Pitanja za zavrni ispit iz Graevinske fizike

1. Sa kojom veliinom je proporcionalna apsolutna temperatura tijela.

2. Navesti konstantu i njenu vrijednost koja prevodi dule u stepene (grad).
3. Navesti relaciju za koliinu toplote uz obrazloenje svake veliine.
4. Definirati unutranju energiju termodinamikog sistema uz obrazloenje svake veliine.
5. Navesti relaciju za elementarni mehaniki rad i ukupni rad kojeg vri termodinamiki sistem uz
obrazloenje svake veliine.
6. Navesti relaciju za prvi zakon termodinamike uz obrazloenje svake veliine.
7. Navesti jednainu stanja za N estica idealnog gasa uz obrazloenje svake veliine.
8. Navesti jednainu stanja za n molova idealnog gasa uz obrazloenje svake veliine.
9. Definirati izotermalnu promjenu stanja idealnog gasa, navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
10. Definirati izobarnu promjenu stanja idealnog gasa, navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
11. Definirati izohornu promjenu stanja idealnog gasa, navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
12. Navesti relacije za rad kod izotermalne ekspanzije idealnog gasa uz obrazloenje svake veliine.
13. Navesti relaciju za rad kod izobarne ekspanzije idealnog gasa uz obrazloenje svake veliine.
14. Navesti relaciju za rad kog izohorne promjene stanja idealnog gasa.
15. Definirati specifinu toplotu pri . const V , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
16. Definirati specifinu toplotu pri . const p , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
17. Definirati entalpiju uz obrazloenje svake veliine.
18. Navesti relacije izmeu
p
c i
V
c .
19. Navesti relaciju za
p
c u ovisnosti o broju stepeni slobode uz obrazloenje svake veliine.
20. Navesti relaciju za
V
c u ovisnosti o broju stepeni slobode uz obrazloenje svake veliine.
21. Definirati adijabatski proces.
22. Navesti relacije koje vrijede za adijabatske procese uz obrazloenje svake veliine.
23. Zato je adijabata strmija od izoterme?
24. Definirati drugi zakon termodinamike.
25. Definirati termiki koeficijent korisnog djejstva uz obrazloenje svake veliine.
26. Definirati Karnoov ciklus.
27. Navesti relaciju za termiki koeficijent korisnog djejstva kod Karnoovog ciklusa uz obrazloenje svake
veliine.
28. Zato je termiki koeficijent korisnog djejstva uvijek manji od 1?
29. Navesti matematiku relaciju za entropiju?
30. Da li je entropija funkcija stanja termodinamikog sistema i zato?
31. Navesti relaciju za termodinamiku vjerovatnou stanja sistema uz obrazloenje svake veliine.
32. Da li su termodinamika vjerovatnoa stanja sistema i entropija sistema u direktnoj vezi i zato?
33. Navesti relaciju izmeu entropije i termodinamike vjerovatnoe stanja sistema uz obrazloenje svake
veliine.
34. Navesti relaciju za zraenje toplote uz obrazloenje svake veliine.
35. Navesti relaciju za kondukciju toplote uz obrazloenje svake veliine.
36. Navesti relaciju za konvekciju toplote uz obrazloenje svake veliine.
37. Navesti poetne uvjete koji moraju biti ispunjeni za izvoenje Furije-Kirhofove jednaine.
38. Napisati Furije Kirhofovu jednainu uz obrazloenje svake veliine.
39. Navesti oblik sile koja ostvaruje harmonijskog kretanja tijela, uz obrazloenje svake veliine.
40. Navesti jednainu harmonijskog kretanja tijela, uz obrazloenje svake veliine.
41. Navesti jednainu za brzinu tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine.
42. Navesti jednainu za ubrzanje tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine.
43. Navesti relaciju za ukupnu energiju tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine.
44. Nacrtati ovisnost ukupne energije tijela, koje se harmonijski kree, o elongaciji.
45. Navesti opi izraz za period osciliranja tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine.
46. Navesti diferencijalnu jednainu kretanja za oscilator sa disipacijom energije, uz obrazloenje svake
veliine.
47. U kojem sluaju je kretanje definirano kao prigueno kretanje kod oscilatora sa disipacijom energije.
48. U kojem sluaju je kretanje definirano kao kritino priguenje kod oscilatora sa disipacijom energije.
49. U kojem sluaju je kretanje definirano kao prigueno oscilatorno kretanje kod oscilatora sa disipacijom
energije.
50. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod priguenog kretanja uz obrazloenje svake
veliine.
51. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod kritinog priguenja uz obrazloenje svake
veliine.
52. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod priguenog oscilatornog kretanja uz obrazloenje
svake veliine.
53. Napisati relaciju za odnos dvije uzastopne amplitude kod priguenog oscilatornog kretanja, uz
obrazloenje svake veliine.
54. Navesti diferencijalnu jednainu kretanja za prinudno oscilatorno kretanje, uz obrazloenje svake
veliine.
55. Napisati jednainu ovisnosti elongacije tijela, koje prinudno oscilira, o vremenu i krunoj frekvenciji
prinudne periodine sile.
56. Napisati ovisnost amplitude tijela koje prinudno oscilira o krunoj frekvenciji prinudne periodine sile i
faktoru priguenja sredine.
57. Napisati relaciju za rezonantnu krunu frekvenciju tijela koje prinudno oscilira, uz obrazloenje svake
veliine.
58. Napisati relaciju za maksimalnu amplitudu tijela, koje prinudno oscilira, uz obrazloenje svake veliine.
59. Grafiki predstaviti ovisnost amplitude za tijelo koje prinudno oscilira o krunoj frekvenciji prinudne
periodine sile i faktoru priguenja sredine.
60. Definirati mehaniki talas.
61. Definirati izvor talasa.
62. Navesti podjelu talasa s obzirom na dimenzije sredstva u kojem se prostiru.
63. Definirati longitudinalne mehanike talase.
64. Definirati transverzalne mehanike talase.
65. Definirati talasnu duinu.
66. Navesti relaciju za talasni broj uz obrazloenje svake veliine.
67. Definirati talasnu frontu.
68. Definirati talasni zrak.
69. Uspostaviti vezu izmeu brzine prostiranja mehanikog talasa, talasne duine i frekvencije uz
obrazloenje svake veliine.
70. Na osnovu kojeg zakona se izvodi izraz za brzinu prostiranja transverzalnog poremeaja kroz elastinu
sredine.
71. Navesti izraz za brzinu prostiranja transverzalnog talasa uz obrazloenje svake veliine.
72. Navesti izraze za brzinu prostiranja longitudinalnog talasa kroz elastinu sredinu uz obrazloenje svake
veliine.
73. Na osnovu kojih zakona se izvodi izraz za brzinu prostiranja longitudinalnog poremeaja kroz elastinu
sredinu.
74. Napisati opi oblik talasne diferencijalne jednaine uz obrazloenje svake veliine.
75. Napisati jednainu linijskog talasa uz obrazloenje svake veliine.
76. Navesti fizikalno znaenje jednaine talasa kada je . const x
77. Navesti fizikalno znaenje jednaine talasa kada je . const t
78. Navesti relaciju za brzinu osciliranja estica elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje
svake veliine.
79. Navesti relaciju za ubrzane osciliranja estica elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje
svake veliine.
80. Navesti izraz za energiju jedne estice elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje svake
veliine.
81. Definirati intenzitet mehanikog talasa i SI jedinicu.
82. Navesti opi izraz za intenzitet talasa uz obrazloenje svake veliine.
83. Definirati superpoziciju i navesti njen karakter za talasne pojave.
84. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se javila interferencija talasa.
85. Koji uvjet mora biti ispunjen za maksimalno pojaanje talasa uz obrazloenje svake veliine.
86. Koji uvjet mora biti ispunjen za maksimalno slabljenje talasa uz obrazloenje svake veliine.
87. Pod kojim uvjetom se javlja stojei talas.
88. Napisati jednainu linijskog stojeeg talasa uz obrazloenje svake veliine.
89. Navesti karakteristina mjesta na stojeem talasu i njihove udaljenosti.
90. Nacrtati linijski stojei talas, te oznaiti pravce osciliranja estica elastine sredine.
91. Definirati Hajgensov princip prostiranja talasa.
92. Pod kojim uvjetom se javlja difrakcija talasa.
93. Navesti relaciju za prelamanje talasa uz obrazloenje svake veliine.
94. Navesti uvjete pod kojima se javlja totalna refleksija mehanikih talasa.
95. Definirati zvuk, infrazvuk i ultrazvuk.
96. Napisati relaciju za promjenu unutranjeg pritiska elastine sredine kroz koju se prostire zvuk uz
obrazloenje svake veliine.
97. Napisati relaciju za intenzitet zvuka uz obrazloenje svake veliine.
98. Definirati jainu zvuka.
99. Definirati nivo jaine zvuka (nivo buke) u decibelima uz obrazloenje svake veliine.
100. Definirati prag ujnosti.
101. Definirati granicu bola.
102. Definirati Veber-Fehnerov zakon uz obrazloenje svake veliine.
103. Koju pojavu opisuje Doplerov efekat?
104. Navesti izraz za frekvenciju koju registrira detektor ako se detektor kree, a izvor zvuka miruje uz
obrazloenje svake veliine.
105. Navesti izraz za frekvenciju koju registrira detektor ako se izvor zvuka kree, a detektor miruje uz
obrazloenje svake veliine.
106. Definirati vrijeme reverberacije.
107. Navesti relaciju opadanja jaine zvuka u prostoriji uz obrazloenje svake veliine.
108. Navesti relaciju za proraun broja odbijanja zvunih talasa u prostoriji u toku jedne sekunde uz
obrazloenje svake veliine.
109. Navesti relaciju za vrijeme reverberacije uz obrazloenje svake veliine.
110. Navesti poznati spektar elektromagnetnih talasa po nazivu od najkrae talasne duine do najvee.
111. ta izuava geometrijska optika?
112. Definirati Fermaov princip.
113. Navesti kljune relacije pri izvoenju zakona o odbijanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine.
114. Navesti kljune relacije pri izvoenju zakona o prelamanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine.
115. Navesti zakon o prelamanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine.
116. Navesti uvjete pri kojima dolazi do totalne refleksije svjetlosti.
117. Nacrtati sliku za izvoenje jednaine sfernog ogledala sa odgovarajuim oznakama.
118. Navesti jednainu sfernog ogledala uz obrazloenje svake veliine.
119. Grafiki predstaviti karakteristine zrake kod sfernih ogledala.
120. Nacrtati sliku za ivoenje jednaine prelamanja svjetlosti na zakrivljenoj graninoj povrini sa
odgovarajuim oznakama.
121. Navesti jednainu za prelamanje svjetlosti na zakrivljenoj graninoj povrini uz obrazloenje svake
veliine.
122. Nacrtati sva konvergentna i divergentna soiva, te nain njihovog grafikog predstavljanja ako su tanka.
123. Navesti uvjet za dobijanje relacije za izraunavanje druge ine daljine i navesti tu relaciju uz
obrazloenje svake veliine.
124. Navesti uvjet za dobijanje relacije za izraunavanje prve ine daljine i navesti tu relaciju uz
obrazloenje svake veliine.
125. Navesti optiku formulu uz obrazloenje svake veliine.
126. Navesti jednainu tankog soiva uz obrazloenje svake veliine.
127. Definirati optiku mo soiva.
128. Grafiki predstaviti karakteristine zrake za tanka soiva.
129. Nacrtati principijelnu shemu lupe.
130. Definirati svjetlosni fluks.
131. Definirati jainu svjetlosti.
132. Definirati osvjetljenost.
133. Navesti Lamberov zakon uz obrazloenje svake veliine.
134. Definirati SI jedinicu za svjetlosni fluks.
135. Definirati SI jedinicu za jainu svjetlosti.
136. Definirati SI jedinicu za osvjetljenost.
137. Navesti ta razmatra fizikalna optika.
138. Navesti uvjete pod kojima e se javiti interferencija svjetlosti.
139. Nacrtati shemu Jangovog eksperimenta izuavanja interferencije svjetlosti.
140. Navesti relacije za poloaje svijetlih, tamnih pruga i za razmak izmeu susjednih svijetlih/tamnih pruga
dobijenih Jangovim eksperimentom uz obrazloenje svake veliine.
141. Nacrtati sliku za razmatranje difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini sa odgovarajuim oznakama.
142. Navesti relaciju za elementarni talas koji potjee od elementa pukotine pri razmatranju difrakcije na
jednoj pukotini uz obrazloenje svake veliine.
143. Navesti relaciju za rezultujui talas dobijen nakon difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini.
144. Navesti relaciju za intenzitet svijetlog traga na zastoru dobijenog nakon difrakcije svjetlosti na jednoj
pukotini uz obrazloenje svake veliine.
145. Nacrtati sliku za razmatranje difrakcije na dvije pukotine.
146. Navesti relacije za rezultujue talase dobijene nakon difrakcije na prvoj i na drugoj pukotini kod
difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake veliine.
147. Navesti relaciju za amplitudu rezultujueg talasa dobijenog nakon difrakcije na dvije pukotine uz
obrazloenje svake veliine.
148. Navesti relaciju za intenzitet svijetlih pruga dobijenih na zastoru nakon difrakcije na dvije pukotine uz
obrazloenje svake veliine.
149. Navesti relaciju za dobijanje glavnih maksimuma kod difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake
veliine.
150. Definirati difrakcionu reetku.
151. Navesti relaciju za intenzitet svijetlog traga na zastoru na mjest P

dobijenog pomou difrakcione

reetke uz obrazloenje svake veliine.
152. Navesti relaciju za intenzitet glavnih maksimuma kod difrakcione reetke uz obrazloenje svake
veliine.
153. Grafiki predstaviti nepolarizirani i linearno polarizirani svjetlosni talas.
154. Navesti relaciju za Malusov zakon uz obrazloenje svake veliine.
155. Navesti relaciju za Brusterov zakon uz obrazloenje svake veliine.
156. Navesti pojave koje potvruju i talasnu prirodu svjetlosti.
157. Navesti glavnu Plankovu pretpostavku, u obliku relacije, pri izvoenju relacije za emisionu mo crnog
tijela uz obrazloenje svake veliine.
158. Navesti eksperimentalne potvrde Plankovog zakona zraenja crnog tijela.
159. Navesti Vinov zakon uz obrazloenje svake veliine.
160. Nacrtati shemu eksperimenta za analizu fotoelektrinog efekta.
161. Definirati struju zasienja kod fotoelektrinog efekta.
162. Definirati napon koenja kod fotoelektrinog efekta.
163. Grafiki predstaviti ovisnost struje o naponu kod fotoelektrinog efekta pri . const f
164. Grafiki predstaviti ovisnost struje o naponu kod fotoelektrinog efekta pri . const
165. Kod Komptonovog efekta koje estice meudjeluju i kako.
166. ta potvruje Komptonov efekat, te navesti fizikalne zakone koji vrijede.
167. Navesti relacije koje predstavljaju fizikalne zakone pri razmatranju Komptonovog efekta uz
obrazloenje svake veliine.
168. Navesti Komptonovu relaciju uz obrazloenje svake veliine.
169. Navesti Ajntajnovu relaciju za fotoelektrini efekat uz obrazloenje svake veliine.
170.Definirati prvi Borov postulat, i navesti njegove posljedice.
171. Definirati drugi Borov postulat i navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.
172. Navesti eksperimentalnu relaciju za talasnu duinu emitiranog/apsorbiranog fotona iz pobuenog atoma
vodika uz obrazloenje svake veliine.
173. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona ultraljubiaste serije iz vodikovog atoma uz obrazloenje
svake veliine.
174. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona vidljive serije iz vodikovog atoma uz obrazloenje svake
veliine.
175. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona infracrvene Pfundove serije iz vodikovog atoma uz
obrazloenje svake veliine.
176. Navesti relaciju za energiju elektrona u atomu vodika (Borov model) uz obrazloenje svake veliine.
177. Navesti relacije za energiju i impuls fotona uz obrazloenje svake veliine.
178. Navesti de Broljevu relaciju uz obrazloenje svake veliine.
179. Kojoj jednaini u makrosvijetu odgovara redingerova talasna jednaina vezana za mikrosvijet.
180. Navesti svojstva talasne fukcije pridruene estici.
181. Navesti sve kvantne brojeve koji u potpunosti opisuju stanje elektrona u atomu i navesti njihove
vrijednosti.
182. Navesti osnovna svojstva jezgra.
183. Koje estice ine jezgro i navesti njihov zajedniki naziv.
184. Definirati nuklid.
185. Definirati izotop.
186. Definirati atomsku jedinicu mase i navesti njenu vrijednost.
187. Navesti relaciju za poluprenik jezgra atoma uz obrazloenje svake veliine.
188. Navesti relaciju za defekt mase uz obrazloenje svake veliine.
189. Navesti relaciju za energiju veze nukleona uz obrazloenje svake veliine.
190. ta je radioaktivno zraenje?
191. ta su estice i navesti opu relaciju raspada uz obrazloenje svake veliine.
192. Usljed ega se javlja

raspad , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.

193. Navesti opu relaciju

raspada uz obrazloenje svake veliine.

194. Usljed ega se javlja

raspad , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine.

195. Navesti opu relaciju

raspada uz obrazloenje svake veliine.

196. Navesti SI jedinicu za aktivnost radioaktivnog nuklida.
197. Navesti relaciju zakona radioaktivnog raspada u ovisnosi o radioaktivnoj konstani uz obrazloenje svake
veliine.
198. Definirati vrijeme poluraspada.
199. Navesti relaciju zakona radioaktivnog raspada u ovisnosi o vremenu poluraspada uz obrazloenje svake
veliine.
200. Kada se javljaju i ta su zraci?