Origanum vulgare)
Omi l j en j e u borbi proti v suhog
i pl unog kalj a zbog svoj e ui n-
kovi tosti proti v greva i pri iska-
l j avanj u. Kori sti se i kod bronhi ti -
sa i astme. Posj eduj e protugl j i vi -
na i protubakteri j ska svoj stva i
vrl o j e ui nkovi t u lij eenj u bakte-
ri j ski h i gl j i vi ni h infekcij a. Poti e
pr obavu i poma e u i sputanj u
pl i nova i z organi zma. Kori stan j e
kod bol ne menstruaci j e.
Pasi fl ora (Passiflora incarnata)
Smi ruj e i kori sti se u borbi s ne-
sani com, povi eni m kr vni m tla-
>\ )
kom, vegetati vnom sti gmati zaci -
j om (distort in neurovegetative!). Ne-
kol i ko se l i stova pasi f l ore pr i -
pr emi u sokovni ku (dovol j na j e
j edna mal a l i ca dva puta na
dan) i l i se uz mu perl i ce bi l j ne
el ati ne koj e emo pr onai u
trgovi nama pr i r odnom hr anom.
Ui nkovi t a j e kod probl ema s
arteroskl eroz om, sl abosti , opeg
propadanj a, gubi tka pamenj a,
vr togl avi ce, povi enoga kr vnog
tl aka, nesposobnosti koncentraci j e
te smanj ene radne sposobnosti .
Pol j ska presl i ca
(Equisetum arvense)
Pol j ska presl i ca zelj asta j e bi l j ka
koja sadri obi l j e si l i ci j evi h sol i ,
zbog ega utjee na j aanj e kose,
koe, nokti j u, kosti i kr vni h i -
la. Poma e u obnovi mi neral a u
or gani z mu, pobol j ava z grua-
vanj e kr vi , i ma di uretska svoj stva
i poti e rad bubrega. Preporuuj e
se kod bol esti bubrega i mj ehura,
za sprj eavanj e ci sti i gi hta te u
sluaj u preti l osti , vi sokoga kr vnog
tl aka, i spadanj a kose i nakupl j anj a
vode u or gani z mu. Ak o i mate
potrebu za ei m mokrenj em i
pri tom osj eate peckanj e, presl i ca
vam moe pomoi u rj eavanj u tih
probl ema, meuti m ne zaboravi te
da i ma di uretski ui nak. U ai
soka treba otopi ti samo 10- 15 kapi
pol j ske presl i ce i l i otpri l i ke 20 g
suhe bi l j ke pri premi ti u sokovni -
ku i pomi j eati sa sokom.
> H
Si kavi ca
(Silybum marianum)
Zel j asta bilj ka okrunj ena pur pur -
ni m bodl j i kavi m cvi j etom i j e
sj emenke i maj u snane f armako-
l oke ui nke na j etru. Preporuuj e
se kod pr obavni h smetnj a, za
dodatno lij eenj e kroni noga vi -
r usnog hepati ti sa te kod ci r o-
ze. ti ti j etru (sprj eava nj ezi no
propadanj e te sti mul i ra regene-
raci j u oteeni h stani ca) i dj el uj e
kao anti oksi dans. Poveava i z l u-
i vanj e ui i sprj eava stvaranj e
uni h kamenaca.
Si kavi ca daj e dobre rezul tate
pr i obnavl j anj u stani ca oteeni h
al kohol om, vraaj ui i h ponovno
u z dr avo stanj e. Akt i vne k om-
ponente si kavi ce sastoj e se od
sl oeni h struktura bi of l avonoi da
s anti oksi antni m svoj stvi ma na-
z vani h si l i mar i n koj i sprj eava
otei vanj e z dr avi h stani ca j etre
i poti e regeneraci j u oteeni h.
Si l i mari n sprj eava prol az toksina
kroz stani ne membrane u nj i ho-
vu unutranj ost te neutral i z i ra
toksi ne supstanci j e koj e usprkos
svemu uspi j u prodri j eti u nj i h.
Pr vi rezul tati vi dl j i vi su dva tj ed-
na nakon poetka lij eenj a. Si ka-
vi ca se moe nabavi ti u obl i ku
si rupa koj i se mij ea sa sokovi ma.
Kr v j e vrl o brzo apsorbi ra. Nema
ni kakvi h oz bi l j ni h nuspoj ava,
osi m to uzrokuj e l ake el uane
smetnj e u smi sl u l aksati vni h ui -
naka u pr vi m dani ma lij eenj a.
Sl adi
(Glycyrrhiza glabra)
Kori j en sl adi a, koj i spada u po-
rodi cu mahunar ki , i ma protuvi -
rusno i protubakteri j sko dj el ova-
nj e i stoga je dj el otvoran u borbi
proti v gri pe i prehl ade, kal j a, i n-
fekci j a di ni h putova te i ra na
el ucu. U medi ci nske se svrhe ko-
ri sti od srednj eg vi j eka. Smanj uj e
upal e i ubl aava neke al ergi j ske
reakci j e. esto se kori sti za urav-
noteenj e hormona u razdobl j u
menopauz e i neposredno pri j e
menstruaci j e. Dokaz ao se i kod
kroni nog umora, al i ga treba uz i -
mati pal j i vo.
Kor i sti se saml j eveni kori j en,
pr ah i crni ekstrakt koj i sadr i
vi sok postotak gl i ceri nske ki sel i ne
koj a zaustavl j a akti vnost enzi ma
koj i rastvara i uni tava pri rodne
hormone organi zma, korti sol . Sl a-
di j e i korti kosteroi d (pri su-
l,in LI hormoni ma koj e i zl uuj u
nad bubreno l i j ezde) koj i ima
svoj stva slina korti sonu.
Kupuj e se u prahu i l i kao te-
kui na. Ni j e ga dobro uzi mati u
vel i ki m kol i i nama j er proi z vodi
nuspoj ave kao to j e povi eni tlak,
gl avobol j a i zadravanj e tekui na
u or gani z mu. Srednj a doza je 5
do 15 grama kori j ena u naj vi e
est tj edana. Moete ga pomi j eal i
sa sokom i s mal o obranog ml i -
j eka. Ne smi j u ga pi l i osobe s
di j abetesom, trudni ce i osobe koje
i maj u povi en kr vni tl ak.
Stol i sni k (A chillea millefolium)
I ako mu j e okus pri l i no gorak,
vrl o j e aromati an i pomae kod
pr obavni h potekoa, u zacjelji-
vanj a rana i proti v greva-
l n
j e j edna od naj ee kori teni h
bi l j aka u pr i r odnoj medicini.
Ol akava pred menstrua I ne te-
gobe i hemer oi de te pogoduj e
otputanj u tekui na iz tijela.
Nema nuspoj ava, al i se ne pre-
poruuj e uzi manj e u vel i ki m ko-
l i i nama u l ruti noi i l i j ekom
doj enj a. l i i ca stolisnika dovol j na
j e da bi smo osj eti l i nj egov pozi
tivni uinak.
Teti vi ka (Smilax aspera)
Tel i vi ka j e rvol i ka bilj ka koja
se obi no kori sti u borbi proti v
odreeni h bolesti koe kao to su
akne, ekcemi i psorijaza (smanj uj e
nadraenost i upal u) te kao ista
otrova i z krvi . Poma e u el i mi na-
ciji mokrane ki sel i ne. Ui nkovi ta
je i u lij eenj u reume (i ma protu-
upal na svoj stva); dj el uj e kao jak
i ureti k (poj aava mokrenj e), lako
se vee na otrove u organi z mu i
poj aava znojenje.
Val eri j ana
(Val err i an a officinal is)
Val eri j ana j e biljka pri rodni h umi -
ruj ti i h svoj stava. Sadr i val eri -
j ansku ki sel i nu i val eranon koj i
i maj u va nu funkciju u i va-
nom sustavu. Val eri j ana j e ui n-
kovi ta kod nesani ce jer dj el uj e
kao rel aksanl i vanog sustava
i sedati v. Preporuuj e se u sl u-
aj evi ma uzbuenj a, razdral j i -
vosti , i vane napetosti te za smi -
renj e mo dane akti vnosti . Uz to
smanj uj e nervozu i potie san. Va-
lerij ana j e dobra i proti v greva,
a moe biti korisna koti cri j evni h
greva koji se j avlj aj u zbog nad-
raenosl i debel og cri j eva.
U l erapeutske svrhe kori sti se
kori j en ove bi l j ke. U svome omi -
l j enom soku moete otopi ti 20 ka-
pi bi ol okog pr i pr avka svj ee
valerijane i dodati l i i cu meda.
Taj sok treba pi ti pri j e odl aska
na spavanj e. Katkad e se kao
nuspoj ava poj avi ti el uane smet-
nj e, a uz i manj e vel i ki h kol i i na
uzrokuje tjeskobu, glavobolju i
muni nu. U neki h osoba ima sup-
rotan ui nak - uzbuuje i h um-
j esto da i h smi ruj e. Ne smi j e
se uz i mati u trudnoi i ti j ekom
doj enj a.
Zl atni ca
(Solidago virga-aurea)
Zl ati ca j e poznata po svoj i m konsti-
pacijskim i i uretski m svoj stvi ma
(savrena j e za preti l e osobe, za
uklanjanje tekui ne iz organizma).
Poma e koti proi reni h vena, sl i l i
kr vne i l e i vrl o j e ui nkovi ta
kod di j arej e. Preporuuj e se svi m
osobama koj e pate od bubrenog
kamenca, upal e mokranog mj e-
hura, hemeroida i gihta.
Enzimi, prirodni
stimulansi
ENZI MI SU VANI ZA IVOT. TREBAMO IH DA BI SMO OBNOVILI I
POBOLJ ALI ZDRAVLJ E
Openi to, enz i mi i maj u puno
vez e s mi tski m "i z vor om ml a-
dosti ", ako se pri mj ereno ur avno-
tee s prehranom i tj el ovj ebom.
I stra i van j e i nj i hov odnos s gu-
bi tkom tjelesne tei ne, kroni ni m
poremeaj i ma i bol esti ma i muno-
l okog sustava te dj el ovanj e na
vi ruse, u sl uaj evi ma raka i pore-
meaja ci rkul aci j e.
Te smo podatke o enzi mi ma na-
vel i zbog dva razl oga. Pr vi j e raz-
l og vanost pol aganog konz umi -
ranja i i zl ui vanj a sl i ne pri kon-
z umi ranj u sokova kako bi se to
bolje asi mi l i ral i . Drugi j e razl og taj
to e terapij a enz i mi ma u bliskoj
budunosti znai ti novi korak u
z dravl j u i pri rodnoj medi ci ni .
>i!}
E
nzi mi su pri rodni sastojci koje
proizvode svi i vi organizmi,
ukl j uuj ui i l j udski . Danas se
zna za vi e od 3000 razl i i ti h
enz i ma koj i uskl auj u energi j u,
pri j eko potrebnu l j udskom ti j el u.
Pri sutnost enzi ma u organi z mu
u pri mj erenoj kol i i ni moe spr i -
j eiti i izlij eiti razne bol esti , uk-
l j uuj ui i one degenerati vne i
smrtonosno.
Pri j e nekol i ko godi na zapoete
su terapi j e enz i mi ma, koj e se sa-
da vi e ne kori ste samo za poti ca-
nj e bolj e probave i metabol i zma
openi to. Nj i hov napredak pove-
z an j e s i stra i vanj i ma u vez i s
i munol oki m sustavom koj i uve-
l i ke ovi si o opti mal noj opskrbi
enzimima.
J esu l i nam enz i mi potrebni?
Svi vi tal ni procesi sastoj e se od
sl oeni h kemi j ski h reakci j a po-
znati h kao metabol i zam. I'n/ i mi
su "kat al i z at or i ": poti u kemi j -
sku reakci j u i ti me omoguavaj u
metabol i zam. Nj i hova dj el otvor-
nost uvel i ke ovi si o okol i ni . Na
enz i me utj eu i mbeni ci poput
koncentraci j e ki sel i ne, l unatosti ,
i nhi bi tora i supstrata. Uz to su
vrl o speci fi ni : svaki enzi m potie
samo jednu vrstu kemijske reakcije.
Ni ta se u tijelu ne dogaa bez
energi j e, a energi j a se ne moe
ni upotr i j ebi ti ni ti pr oi z vesti
bez enz i ma. i vot svake stani ce
ovi si o kemi j ski m reakci j ama koje
trebaju nepreki dan dotok energij e
i enzi ma. Stani ce energi j u dobi va-
j u od proteina/ ugl j i kohi dral a i
masti koje unosi mo, al i im j e u
tome potrebna pomo enzi ma.
Tij elu su potrebni enz i mi ne
samo radi pr obave i apsorpci j e
konz umi rani h nami rni ca, ve i ra-
di npr. regul i ranj a rada i vanog
sustava.
Odakl e dobi vamo enz i me?
Tradi ci onal no j e hrana gl avni izvor
enzi ma. No zbog temperature ku-
hanja, radij acij e nami rni ca, dui ne
skl adi tenj a, nj i hove prerade, za-
mrz avanj a, dehi draci j e i adi ti va
esto budu uni teni te j e postotak
enz i ma u nami r ni cama mnogo
manj i . Odgovor j e na to svj ee
voe i si rovo povre (puno bo-
gatij e akti vni m enz i mi ma), ako j e
organski , tj. ekol oki uzgoj eno.
Sve u svemu, treba nastoj al i
da dodaci uvi j ek budu i z vrstan
svakodnevni dodatak prehrani .
Obnavl j anj e probave
Kada se pr i poetku hranj enj a
u usti ma pone i z l ui vati sl i na,
zapoi nj e sl oeni proces probave.
Prol askom kroz gastroi ntesl i nal ni
I raki nami rni ca se usi tnj ava, i z -
dvoj ene hranj i ve supstanci j i ' se
apsorbi raj u, a ostatak se ukl anj a.
Enz i mi omoguavaj u dj el ovanj e
probavnog sustava i pri sutni su
U svi m etapama ovog procesa.
Znamo da nami rni ce koj e kon-
z umi r amo sadre protei ne, masti
i ugl j i kohi rate, meut i m da bi
se transf ormi ral e u tvari koje or-
gani z am moe upotri j ebi ti , po-
trebne su tri grupe enzi ma koje
i h probavl j aj u: prol eaze, ami l az e
i l i paze.
Prol eaz e raz grauj u protei ne
koj i su sastavl j eni od dvadese-
tak ami noki sel i na. Svaka pro-
tea za dj el uj e samo na j ednu
vrstu ami noki sel i na. Li paz e raz -
grauj u masti i ulj a (l i pi de), fosfo-
l i pi de (l eci ti n) i estere (kol e-
sterol ). Ami l az e razgrauj u ugl j i -
kohi r at e i naj va ni j e eere
(saharozu, l aktozu i f ruktozu).
Vi e vakati
Ne z aboravi mo da bolje vakanj e
znai bolj e z dravl j e. Budui da
probava zapoi nj e u usti ma s en-
z i mi ma, nami rni ce koj e unosi mo
mor amo dobro pr o vakati . Sto
due vaemo, enzi mi i maj u vi e
vremena za dj el ovanj e.
vakanj e j e odl uuj ui i mbe-
ni k u probavi nami rni ca jer enz i -
mi dj el uj u samo na povri nski di o
hrane. Du i m vakanj em vei e
di o hrane bi l i i zl oen enz i mi ma,
to e pri doni j el i boljoj probavi .
Uz to, vei na si rovog voa i po-
vra sadri cel ul oz u (tj. vl akna)
koju j e prij e osl obaanj a hranj i vi h
tvari i nj i hove probave potrebno
usi tni l i .
Kada hrana sti gne u el udac,
el uani sokovi (koj i sadr e
enzi me) nastavl j aj u s probavom.
Pepsin (el uana proteaza) pro-
bavl j a protei n, tj. stvara vrste
mi i e, z dr avu ko u, otpor ne
kosti ...
Ostal i va ni el uani enz i mi
su renin (koj i odj el j uj u mi neral e
iz ml i j eka), enz i mi amilaze (koj i
poi nj u dj el ovati tamo gdj e en-
z i mi sl i ne prestaj u dj el oval i na
ugl j i kohi rate) i eluana lipaza
(koja odj elj uj e masti kako bi spri -
jeila vi ruse i al ergi j e i zati ti l a
ti j el o). Pokretanj e el uca nepr e-
ki dno osl obaa tekui ne u tan-
kom cri j evu, dok se krute nami r-
ni ce pretvaraj u u kau probavl j e-
ne hrane.
Gl avni na se probave i apsorp-
cije dogaa u tankom cri j evu du-
gom 7 metani , promj era 2,5 centi -
me l a ra. Na kraj u debel o cri j evo
z avrava zahtj evan zadatak pro-
bavl j anj a sai maj ui , skl adi tei i
i zl uuj ui ostatke nami rni ca. Ko-
lon i l i dr ugi di o debel og cri j eva
sadr i vel i ku kol i i nu bakteri j a
koje proi zvode enzi me koji dj el uj u
na ostatke hrane, na vl akna, ce-
l ul oz u, sl uz koj u j e i zl ui o pret-
hodni dio cri j evnog sustava.
Zbog svega toga, l ako j e zakl j u-
327
i ti da enzi mi i maj u odl uuj uu
f unkci j u LI apsorpci j i nami rni ca
od trenutka kada sti gnu u cri j evo
do trenutka kada prel aze u krv,
mobi l i z i raj ui i transporti raj ui
hranj i ve tvari .
Probl emi i rj eenj a
Kat kad ni j e dovol j no samo se
i spravno hrani l i . Mo e doi do
probl ema pri vakanj u (bol esno
zubal o ili desni , npr.), nedostatka
kojega enzi ma ili stresa.
Uz to, bi l o koja bol est koja
se poj avi i utj ee na i zl ui vanj e
kl or ovoi ne ki sel i ne u el ucu,
utj ee i na i z l ui vanj e enz i ma:
oz l j ede, kemoterapi j a, ki r ur ki
z ahvat i , kroni ne bol esti , r eu-
mati z am (od ci sl i ne fi broze do
I rbuni h obol j enj a), depresi j e ili
kroni ni bol ovi i emoci onal ni stres
koj i mo e i z az vati poremeaj e
kao to j e si ndr om nadra enog
cri j eva.
Kao to mo emo j ednostavno
z akl j ui ti : da bi smo pobol j al i
probavu. . . moramo osi gurati vi e
enzi ma. Zbog enzi ma koje sadre,
neke nam nami rni ce u tome mogu
pomoi , pri mj eri ce pri rodno uz -
goj en ananas. Ananas sadr i
bromelin koji razl ae protei ne. No
topl i na koja se stvara u procesu
konz ervi ranj a uni tava enz i me
pa ananas u konz ervi ne sadri
bromel i n.
Bol j u pr obavu osi gurat emo
ako j elo zaponemo svj eom sal a-
tom, povre kuhamo samo na pari
i ako sol (i ndi r ektni i nhi bi tor
enzi ma) kori sti mo u mal i m kol i -
i nama. Ako se j ede meso koj e
j e naj tee probavl j i va nami rni ca,
treba uz njega uzeti i nami rni ce
bogate enz i mi ma kao to su ki sel i
kupus, enj ak ili l uk.
Tamari (umak od j apanske soje),
ako ni j e previ e sl an, j edan j e od
naj stari j i h posr edni ka enz i ma.
Dr ugi i z vor i bogati enz i mi ma
su papaj a, sl ad i pr i pr avci koj i
se mogu nabavi l i u trgovi nama
z drave hrane (ugl avnom u kap-
sul ama, al i i za otapanj e u vodi
i l i vonom soku).
Ne z aboravi l e da su nepri j atel j i
enz i ma nami rni ce (ukl j uuj ui i
voe i povre) uzgoj ene vodom
z agaenom pesti ci di ma. Na bi o-
kemi j skom podruj u pesti ci di mo-
gu utj ecati na l j ude j ednako kao
to utj eu na kukce koj e uni -
tavaj u, tj . tako da sprj eavaj u
dj el ovanj e enzi ma kol i nesteraze
(koj i uni tava neurotransmi ter
aceti l kol i n).
Kol i nesteraza j e kl j una za i v-
ani sustav, meut i m, pesti ci di
j e uni tavaj u. Openi to, do pos-
tupne i ntoksi kaci j e sl oeni h sus-
tava enz i ma dol az i zbog z aga-
enosti nae okol i ne pesti ci di ma
koj i , s druge strane, mogu i zaz-
val i hi perakl i vnost, paral i zu mi -
ia i vaca, probl eme s vi dom,
potekoe u di sanj u, bol ove u
trbuhu, povraanj e, di j arej u, sl a-
bost i td. I mnogi teki metal i
(ol ovo, i va...) sprj eavaj u dj el o-
vanj e enz i ma. Zbog svega toga
naj bolj e j e odabrati ekol oki uz -
goj ene nami rni ce.
Treba l i nam vi e enz i ma?
Zbog pesti ci da, uvjeta uzgoja i l o-
eg stanj a tla, transporta, skl adi -
tenja i kuhanj a to smanj uj e razi nu
hranj i vost nai h nami rni ca, mnogi
uzi maj u enzi matskc dodatke (po-
put mi neral a i vi tami na).
Da, potrebno nam j e vi e enz i -
ma. Al i treba i mati na umu da su
to samo dodaci i da ih treba u/ i
mal i j edi no kao dodatke ur avno-
teenoj prehrani . Ako, pri mj eri ce,
dobro ne probavl j amo ili apsor-
bi ramo ono to unosi mo u orga-
ni z am, moe se dogodi ti da emo
trebati dodatne enzi me. Mnogi su
razl ozi za uz i manj e enz i ma, al i
i h vei na uz i ma radi ol akavanj a
probave.
U koj i m i h kol i i nama treba
uz i mati ? Raz l i kuj emo se - a i
enz i mal ski se proi z vodi razl i kuj u
po sastavu i snazi , tako da sva-
kako treba sl i j edi ti savj et lije-
Kako reaktivirati
enzime u
pet koraka
1. Detoksikadja (kura ienja ili
post i mnogo sokova).
2. Uravnoteena i "reaktivirajua"
prehrana.
3. Enzimatski dodaci, vitamini i
minerali.
4. Dnevna tjelovjeba (radi
poveavanja unosa kisika u
organizam).
5. Pozitivne misli i stav.
riika i pal j i vo i tati svi- upute.
I 11/ i mi se obi no dobro podnose
pa ako i zazovu nadutost ili osjeaj
si tosl i , treba samo smanj i ti doz u.
Dugo se vj eroval o da se enz i mi ,
koj i se uz i maj u kao dodatak,
ne mogu apsorbi rati . Danas se
smatra da enz i me moemo raz l i -
i to apsorbi rati , al i pri j e svega
preko mehani zma poznatog kao
pinocitoza. U ovom procesu enz i -
me, nakon povezi vanj a s recep-
torom koji se nal azi u sl uzi cri j ev-
ne sti j enke, te iste stij enke apsor-
bi raj u te prol az e kroz cri j evne
stani ce i na kraj u se osl obaaj u
u krv.
I zvori su enzi ma razl i i ti : ana-
nas, papaj a, fermentaci j e mi kroba
(poput gl j i vi ca Aspergillus). Enz i -
ma tski pr oi z vodi prehrambene
industrij e/ medu ostal i m, sadre
papai n, pan krcat i n, tri psi n, bro-
mel i n, proteazu, ami l az u, l i pazu
ili l aktazu. Neki enzi matski pr o-
i z vodi potpuno su zati eni te
se otapaj u tek u tankom cri j evu,
a ne u el ucu.
Ak o j e i kako mogue, i zbj e-
gavaj te pr i pr avke od govee i
svinj ski- guterae.
Enzimi za mozak?
Upamti l i ' da je za brigu i hranj enj e
neurotransmi tora potrebno ukl j u-
i ti est i mbeni ka:
enzi mi vi tami ni
koenzi mi mi neral i
gl ukoza ami noki sel i ne
Enz i mi su sastavl j eni od ami no-
ki sel i na koje su, ni vi e ni manj e,
nego rezul tat protei na koje j ede-
mo. Te su ami noki sel i ne prethod-
ni ci neurotransmi tora i , ako adek-
vatno asi mi l i ramo protei ne, nal a-
ze se u krvi .
Enzi mi za mravl j enj e?
Enz i mi su katal i zatori svi h reak-
cija koje se dogaaj u u ti j el u, uk-
lj uuj ui i vanu funkci j u kontrol e
tei ne. Ipak, nij e pronaena ni
j edna kura za preti l ost, al i su
znanstveni ci otkri l i neke nj ezi ne
razl oge. Tako su u sluaj u nedo-
statka enzi ma neki od naj ei h
si mptoma umor, prerano starenj e
i poveanj e tei ne. Kada bi smo
se opti mal no hrani l i , daj ui pri o-
ritet protei ni ma, vi tami ni ma, mi -
neral i ma i enz i mi ma u nj i hovu
pri rodno i spravnom odnosu, naa
bi se oeki vana i votna dob pove-
ala i bili bi smo puno vi tal ni j i .
Svj ee voe i povre ima vl akna
koja daj u osj eaj si l osti . Nj i hov
sl oeni sastav ugl j i kohi rata po-
tie luenj e serolonina u mozak. Te
su nami rni ce bogate i enz i mi ma.
Prednosti l i j eenj a enzi mi ma
Enz i mi su veoma vani u i tavom
procesu i akti vnosti ci rkul atornog
sustava, ali to nije tema ove knj i ge.
Na kraj u emo saeti prednosti
lij eenj a enz i mi ma (samo neke!)
u kombi naci j i sa svj ei m voem
i povrem i openi to u ur avno-
teenoj prehrani . Enz i mi ponovno
pune bateri j e organi z ma! Takva
vrsta lij eenj a:
Brza j e, ui nkovi ta, bez znaaj -
ni j i h i kroni ni h nuspoj ava.
Ne osl abl j uj e i munol oki sus-
tav i kompati bi l na j e s dr ugi m
l i j ekovi ma.
Mogu j e pri mj enj i vati i di j abe-
ti ari .
Smanj uj e potrebu za uvoenj em
dodatni h l i j ekova proti v bol ova.
Mogu j e pri mi j eni ti paci j enti
svi h godi ta.
Poj aava ui nak anti bi oti ka.
Ui nkovi ta je u lij eenj u pos-
trombol skog si ndroma.
Ui nkovi ta je u lij eenj u ven-
ski h i arteri j ski h bol esti .
Ubrz ava zacj el j i vanj e rana.
to jesti i
to ne jesti
1. lesti mnogo svjeeg voa i
sirovog povra (ili to manje
termiki obraenog).
2. Dobro je jesti mnogo enjaka i
luka (lo zadah moe se izbjei
boljom higijenom zubi).
3. Smanjiti unos namirnica koje
inhibiraju enzime kao to su lea,
kikiriki i soja (pogotovo ako je
rije o sirovoj ili loe kuhanoj soji.
4. Nemojte kuhati u posudu od
aluminija.
5. Stavljajte u hranu to manje soli.
6. Izbjegavajte rafinirani eer i
brano (i njihove proizvode).
7. U prehranu ukljuite integralne
itarice.
8. Pijte bar jedan svjee pripravljeni
sok dnevno.
9. Izbjegavajte previe topla i
previe hladna jela i pia.
10. Izbjegavajte kavu. Zamijenite je
ajevcem ili biljnim ajevima.
Kazalo sastojaka
A
Al ge, 40
spi r ul i na 205
Al oa ver a 40, 108, 208
A mas ak e 74
A nanas 16, 49- 50, 52- 54,
64- 65, 72, 76, 78, 90, 100,
105, 107- 108, 110- 113, 120,
123, 126, 150, 148, 152- 155,
157, 162, 186, 189, 228
Ar t i o k a 148- 149
A vo k ad o 16, 33, 47, 65, 110,
124, 163, 177, 180, 186, 186
B
Bad em 39, 74, 76, 92, 106,
121, 128
Banana 60- 61, 65, 70, 73,
76- 77, 8 1 , 107, 112, 115- 116,
118- 121, 123, 162, 186, 189
Baz ga 143, 144, 210
Bi j el a br ez a, l i st ovi 208
Bi j el a r epa 16, 149, 151, 164,
187, 189
Bi j el i gl og 130, 209
Bl i t va 68, 83, 164, 186, 189
Bor a i na I 53, I 55
Bor ovi ca 50, 209
Bo r o vni ca 56, 60, 68, 73, 74,
78, 106, 126, 149, 157, 165,
186, 188, 210
Bosi l j ak 86, 100
Br es k va 16, 49- 50, 53, 65- 67,
70, 76, 78, 80, 110, 115, 120,
123, 165, 179, 186, 188
Br ok ul a 96, 164
C
Cel er 13, 16, 26, 32, 4 1 , 46- 47,
64, 70, 78, 83- 88, 91- 92,
94, 96- 98, 100, 102, 124,
148- 152, 154- 155, 157, 162,
166, 173, 184, 186, 189
Ci k l a 16, 23, 46, 68, 78, 83,
90, 94, 96- 97, 100, 102, 134,
151- 153, 155- 157, 167, 187,
189
Ci kor i j a 60, 87, 94, 126, 128,
187, 189
Ci met 56, 70, 72, 73, 77, 78,
109, 115, 116, 118, 120, 126,
127
Cvi j ee, j est i vo 66
Cvj et aa 70, 87, 168, 174, 187,
189

aj evac 210, 231
aj evi 38, 39, 4 1 , 43, 122, 123,
128, 130
enj ak 16, 40, 7 1 , 86- 88,
9 1 , 92, 111, 120, 150, 152,
154- 157, 167, 172, 186, 189,
207, 211, 231
i l i 11 I
o k o l ada 147, 159, 160
D
Da l u I j e 25, 105, 109, 116
Di nj a 28, 35, 49, 60, 65, 68, 76,
78, 79, 135, 168
- kant al upa 50, 66, 76, 168,
174
- z el ena 186, 189
Dr agu ac 123, 149- 151, 155,
156, 164, 169
Dunja 116

u mb i r 16, 37, 54, 56, 62, 64,
65, 68, 72, 76, 8 1 , 9 1 , 100,
101, 106, 111, 112, 126, 152,
154, 169, 187, 189, 212
G
Gi n s en g 40, 126, 151, 207,
213
Gi n k o 40, 197, 212, 213
Go s pi na tr ava 214, 215
Gr ej p 26, 27, 35, 52, 58, 60,
70, 78, 106, 152, 153, 170,
198, 208
- cr veni 62, 148
Gr i mi z na r udbeki j a 215
Gr o e 16, 49, 56, 65, 70, 73,
78, 8 1 , 112, 130, 131, 139,
140, 144, 154- 156, 165, 168,
170, 171, 173, 178, 186, 189,
197
- bi j el o 50, 52, 54, 64, 66, 68,
70, 110, 130, 154, 155
- cr no 50, 54, 6 1 , 63, 70, 74,
152, 155
Gr o i ce 170
Guj ava 105, 106, 108, 111
H
I l i bi skus, cvijet 127, 128, 130
\
I ni uz od met vi ce 110, 116
J
J ab uk a 16, 25- 26, 32, 35, 38,
46- 50, 52- 54, 56, 58, 62- 68,
70- 72, 77- 79, 83- 87, 9 1 , 92,
99, 100, 102, 105, 109, 110,
124, 126, 128, 145, 148- 156,
161, 163- 169, 171, 173,
178- 179, 186, 189
J abuk a cust ar d 65, 105, 186,
188
J ago de 33, 49, 48, 53, 58, 60,
62, 65, 72, 74, 76- 78, 8 1 , 105,
112, 117, 138, 148, 154, 171,
179, 186, 188
J aj e 142, 205
J avo r o v si r up 37, 46, 73, 141,
207
J ogur t 35, 65, 76, 86, 116- 118,
120, 123, 207
K
Kami l i ca 126- 128, 130
Kef i r 116, 117
Kel j 7 1 , 98, 150, 155
K i vi 16, 56, 58, 60- 62, 72, 77,
105, 110, 153, 172, 186, 188
Kl i ce 32, 40, 201, 202
- l ucer ne (al f aal f a) 101, 128,
155, 203
Kl i ni 70, 109
Ko k o s 33, 65, 105, 107
- ml i j eko 77, 107
Ko pr i va 86, 150, 152, 153,
155, 157, 216
Kof i j af i dar 72, 111
Ko r o ma (k omor a, ani s) 16,
49, 54, 56, 62, 84, 97- 98, 126,
128, 153- 155, 162, 187, 189,
206, 217
Kr as t avac 16, 65, 66, 68, 78,
84, 86, 70, 7 1 , 94, 98, 100,
120, 120- 124, 151- 156, 169,
170, 180, 182, 186, 189
Kr i z ant ema 66
K r u mp i r 29, 78, 96, 134, 135,
149, 169, 171, 176, 183, 187,
189
Kr u k a 35, 46, 49, 52, 54, 56,
59, 65, 66, 73, 74, 78, 83, 100,
112, 116, 123, 151, 154, 157,
158, 168, 173, 186, 189, 219
Kukuruz 124
K up i na 54, 68, 8 1 , 186, 189
K u p u s 16, 7 1 , 83, 86, 92, 94,
98, 123, 149, 152, 155, 157,
174
- ki sel i 145, 228
L
l .assi 118, 120- 123
Li meta 16, 50, 52, 53, 6 1 , 62,
64, 66, 68, 72, 73, 77, 78,
101, 109/ I 10, 112, 153, 174
L i mu n 16, 25, 27, 32, 40, 47,
50, 52, 54, 58, 60, 64- 67, 74,
78, 80, 81/ 84, 86, 92, 94, 100,
109, 111, 118, 123, 124, 126,
128, 130, 139, 149, 151- 153,
165, 173, 175, 186, 188, 219
Li ncur a 217
I i pa, cvj et ovi 130
Lubeni ca 16, 33, 49, 50, 64/
77, 98, 108, 135, 157, 175,
186, 189
Lucer na (al f aal f a) 101, 128,
155, 203
L uk 35, 40, 90, 96, 99, 120,
148, 149, 152, 153, 172, 176,
187, 189, 203, 228, 231
- ml adi l uk 98
M
Lj ekovi t o bi l j e 40, 196,
208- 20')
M
Maj i na dui ca 218
Mal i ne 33, 52, 60, 62, 73, 76,
78, 110, 127, 128, 186, 188
Mand ar i na 35, 46, 54, 68,
107, 176
Man g o 59, 72, 77, 78, 105,
109, I I I , 112, 116, 120, 123,
177, 186, 188
> u
Mar el i ca 16, 4 1 , 54, 67, 69, 78,
156, 177, 186, 188
Mas l aak 178, 218
Mat i na ml i j e 40, 203, 204
Mat i nj ak 218
Med 32, 40, 49, 60, 76, 80, 8 1 ,
106, 109, 117, 118, 120, 121,
124, 126- 128, 130, 144, 151,
165, 175, 184, 203, 204, 209,
219, 223
Mel asa 46, 63, 66, 109
Met vi ca 32, 39, 58, 59, 6 1 , 63,
66, 70, 7 1 , 74, 76, 78, 110,
I I I , 116, I 18, 120- 121, 126,
128, 130, 142, 219
- i nf uz 110, 116
- uvar ak 120, 123
Ml i j ek o 43, 65, 115, 121, 147,
163, 206, 227
- r i i no 1 18
- z obeno 115, 121, 151
- k ok os ovo 77, 107
- soj i no I 15, 118, 121
- si r ut ka 67, 120
- kr avl j e 39, 115
- bi l j no 116, 121
Mo gr anj 152, 153, 157
Mr k va 16, 23, 37, 38, 45- 47,
54, 58, 65, 68, 88, 9 1 , 96, 98,
102, 124, 148, 149, 151, 152,
154, 156, 178, 187, 189
Mu k a I ni or ai 46, 106, 120,
123
Mumul e) 64, 144
N
Nar ana 13, 25- 26, 33, 35, 38,
46, 47, 50, 52, 53, 58, 60- 66,
70, 72- 74, 77, 78, 80, 8 1 , 9 1 ,
92, 98- 100, 106- 108, 110,
112, 113, 123, 126- 128, 130,
133, 140, 149, 153, 155, 170,
179, 183, 184, 186, 189
Nek t ar i na 74, 78, 179
O
Ocat 9 1 , 92
Or i gano 86, 219
P
Papaj a 62, 75, 78, 105, 109,
112, I 18, 150, 180, 186, 189,
228, 230
Papar ,
- kaj enski 141
Papr i k a 16, 46, 7 1 , 72, 85, 86,
88, 9 1 , 92, 94, 98, 99, I I I ,
148, 157, 180, 186, 189
Pasi f l or a 64, 77, 78, 105, 106,
110, 112, 130, 219, 220
Pas t r nak 46, 173
Pel ud 40, 108, 151, 203,
204- 207
Peri n 32, 46, 68, 71, 83, 84,
87, 90, 91, 93-96, 102, 148,
149, 152, 154-157, 167, 169,
181, 187, 188
Pi skavi ca, sj emenke 128
Pi stai 74
Porto, vi no 78
Peni ca 39, 202
- kl i ce 32, 40, 116, 196, 197,
201, 202
R
Rabarbara 100
Raji ca 13, 25, 41, 47, 56, 78,
80, 84-86, 88, 91-96, 98,
100-102, 111, 121, 124, 149,
157, 166, 172, 176, 180, 182,
187, 189, 210
Ri bi z 50, 68, 76, 186, 188
Ri a 39, 145, 203
Ki i no ml i jeko 118
Roga 128
Rotkvi ca 46, 86, 94, 96,
149-153, 182, 203
Rua, l ati ce 66
S
Sal ata 16, 68, 96, 98, 99, 154,
160, 183, 187, 189, 202
Sal ata ci kori ja 60, 87
Si rup 37, 66, 144, 219
- od javora 37, 46, 72, 141,
207
Sj emenke 39, 38, 77, 85, 202,
203, 221
- kori jandera 111
- pi skavi ce 128
- koromaa 126, 217
Sl adi 62, 126, 128, 162, 221
Sl adol ed 17, 71, 74
Smokva 39, 186, 188
Soja, 39, 40, 203, 231
- kl i ce 202, 203
- l eci ti n 67, 198, 207
- ml i jeko 115, 118, 121
Soji n l eci ti n 67, 198, 207
Stol i sni k 222

i pak 126
l ji va 16, 52, 72, 74, 77, 78,
126, 184, 186, 188
paroga 16, 71, 149, 184
pi nal 16, 32, 46, 47, 71, 81,
84, 85, 96, 100, 102, 124, 148,
150, 149, 154, 156, 169, 178,
187, 186, 189
umsko voe 50, 68, 76
T
Tabasco 100-101
Tani ni 74
Teti vi ka 222
> is
Ti kva 150
Trenja 63, 72, 76, 80, 185,
186, 188
- koti ce 41
Trska, eerna 58, 94, 109,
116, 209
U
Ul je, masl i novo 91
V
Val eri jana 222, 223
Vrhnje 35, 147
Z
Zai ni 25, 39, 105, 106, 123,
169
Zelena mahuna 150
Zob 151, 198
- ml i jeko 115, 118, 151

i tari ce 15, 38, 39, 115, 133,
135, 152, 153, 197, 198, 201,
231
339

Snaga Prirodnih Sokova - Claudia Antist

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Snaga Prirodnih Sokova - Claudia Antist

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Claudia Antist

You might also like