Drzavni Pedagoski Standardi

1
Dravni
pedagoki
standardi
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Dravni
pedagoki
standardi
Republika Hrvatska
Dravni pedagoki standardi
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Urednici:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, prof. dr. sc. Dijana Vican, mr. sc. Vini Raki, elimir Janji, prof.,
Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Grafko oblikovanje:
Vito Deveri
Ilustracija na naslovnici:
Boris Ljubii: H kao hrvatska znanost
Tisak:
Gipa d.o.o.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 680867.
ISBN 978-953-6569-56-4
Zagreb, 2008.
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: + 385 (0) 1 4569 000
Faks: + 385 (0) 1 4594 301
E-pota: ured@mzos.hr
URL: http://www.mzos.hr
Impressum

Dravni
pedagoki
standardi
Zagreb, 2008.

Vijee za pedagoki standard
Predsjednik Vijea
prof. dr. sc. Nikola Pastuovi, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
lanovi
prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. Ante Been, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Marija Brana, prof., Hrvatska gimnazija Rovinj, Rovinj
prof. dr. sc. Sergej Gabrek, vanjski suradnik, Centar za promociju znanja, Ljubljana, Slovenija
Vinko Grgi, prof., Osnovna kola akovec, akovec
prof. dr. sc. Josip Grguri, Klinika za djeje bolesti, Zagreb
Marija Ivankovi, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH
Vojko Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar
Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb
Toni Padovan, prof., Osnovna kola Blato, Blato na Koruli, Korula
doc. dr. sc. Ivica Pain, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, Sveuilite u Osijeku
Sonja Pribela Hodap, prof. psiholog, Djeji vrti Crikvenica i Udruga RODA
Josip Prpa, prof., Gimnazija Vukovar, Vukovar
prof. dr. sc. Ivan Prskalo, Uiteljska akademija, Sveuilite u Zagrebu
mr. sc. Mirko Rui, Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Danica Sinoi, prof., Osnovna kola Fran Frankovi, Rijeka
doc. dr. sc. Danijela ivkovi, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Sanja upa, dipl. uiteljica, Osnovna kola Spinut, Split
9

Uvodna rije
Potovani,
pred vama je jedinstven dokument dravnih pedagokih standarda za sve tri razine odgojno-obrazovnoga
sustava: predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku, a koje je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana
16. svibnja 2008. godine, donio Hrvatski sabor.
Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki
i drugi normativi koji slue kao putokaz za osiguravanje ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim
ustanovama. Svrha je pedagokih standarda da temeljem propisanih kriterija unaprijede sveukupnu djelatnost
na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova. Jednaki uvjeti rada
pretpostavka su za osiguravanje vie kvalitete odgoja i obrazovanja.
Znaaj ovoga dokumenta najbolje ilustrira injenica da je posljednji ovakav dokument, onaj za predkolske ustanove,
donesen 1983. godine, a za osnovnu i srednju kolu pedagoki standardi desetljeima nisu redefnirani.
Mjerila dravnih pedagokih standarda prate vremenski koefcijenti izvodljivosti koji slue lokalnoj i upanijskoj
upravi, Ministarstvu i drugim zainteresiranim ulagaima za fnancijsko planiranje i realiziranje pojedinih standarda.
U ostvarivanju podizanja kvalitete svega onoga to ini odgojno-obrazovnu infrastrukturu trebaju biti ukljueni
i osnivai odgojno-obrazovnih ustanova i institucija lokalne i regionalne razine jer odgojno-obrazovni sustav
sa svojom temeljnom zadaom odgajanja i obrazovanja djece, mladih i odraslih predstavlja temelj razvoja
svakoga pojedinca, svake sredine i drave. Prema tome, planiranje, vremenik ostvarenja oekivanih standarda
i sudjelovanje u fnanciranju obveza je drutva u cjelini.
Izraavam posebnu zahvalnost lanicama i lanovima Vijea za pedagoki standard, lanicama i lanovima
povjerenstava i radnih skupina, socijalnim partnerima te svima onima koji su dali svoj doprinos u osuvremenjivanju
uvjeta pouavanja i uenja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama te onima koji su svojim
primjedbama, preporukama i komentarima pomogli u izradbi ovoga vrijednog dokumenta.
Vjerujui da smo ozbiljujui procese promjene u odgojno-obrazovnome sustavu osvijestili naelo podijeljene
odgovornosti, pozivam sve sudionike na ostvarenje misije poboljanja, unaprjeivanja i stvaranja najviih
standarda kvalitete odgoja i obrazovanja. Predanost ciljevima i dosljednost u njihovu ostvarenju bit e,
nedvojbeno, na radost svima nama i naratajima koji dolaze.
prof. dr. sc. Dragan Primorac
ministar znanosti, obrazovanja i porta
10
Sadraj
Uvodna rije 7
1. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
I. Temeljne odredbe 11
II. Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi 13
III. Predkolski odgoj i naobrazba djece s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama (djeca s tekoama i darovita djeca) 14
IV. Predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu 18
V. Predkolski odgoj i naobrazba na jeziku i pismu nacionalne manjine 18
VI. Ustroj predkole 19
VII. Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama 19
VIII. Mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu 21
IX. Mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu 28
X. Mjerila za fnanciranje programa djejih vrtia 29
XI. Materijalni i fnancijski uvjeti rada 29
XII. Osnovna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala
potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa 34
XIII. Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe 35
XIV. Zavrne odredbe 35
PRILOG 37
Koefcijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 37
2. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
II. Mjerila za ustroj mrea kola na podrujima upanija 42
III. Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole
i za ustroj nastave u dislociranome objektu osnovne kole 44
IV. Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj koli kao samostalnoj ustanovi 45
V. Mjerila za broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini 45
11

VI. Mjerila za uitelje, strune suradnike, ravnatelje i druge radnike u osnovnoj koli 47
VII. Mjerila za optereenost uenika satima nastavnog plana i programa 49
VIII. Mjerila za trajno profesionalno usavravanje, napredovanje ravnatelja, uitelja
i strunih suradnika te mjerila za osposobljavanje i struno usavravanje ostalih radnika 50
IX. Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli 51
X. Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnome kolstvu 60
XI. Mjerila uenikog standarda 65
XII. Mjerila za kolu vjebaonicu i za kolu u kojoj se provode istraivanja 67
XIII. Sustav kvalitete osnovnog kolstva 68
XIV. Sredstva za provedbu pedagokog standarda 68
XV. Prijelazne i zavrne odredbe 68
PRILOG 70
3. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
II. Mjerila za veliinu srednjokolske ustanove 74
III. Mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa 77
IV. Posebne odgojno-obrazovne potrebe u srednjem kolstvu 97
V. Ueniki dom 100
VI. Prijelazne i zavrne odredbe 108
PRILOG 109
12
D R AV N I P E DA G O K I S TA N DA R D
13
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD
PREDKOLSKOG ODGOJA I
NAOBRAZBE
1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:
Standard) utvruju se:
programi s obzirom na trajanje i namjenu,
predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s
tekoama i darovite djece,
predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu,
predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
ustroj predkole,
mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu,
mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu,
mjerila za fnanciranje programa djejih vrtia,
materijalni i fnancijski uvjeti rada,
prostori djejeg vrtia,
higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu,
mjerila za opremu djejeg vrtia,
mjerila za didaktika sredstva i pomagala.
1 Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe donesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen u
Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
14
lanak 2.
(1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih vrtia i drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja:
1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u kojoj se provode organizirani
oblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi.
2. Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koja polazi organizirani oblik
predkolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji
se ostvaruje u djejem vrtiu.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima
iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u
djejem vrtiu, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
darovito dijete dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom
ili vie podruja ukljueno u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i
naobrazbe.
5. Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni uvjeti i nositelji odgojno-
obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predkolskog odgoja i obrazovanja
predkolske djece.
6. Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u djejem
vrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe.
7. Struni suradnik struno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i strunjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profla koja prua pomo djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom
radu i koja pridonosi razvoju i unapreenju djelatnosti predkolskog odgoja.
8. Struno usavravanje trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika
i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi unapreenja
odgojno-obrazovnog rada.
15
P R E D K OL S K OG OD G OJ A I N A OB R A Z B E
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI
lanak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
viednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i
zimovanja),
programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi
od est mjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje
njihovih potreba i potreba roditelja u razliitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog uenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatiki programi,
f ) portski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim
bolestima i potrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s poremeajem
tjelesne teine, endokrinolokim i drugim poremeajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i
rehabilitacijski programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori,
Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s tekoama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
16
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim
programom predkolskog odgoja (program predkole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Djeji vrti prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifnostima i
drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM
ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA I
DAROVITA DJECA)
Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama
lanak 4.
(1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program javnih potreba predkolskog odgoja
i naobrazbe.
(2) Djecom s tekoama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
djeca s oteenjem vida,
djeca s oteenjem sluha,
djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije,
djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ili
psihozom,
djeca s poremeajima u ponaanju,
djeca s motorikim oteenjima,
djeca snienih intelektualnih sposobnosti,
djeca s autizmom,
djeca s viestrukim tekoama,
djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma,
bolesti srca, alergije, epilepsija i slino).
(3) Lakim tekoama djece smatraju se:
slabovidnost,
nagluhost,
oteana glasovno-govorna komunikacija,
promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili psihozom,
17
poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotorinost,
poremeaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorika
oteenja (djelomina pokretljivost bez pomoi druge osobe),
djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Teim tekoama djece smatraju se:
sljepoa,
gluhoa,
potpuni izostanak govorne komunikacije,
motorika oteenja (mogunost kretanja uz obveznu pomo druge osobe ili
elektromotornog pomagala),
djeca znaajno snienih intelektualnih sposobnosti,
autizam,
viestruke tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne
kombinacije lakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s lakom
mentalnom retardacijom).
lanak 5.
Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom starosne dobi od est mjeseci do
polaska u kolu, i to ukljuivanjem djece u:
odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom
odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom
posebne ustanove.
lanak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom ukljuuju se, na temelju miljenja strunog
povjerenstva (osnovanog po propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenja strunih suradnika
(pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profla), vie medicinske sestre
i ravnatelja djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja
nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to:
djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje
potrebnih specifnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u
skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja
glasovno-govorne komunikacije;
djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifnih uvjeta, ako je nedovoljan
broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
18
lanak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u djejem vrtiu ukljuuju se
djeca s tekoama kojima se vrsta i stupanj tekoe utvruje prema propisima iz podruja
socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima
imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom
djecom.
(3) Prosudbu o ukljuivanju djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (struni
suradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia.
(4) Tim strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga lanka na
ukljuivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program
ukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
lanak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s tekoama od navrenih est
mjeseci do polaska u kolu jesu:
djeji vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama,
odgojno-obrazovne ustanove,
ustanove socijalne skrbi,
zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako ta ustanova ima
prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno zakonu kojim
se ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno izdvajanje iz obitelji uz smjetaj u
ustanovu socijalne skrbi koja provodi predkolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga
potreban smjetaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog
odgoja za djecu s tekoama.

Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece
lanak 9.
(1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se provedba posebnih programa predkolskog
odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim strunim
suradnicima djejeg vrtia.
19
(3) Posebni program predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u
suradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju prirodnih i humanistikih
znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji s ostalim
odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i s odgovarajuim strunim
i znanstvenim ustanovama.
lanak 10.
Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te
u kraim posebno prilagoenim programima primjerenim sposobnostima,
potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.
lanak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
dodatnim programskim sadrajima,
stalnoj suradnji s roditeljima,
praenju djetetova napredovanja,
stalnoj suradnji sa strunjacima i znanstvenim ustanovama.
lanak 12.
Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) proireni redoviti programi koji su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima,
sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog
odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti, sklonosti i
interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike
igre, rad na multimedijskom raunalu i slino),
c) posebno prilagoeni programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifnih
podruja darovitosti, uz potovanje razvojnih specifnosti darovitog djeteta, a
ostvaruju se kao:
igraonice za darovitu djecu slinih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)
programi specifnih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata
(glazbena, likovna, portska, jezina, kreativna igraonica)
individualni mentorski rad.
20
IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA
DJECE HRVATSKIH GRAANA U INOZEMSTVU
lanak 13.
Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe
djece hrvatskih graana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te
obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu.
lanak 14.
(1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu
obuhvaaju se djeca predkolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima
ivota u Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i
promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakeg ukljuivanja
u osnovnu dopunsku kolu.
(2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska
promie i potie na strunoj razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara,
predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske radnike i uitelje koji provode
krae programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi strune i prirune literature.
(3) Ministarstvo nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i materijalnu
potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predkolskog odgoja
i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.
V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU
NACIONALNE MANJINE
lanak 15.
(1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine
i dvojezini, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalne manjine
i u predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku
nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predkolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na
hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima
utvrenim Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i
107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne
novine, br. 51/00.).
21
VI. USTROJ PREDKOLE
lanak 16.
(1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu kolu, koja
nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu.
(2) Program predkole u pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejeg
vrtia program predkole provodi osnovna kola.
lanak 17.
Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa predkole osigurava:
prostor i opremu za provedbu programa,
odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike,
plan odgojno-obrazovnog rada.
lanak 18.
(1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se ne
moe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole, program predkole
moe se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predkole ne moe
biti vei od 20 djece.
lanak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te
jamiti provedbu programom odreenih zadaa.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
lanak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode razliiti programi za
djecu predkolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti
i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili
340 do 400 djece ukupno.
22
(3) Djeji vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najvie 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina odnosno djece.
lanak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvruje se ovisno o dobi
djeteta i broju djece s tekoama ukljuene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
od navrenih est do navrenih 12 mjeseci moe se ukljuiti najvie 5 djece,
od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti najvie 8 djece,
od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti najvie 12 djece,
u treoj godini moe se ukljuiti najvie 14 djece,
u etvrtoj godini moe se ukljuiti najvie 18 djece,
u petoj godini moe se ukljuiti najvie 20 djece,
u estoj godini moe se ukljuiti najvie 23 djece,
u sedmoj godini do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju miljenja strunih suradnika
djejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje
za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s veim ili kombiniranim
tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom
i tada se broj djece smanjuje za etvero.
(5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu
skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 10 djece,
od 3 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 20 djece,
od 4 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti najvie 22 djece.

lanak 23.
(1) Broj djece s tekoama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejim
vrtiima i posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti tekoe.
23
(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 5 djece,
od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s razliitom vrstom tekoe u odgojno-
obrazovnu skupinu djece u dobi:
od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 2 djeteta,
od 2 do 5 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta,
od 6 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 4 djeteta.

lanak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvoenju pokusnih programa i
slino, djeji vrti moe, uz suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djece
od broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I
OSTALIH RADNIKA U DJEJEM VRTIU
lanak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja
sukladno planu i programu koji donosi ministar nadlean za obrazovanje.
Odgojitelji
lanak 26.
(1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe predkolske djece od navrenih
est mjeseci do polaska u osnovnu kolu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s
djecom predkolske dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-
obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad
u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi
brigu o estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih aktivnosti. Radi
na zadovoljenju svakidanjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj
24
svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te
zadovoljava strune zahtjeve u organizaciji i unapreenju odgojno-obrazovnog procesa.
Surauje s roditeljima, strunjacima i strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim
sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran
je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika sredstva kojima se
koristi u radu.
(3) Predkolske programe za djecu s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovama
ostvaruju odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profla raznih usmjerenja u
suradnji s drugim lanovima strunog tima.
(4) Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici
odgovarajue struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj koli.
lanak 27.
S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve godine ivota u 10-satnom programu
rade najmanje tri odgojitelja s petero djece.
lanak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom
dana je za:
3 sata jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno dijete s teim tekoama, prema procjeni
strunog tima moe raditi jo jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profla.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s tekoama
prema trajanju programa je:
4 do 6 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profla s punim
radnim vremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog
vremena,
7 do 10 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profla s punim radnim
vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik
za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.
25
lanak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom
djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog
vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu
prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove strunog
usavravanja.
(3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profla u posebnim odgojnim skupinama obvezni su
u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno
27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profla obuhvaaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i
ostalima te poslove strunog usavravanja.
(5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog
vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia s programom duljim od 10
sati dnevno, moe se poveati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost
osnivaa.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost
osnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja utvrenog ovim Standardom.
Struni suradnici
lanak 30.
(1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog, psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog
profla.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi maksimalnoj efkasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlae inovacije,
suvremene metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomae odgojiteljima u ostvarivanju
programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s
roditeljima i pomae im u odgoju i obrazovanju djece te rjeavanju odgojno-obrazovnih
problema; surauje s drugim odgojno-obrazovnim imbenicima; pridonosi razvoju timskoga
rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia.
(3) Psiholog prati psihofziki razvoj i napredovanje pojedinanog djeteta, postavlja razvojne zadae
i skrbi se o psihikom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u
djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djejih prava. Posebno je
vana uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
(djece s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za njihovo napredovanje
prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i
26
njihovim roditeljima na emocionalno-psiholokome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo
u odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnog usavravanja odgojitelja, s
roditeljima i lokalnom zajednicom te unapreuje cjelokupan rad u djejem vrtiu. Povezuje
se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoi
i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te javno prezentira rezultate.
(4) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profla rade na prepoznavanju, ublaavanju
i otklanjanju tekoa djece. Utvruju specifne potrebe djece s tekoama i o njima
informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u
posebne i redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim timom (i
roditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju
u svome radu. Surauju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim
imbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate, prouavaju i provjeravaju
u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.
Unapreuju vlastiti rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u zajednicu.
lanak 31.
(1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece
jest sljedei:
za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik s punim
radnim vremenom,
za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva struna suradnika
(razliitih profla) s punim radnim vremenom,
za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri struna suradnika
(razliitih profla) s punim radnim vremenom.
(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za
djecu s tekoama ili programi za darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10
radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj strunih suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost
objekata i razliitost programa koji se provode u vrtiu.
(4) Profl strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U
odabiru strunih suradnika potrebno je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunih
suradnika (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profla).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog
profla kao struni suradnici:
za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s punim
radnim vremenom,
za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan struni suradnik s
punim radnim vremenom i struni suradnik s polovicom radnog vremena,
27
za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s
punim radnim vremenom,
za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri struna suradnika s
punim radnim vremenom.
(6) Djeji vrtii koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog
vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost
osnivaa imati i vei broj strunih suradnika od broja utvrenoga ovim Standardom.
(8) Ako na podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji vei broj
manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe provoditi jedan tim strunjaka
za to podruje (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profla) te via
medicinska sestra.
lanak 32.
(1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome pedagokom radu s djecom, odgojiteljima
i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga
radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi
odgovarajui poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi
na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga usavravanja,
planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Via medicinska sestra
lanak 33.
Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via medicinska sestra koja radi na osiguravanju i
unapreenju zatite zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima,
roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
lanak 34.
(1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni
broj djece jest sljedei:
do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska sestra
s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj
odgojno-obrazovnoj skupini.
vie od 20 odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre
poveava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
28
(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za
djecu s tekoama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom
potreba za radom vie medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
lanak 35.
Vie medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima
i ostalim radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se
odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunog usavravanja,
planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
lanak 36.
Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za djecu s tekoama i u posebnim
ustanovama jesu:
edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25 minuta
neposrednog rada s djetetom u jednome danu),
logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog
rada s djetetom u jednom danu),
ritmiari za djecu s oteenjem sluha, govora, s autizmom te znaajno snienim
intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednom danu),
muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa snienim
intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednom danu),
fzioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i oteenjem
govora (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom
danu),
fonetiari za djecu s oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25
minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u djejem vrtiu
lanak 37.
(1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,
voditelja raunovodstva i administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog s punim
radnim vremenom.
(2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim potrebama
uz suglasnost osnivaa.
29
lanak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja,
glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jest
sljedei:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece KV kuharica PKV pomona kuharica UKUPNO
80 1 0,5 1,5
120 1 1 2
160 1 1,5 2,5
200 1 1,5 2,5
240 2 1,5 3,5
280 2 2 4
320 2 2,5 4,5
360 2 2,5 4,5
400 2,5 2,5 5
2. Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih prateih prostorija
(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina
300 m
2
, raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna spremaica u
punome radnom vremenu.
3. Ako djeji vrti ima 3.000 m
2
vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora
radi jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedan radnik
s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem servisu.
5. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i
odravanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji
vrti ima vie objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom
u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
lanak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s tekoama predkolske dobi broj ostalih
radnika isti je kao i u redovitim djejim vrtiima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama
provode i programe rada s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u
osnovnoj koli.
30
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANE
DJECE U DJEJEM VRTIU
lanak 40.
(1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi obuhvaaju potrebne preduvjete za
osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predkolske djece u djejem vrtiu.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati:
sustavno praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije
ozljeda,
provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-
obrazovnog podruja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati
1/4 vremena boravka djeteta u vrtiu.
(3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi ministar nadlean za zdravstvo uz
suglasnost ministra nadlenog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu
brine se via medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba,
a doruak mora sadravati mlijeni obrok ili odgovarajuu zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u
upanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadleni dom
zdravlja.
(7) U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,
djeci se svakog dana osigurava sljedei broj obroka:
za 3-satni program 1 obrok,
za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi prema preporuenim koliinama
energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka voda
moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu tijekom
provedbe cijeloga dnevnog programa.
31
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA
lanak 41.
Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai ustanove i roditelji djece koja polaze
vrti u skladu sa zakonom.
lanak 42.
Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee vrste trokova:
a) Izdatke za radnike, i to:
bruto plae,
naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to:
materijalni izdaci,
energija i komunalije,
tekue odravanje objekta i opreme,
prijevoz djece.
d) Nabavu namjetaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti
lanak 43.
(1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju
i opremanje prostora djejih vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim propisima u
graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg vrtia.
(2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u sklopu predvienoga
gravitacijskog podruja, odnosno planiranog obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenost
djejeg vrtia od mjesta stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m.
(5) Zgrada djejeg vrtia treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu
predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska u kolu (jaslina i vrtina dob),
te zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.
32
(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg vrtia i formiranje prilaznih putova,
igralita, slobodnih povrina, gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje 30 m
2

po djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne zelene povrine,
najmanje 15 m
2
po djetetu.
Prostori djejeg vrtia
lanak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa:
garderobu,
trijau,
prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima,
sobu dnevnoga boravka,
terasu (djelomino natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja
obuhvaa:
garderobu,
prostor sanitarnih ureaja,
sobu dnevnoga boravka,
terasu (djelomino natkrivenu).
(2) Vienamjenski prostori jesu:
dvorana,
spremite za rekvizite,
spremite za didaktika sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
soba za odgojitelje,
soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
sobe za pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profla,
soba za ravnatelja,
soba za tajnika,
soba za raunovodstvo,
garderobe odgojitelja,
spremite arhiva.
33
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa:
kuhinju (sredinja u samostalnome i matinom vrtiu, distribucijska u podrunome
vrtiu),
spremite,
garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaa:
praonicu i glaaonicu,
sabirnicu prljavog rublja,
spremite istog rublja.
3. Energetsko-tehniki blok koji obuhvaa:
kotlovnicu za centralno grijanje,
radionicu za domara,
garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje,
ope gospodarsko spremite,
garderobe sa sanitarijama za spremaice,
prostor za odlaganje smea,
garau (u matinom vrtiu).
(5) Ostali prostori jesu:
1. Ulazni prostor koji obuhvaa:
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaaju:
hodnike,
stubita.
3. Sanitarije koje obuhvaaju:
sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opi prostori koji obuhvaaju:
prilazne putove (pjeake i kolne),
parkiralite,
gospodarsko dvorite.
34
2. Igralita koja obuhvaaju:
igralita za djecu jasline dobi,
igralita za djecu vrtine dobi,
prostore za poligon vonju,
slobodne povrine,
spremite za vanjska igralita,
sanitarni vor pristupaan s igralita.
Mjerila za prostore u djejem vrtiu
lanak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi treba osigurati uvjete za razvijanje razliitih
individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.
(2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m
2
po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.
(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
lanak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m
2
po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.
(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje trae vei prostor, a u
kojima sudjeluje jedna ili vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene
kulture, stvaralake igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju
prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia.
(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu djejeg vrtia,
nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
lanak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju se ovim lankom.
(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se
otvarati prema van.
35
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za
sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stube
ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm.
lanak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu te sadravati zelene
povrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15 m
2

po djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom
i vodom za igru.
Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu
lanak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu potrebno je zadovoljiti higijensko-
tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinsku
zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih
voda, elektrine instalacije, zatitu od poara i zatitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te je
nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se orijentacijom sobe dnevnoga
boravka i tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnoga svjetla.
(4) Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,
mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati mogunost zamraenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje.
(6) Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,
mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim
prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaniko
provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
36
(9) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebno
u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita
od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i
optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga
sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
u svim prostorijama za boravak djece 20 22C,
u hodnicima i vienamjenskoj dvorani 18C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5C niu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom
vodom za pie. Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene toplom
i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35C.
(14) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu
kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.
(15) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski
i internetski prikljuak.
(16) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, defniranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. Zatita od
provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGA
POMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH
PROGRAMA
Mjerila za opremu djejeg vrtia
lanak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omoguuje
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim potrebama za
itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske
igre, igre kockama i manipulativne igre i slino.
(3) Oprema i namjetaj djejih vrtia moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog
izgleda i primjerenog djejoj dobi.
37
Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za
provedbu redovitih i posebnih programa
lanak 51.
(1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u djejem
vrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost,
lakoa uporabe, privlanost i slino.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecu
te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajua
oprema.
(3) Za djecu ukljuenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite
programe, i odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema
zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
lanak 52.
(1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predkolski odgoj i naobrazba dune
su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno ministarstvo i osniva.
(3) Predkolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRNE ODREDBE
lanak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osniva djejeg vrtia, a iz dravnog
prorauna osiguravaju se sredstva za sufnanciranje programa javnih potreba u predkolskom
odgoju i naobrazbi.
lanak 54.
(1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet
godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u
sklopu graevina stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za
obavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu nastaviti radom u tim
prostorima.
38
lanak 55.
(1) Standard e se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koefcijentu
izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti
je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a
Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje vaiti:
Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci predkolske dobi (Narodne
novine, br. 29/83.) i
Odluka o elementima standarda specifnih potreba djece s tekoama u razvoju
(Narodne novine, br. 47/87.).
lanak 57.
Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar
nadlean za obrazovanje u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredaba lanka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine te
odredaba lanka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka pet
godina od dana objave ovoga Standarda u Narodnim novinama.
39
PRILOG
KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI DRAVNOGA PEDAGOKOG
STANDARDA
1) Koefcijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013.
godine, u kojima e se pojedini standard postii:
Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah nakon
donoenja ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri
godine, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet
godina, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA
(obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standarda
predkolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske)
K
i
Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 21.) 0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 22.) 1
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 28.) 1
Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 31.) 1
Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 34.) 1
Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu (lanak 37.) 1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i
ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora djejeg vrtia (lanak 38.)
1
Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak 40.) 0
Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.) 0
Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih
i posebnih programa (lanak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)
2
Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe (lanak 49.) 0
2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i naobrazbe s Dravnim pedagokim
standardom 2013. godina.
40
41
OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA
ODGOJA I OBRAZOVANJA
1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici
Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, fnancijski i
kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj
osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje
rade po alternativnome programu.
Pojmovnik
lanak 2.
U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae:
kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje.
Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima
najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda.
Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine
kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom
osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do
VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.
Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole
i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole.
1 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja donesen je 16. svibnja 2008. godine te
objavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
42
Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdsko-
planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima
ministarstva nadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.
Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunih
odjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju,
a odreuje ga defniranje pripadajuega upisnog podruja.
Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite,
odnosno boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja
osnovnokolsku djelatnost.
Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu
ili srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti
pohaajui obveznu i neobveznu osnovnu kolu.
Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno daroviti
uenik:
uenik s tekoama uenik s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa po propisima
iz socijalne skrbi to podrazumijeva uenika s oteenjem vida ili sluha, ili s
poremeajem govorno-glasovno-jezine komunikacije i specifne tekoe u
uenju, ili motorikim smetnjama, ili sa snienim intelektualnim sposobnostima, s
poremeajem u ponaanju, ili autizmom, ili postojanjem vie vrsta i stupnjeva tekoa
u psihofzikom razvoju, koji je ukljuen u redovitu ili posebnu osnovnokolsku
ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu
ovisno o vrsti i stupnju oteenja.
darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i)
stvaralakih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.
Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojno-
obrazovnoj ustanovi.
Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produenoga
strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profla za
pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika s tekoama.
Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine
poduke studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s
potencijalno darovitim uenicima u osnovnoj koli.
Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog
razreda.
Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim obrazovnim
potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju.
Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajena
u kolama s malim brojem uenika.
43
OS N O V N O K OL S K OG S U S TAVA OD G OJ A I OB R A Z O VA N J A
Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog,
dva ili vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave,
izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik kolskog rada.
Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi
oblici kolskog rada.
Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih
aktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.
Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog
predmeta te sadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.
Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program.
Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojno-
obrazovnoj ustanovi.
Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli koja
obvezuje na pohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu
prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je defnirana kolskom godinom
u punome trajanju.
Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema
obrazovnim podrujima.
Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira,
a u koju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje.
Dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redoviti
nastavni program s oekivanom razinom uspjeha.
Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike.
Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem
osiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja.
Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni.
Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za
iste uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti.
Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i
kolskih aktivnosti, s prehranom.
Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim
potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske
programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika.
Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome
radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua
edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.
44
Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajni
oblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u
bolnici i na dulje vrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli.
Nastavu organizira najblia osnovna kola.
Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskog
programa namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovito
pohaati nastavu. Nastavu organizira najblia osnovna kola.
Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunih
suradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja
dodatnih znanja i vjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje
struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.
Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojno-
obrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti
rada s uenicima, izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje.
Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav
znanja iz odreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktiko-
metodiki primjereno zakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno
nastavnim planom i programom.
Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima
jedan uitelj izvodi veinu nastavnih sadraja.
II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA
lanak 3.
(1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju
osnovnokolsku djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim
objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega
upisnog podruja s kojega je djeci omogueno pohaanje osnovne kole.
(2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se:
kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
kole s posebnim odjelima,
kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima
nacionalnih manjina,
umjetnike kole: glazbene i plesne,
portske kole,
kole s produenim boravkom,
kole za obrazovanje odraslih,
kole s klasinom grupom predmeta,
45
kole bez prostornih prepreka,
kole sa portskim vjebalitem,
kole s bazenima,
kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika,
ogledne kole.
(3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene
sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja
na podruju upanije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih
podruja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom.
(4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola,
svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja
u osnovnoj koli, ili drugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost
od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika.
(5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija
udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz.
(6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost
koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u
posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije
mogue ostvariti u najblioj osnovnoj koli.
(7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene,
plesne, portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama
stanovnitva odreenog podruja.
(8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav
ustroj upisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei
rauna o postojeim kolskim kapacitetima.
(9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite ili
boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku
djelatnost. Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve
podrunice i objekte te ustanove.
(10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istog
osnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih
podruja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika,
odnosno na temelju broja upisanih uenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika
racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omoguio rad u jednoj smjeni.
(11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osniva
kole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava
roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja ne
smiju se naruiti zahtjevi dostupnosti.
46
(12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temelju
mogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna
povezanost.
(13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnom
podruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole.
(14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole
i ne smije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole.
III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE,
ZA USTROJ PODRUNE KOLE I ZA USTROJ NASTAVE U
DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE
lanak 4.
(1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih
manjina.
(2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome
nastavnom planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i
emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaena.
(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i
programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama.
(4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola
moe ustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama.
(5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge
ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.
lanak 5.
(1) Osnovna kola je ustanova koja:
provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno,
odnosno neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama,
zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete.
(2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele.
(3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako ima
upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda
te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti.
(4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan
sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i
tehnikih uvjeta nunih za obavljanje djelatnosti.
47
IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAO
SAMOSTALNOJ USTANOVI
lanak 6.
(1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od
I. do VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja.
(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojno-
obrazovna ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane
razredne odjele.
(3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna kola od
16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda.
(4) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno.
Taj rad omoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima
nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom
izmjenom rada, odmora i prehrane uenika.
(5) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32
razredna odjela.
V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-
OBRAZOVNOJ SKUPINI
Organizacija nastave
lanak 7.
(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom
razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.
(2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole.
(3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih
suradnika kole za skupinu do najvie 14 uenika.
(4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati
pratitelja za:
1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno
snienim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima
u ponaanju,
do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti,
do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove.
48
Razredni odjel
lanak 8.
(1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najvii 28 uenika.
(2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika
dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom
nastavnom planu i programu.
(3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe se
ustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupno
najvie 20 uenika.
(5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika
s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Razredni odjel s posebnim programom
lanak 9.
U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie:
7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama,
motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju
te uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove,
9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti,
3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.
Kombinirani razredni odjel
lanak 10.
(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni
odjel od dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie
14 uenika, a od etiri razreda najvie 12 uenika.
(2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u
pravilu s najvie 10 uenika.
(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe se
ustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem
sluha, motorikim poremeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju.
(4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika
s tekoama.
(5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda ne mogu biti ukljueni uenici s
tekoama.
49
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini
lanak 11.
(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za
provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik
neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka
i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka
izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika.
(3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski
jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.
(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.
(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.
(6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom i
stupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa.
(7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom
programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika.
(8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne
nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira
se s najmanje 14 uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se
posebnim propisom.
VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE I
DRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ KOLI
lanak 12.
(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno
postojeim propisima.
(2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u
osnovnoj koli.
Uitelji
lanak 13.
(1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva.
(2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske
i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.
50
(3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom
propisu nadlenog ministarstva.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj
koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
Struni suradnici
lanak 14.
(1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog,
strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profla, knjiniar i zdravstveni radnik.
(2) Svaka redovita osnovna kola koja ima do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od
kojih jedan mora biti pedagog.
(3) Osnovna kola koja ima vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika.
kola koja ima vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika.
(4) Osnovna kola koja ima od 15 do 20 uenika s rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja,
integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na strunog suradnika edukacijsko-
rehabilitacijskog profla.
(5) Zdravstveni radnik zapoljava se sukladno potrebama uenika kole uz odobrenje ministarstva
nadlenog za obrazovanje.
Ostali radnici
lanak 15.
(1) Osnovna kola zapoljava tajnika i voditelja raunovodstva. Popis i opis poslova koji obavljaju,
broj izvritelja i duina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom nadlenog
ministarstva.
(2) Broj izvritelja na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivoga
zatvorenog i vanjskog prostora kole te vrste grijanja i broja obroka uenike prehrane.
(3) Broj izvritelja na poslovima spremaice utvruje se na temelju povrine zatvorenog prostora
i vanjskog okolia koji se koristi primjenom normativa od najmanje 450 m
2
prostora po
izvritelju u kolama u kojima se loi na kruto gorivo ili loivo ulje, a najmanje 600 m
2
u
kolama s centralnim grijanjem. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od
prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru.
(4) Broj izvritelja na poslovima domara, loaa, odnosno kolskog majstora utvruje se na
temelju ukupne povrine zatvorenog prostora primjenom normativa od 3000 m
2
po
izvritelju te na temelju broja podrunih kola i dislociranih objekata kole i na temelju
potreba koje proizlaze iz rada kole. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji
od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru.
51
(5) Broj izvritelja na poslovima kuhara utvruje se na osnovi koliine objeda ili mlijenih obroka
koji se prireuju uenicima, s time da minimalna koliina po izvritelju iznosi najmanje 70
objeda ili 270 mlijenih obroka dnevno. Za broj obroka koji je za 25% vei, odnosno manji
od prethodno utvrenog broja, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuemu omjeru.
(6) Redovite osnovne kole i posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno
kolovanje za uenike s tekoama imaju pravo na vozaa, ako posjeduju vlastito vozilo za
prijevoz uenika.
(7) kola moe osigurati pomonika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i osobnog
pomonika uenicima kojima je rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja potrebna
pomo u uenju, kretanju i obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka.
VII. MJERILA ZA OPTEREENOST UENIKA SATIMA NASTAVNOG
PLANA I PROGRAMA
lanak 16.
(1) Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa za osnovnu
kolu.
(2) Nastavnim planom za osnovnu kolu propisuje se tjedni i godinji broj sati po razredima za:
obvezne i izborne predmete,
ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao to su dopunska
nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika,
produeni struni postupak za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama.
(3) Opseg, sadraj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa
u koli, odnosno o mogunostima izvoenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada.
(4) U suradnji s tijelima lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, civilnim
drutvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa
i aktivnosti izvannastavnih sadraja koje kola provodi u skladu s mogunostima kole i
interesima uenika.
lanak 17.
(1) Nastavni sat u redovitim osnovnim kolama u pravilu traje 45 minuta.
(2) Odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje
15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike razredne nastave. Odmori u
provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada prilagodit e se oblicima rada, boravka
i prehrane uenika.
52
(3) Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom
nastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a uenici
predmetne nastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici razredne i
predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno optereeni
s jo pet sati.
(4) Odmore izmeu obrazovnih razdoblja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje.
VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRAVANJE,
NAPREDOVANJE RAVNATELJA, UITELJA I STRUNIH
SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I STRUNO
USAVRAVANJE OSTALIH RADNIKA
Trajno profesionalno usavravanje ravnatelja, uitelja i strunih
suradnika
lanak 18.
(1) Ravnatelji, uitelji i struni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja:
najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavravanju na
dravnoj razini,
najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na
upanijskoj razini,
redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade,
osobno se profesionalno usavravati u skladu s poslovima i obvezama za koje su
zadueni.
(2) Sadraje obveznoga profesionalnog usavravanja odobrava ministarstvo nadleno za
obrazovanje sukladno nacionalnoj strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju
ih i provode: nadlene ustanove za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju
odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.
(3) Programe profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini za sljedeu kolsku
godinu objavljuje ministarstvo nadleno za obrazovanje najkasnije do kraja tekue nastavne
godine.
(4) Uiteljsko vijee godinje usvaja plan trajnoga profesionalnog usavravanja i on postaje
obveza za sve odgojno-obrazovne radnike.
(5) Godinji plan i program strunog usavravanja uitelja i strunog suradnika sastavni je dio
godinjega plana i programa rada kole.
(6) U godinjemu planu i programu strunog usavravanja za svakog uitelja i strunog suradnika
navedeni su oblici strunog usavravanja i predvieni broj sati po pojedinom obliku.
53
(7) Svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjee o svome
profesionalnom usavravanju.
(8) Sudionicima trajnoga profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini izdaje
se potvrda o strunome usavravanju. Sudjelovanje na strunim usavravanjima uitelja i
strunih suradnika vrednuje se prema provedbenim propisima nadlenog ministarstva.
Napredovanje uitelja i strunih suradnika
lanak 19.
Postupak, nain i uvjete napredovanja u uiteljska zvanja propisuje ministar nadlean za
obrazovanje.
Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika
lanak 20.
(1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavravanja imaju i ostali radnici koji rade u koli te se
za tu svrhu osiguravaju sredstva u proraunu.
(2) Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika u koli: tajnika, raunovoe, domara, osobe
zaduene za zatitu na radu i zatitu od poara, radnika u kolskoj kuhinji i ostalih, provodi
se u skladu sa zakonom.
IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ KOLI
lanak 21.
(1) Osnovne kole grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora osnovnih kola te svim zakonima, pravilnicima i tehnikim propisima
u graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u kolskom prostoru.
(2) Osnovni standard kolskog prostora u pravilu treba osigurati rad kole u jednoj smjeni do
stvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene.
(3) kolska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima
nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.
(4) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje
kolskog trga, kolskih igralita, prostora za rekreaciju i kolskog vrta, zelenih povrina i
drugog, po ueniku iznosi 30-40 m
2
, a iznimno zbog guste izgraenosti naselja povrina
potrebnog zemljita moe biti 20 m
2
po ueniku.
(5) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski kolski prostor mora biti ograen.
(6) Normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola u skladu s ovim Standardom
donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje.
54
lanak 22.
1. Prostorni uvjeti kole za izvoenje nastave:
1.1. RAZREDNA NASTAVA
uionice od I. od IV. razreda,
kabinet.
1.2. PREDMETNA NASTAVA
1.2.1. Jezino-umjetniko podruje
uionica za hrvatski jezik,
kabinet za hrvatski jezik,
uionica za manjinski jezik,
kabinet za manjinski jezik,
uionica za strani jezik,
kabinet za strani jezik,
uionica za glazbenu kulturu,
kabinet za glazbenu kulturu,
uionica za likovnu kulturu,
kabinet za likovnu kulturu.
1.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje
uionica za matematiku,
kabinet za matematiku,
informatika uionica,
informatiki kabinet,
uionica za fziku i kemiju,
kabinet za fziku i kemiju,
spremini prostor za kemikalije,
uionica za prirodu i biologiju s vivarijem,
kabinet za prirodu i biologiju,
spremini prostor za prirodoslovne zbirke.
1.2.3. Drutveno podruje
uionica za povijest,
kabinet za povijest,
uionica za geografju,
kabinet za geografju,
geografska promatranica.
55
1.2.4. Radno-tehniko podruje
uionica za tehniku kulturu radionica,
kabinet,
spremite.
1.2.5. Izborna nastava
uionica za izborne predmete.
1.2.6. Prostorije za provoenje edukacijsko-rehabilitacijskih programa za uenike s
tekoama.
2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
2.1. Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu
dvorana jednodijelna, dvodijelna, trodijelna,
dvorana za korektivnu gimnastiku,
zatvoreni bazen,
spremite sprava,
skupna svlaionica,
skupna praonica s WC-ima,
kabinet tjelesno-zdravstvene kulture,
ambulanta za zdravstvenog radnika,
svlaionice uitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa sanitarijama,
prostorija za kondicioniranje zraka,
prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje,
ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom,
sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
gledalini prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
prostorija za reiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
spremite sprava i rekvizita za vanjske terene.
3.0. DRUTVENI PROSTORI
vienamjenski prostor,
kolska knjinica,
prostor za ueniki klub,
blagovaonica.
4.0. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE
zbornica,
soba ravnatelja kole,
56
soba tajnika,
sobe za strune suradnike pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik,
voditelj programa, informatiar, satniar,
soba administracije,
soba raunovodstva,
soba za prijem roditelja/skrbnika,
arhiv,
ajna kuhinja.
5.0. GOSPODARSKI PROSTORI
5.1. Kuhinjski pogon
kuhinja sa spremitem,
spremita,
sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.
5.2. Energetsko-tehniki blok
kotlovnica za centralno grijanje,
radionica kunog majstora,
garderoba i sanitarije tehnikog osoblja,
garderoba i sanitarije spremaica,
prostor za odlaganje smea.
6.0. OSTALI PROSTORI
6.1. Ulaz
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor,
vratarnica,
garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima.
6.2. Komunikacije
hodnici,
stubita.
6.3. Sanitarije
sanitarije za uenike,
sanitarije prilagoene potrebama uenika s veim motorikim smetnjama,
sanitarije za uitelje.
57
7.0. VANJSKI PROSTORI
7.1. Opi prostori
pjeaki prilazni put,
kolski trg,
parkiralite za kolski autobus i automobile,
7.2. Prostori nastavnih podruja
razredna nastava na otvorenom,
kolski didaktiki prostor,
kolsko dvorite i kolski park,
vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture,
ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Mjerila za prostore u osnovnim kolama
lanak 23.
(1) Uionica mora osigurati uvjete za rad uitelja s najmanje 14, optimalno 20 te najvie 28 uenika
razrednog odjela. Prostor uionice mora biti prilagoen zahtjevima organizacije i izvoenja
suvremene nastave, radu u skupinama, projektnoj nastavi, vjebama i drugim oblicima
nastave. Povrina uionice je 2,5 m
2
po ueniku, a izraunata prema pretpostavljenome
proraunskom broju od 24 uenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m
2
, visine 3,0-3,2 m.
Propisani standard u postojeim kolama postie se prilagoavanjem broja uenika.
(2) Uionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omoguava ostvarenje
odgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u uionici i izmjenjivanja
razliitih oblika rada.
(3) Uionice za predmetnu nastavu s pripadajuim kabinetima moraju biti odgovarajue
opremljene prema nastavnim podrujima.
(4) Specijalizirane uionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode,
biologije, kemije, fzike i tehnike kulture dimenzioniraju se s 3,5 m
2
po ueniku, a prema
pretpostavljenome proraunskom broju uenika iznosi 24 x 3,5 =84 m
2
.
(5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s
uvjetima utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se
propisuju u kolstvu i portu. kola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene
kulture primjerenu broju uenika. kola od 8 razrednih odjela ima kolsku jednodijelnu
dvoranu, veliine 15x27x6 m sa svim prateim prostorima. kola od 12 razrednih odjela ima
kolsku dvodijelnu dvoranu veliine 30x20x7 m sa svim prateim prostorima. kola od 16
razrednih odjela ili do 800 uenika ima trodijelnu portsku dvoranu veliine 45x27x8 m sa
svim prateim prostorima. Za portske trodijelne dvorane fnancijska sredstva osigurava
58
ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve
dvorane zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vjebalita
za tjelesno-zdravstvenu kulturu defnirani su normativima. Mreom kola na razini upanije
utvrdit e se kole sa zatvorenim bazenom. kolski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67
m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s prateim prostorima: individualne,
skupne i svlaionice za uitelje, sanitarni vor s tuevima, prostorije za nadzor pogona,
kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadravanje i prostoriju za sredstva za ienje.
Za bazene vee povrine od ove fnancijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno za
obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju
i portske potrebe lokalne zajednice.
(6) Vienamjenski se prostor koristi za boravak i odmor uenika te povremeno za manifestacije
i odreene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m
2
po ueniku, ali
ne smije biti manji od 90 m
2
.
(7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m
2
po ueniku.
(8) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino.
(9) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u
nastavne i izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnome osoblju i
drugim korisnicima. Prostor knjinice treba omoguiti prilagodbe promjenama u kolskome
obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veliina prostora knjinice ovisi o broju
uenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba raunati da e u
itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po jednom korisniku iznosi 2
m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m
2
. Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara
u radu s korisnicima i obradi grae veliine do 15 m, prostora za smjetaj knjinine grae
u slobodnom pristupu koji se izraunava kao 5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po
korisniku, raunalnih mjesta za individualni rad korisnika, raunajui za 3-5 mjesta = 15 m,
prostor za smjetaj uiteljskog fonda od najmanje 5 m, itaoniki prostor za individualni
i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli
optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m
2
.
U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara od najmanje 15 m
2
.
(10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagoku i administrativnu
slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim
prostorom kole.
(11) Zbornica je prostor koji koriste svi uitelji kole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata
rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju uiteljska vijea i ureuje
nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30
mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m
2
. Zbornica
moe biti proirena prostorom za odmor i razgovor.
(12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima/skrbnicima,
te s treim osobama, a svojom veliinom mora omoguiti i manje sastanke.
59
(13) Gospodarski prostori kole dimenzioniraju se prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade,
(14) Ostali prostori. Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju uenika.
Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se
otvarati prema van. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju
prema broju uenika, odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne
strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja irina hodnika
s uionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u hodnicima,
hodnik se proiruje za dubinu garderobnih ormaria. Najmanja irina stubinog kraka za
dvije uionice iznosi 120 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30
cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje
33 cm. Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznome
prostoru kole ili kao garderobni ormarii po hodnicima. Sanitarije za uenike ini prostor
s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni vor sastoji se od enskog i
mukog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih
ureaja provodi se na nain:
za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine,
za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar,
za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik,
potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za uenike s motorikim poremeajima i
prostor za presvlaenje i pranje inkontinentnih uenika.
(15) Vanjski prostori. kolsko je vjebalite vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture ija veliina i broj portskih borilita ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom
programu, izbornim aktivnostima i portskim aktivnostima lokalne zajednice.
Higijensko-tehniki zahtjevi
lanak 24.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike
zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu
od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine
instalacije, instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale.
(2) Prirodno osvjetljenje najznaajniji je psiholoki i fzioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj
zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja.
Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim
sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim
radnim prostorima kole osigurava se zamraenje. Uionice razredne nastave trebaju biti
optimalno osunane, a uionice predmetne nastave i knjinica osvijetljene ovisno o sadraju
i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje
60
odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.
Za slabovidne uenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno individualnim
potrebama pojedinog uenika.
(3) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba
osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30 m3
zraka/h po ueniku.
(4) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45-55%.
(5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora
i uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika
trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri
sluanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog
sustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan na 20C, a:
u uionicama na 20C,
u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20C,
u portskoj dvorani na 16 18C, a u svlaionicama i praonicama na 20 22C,
u hodnicima i stubitima na 18C.
U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu
vodom za pie.
(8) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.
(9) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem
i instalaciju interneta i intraneta.
evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom.
(11) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
61
Mjerila za opremu kole
lanak 25.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojno-
obrazovnog rada s uenicima.
Oprema na razini kole:
telefonska instalacija, internet, intranet,
razglasni ureaj sa kolskim zvonom,
kolski sat,
alarmni sustav,
videonadzor,
digitalna kamera,
digitalni fotoaparat,
fotokopirni aparat,
interaktivna ploa,
LCD projektor stropni s projekcijskim platnom,
oglasna ploa,
izlobene vitrine i stolovi,
oprema prema planu i programu kole.
Oprema na razini uionice:
radni stolovi za uenike dvosjedi,
radni stolovi za uenike jednosjedi,
stolci s naslonom za uenike,
stol za nastavnika s raunalom,
stolac s naslonom za nastavnika,
trodijelna kolska ploa,
audiolinija,
zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa,
ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog
materijala),
prva pomo, komplet.
(2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda
i primjerenog uenikoj dobi. Sav namjetaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te
zadovoljavati ergonomske zahtjeve. Za uenike s posebnim obrazovnim potrebama treba
biti osiguran prilagoeni namjetaj i potrebna pomagala.
62
Mjerila za didaktiku opremu
lanak 26.
Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoa
uporabe, ergodidaktinost, tehnoloka suvremenost, prilagoenost uenicima s tekoama u
razvoju i privlanost.
X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U
OSNOVNOME KOLSTVU
lanak 27.
(1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom kolstvu odnose se na sve sluajeve kad
se u pogledu specifnih potreba uenika, veliine kole, razrednog odjela, uvjeta ivota i
rada uitelja, opsega i sloenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti
mjerila za redovite kole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima.
(2) Pri ustroju kole potrebno je procijeniti svrhovitost samostalnosti ustanove glede ukupnog
broja uenika, broja podrunih odjela, prometne povezanosti, veliine objekta kolske
zgrade, cjelovitosti sredine u kojoj kola djeluje i drugih posebnosti, o emu procjenu
donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i podrune
(regionalne) samouprave.
kole s oteanim uvjetima rada
lanak 28.
(1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno
povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine.
(2) Ove su kole od posebnog znaaja za drutvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum
standarda utvrenih u lancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvruju broj uenika ili
razrednih odjela.
(3) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruju se posebnim propisima.
(4) Mreu kola treba organizirati na nain da uenici prva tri razreda do mjesta odravanja
nastave ili prijevoznog sredstva ne pjeae vie od jedan kilometar.
(5) Broj radnika u navedenim kolama osigurava se u pravilu kao i u kolama koje nastavu
ostvaruju u redovitim uvjetima s time da, kada je to nuno, mjerila za utvrivanje broja
radnika mogu biti i nia od onih propisanih za kole koje rade u redovitim uvjetima.
63
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim programima
lanak 29.
(1) Osnovne glazbene i plesne kole mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od
broja predvienog ovim Standardom o emu se odluuje na osnovi posebnih propisa.
(2) Broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema
specifnostima izvoenja nastave.
(3) U glazbenoj koli nastava se izvodi:
pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije,
od 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike,
od 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike
nastave glazbe i rada s djejim instrumentarijem,
od 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe,
u razrednome odjelu od 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe povijesti
glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala,
skupno s minimalno od 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno
20 uenika za nastavu zbora.
(4) U koli za klasini balet nastava se izvodi:
pojedinano za nastavu glazbala,
u razrednome odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene
planom i programom.
(5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi:
grupno od 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografje,
u razrednome odjelu od 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome
planu i programu.
(6) Nastava opeobrazovne grupe predmeta u glazbenoj, baletnoj i koli suvremenog plesa
izvodi se u razrednim odjelima od 24 do 28 uenika.
(7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim za izvoenja nastave specifnih
nastavnih predmeta. U glazbenoj koli:
nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje kole,
odnosno za uenike solopjevanja do etvrtog razreda, traje 30 minuta,
prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni
sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.
(8) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi,
nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.
(9) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika.
(10) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m s vibrirajuim podom te ostalom opremom.
64
Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina
lanak 30.
(1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu
kojim se slue, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina
(Narodne novine, br. 51/00.).
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim kolama s
nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim programom
nadlenog ministarstva o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja
i provoenja nastave:
Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne
manjine, uz obvezno uenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se
ui jezik manjine. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane
za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi,
ali ga je mogue provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u
posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.
Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta
ui na hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne
manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali
u posebnim odjelima.
Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do
pet kolskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine.
Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika
i knjievnosti nacionalne manjine, geografje, povijesti, glazbene i likovne
umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike
za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno
ministarstvo sufnancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi
dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski
jezik, knjievnost, povijest, geografju, likovnu i glazbenu kulturu.
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.
65
Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u
inozemstvu
lanak 31.
(1) Za djecu hrvatskih graana u inozemstvu organizira se dopunska nastava na hrvatskome
jeziku, prema posebnome nastavnom programu, u skladu sa zakonom, meunarodnim
ugovorom i s propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.
(2) Za uenike i uitelje dopunske nastave osigurava se besplatno jedan udbenik i radna
biljenica za svaki stupanj nastave.
(3) kolama u kojima se odrava nastava za djecu hrvatskih graana u inozemstvu Republika
Hrvatska osigurat e potrebna didaktika sredstva namijenjena provoenju nastave
hrvatskog jezika, prirode i drutva, povijesti, geografje i glazbene kulture.
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika
lanak 32.
(1) kola je obvezna sustavno tijekom kolske godine identifcirati darovite uenike, raditi s
njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvjee na
temelju prosudbe kolskog strunog tima.
(2) Rad s darovitim uenicima provodi se programima razliite teine i sloenosti kao diferencirani
nastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili
istraivakim radionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim
izvannastavnim aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omoguavanjem
pristupa izvorima specifnog znanja.
(3) Darovitome ueniku kola moe iznimno odobriti odsutnost s nastave duu od propisane
te potrebama takvih uenika prilagoditi nain ispitivanja i ocjenjivanja.
(4) Program rada s darovitim uenicima obuhvaa:
povean rad uitelja s darovitim uenicima,
nabavu potrebne nastavne opreme i literature,
pristup posebnim izvorima znanja,
dravna i meunarodna natjecanja darovitih uenika u organizaciji nadlenog
ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva
nadlenog za obrazovanje,
poticajna sredstva uenicima za stipendije, nagrade i drugo.
66
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama
lanak 33.
(1) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama provodi se u redovitoj koli uz potpunu ili
djelominu integraciju prema stupnju i vrsti tekoe, po redovitim, individualiziranim
i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je uenicima potrebna i dodatna
zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
(2) S istim se uenicima provodi individualizirani ili posebni nastavni program u redovitim
osnovnim kolama i odjelima uz sudjelovanje uitelja odgovarajue strune spreme za rad
s tim uenicima. S istim se uenicima provodi i produeni struni postupak ili edukacijsko-
rehabilitacijski postupak, a s njihovim roditeljima/skrbnicima savjetodavni rad.
(3) Provoenje posebnog nastavnog programa, sukladno utvrenom primjerenom programu
kolovanja, provodi se u razrednom odjelu s posebnim programom, u redovitoj osnovnoj
koli najblioj mjestu stanovanja uenika ili u najblioj posebnoj odgojno-obrazovnoj
ustanovi ako vrsta i stupanj tekoa uenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno
zdravstvene postupke i tretmane. Uvjeti za ustroj razrednog odjela posebnog programa
su broj uenika s utvrenim primjerenim programom kolovanja, osigurana primjerena
nastavna sredstva i pomagala i osigurani uitelji i struni suradnici odgovarajue strune
spreme za rad s tim uenicima.
(4) Za uenike s tekoama koji su integrirani u redovite osnovne kole prema utvrenim
potrebama u koli osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoi za rehabilitacijski
tretman i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada. U kolama s vie od 10 razrednih
odjela prostor se osigurava u kolskoj zgradi, a za vie manjih kola osigurava se prostor u
koli, sukladno mrei kola.
(5) Za uenike snienih intelektualnih sposobnosti i za uenike sa senzorikim i motorikim
oteenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim oteenjima i
kroninim bolestima prema utvrenim potrebama u koli se, za produeni struni postupak
za skupinu do 10 uenika, osigurava radni prostor od 30 m
2
, a za rehabilitacijske i posebne
oblike odgojno-obrazovnog rada za skupinu do 5 uenika radni prostor od 15 m
2
.
(6) Za uenike s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju prema utvrenim potrebama
u koli se za produeni struni postupak osigurava radni prostor od 30 m
2
, a za posebne
oblike odgojno-obrazovnog rada radni prostor od 15 m
2
.
Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui
lanak 34.
(1) Za uenike oboljele od kroninih bolesti ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smjetaj u
zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno kolovanje prema redovitim ili posebnim
uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim uenikom provodi ustanova u kojoj je uenik
smjeten ili najblia osnovna kola.
67
(2) Za uitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je
osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama uenika s kojima uitelji rade.
lanak 35.
Za uenika koji ne moe privremeno ili trajno pohaati nastavu, kola koju uenik pohaa moe
organizirati instruktivnu nastavu u kui uenika.
XI. MJERILA UENIKOG STANDARDA
Prijevoz uenika
lanak 36.
(1) Radi vee sigurnosti uenika u okolnostima posebnih prometnih uvjeta, u naseljima bez
javnog prijevoza, s prometnicama bez nogostupa, moe se osigurati prijevoz uenicima
bez obzira na udaljenost.
(2) Za uenike s tekoama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta stanovanja
do kole te pratitelj kad je on nuan zbog vrste i stupnja tekoe.
lanak 37.
(1) Dnevno vrijeme koje uenik provede u prijevozu od kue do kole te u povratku do kue
ne smije biti dulje od 2 sata.
(2) kola je duna osigurati organizirani boravak uenicima koji iz objektivnih razloga dolaze
prijevremeno u kolu, odnosno u koli ekaju prijevoz do kue.
(3) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika.
Prehrana uenika
lanak 38.
(1) Svaka kola duna je osigurati prehranu za svoje uenike.
(2) Tjedni jelovnik objavljuje se na kolskoj oglasnoj ploi. Prehrana se izvodi u blagovaonici.
U cilju ouvanja zdravlja uenika u koli se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pia.
(3) Uenicima koji su ukljueni u produeni boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je
osigurati minimalno 30 minuta za objed.
(4) Utvrivanje nutricionistikih zahtjeva, uvjeta i naina organiziranja prehrane u nadlenosti
su osnivaa.
(5) Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u upanijama,
odnosno Gradski ured za obrazovanje i port Grada Zagreba.
68
Udbenici
lanak 39.
(1) Odobravanje i nabava udbenika provodi se prema posebnom propisu.
(2) Udbenici se izdaju za:
redovite osnovne kole,
nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
nastavu za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.
(3) Uitelj ima slobodu izbora udbenika.
(4) Udbenik mora udovoljavati znanstvenim, etikim, didaktiko-metodikim, jezinim i
tehnikim standardima koje propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje.
(5) Udbenik se zasniva na nastavnom programu i sadrajno se mijenja kad se mijenja nastavni
program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unoenja novih spoznaja u
udbenik.
Poduka plivanja i vonje biciklom
lanak 40.
(1) kola je za vrijeme osnovnokolskog obrazovanja duna omoguiti svim uenicima poduku
plivanja.
(2) Program poduke plivanja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje, a provodi se
tijekom II. ili III. razreda.
(3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama s
najvie 12 uenika.
(4) Za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagaa
ovisno o vrsti i stupnju tekoe.
(5) U viim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za one uenike koji nisu nauili
plivati.
(6) Izvritelji programa kole plivanja jesu uitelji treneri na bazenima, a organizira ga kola.
(7) Organizaciju poduke plivanja, osim kola, mogu provoditi i savezi kolskih portskih
klubova.
(8) kola je za poduku plivanja duna za svakih 14 uenika osigurati jednog pratitelja uenika
i nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju odredi ravnatelj.
69
lanak 41.
(1) Poduka vonje biciklom u pravilu se organizira na kolskom vjebalitu.
(2) Pouavanje provodi uitelj tehnike kulture.
Zdravstvena zatita uenika
lanak 42.
Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika osnovne kole provode se sukladno
propisima iz djelatnosti zdravstva.
kola otvorena uenicima tijekom odmora
lanak 43.
Osnovna je kola otvorena uenicima u vrijeme odmora izmeu dva kolska obrazovna razdoblja i
dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogunost izvoenja razliitih programa, manifestacija
i aktivnosti za zainteresirane uenike. U organizaciji i provoenju programa, koji je sastavni dio
godinjeg plana i programa rada kole, mogu osim uitelja, strunih suradnika i ravnatelja sudjelovati
i roditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci.
XII. MJERILA ZA KOLU VJEBAONICU I ZA KOLU U KOJOJ SE
PROVODE ISTRAIVANJA
Vjebaonice
lanak 44.
(1) kola moe biti proglaena vjebaonicom za praktinu poduku studenata visokog uilita za
obrazovanje uitelja/nastavnika, ako za to ima materijalne i kadrovske uvjete te opremu.
(2) U vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u
posebnom razrednom odjelu od 2 do 5 studenata.
(3) Uionica u kojoj se odrava nastava uz sudjelovanje studenata mora imati opremu potrebnu
za smjetaj i rad studenata.
Znanstvena i druga istraivanja u koli
lanak 45.
(1) Osnovne kole mogu sudjelovati u istraivanjima za unapreivanje nastave i drugih oblika
rada kole koje provode ustanove koje provode znanstvena i struna istraivanja, pojedinci
ili mjerodavna dravna tijela.
70
(2) Za provoenje istraivanja potrebni su:
odobrenje ravnatelja,
pisana suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem,
odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.
(3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koje snosi ustanova
koja provodi znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela.
XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG KOLSTVA
lanak 46.
(1) Osnovnokolske ustanove i ustanove u kojima se provodi osnovnokolski odgoj i obrazovanje
dune su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskom aktu.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadlena za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
(3) Osnovnokolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOKOG STANDARDA
lanak 47.
Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna
osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 48.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje
utvruje dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno
Koefcijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio ovoga Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga godinjeg izvjea u
nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
(4) Godinje izvjee o provedbi ovoga Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike
Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
71
lanak 49.
Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar,
odnosno Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 50.
odredaba lanka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2011., odredaba lanka 11. stavka 7.
i lanka 14. stavka 2. i 3. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2013., odredbe lanka 6. stavka 4. koja
stupa na snagu 1. sijenja 2018., te odredbe lanka 3. stavka 2., lanka 6. stavka 3. i lanka 21.
do 26. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023.
72
PRILOG
STANDARDA
1) Koefcijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka postupnih rokova, do zavrno 2022.
K
i
= 0 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po
donoenju ovoga Standarda i normativa.
K
i
= 1 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri
godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine.
K
i
= 2 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet
godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine.
K
i
= 3 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset
K
i
= 0* = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od
petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022.
godine.
K
i
= 0* odnosno K
i
= 1* odnosno K
i
= 2* odnosno K
i
= 3* odnosno K
i
= 4* = Svi standardi
oznaeni odreenim koefcijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju,
ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom.
73
Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koefcijentima
izvodljivosti:
(obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskog sustava odgoja i
obrazovanja Republike Hrvatske)
Ki
Mrea osnovnih kola (lanak 3.) 0
Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole (lanci 4. i 5.) 0
Najvie 28 uenika u redovitome razrednom odjelu poevi od prvih razreda
osnovne kole (lanak 8. stavak 1.)
0
Optimalna kola s po 20 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 3.) 4
Rad osnovne kole u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 4.) 3
Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave izvan kole na 14 uenika (lanak 7. stavak 3.) 0
Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave za uenike s tekoama izvan kole (lanak 7. stavak 4.) 0
Najvei broj uenika s tekoama u redovitome razrednom odjelu (lanak 8. stavci 3. i 4.) 0
Broj uenika u razrednom odjelu posebnog programa (lanak 9.) 0
Broj uenika u kombiniranome razrednom odjelu (lanak 10.) 0
Broj uenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi (lanak 11. stavci 3. i 4.) 0
Produeni struni postupak (lanak 11. stavak 5.) 0
Dopunska nastava za uenike s tekoama (lanak 11. stavak 6.) 0
Produeni boravak (lanak 11. stavak 7.) 2
Struni suradnici: pedagog, psiholog i knjiniar i zdravstveni radnik (lanak 14. stavci 2. i 3.) 2
Trajno profesionalno usavravanje uitelja i strunih suradnika (lanak 18.) 0
Struno usavravanje ostalih radnika u koli (lanak 20.) 1
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za nove kole 0
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za dogradnju i rekonstrukciju
postojeih kola
0
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za sve kole u Republici Hrvatskoj 4
Mrea kola sa zatvorenim bazenom (lanak 3. stavak 2.) 4
Mrea kola sa portskim vjebalitem (lanak 3. stavak 2.) 4
Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 28.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 29.) 1
Odgoj i obrazovanje djece nacionalnih manjina (lanak 30.) 0
Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih graana u inozemstvu (lanak 31.) 0
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 32.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 33.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 34.) 0*
Prijevoz uenika (lanci 36. i 37.) 0
Prehrana uenika (lanak 38.) 0
Udbenici (lanak 39.) 0
Poduka plivanja i vonje biciklom (lanci 40. i 41.) 0
kola otvorena uenicima tijekom odmora izmeu obrazovnih razdoblja (lanak 43.) 0*
kola vjebaonica (lanak 44.) 0
Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 45.) 0
Sustav kvalitete osnovnog kolstva (lanak 46.) 0

2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava osnovnog kolstva s ovim Standardom 2022. godine.
74
75
SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA
ODGOJA I OBRAZOVANJA
1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Dravnim pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (u
daljnjem tekstu: Standard) ureuju se jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni
rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjokolskim ustanovama.
(2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za utvrivanje
potrebnih sredstava za fnanciranje srednjokolskih ustanova.
lanak 2.
(1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, fnancijske, kadrovske i druge uvjete
nune za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg
kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard utvruje:
a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na:
broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli,
broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini,
broj radnika,
b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na:
optereenost uenika u nastavi,
smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika,
prostornotehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama,
opremu srednjokolskih ustanova,
zdravstvenu zatitu uenika,
1 Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja donesen je 16. svibnja 2008. godine te
objavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
76
c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada:
za posebne potrebe u srednjem kolstvu,
u uenikim domovima.
II. MJERILA ZA VELIINU SREDNJOKOLSKE USTANOVE
Broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli
lanak 3.
(1) Srednja kola optimalne veliine ima 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 do 500
uenika.
(2) Broj razrednih odjela ne smije biti vei od 32, odnosno do 800 uenika u koli.
(3) Srednje kole za rijetka zanimanja, umjetnike kole, kole s nastavom na jeziku i pismu
nacionalnih manjina i kole za uenike s tekoama, kole na otocima i na podrujima od
posebne dravne skrbi, kole u brdsko-planinskim podrujima te privatne kole s pravom
javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela.
Broj uenika u razrednom odjelu
lanak 4.
(1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 24. Razredni odjel moe se ustrojiti i s 20
uenika, a ne s vie od 28 uenika.
(2) U jednom razrednom odjelu mogu se obrazovati uenici za najvie tri srodna zanimanja,
s time da je u razrednom odjelu najmanje est uenika istog zanimanja.
(3) Razredni odjeli u kolama na otocima i podrujima od posebne dravne skrbi, u brdsko-
planinskim podrujima te razredni odjeli u umjetnikim kolama, kolama koje izvode
programe za rijetka i tradicijska zanimanja, kolama na jezicima i pismu nacionalnih manjina
i privatnim kolama s pravom javnosti mogu se ustrojiti i s manjim brojem uenika.
(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie tri uenika s tekoama iz lanka 47. stavka 1.
podstavka 1. ovoga Standarda. Ako je u razredni odjel ukljuen jedan uenik s tekoama,
razredni odjel ne moe imati vie od 26 uenika, s dva ukljuena uenika s tekoama
razredni odjel ne moe imati vie od 23 uenika, a s tri ukljuena uenika s tekoama
razredni odjel ne moe imati vie od 20 uenika.
77
S R E D N J O K OL S K OG S U S TAVA OD G OJ A I OB R A Z O VA N J A
Odgojno-obrazovna skupina
lanak 5.
(1) Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem uenika od broja utvrenog
lankom 4. stavkom 1. ovoga Standarda koji ne moe biti manji od 10, osim ako posebnim
propisima nije drugaije utvreno.
(2) Odgojno-obrazovna skupina moe se formirati radi kvalitetnog izvoenja neposrednoga
odgojno-obrazovnog procesa u:
zajednikom dijelu programa,
izbornom dijelu programa,
fakultativnoj nastavi,
izvannastavnim aktivnostima,
dodatnoj nastavi,
dopunskoj nastavi.
Broj radnika u srednjoj koli
lanak 6.
Za izvoenje nastave i obavljanje drugih poslova kola mora imati potreban broj radnika
odgovarajuih kvalifkacija sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar nadlean
za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).
Broj nastavnika
lanak 7.
(1) Broj nastavnika utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva.
(2) Neposredni odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: zajednikog dijela programa, dopunske,
dodatne, fakultativne, izborne nastave, rad s razrednim odjelom i izvannastavne aktivnosti.
(3) Tjedno zaduenje nastavnika odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno odredbama
pravilnika o normi.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave u pojedinoj koli ne moe biti vei od
broja razrednih odjela.
(5) Broj sati izvannastavnih aktivnosti u koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
78
Nastavnici i drugi radnici prema djelatnosti koju obavljaju
lanak 8.
(1) Srednja kola optimalne veliine za obavljanje zajednikih poslova zapoljava ravnatelja,
tajnika, radnika na raunovodstvenim poslovima i administrativnog radnika. Popis poslova
koji obavljaju, broj izvritelja i koliina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom
koji donosi ministar.
(2) Ukoliko je u sastavu kole ueniki dom, kola ima voditelja uenikog doma.
(3) kola ima strunjaka koji odrava sva raunala i ostalu informatiku opremu, softvere, unosi
slubene podatke, aurira internetske stranice, odrava raunalne mree u koli i povezuje
kolske raunalne mree u sve edukativne i ostale potrebne raunalne mree.
lanak 9.
(1) Vrsta i broj potrebnih radnika za obavljanje posebnih poslova odreuje se sukladno
provedbenim propisima koje donosi ministar.
(2) Srednja strukovna kola s laboratorijima, radionicama, poligonima i imanjima za praktinu
nastavu i vjebe zapoljava, sukladno planovima i programima pojedinih zanimanja, radnike koji
odravaju i ureuju takve prostore i ureaje u njima, timare ivotinje, obrauju biljne povrine
potrebne u nastavi i rade ostale pomone poslove koji su potrebni za odravanje nastave.
(3) kola zapoljava za svako strukovno podruje nastavnika za praenje realizacije programa praktine
nastave u gospodarskim subjektima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu.
(4) kola zapoljava za svako strukovno podruje voditelja kolskih radionica, laboratorija i
praktikuma, praktine nastave na otvorenim prostorima s radnim vremenom sukladno
provedbenom propisu.
(5) kola ima voditelja tehnolokih centara.
(6) kola zapoljava voditelja kolske portske dvorane ako u svom sastavu ima viedijelnu
portsku dvoranu s gledalitem koju koriste dvije ili vie kola.
lanak 10.
(1) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se prema veliini i nainu upotrebe
kolskog prostora s time da u svakoj srednjoj koli radi:
1.1. Jedan radnik na poslovima ienja na svakih 600 m
2
zatvorenoga kolskog prostora
s centralnim grijanjem ili na 500 m
2
uionikog prostora (ili drugoga zatvorenog
prostora u kojem se odrava nastava) koji se grije na drva ili loivo ulje u svakoj
prostoriji. Ukoliko kola radi u dvije smjene, ima pravo na svakih 600 m
2
prostora
na jo 20 sati rada tjedno na poslovima ienja.
79
1.2. Jedan radnik na poslovima domara i kotlovniara (u koli s vlastitim centralnim
grijanjem i najmanje 400 uenika) koji obavlja i poslove kunog majstora. Ukoliko
kola radi u dvije smjene, ima jo jednog radnika na poslovima domara/kotlovniara.
Ukoliko kola nema centralno grijanje, ima jednog radnika na poslovima domara
koji obavlja i poslove kunog majstora.
1.3. Jedan radnik na poslovima vratara i pazikue u smjeni. kola za takve poslove
moe angairati i ovlatenu zatitarsku tvrtku ako osniva kole odlui za tu
svrhu snositi trokove.
(2) Djeljive kolske portske dvorane s gledalitem imaju domara dvorane.
(3) kola mora osigurati provoenje zatite na radu u skladu sa Zakonom o zatiti na radu i
odredbama kolektivnog ugovora.
Struni suradnici
lanak 11.
(1) Struni suradnici u srednjoj koli jesu: pedagog, psiholog, knjiniar i strunjak edukacijsko-
rehabilitacijskog profla.
(2) kola do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog.
(3) kola s vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika sukladno vrstama
i opsegu programa koje izvodi. kola s vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika
po istom kriteriju odabira profla strunog suradnika.
(4) Ukoliko je u rad kole ukljueno vie od 20 uenika s tekoama koji se koluju po posebnim
programima, kao i uenika s poremeajima u ponaanju, kola treba zapoljavati i strune suradnike
onoga specifnog profla koji su neophodni za izvoenje odgojno-obrazovnog procesa.
(5) kola prema potrebi moe zaposliti i druge profle strunih suradnika ili vei broj navedenih
strunih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima
fnanciranje tog rada.
III. MJERILA ZA UVJETE PROVOENJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG
PROCESA
Optereenje uenika u nastavi
lanak 12.
(1) Optereenje uenika teorijskom nastavom ne smije biti vee od 6 sati dnevno, odnosno
30 sati tjedno.
(2) Optereenje uenika praktinom nastavom u koli i izvan kole ne smije biti vee od 8 sati
dnevno, odnosno 40 sati tjedno.
80
(3) Nastavni sat traje 45 minuta. Uenicima se mora osigurati odmor izmeu nastavnih sati
(odmor izmeu dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).
(4) Nastavni sat u glazbenim kolama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete
45 minuta.
(5) Optereenje uenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe biti vie za dva
do pet sati od propisanog.
lanak 13.
(1) Optimalno je da kola provodi rad u jednoj smjeni s mogunou cjelodnevnoga odgojno-
obrazovnog rada u koli u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za uenike
te organiziranja aktivnosti cjeloivotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu.
(2) kola ne smije raditi u vie od dvije smjene.
lanak 14.
(1) kola je duna osigurati boravak uenicima u koli koji iz objektivnih razloga dolaze
prijevremeno, odnosno ekaju prijevoz.
(2) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika pod
uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osniva, lokalna zajednica ili donator.
Smjetaj uenika u uenike domove
lanak 15.
(1) Pravo na smjetaj uenika u uenike domove propisuje se zakonom.
(2) Nain i uvjeti smjetaja u ueniki dom ureuju se provedbenim propisima koje donosi
ministar.
Nabava udbenika
lanak 16.
(1) Odobravanje i nabava udbenika propisuje se zakonom.
(2) Za slabovidne uenike potrebno je osigurati jedinstvene udbenike na Brailleovom pismu
na razini drave.
(3) Audiovizualna sredstva za slijepe i slabovidne uenike sastavni su dio normativa.
81
Zdravstvena zatita uenika
lanak 17.
(1) Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika srednje kole provode se sukladno
propisima iz djelatnosti zdravstva.
(2) Uenicima kojima je propisano utvrivanje zdravstvenih sposobnosti osiguravaju se
fnancijske olakice sporazumom izmeu nadlenih ministarstava.
(3) kola osigurava uenike od posljedica nesretnog sluaja prema posebnom propisu.
Znanstvena i druga istraivanja u koli
lanak 18.
(1) U srednjoj koli mogu se provoditi istraivanja za unapreivanje nastave i drugih oblika
rada kole koje provode istraivake ustanove, istraivai pojedinci ili mjerodavne dravne
ustanove.
(2) Za provoenje istraivanja istraivai su duni ishoditi:
odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje,
odobrenje ravnatelja srednjokolske ustanove,
pisanu suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem.
(3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koju snosi
istraiva.
Srednja kola prostorni i tehniki uvjeti
lanak 19.
Zgrade srednjih kola grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i opremanje
prostora srednjih kola i drugim posebnim propisima u graenju i drugim podrujima bitnim
za rad i boravak u kolskom prostoru.
lanak 20.
Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje
kolskog trga, kolskog vjebalita, prostora za rekreaciju i kolskog parka, zelenih povrina i
dr., po ueniku iznosi 30 m
2
. Iznimno, zbog vee katnosti kolske zgrade ili guste izgraenosti
naselja, povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m
2
po ueniku.
82
Prostorni uvjeti za izvoenje gimnazijskih programa
lanak 21.
(1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave prema pojedinim podrujima jesu:
1.1. Za jezino-umjetniko podruje:
uionica za glazbenu kulturu,
kabinet za glazbenu kulturu,
spremite za glazbenu kulturu,
uionica za likovnu kulturu,
kabinet za likovnu kulturu,
spremite za likovnu kulturu.
1.2. Za prirodoslovno-matematiko podruje:
uionica za fziku,
praktikum za fziku,
kabinet za fziku,
uionica za kemiju,
praktikum za kemiju,
kabinet za kemiju i spremite,
uionica za biologiju,
praktikum za biologiju,
kabinet za biologiju.
1.3. Za drutveno podruje:
uionica za povijest,
kabinet za povijest,
uionica za geografju,
83
kabinet za geografju,
uionica ope namjene (flozofja, sociologija, logika, etika, psihologija, politika i
gospodarstvo, vjeronauk),
kabinet za nastavnike.
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu dvorane i druge prostorije, i to:
dvorana (dvodijelna, trodijelna),
spremite sprava,
skupna svlaionica,
skupna praonica s WC-ima,
kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama,
ambulanta,
gledalini prostori,
prostorija za reiju,
spremite sprava i rekvizita za vanjske terene,
teretana i trim-dvorana.
(3) Drutveni prostori jesu:
kolska knjinica,
prostor za ueniki klub.
(4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu:
zbornica,
soba tajnika,
sobe struno-razvojne slube (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-
rehabilitacijskog profla, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu
nacionalne manjine, informatiar, satniar),
soba raunovodstva,
84
soba za primanje roditelja,
arhiv,
ajna kuhinja.
5.1. Energetsko-tehniki blok koji ine:
spremite arhiv.
6.1. Ulaz koji ine:
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor,
vratarnica,
6.2. Komunikacije koje ine:
hodnici,
stubita.
6.3. Sanitarije koje ine:
6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu.
7.1. Opi prostori koje ine:
parkiralite,
7.2. Prostori nastavnih podruja koje ine:
kolsko dvorite,
85
kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture,
Prostorni uvjeti za izvoenje strukovnih programa
lanak 22.
(1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu:
1.1. Za zajedniki dio programa:
ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.).
1.2. Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu jesu:
uionica,
praktikum/laboratorij,
kabinet.
1.3. Radionice za praktinu nastavu u koli jesu:
prostori za pripremu vjebi,
prostori za izvoenje vjebi,
prostori za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda),
prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala,
kabineti za nastavnike,
kabinet voditelja,
prostori za ueniku garderobu,
sanitarni vor.
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu:
dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna),
86
zatvoreni bazen,
spremite sprava,
skupna svlaionica,
ambulanta,
skupna praonica s WC-ima i prostorom za tuiranje,
svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama,
gledalini prostori,
prostorija za reiju,
spremite sprava i rekvizita za vanjske terene,
teretana i trim-dvorana.
kolska knjinica,
(4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju kole jesu:
zbornica,
soba tajnika,
sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko
soba raunovodstva,
arhiv,
ajna kuhinja.
energetsko-tehniki blok,
87
spremite arhiv.
6.1. Ulaz koji ine:
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor,
vratarnica,
hodnici,
stubita.
7.1. Opi prostori i to:
kolski trg,
parkiralite,
7.2. Prostori nastavnih podruja i to:
kolsko dvorite,
88
Prostorni uvjeti za izvoenje umjetnikih programa
lanak 23.
(1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu:
1.1. Za opeobrazovne predmete (prema nastavnom programu) jesu:
ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.),
opeobrazovni program moe se pohaati u pravilu u gimnaziji ili drugoj
etverogodinjoj koli.
1.2. Specijalizirane uionice jesu:
uionica za pojedinanu nastavu,
uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika),
uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika),
kabinet nastavnika.
1.3. Dvorane za skupnu nastavu jesu:
dvorana za koncerte uenika,
kabinet nastavnika,
spremite za instrumente,
plesna dvorana,
prostor za tuiranje s WC-ima,
kabinet nastavnika sa sanitarnim vorom.
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu:
dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna)
spremite sprava,
skupna svlaionica,
prostor za tuiranje s WC-ima,
89
ambulanta,
svlaionice za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture sa sanitarijama,
spremite sprava i rekvizita za vanjske terene.
kolska knjinica,
(4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu:
zbornica,
soba tajnika,
sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-
soba raunovodstva,
arhiv,
ajna kuhinja.
5.1. Energetsko-tehniki blok
spremite arhiv.
90
6.1. Ulaz koji ine:
trijem,
vjetrobran,
ulazni prostor,
vratarnica,
hodnici,
stubita.
7.1. Opi prostori i to:
kolski trg,
parkiralite,
7.2. Prostori nastavnih podruja i to:
kolsko dvorite,
Mjerila za prostore u srednjim kolama
a) Uionice za izvoenje zajednikog dijela programa
lanak 24.
(1) Uionice ope namjene s pripadajuim kabinetima moraju imati odgovarajuu opremu
prema nastavnim podrujima. Povrina uionikog prostora je 2,5 m
2
po ueniku te iznosi
60 m
2
, visine 3,0 3,2 m.
(2) Specijalizirane uionice za biologiju, kemiju i fziku s pripadajuim kabinetima opremaju se
demonstracijskim stolom i popratnom opremom i dimenzioniraju se s 3,0 m
2
po ueniku.
91
Specijalizirana uionica za informatiku s pripadajuim kabinetom dimenzionira se za pola
razrednog odjela s 3,5 m
2
po ueniku.
(3) Praktikumi za biologiju, kemiju i fziku omoguuju izvoenje uenikih vjebi i nastavne
pokuse za pola razrednog odjela i dimenzioniraju se s 3,5 m
2
po ueniku.
b) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu
lanak 25.
(1) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu uionice su u kojima se realizira teorijska i
praktina nastava.
(2) Uionice za teorijsku strukovnu nastavu opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom
opremom i dimenzioniraju se s 2,5 do 3,0 m
2
po ueniku.
(3) Praktikumi i laboratoriji dimenzioniraju se prema broju uenika na nastavi pojedinog
predmeta koji se regulira nastavnim planom i programom za pojedina zanimanja.
(4) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu prate odgovarajui kabineti i potrebna
spremita.
c) Radionice za praktinu nastavu u koli
lanak 26.
(1) Radionice za praktinu nastavu sastoje se od prostora za pripremu vjebi, prostora za
izvoenje vjebi radionica, skladinih prostora (sirovina i gotovih proizvoda), prostora za
alate, strojeve i ureaje, prostora za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineta za
nastavnike, kabineta voditelja te uenike garderobe i sanitarnog vora.
(2) Radionice se dimenzioniraju sukladno planu i programu zanimanja koji donosi ministar, a
za koje je ta radionica namijenjena.
(3) Radioniki prostor za uenike s tekoama vei je od dimenzioniranog prostora kako bi im
omoguio nesmetan rad i kretanje.
(4) Dio praktine nastave izvodi se u otvorenim prostorima ija namjena i povrina ovisi o
specifnim zahtjevima programa praktine nastave pojedinih zanimanja (poljoprivreda,
umarstvo, veterina itd.), a utvruje minimalne uvjete za odvijanje nastave prema posebnim
propisima koje donosi ministar.
d) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
lanak 27.
(1) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sastoje se od zatvorenih i otvorenih prostora
kolskih vjebalita.
92
(2) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima
utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta prema propisanim standardima
u kolstvu i portu. Srednja kola ima osigurano koritenje dvorane za nastavu tjelesne i
zdravstvene kulture primjerenu broju uenika.
(3) Srednja kola do 16 razrednih odjela ima osigurano koritenje dvodijelne dvorane veliine 30 x
20 x 7 m sa svim prateim prostorima. Srednja kola s vie od 16 razrednih odjela ima osigurano
koritenje trodijelne portske dvorane veliine 45 x 27 x 8 m sa svim prateim prostorima.
e) Vienamjenski prostor
lanak 28.
(1) Vienamjenski prostor koristi se za boravak i odmor uenika, mogunost prehrane te povremeno
za priredbe, predavanja, projekcije i prezentacije i druge izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira
se s 0,50 m
2
po ueniku, ali ne manje od 90 m
2
. Prostor se moe realizirati kao izdvojena dvorana
ili kao proirenje komunikacije.
(2) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino.
f) kolska knjinica
lanak 29.
(1) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne
i slobodne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnom osoblju i drugim korisnicima.
Prostor knjinice treba biti prilagodljiv promjenama u obrazovnom programu i novim
tehnologijama.
(2) Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika odnosno broju razrednih odjela. Prilikom
dimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni
prostor po jednome korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m
2
.
(3) Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara (rad s korisnicima i obrada grae 15 m),
prostora za smjetaj knjinine grae u slobodnome pristupu (5,5 m na 1000 knjiga, raunajui
15 knjiga po korisniku), raunalnih mjesta za individualni rad korisnika (3 5 mjesta = 15 m),
itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau.
U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20
korisnika x 3 m = 60 m
2
. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara (15 m).
g) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada
lanak 30.
(1) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu
slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim
prostorom kole.
93
(2) Zbornica je prostor kojim se koriste svi nastavnici kole za okupljanje, razmjenu iskustava i
rezultata rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju nastavnika vijea i
ureuje nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 do 20 razrednih odjela, zbornica treba imati
30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m
2
. Zbornica
moe biti proirena s prostorom za odmor i razgovor.
(3) Sobe strunih suradnika koriste se za kontakte s nastavnicima, uenicima i roditeljima.
(4) Arhiv jest prostor za pohranu kolske dokumentacije.
h) Gospodarski i ostali prostori
lanak 31.
(1) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade,
(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se po broju uenika. Najmanja irina
jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van.
Dubina vjetrobrana iznosi najmanje 240 cm.
(3) Hodnici se dimenzioniraju po broju uenika odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s
uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja
irina hodnika s uionicama obostrano iznosi 300 cm. Ukoliko se garderoba nalazi u hodnicima,
mora se osigurati vea irina hodnika.
(4) irina stubinog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije uionice. Za sljedee dvije uionice irina
kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube
najmanje 33 cm.
(5) Ulaz u kolu mora imati natkriveni trijem i rampu. Rampa je vrsta, hrapava povrina s najveim
nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm iroka, a nezatiene strane ograene su u visini 90 cm u
skladu s posebnim propisima.
(6) Pjeaki prilazni put mora biti osvijetljen i udovoljavati propisima o sigurnosti u prometu.
(7) Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznom prostoru kole ili
kao garderobni ormarii po hodnicima.
(8) Sanitarije za uenike ini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni
vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima.
(9) Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih ureaja provodi se na sljedei nain:
za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine,
za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar,
za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik,
potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za osobe s invaliditetom.
94
i) Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore srednjih kola
lanak 32.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u srednjoj koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike
zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanje, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke
i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije,
instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale. Za strukovne kole treba obratiti
pozornost na dopremu, skladitenje, odlaganje i odvoz opasnih tvari.
(2) Prirodno osvjetljenje znaajni je psiholoki i fzioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj zgradi
te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja.
(3) Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim
sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim
radnim prostorima kole osigurava se zamraenje.
(4) Uionice trebaju biti optimalno osvijetljene, a ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od
izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje odbljeska i pretjeranog
zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.
(5) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba
osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25 30 m3
zraka/h po ueniku.
(6) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45 do 55%.
(7) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i strop nih konstrukcija zajednikih prostora i uionica
mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati
dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(8) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog
sustava.
(9) U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan:
u uionicama 20C,
u radionicama od 18 do 20C,
u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18C, a u svlaionicama i
praonicama od 20 do 22C,
u hodnicima i stubitima 18C.
(10) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu
95
lanak 33.
vodom za pie.
(2) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.
(3) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem
i instalaciju interneta.
Osnovna mjerila za opremu kole
lanak 34.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojno-
obrazovnog rada s uenicima.
(2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog
izgleda. Sav namjetaj treba zadovoljavati ergonomske zahtjeve.
(3) Nastavna sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u koli.
lanak 35.
Oprema prostora kole obuhvaa opremu na razini kole, opremu uionica, specijaliziranih
uionica za pripremanje i izvoenje nastave prema pojedinim skupinama nastavnih podruja,
vrstama obrazovnih programa, posebnim namjenama i ostalo.
lanak 36.
Oprema na razini kole:
telefonska instalacija, internet, intranet,
razglasni ureaj sa kolskim zvonom,
kolski sat,
alarmni sustav,
videonadzor,
digitalna kamera,
digitalni fotoaparat,
fotokopirni aparat,
96
interaktivna ploa,
oglasna ploa,
izlobene vitrine i stolovi,
oprema prema planu i programu kole,
oprema za videolink.
lanak 37.
(1) Oprema na razini uionice:
radni stolovi za uenike dvosjedi,
radni stolovi za uenike jednosjedi,
stolci s naslonom za uenike,
stolac s naslonom za nastavnika,
trodijelna kolska ploa,
LCD projektor stropni s projekcijskim platnom,
audiolinija,
zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa,
ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog
materijala),
prva pomo, komplet.
(2) Instalacije:
umivaonik,
utinice za elektrinu struju od 220 V,
prikljuak na antenski razvod,
prikljuak na internet i intranet.
(3) Kabinet nastavnika:
radni stolovi i stolci za nastavnike,
ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala,
stol, radna ploha za rad nastavnika s uenicima.
97
lanak 38.
(1) Dodatna oprema uionica za nastavu biologije, kemije i fzike:
demonstracijski stol sa stolcem s razvodnom ploom za elektrinu struju i
prikljukom vode,
demonstracijski pokretni stoli,
radne povrine najmanje duljine 4 m, dubine 60 cm s tri ugraena praonika,
laboratorijski stolci s mogunou podeavanja visine,
aparat za gaenje poara,
visee vitrine,
periodiki sustav elemenata.
(2) Kabinet nastavnika:
digestor,
ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom,
radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa,
demonstracijski pokretni stoli,
hladnjak,
stol sa est stolaca za skupni rad uenika.
(3) Instalacije:
umivaonik i praonik,
utinice za elektrinu struju od 220 V,
prikljuak na antenski razvod,
prikljuak na internet i intranet.
lanak 39.
(1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu strukovnih sadraja:
oprema uionica,
oprema praktikuma i laboratorija,
oprema kabineta,
oprema radionica za praktinu nastavu,
oprema za skladini prostor,
oprema za odlaganje otpadnih i opasnih materijala.
(2) Oprema, instalacije, ureaji, strojevi i namjetaj u pojedinom prostoru utvruju se planom
i programom odreenog strukovnog zanimanja.
98
lanak 40.
(1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu umjetnikih programa:
oprema uionica za pojedinanu nastavu,
oprema uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika),
oprema uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika).
(2) Oprema, namjetaj, ureaji, instrumenti i instalacije u pojedinom prostoru utvruju se
planom i programom odreenog umjetnikog zanimanja.
(3) Oprema dvorana za skupnu nastavu umjetnikih kola:
oprema dvorana za koncerte uenika,
oprema spremita za instrumente,
oprema plesne dvorane.
Praktina nastava izvan kole
lanak 41.
(1) Vei dio sati praktine nastave u trogodinjim programima za obrtnika zanimanja izvodi
se izvan kole, u radionicama i poduzeima.
(2) Prostorni uvjeti za obavljanje redovite djelatnosti iz odreenog gospodarskog podruja
propisani su zakonima i drugim propisima iz podruja gospodarstva.
(3) Radionice i poduzea u kojima uenici obavljaju praktinu nastavu kao dio ukupnog
obrazovnog procesa za stjecanje zanimanja/kvalifkacije moraju udovoljavati temeljnim
kriterijima za ostvarivanje prava na izvoenje odreenog obrazovnog programa utvrenog
planom i programom za zanimanje/kvalifkaciju.
Prostori za praktinu nastavu na otvorenom
lanak 42.
Minimalni uvjeti za izvoenje praktine nastave na otvorenom obuhvaaju:
prostor za pripremu vjebi,
prostor za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda),
ostali zatvoreni prostori za praktinu nastavu (staje, vinski podrumi, staklenici, itd),
prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala,
prostor za nastavnika,
prostor za ueniku garderobu,
sanitarni vor.
99
IV. POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U SREDNJEM
KOLSTVU
Nacionalne manjine
lanak 43.
(1) Pripadnici nacionalnih manjina pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu ostvaruju
sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 155/02.)
i Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine,
br. 51/00.).
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u srednjim kolama s
nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim posebnim
programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja
i provoenja nastave i to:
Model A po kojem se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne
manjine, uz obvezno uenje hrvatskoga jezika prema utvrenom nastavnom
planu i programu. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za
manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u koli s nastavom na jeziku i
pismu nacionalne manjine, ali ga je mogue provoditi i u ustanovama s nastavom
na hrvatskom jeziku u posebnim razrednim odjelima ili obrazovnim skupinama s
nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine.
Model B po kojem se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na
hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava
se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku, ali u posebnim odjelima.
Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskom jeziku uz dodatnih dva do pet
kolskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna
satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti
nacionalne manjine, geografje, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike
za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno
ministarstvo sufnancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi
dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski
jezik, knjievnost, povijest, geografju, likovnu i glazbenu kulturu.
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.
100
Odgoj i obrazovanje u kolama s oteanim uvjetima rada
lanak 44.
(1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno
povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine.
(2) kola na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru moe se osnovati s
programima osnovne i srednje kole.
(3) Broj uenika po razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u srednjoj koli na otoku
ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru moe biti manji od broja predvienog
ovim Standardom za kole na ostalim podrujima.
(4) U srednjoj koli na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru u jednom
razrednom odjelu moe se kombinirati i vie od tri programa zanimanja.
(5) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruje se posebnim propisima.
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama
lanak 45.
(1) Srednje glazbene, plesne i kole za likovnu umjetnost i dizajn mogu se osnivati i s manjim
brojem razrednih odjela od broja predvienog ovim Standardom za ostale kole o emu
se odluuje na temelju posebnih propisa.
(2) Broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema
specifnostima izvoenja nastave.
(3) U glazbenoj koli nastava se izvodi:
pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije,
s 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike,
s 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike
nastave glazbe i rada s djejim instrumentarijem,
s 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe,
u razrednom odjelu s 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe, povijesti
glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala,
skupno s najmanje 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno najmanje 20
uenika za nastavu zbora.
(4) U koli za klasini balet nastava se izvodi:
u razrednom odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom
i programom.
101
(5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi:
grupno s 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova
koreografje,
u razrednom odjelu s 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome
planu i programu.
(6) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta, osim za izvoenje nastave specifnih
nastavnih predmeta. Prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije
nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.
(7) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi,
nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.
(8) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika.
(9) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m
2
s vibrirajuim podom i ostalom
opremom.
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika
lanak 46.
(1) Rad s darovitom djecom provodi se programima razliite teine i sloenosti (diferencirani nastavni
program) u razrednom odjelu ili interesnim grupama, kreativnim i/ili istraivakim radionicama,
putem izbornih programa (grupni ili individualni), u posebnim izvannastavnim aktivnostima,
usporednim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifnog znanja.
(2) Broj uenika razrednog odjela u kojemu se nalazi daroviti uenik utvruje se odgovarajuom
primjenom odredbe lanka 4. stavka 4. ovog Standarda.
(3) Darovitom ueniku kola moe za razvoj darovitosti (natjecanja, pripreme, izlobe, nastupi)
odobriti duu odsutnost s nastave od propisane. Obveza je kole prilagoditi ueniku
provjeravanje postignua i ocjenjivanje.
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama
lanak 47.
(1) Srednjokolsko obrazovanje uenika s tekoama organizira se i izvodi prema:
redovitom programu uz uporabu specifnih nastavnih metoda, sredstava i
pomagala koji donosi ministar,
prilagoenom programu uz uporabu specifnih nastavnih sredstava i pomagala
i/ili uz specifne metode rada koji donosi kola.
102
(2) Oprema i didaktika sredstva te druga pomagala u nastavi moraju biti prilagoena vrsti
potreba uenika s tekoama. Mjerila za prostorne uvjete, opremanje i strune kadrove
sastavni su dio planova i programa prema kojima se obrazuju uenici s tekoama u skladu
s vrstama potreba, a sukladno odredbama iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Razredni odjeli uenika s tekoama, koji se obrazuju po posebnim nastavnim programima
mogu imati do deset uenika i to s dva ili iznimno tri srodna programa obrazovanja.
(4) Srednja kola s pet i vie uenika s motorikim oteenjima (bez mogunosti samostalnog
kretanja) moe imati jednog radnika srednje strune spreme za pomo, prijenos i prijevoz.
(5) Za uenike s oteenjima jezino-glasovne komunikacije osigurava se prevoditelj
znakovnog jezika.
Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui
lanak 48.
(1) Zdravstvene ustanove koje provode lijeenje djece s kroninim bolestima ili stanjima koja
zahtijevaju boravak ili smjetaj u tim ustanovama mogu u svom sastavu imati razredne
odjele i odgojno-obrazovne grupe sa statusom podrunih odjela, a njihov se rad defnira
sukladno zakonu.
(2) Za uenike koji zbog veih motorikih potekoa ili kroninih bolesti ne mogu polaziti
nastavu u koli, kola organizira instruktivnu nastavu u kui uenika odnosno zdravstvenoj
ustanovi ukoliko se uenik nalazi na duem lijeenju uz odobrenje ministarstva nadlenog
za obrazovanje.
(3) Za nastavnike koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno
je osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama djece s kojima rade.
(4) Posebnosti rada u zdravstvenim ustanovama koje provode odgojno-obrazovni rad s
uenicima uredit e se posebnim propisima ministarstva nadlenog za poslove obrazovanja
uz suglasnost ministra zdravstva.
V. UENIKI DOM
Ope odredbe
lanak 49.
(1) Ueniki su domovi srednjokolske odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu
odgojno-obrazovnog programa za uenike osigurava i primjeren boravak, smjetaj i
prehrana tijekom pohaanja srednjokolskog obrazovanja. On nije jednak koli i ima posebnu
organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje razliitim programima rada temeljnim,
posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanistiko-razvojne
103
paradigme i individualnih potreba i interesa uenika. Programi rada rezultat su suradnikih
odnosa, uzajamnog potovanja i podravanja, otvorene humanistike komunikacije i
potovanja osobnosti.
(2) Odgojno-obrazovni program u uenikome domu potpora je i pomo ueniku i roditelju
u postizanju to kvalitetnijega ukupnog razvoja i obrazovanja uenika, mladog ovjeka.
Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te razliiti strunjaci kao to su pedagozi, psiholozi,
zdravstveni radnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s uenicima ukljuuje ueniki dom.
Standard za uenike domove
lanak 50.
(1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za postizanje zadovoljavajue razine ureenosti
srednjeg kolstva i uenikih domova utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignuima
i u okviru mogunosti Republike Hrvatske.
(2) Osobitosti uenikih domova proistjeu iz mjerila za:
a) broj odgojno-obrazovnih skupina u uenikom domu, kao samostalnoj ustanovi,
b) broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini,
c) broj odgajatelja, strunih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu
odgojno-obrazovnog plana i programa i drugih sadraja i aktivnosti propisanih
zakonom i drugim propisima,
d) odgojno-obrazovni plan i program,
e) prostor i opremu u uenikome domu,
f ) posebnih potreba u uenikim domovima uvjetovanih specifnim okolnostima
(kolovanje na otocima, kolovanje darovitih uenika i uenika s tekoama),
g) ueniki standard (smjetaj, prehrana, zdravstvena zatita).
lanak 51.
Dom optimalne veliine ima najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini
lanak 52.
Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najvie 20 uenika. Odgojno-obrazovna skupina
u kojoj su integrirani uenici s tekoama ima najvie 15 uenika.
104
Odgajatelji
lanak 53.
(1) Broj odgajatelja utvruje se na temelju potrebe neposrednog odgojno-obrazovnog rada,
a u skladu s provedbenim propisima koje donosi ministar.
(2) Odgojno-obrazovni rad u uenikim domovima moe obavljati osoba s visokom strunom
spremom.
(3) Dom ima nonog pazitelja s najmanje srednjom strunom spremom koji iskljuivo radi u
timu s nonim odgajateljem.
(4) Ueniki dom za ostvarenje dodatnih, izbornih programa moe zaposliti i vei broj odgojno-
obrazovnih radnika koje fnancira iz vlastitih sredstava.
Struni suradnici
lanak 54.
(1) Svaki ueniki dom zapoljava strune suradnike (pedagog, psiholog).
(2) Dom do 80 uenika zapoljava jednog strunog suradnika pedagoga ili psihologa.
(3) Domovi od 80 do 250 uenika zapoljavaju dva struna suradnika: pedagoga i psihologa,
od kojih jedan obavlja poslove organizatora slobodnog vremena uenika.
(4) Dom zapoljava strune suradnike: knjiniara i informatiara. Broj izvritelja utvruje se prema
propisanim standardima kolske knjinice i opremljenosti informatikom opremom.
(5) Svaki ueniki dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje viom strunom spremom.
(6) Posebne i verifcirane odgojno-obrazovne programe u domovima mogu realizirati i vanjski
suradnici s primjerenom izobrazbom i strunom spremom.
Ostali radnici
lanak 55.
(1) Dom kao samostalna ustanova zapoljava:
ravnatelja,
tajnika,
voditelja raunovodstva (raunovou),
administrativno-fnancijskog radnika.
(2) Dom koji djeluje u sastavu srednje kole zapoljava:
administrativnog radnika,
voditelja.
105
(3) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivog
otvorenog i zatvorenog prostora, vrsti grijanja i specifnih potreba danononog programa
u uenikim domovima.
(4) Domovi s manje od 80 i vie od 300 uenika svoje specifne potrebe rjeavaju uz suglasnost
nadlenog ministarstva.
(5) Mjerila za utvrivanje broja radnika na pomono-tehnikim poslovima temelje se na injenici
da dom radi 24 sata x 7 dana tjedno, a jesu:
5.1. broj spremaica utvruje se na temelju ukupnog zatvorenog i otvorenog prostora
primjenom normativa do 600 m
2
u svakoj smjeni,
5.2. svaki dom zapoljava 2 izvritelja (od 6 do 22 sata), koji mogu biti vratar
telefonist pazikua,
5.3. svaki dom zapoljava 2 radnika na poslovima domara, loaa, vozaa, kunog
majstora, osiguranja objekta, odravanja nadzor kotlovnice,
5.4. broj kuharica utvruje se na temelju broja obroka koje prireuju uenicima,
(jedinina vrijednost po radniku iznosi najmanje 70 obroka dnevno),
5.5. ueniki dom zapoljava radnika za pranje, popravak i glaanje rublja (jedan u
domu s 50 do 150 uenika i 20 sati tjedno na svakih 50 iznad 150 uenika),
5.6. ueniki dom zapoljava ekonoma (skladitara).
(6) Ueniki dom koji ima dodatne djelatnosti ili prua dodatne usluge uenicima moe
zaposliti i vie radnika koje fnancira iz vlastitih sredstava.
Odgojno-obrazovni plan i program
lanak 56.
(1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na prijedlog ravnatelja.
(2) Ueniki dom moe na zahtjev uenika i roditelja organizirati i fakultativne programe odgoja
i obrazovanja koje plaaju korisnici.
(3) Izborne aktivnosti koje se nude uenicima u uenikome domu moraju se provoditi prema
programima koje verifcira nadleno ministarstvo, a organizira uz suglasnost roditelja. Takve
programe u pravilu fnanciraju roditelji.
Prostorni i tehniki uvjeti
lanak 57.
(1) Ueniki domovi grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora uenikih domova te posebnim propisima bitnim za rad i boravak u
prostorima uenikog doma.
106
(2) Ueniki dom osigurava prostorne uvjete za stalni boravak uenika i odgojno-obrazovni
program. Cjelokupan unutarnji i vanjski prostor doma mora zadovoljavati osnovna ekoloka
i estetska mjerila.
(3) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju samostalnoga uenikog doma s dvoranom te
formiranje igralita, prostora za rekreaciju i vrta, zelenih povrina i drugog iznosi 30 m
2
po
ueniku. Ukoliko se ueniki dom organizira u sklopu kole, povrina potrebnog zemljita
iznosi 20 m
2
po ueniku.
(4) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski je domski prostor ograen.
Prostorni uvjeti uenikog doma
lanak 58.
(1) Prostori stanovanja, boravka, uenja i provoenja slobodnog vremena u uenikom domu su:
soba uenika sa sanitarnim prostorom,
soba za dnevni boravak i uenje,
knjinica i itaonica,
prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti,
blagovaonica,
dvorana za portske, rekreativne i kulturne aktivnosti s prateim prostorima.
(2) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada u uenikom domu jesu:
zbornica,
soba ravnatelja,
soba tajnika,
soba za raunovodstvo,
arhiv,
soba za odgajatelje (za individualni rad),
soba strunog suradnika,
soba knjiniara i informatiara,
soba zdravstvenog voditelja,
soba za informacije i razgovor s roditeljima.
(3) Gospodarski prostori
kuhinja sa spremitem,
soba ekonoma,
spremita,
sanitarije i garderoba osoblja u kuhinji,
praonica i glaaonica,
107
sabirnica prljavog rublja i spremite istog rublja,
prostor za odlaganje smea.
(4) Ostali prostori u uenikom domu jesu:
ulaz s vjetrobranom i vratarnicom,
komunikacije hodnici i stubita,
sanitarije uz javne prostore,
ajna kuhinja za uenike,
prostor za pranje i glaanje za uenike.
(5) Vanjski prostori u uenikom domu jesu:
dvorite i vrt,
igralita za portske i rekreativne aktivnosti,
ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije,
gospodarsko dvorite,
parkiralite.
lanak 59.
(1) Soba uenika dimenzionira se s 5,5 m
2
po ueniku. Sanitarni prostor, s tu-kabinom, WC-om
i umivaonikom dimenzionira se posebno, a povezan je sa sobom uenika.
(2) Soba za dnevni boravak i uenje dimenzionira se s 1,5 m
2
po ueniku, a moe se koristiti
za najvie dvije odgojne skupine.
(3) Knjinica i itaonica dimenzionira se s 2,0 m
2
prostora po ueniku za 10% uenika s time da je
najmanja veliina 60 m
2
, zatim 5,5 m
2
prostora za police s 1 000 knjiga na svakih 100 uenika, s
prostorom za knjiniara i katalog knjiga veliine 15 m
2
, te prostorom za informatiku opremu
u knjinici i knjininu grau, prirunike i periodiku, ovisno o veliini doma.
(4) nformatika uionica dimenzionira se s 3,0 3,5 m
2
po raunalnom mjestu, a oprema se s
10 umreenih raunala i odgovarajuom informatikom opremom.
(5) Prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti.
(6) Blagovaonica se dimenzionira s 1,0 m
2
po ueniku za 50% kapaciteta doma i oprema s
potrebnim brojem stolova i stolaca.
(7) Vienamjenska dvorana veliine 27 x 15 x 6 m s prateim sadrajima prema potrebama
portskih, rekreativnih i kulturnih aktivnosti.
108
(8) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu
slubu doma. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim
prostorom doma.
(9) Zbornica omoguava pripremu za rad i okupljanje odgajatelja.
(10) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu uenikog
doma, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
lanak 60.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u uenikom domu potrebno je zadovoljiti higijensko-
tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku
zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih
voda, elektrine instalacije, zatitu od poara, zatitu od provale i instalacije informatike.
(2) Prirodno osvjetljenje je najznaajniji psiholoki i fzioloki imbenik za boravak i rad u
uenikom domu.
(3) Uenike sobe trebaju biti optimalno osunane, ali zatiene od pretjeranog zagrijavanja.
(4) Svi prostori za rad, boravak i spavanje trebaju se i prirodno prozraivati.
(5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i strop nih konstrukcija zajednikih prostora
uionica moraju biti izvedene prema vaeim propisima i standardima.
Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru,
kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode u uenikome domu mogu se koristiti
sve vrste centralnog sustava.
(7) Svi prostori uenikog doma trebaju biti ravnomjerno zagrijavani i to:
u svim prostorima za rad i boravak 20C,
u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 16 18C, a u svlaionicama i praonicama
20 22C,
na hodnicima i stubitima 18C.
(8) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima uenikog doma treba osigurati
optimalnu temperaturu.
vodom za pie.
(10) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu
kanalizaciju ili na drugi nain, prema posebnim propisima i standardima.
(11) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba osigurati instalacije za TV-prijem,
instalaciju interneta i razglas.
109
lanak 61.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni, omoguiti boravak, spavanje i realizaciju
odgojno-obrazovnog rada s uenicima.
(2) Oprema mora biti funkcionalna i sigurna, prenosiva, stabilna, od kvalitetnog materijala, po
mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog
dobi i ergonomskim zahtjevima.
(3) Vrste prostora jesu:
1. Soba uenika za rad, boravak i spavanje, a ima:
leaj, radni stol, radni stolac, zidnu policu i garderobni ormar (po ueniku),
sanitarni prostor s tu-kabinom, WC-om i umivaonikom
2. Soba za dnevni boravak i uenje za jednu skupinu, a ima:
garnituru za sjedenje, radne stolove, radne stolce, police, panoe, TV-prijemnike i
ostalu multimedijsku opremu.
lanak 62.
Smjetaj uenika s tekoama organizira se i provodi prema standardima i mjerilima koje utvruje
ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva i socijalne skrbi.
lanak 63.
(1) Zdravstvena zatita uenika u uenikom domu osigurava se na temelju provedbenog
propisa koji donosi ministar.
(2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu uenika u uenikom domu provode nadleni kolski
lijenici koje imenuje ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadlenoga strunog tima.
(3) Za provoenje zdravstvene zatite osigurava se prostor sa sanitarnim vorom.
(4) Svaki ueniki dom duan je osigurati prehranu za svoje korisnike prema posebnom propisu
koji donosi ministar.
(5) Prehrana za uenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne
energetske potrebe.
(6) Trolano domsko Povjerenstvo, u ijem je sastavu i nadleni kolski lijenik ili medicinska
sestra, odluuje o sastavu i vrsti obroka na temelju struno usuglaenih stajalita o prehrani
kolske djece i posebnih zakona i drugih propisa.
(7) Tjedni jelovnik objavljuje se na oglasnoj ploi doma.
110
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 64.
(1) Prostorni i tehniki uvjeti utvreni ovim Standardom primjenjuju se na srednjokolske
ustanove koje e se graditi i opremati od dana stupanja na snagu ovoga Standarda.
(2) Postojei fond zgrada i opreme za srednjokolski sustav odgoja i obrazovanja usklaivat
e se sa ovim Standardom prema odluci Vlade Republike Hrvatske o dinamici provedbe
ovoga Standarda.
lanak 65.
Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz dravnog prorauna,
prorauna osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora.
lanak 66.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje
utvruje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno
Koefcijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti
je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike
Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 67.
Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar u
roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
lanak 68.
odredaba lanka 45. koji stupa na snagu 1. sijenja 2010. godine te odredbe lanka 13. stavka
1. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018. godine, odredaba lanka 4. stavka 1., lanaka 19. do 42.
i lanaka 57. do 61., koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023. godine.
111
PRILOG
STANDARDA
(1) Koefcijent izvodljivosti ovoga Standarda oznaka je postupnih rokova, do zavrno 2022.
K
i
= 0 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po
donoenju ovoga Standarda i normativa.
K
i
= 1 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri
godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine.
K
i
= 2 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od
pet godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine.
K
i
= 3 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset
K
i
= 4 = Svi standardi oznaeni koefcijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od
petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022.
godine.
K
i
= 0* odnosno K
i
= 1* odnosno K
i
= 2* odnosno K
i
= 3* odnosno K
i
= 4* = Svi standardi
oznaeni odreenim koefcijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju,
ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom.
112
Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koefcijentima
izvodljivosti:
(obveze koje su utvrene u tekstu Dravnog pedagokog standarda
srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja)
K
i
Najvie 28 uenika u redovitom razrednom odjelu poevi od prvih razreda
srednje kole (lanak 4. stavak 1.)
0
Optimalna kola s 24 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 4. stavak 1.) 4
Rad srednje kole u jednoj smjeni (lanak 13. stavak 1.) 3
Najvei broj uenika s tekoama u redovitom razrednom odjelu (lanak 4. stavak 4.) 0
Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama u uenikome domu (lanak 51. i 52.) 0
Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama (lanak 5.) 0
Struno-razvojna sluba u uenikom domu (lanak 54.) 0
Struno-razvojna sluba kole (lanak 11.) 0
Strunjak za odravanje raunala i informatike opreme (lanak 8. stavak 4.) 0
Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za nove kole 0
Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za dogradnju i rekonstrukciju
postojeih kola
4
Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za nove domove 0
Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za dogradnju i rekonstrukciju
postojeih uenikih domova
4
Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 4. stavak 3.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 45.) 1
Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina (lanak 43.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika na otocima i drugim prometno izdvojenim podrujima (lanak 44.) 0
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 46.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 47.) 0
Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 48.) 0
Udbenici (lanak 16.) 0
Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 18.) 0
(2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava srednjeg kolstva sa Standardom 2022. godina.
116

Drzavni Pedagoski Standardi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Drzavni Pedagoski Standardi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like