19. Objasnite korelaciju zakljuivanje-dokazivanje?

Proces dokazivanja je proces zakljuivanja. Razlika izmeu dokazivanja i zakljuivanja sastoji se

u tome to se kod dokazivanja ide obrnutim redom. Kod zakljuivanja izvodi se zakljuak po
poznatom postupku iz datih poznatih premisa, a kod dokazivanja je ved dat poznat zakljuak, a
trebaju se nadi prikladne premise i postupak . Ono to su u zakljuku premise u dokazu su to
argumenti, a u zakljuku to je konkluzija (tj. zakljuak), to je u dokazu tvrdnja ili teza.
Vano je spomenuti da se pri dokazivanju pretpostavlja da je data teza istinita, a tek se nakon
toga trae argumenti, odnosno razlozi za tu tezu i pomodu njih se dokazuje da je teza istinita.
20. Protumaite empirisko dokazivanje, dokaz?
Empirijski ili aposteriorni dokaz je takav dokaz iji su argumenti empirijski sudovi (npr "Ribe diu
krgama"). Empirijski dokaz je je vezan za iskustvo ili istraivanje. Neempirijski ili apriorni dokaz
je takav dokaz u kojemu se rabe neempirijski argumenti, a mogu se dokazati samo pomodu
istovrsnih neempirijskih stavova. On je neovisan o iskustvu.
21. Obrazloite razliite vrste zakljuaka?
Zakljuak zavrni dio svakog znanstvenog djela.Kao posebni dio moraju ga imati doktorske
disertacije,magisterijski znanstveni i struni radovi, diplomski i seminarski radovi, ali ga npr. ne
moraju imati udbenik, prirunik, leksikon ili enciklopedija, itd.Zakljuak je zapravo, na
sustavan, koncizan i jezgrovitnain izloena sinteza svih relevantnih spoznaja,
informacija,stavova, znanstvenih injenica, teorija i zakona koji suizneseni u analitikom dijelu
znanstvenog djela. Predstavlja sintezu svih zavrnih stavova, spoznaja,relevantnih injenica
cjelokupnog pisanog djela i odgovor naosnovnu ideju teme. U zakljuku se ne iznose nove
spoznaje, novi dokazi, novi podaci, nove informacije, nove injenice, nego se onformulira na
temelju ved prethodno iznesenih spoznaja,dokaza, itd. Duina do 10% djela (max. 15 stranica).
Zakljuak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti. Ako je zakljuak
valjan, tada nuno slijedi iz, prethodno navedenih, premisa. Ako zakljuak nije valjan, tada on
nije nuna posljedica premisa, odnosno, ne slijedi nuno iz istih. O njegovoj valjanosti ovisi
valjanost cijelog argumenta. Zakljuak je misaoni proces kojim se izvodi jedan sud iz jednog ili
vie drugih sudova. U zakljuku razlikujemo sudove od koji polazi postupak zakljuivanja i sud
do kojeg se doe postupkom zakljuivanja. Sudovi od kojih polazi postupak zakljuivanja
nazivaju se premise. Sud do kojeg se doe postupkom zakljuivankja naziva se konkluzija.
Vrste zakljuaka:
Izravan ili direktan zakljuak- kad se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda, primjer
svaki broj kojega je zbroj znamenaka djeljiv sa tri i sam je djeljiv sa tri. Broj 552 djeljiv je sa tri
(5+5+2=12:3=4)
Neizravan ili indirektan zakljuak- kad se jedan sud izvodi iz najmanje dva druga suda
Deduktivan zakljuak- zakljuak kojem se iz opdenitih premisa izvodi posebna (manje
opdenita) konkluzija-najede se djeli na jednostavne i sloene zakljuke.
Jednostavan deduktivni zakljuak ili silogizam-zakljuak koji se sastoji od tano dvije premise
i konkluzije, dakle od tano tri suda.
Sloen deduktivni zakljuak ili polisilogizam-zakljuak koji ima vie nego dvije premise i koji
se dakle sastoji od vie nego tri suda.
Induktivan zakljuak- zakljuak kojim se iz posebnih premisa izvodi opda konkluzija, ide od
posebnog ka opdem.
Analogiski zakljuak-iz posebnih premisa izvodi se posebna konkluzija-zakljuak ide od
posebnog ka posebnom
(Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela-prof. dr. sc. Ratko Zelenika,
stranica 125, http://bs.wikipedia.org/wiki/Zaklju%C4%8Dak )
22. ta je bit znanstvene teorije?
U prenesenom smislu teorija znai knjiku uenost, kolsku mudrost koja nema veze sa ivotom
i praksom. Teoretiar je znanstvenik koji se bavi teorijom, a u prenesenom smislu to je ovjek
koji svu mudrost crpi samo iz knjiga a nema veze sa ivotom i praksom. Teoretizirati znai
izgraivati iznositi teoriju a u prenesenom smislu znai rasuivati suvie apstraktno, knjiki,
kolski a ne imati veze sa stvarnodu.
Znanstvena teorija je hipoteza koja se privremeno prihvati kao potvrena tj. dokazana i koju je
mogude zastupati tj. braniti. Teorija je opde naelo formula koja je izvedena iz oiglednosti a
ima privremeno znaenje. Teorija je vii zakon uz pomod kojeg se objanjavaju nii zakoni.
(Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela-prof. dr. sc. Ratko Zelenika,
stranica 129)
23. ta znate o klasifikaciji pisanih djela?
Klasifikacija pisanih djela moe se podjeliti na: primarne publikacije i sekundarne.
U primarne publikacije ubrajaju se:
knjige, asopisi, novine, znanstveni i tehniki izvjetaji, magistarski radovi, doktorske disertacije,
seriske i druge publikacije. U vedoj ili manjoj mijeri sadre rezulate znanstvenih istraivanja
(fundamentalnih ili primjenjenih), teoriskih ili eksperimentalnih istraivanja. Ove publikacije
sadre nove, izvorne znanstvene spoznaje ili prezentiraju na nov nain tumaenje poznatih
spoznaja stavova injenica ili ideja.
U sekundarne publikacije ubrajaju se:
bibliografije, bibliografski i referentni asopisi, indeksi, biblioteni katalozi, enciklopedije,
biografski rijenici, rijenici pojmova, pregledi, vodii i druge publikacije. Ove publikacije nastaju
obradom primarnih publikacija i drugih primarnih isprava. One imaju osnovni zadatak da
pomau istraivaima u pronalaenju i otkrivanju sadraja primarnih dokumenata, da budu
prigodni vodii kroz znanstvenu, tehniku, tehnoloku i drugu strunu literaturu i
dokumentaciju.
Tercijalne publikcije
Ubrajaju se razni prirunici, znanstveno popularne rasprave u monografijama, asopisi u
novinama, te razni adresari ustanova, bibliografije, cetralni katalozi biblioteka, bibliografski
indeksi.
Periodine publikacije
Nazivaju se jo i tekude publikacije, one su vremenski ograniene ali izlaze u vie ili manje
redovnim vremenskim razmacima, imaju iste naslove i u biti isti ili slian sadraj. Tu se ubrajaju:
asopisi, novine, almanasi (Almanasi je godinji kalendar koji sadre vane datume i statistikih
informacija kao to su astronomski podaci i plima tablicama), zbornici, godinjaci, periodine
statistike, bibliografije, publikacije znanstvenih i strunih djela.
Knjiga je tiskana publikacija koja izlazi povremeno i koja sadri najmanje 49 tiskanih stranica ne
brojedi korice.
(Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela-prof. dr. sc. Ratko Zelenika,
stranica 181)
24. ta su to publikacije?
Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoeni proizvod u jednom ili vie nakladnih
svezaka, odnosno na jednom ili vie slobodnih listova.
Publikacija je djelo na odreenom mediju (izdato, izraeno, prireeno) i fiziki ili elektronski
distribuirano za koritenje.
Elektronska publikacija je publikacija objavljena u elektronskoj formi kao posebna fizika cjelina
(cd, dvd i sl.) publikacija koja je dostupna na internetu i publikacija pripremnjena za tampu.
Kombinovana publikacija je publikacija na dva ili vie razliitih medija ili razliitih oblika istog
medija. Seriska publikacija je publikacija koja izlazi uzastopno, vremenski neogranieno u
odvojenim sveskama, knjigama ili kao elektronska publikacija sa kontinuiranim oznakama
(novine, asopisi, magazini, godinjaci zbornici, kalandari, adresari, izvjetaji, statistiki
godinjaci i sl.) ( http://bds.rs/dokumenti/Zakon%20obavezni%20primerak%202011.pdf )