Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Hronologija Islama

Hronologija Islama

Ratings: (0)|Views: 953 |Likes:
Published by Abdullah Arifović

More info:

Published by: Abdullah Arifović on Dec 13, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/24/2013

pdf

text

original

 
 Hronologija historije islama i muslimanskih naroda
1
 mr. Ahmet Alibaši
ć
 
Hidžretskikalendar Gregorijanskikalendar Doga
đ
aj
20. 4. 570. Ro
đ
en Muhammed a.s.575. Perzijanci zauzeli južnu Arabiju.602. Kraj Hira kraljevstva na ira
č
ko-arabijskoj granici.610. Poslanik Muhammed, a.s., primio prvu objavu u ramazanu.613. Poslanik po
č
eo javno pozivati u islam.615. Prva seoba muslimana u Abesiniju (Etiopiju).616.-619. Nevjernici bojkotuju i izoliraju muslimane u brdima Mekke.Druga seoba muslimana u Abesiniju.619. Umrli Hatidža i Ebu Talib. Poslanikova neuspjela misija u Taifu.620.-622. Isra i mi‘radž.Tri susreta na Akabi izme
đ
u Poslanika i Medinjana pripremajuprelazak muslimana u Medinu.1. 20.9.622. Poslanik preselio u Medinu.
 
Na putu gradi prvu džamiju u mjestuKuba. Halifa Omer ovu godinu 637. g. uzima za po
č
etak islamskeere.2. 624. Propisan ezan, nare
đ
eno okretanje prema Mekki u namazu i postramazana.Važna pobjeda za muslimane na Bedru.3. 625. Poraz muslimana kod Uhuda.5. 627. Bitka na Hendeku ili Opkopu oko Medine posljednji mekanskipohod protiv Medine.6. 628. Sporazum na Hudejbiji. Intenzivna diplomatska aktivnostPoslanika, a.s.7. 629. Zauzimanje Hajbera. Povratak iseljenika iz Abesinije.8. 630. Oslobo
đ
enje Mekke.Pobjeda na Hunejnu.‘Godina delegacija’.10.-11. 632. Poslanik
č
ini oprosni hadž i nedugo zatim umire.Ebu Bekr izabran za prvog halifu, Poslanikovog politi
č
kognasljednika. Pojava prvih pristalica h. Alije.Kur’an sabran u jednu knjigu - mushaf.10.-41. 632.-661. Vladaju hulefa-i rašidini.11.-13 632.-aug. 634. Vlada halifa Ebu Bekr es-Siddik. Muslimanska država jestabilizirana.28. 5. 13. 30. 7. 634. Pobjeda muslimana nad Bizantijcima kod Adžnadejna.13.-24. 634.-644. Vlada halifa Omer ibn el-Hattab. Ekspanzija islama se nastavlja usvim pravcima.12. 7. 15. 20. 8. 636. Nakon poraza na Jermuku kod rijeke Jordan Bizantijci napustiliSiriju.dž. ula 16. juni 637. Perzijanci poraženi u Bici na Kadisijji (Irak). U ramazanu/augustuiste godine osvojena prijestolnica Perzijske imperije Medain(Ktesifon).625.-626. 1228.-1229. 625.-626.17. April 638. Halifa Omer primio klju
č
eve Jerusalema. Muslimani ovim
č
asnimgradom, s dva prekida (1099.-1187. i 1228.-1239.), vladajunarednih
č
etrnaest stolje
ć
a, do 1967.
1
Skra
ć
ena verzija ove hronologije objavljena je u
 Atlasu islamskoga svijeta
(Sarajevo: Udruženje ilmijje Iz u BiH,2003). Datumi u hronologiji, posebno oni hidžretski za godine nakon 1800. gregorijanskog kalendara, su
č
estoorijentacioni. Hronologija je ura
đ
ena na osnovu slijede
ć
e literature: Robert Mantran (ur.),
Great Dates in Islamic History 
(New York: Facts on File, 1996); Mustafa Spahi
ć
,
Povijest islama
(Sarajevo: El-Hidaja, 1996) i John L.Esposito
 
(ur.),
The Oxford History of Islam
(New York: Oxford University Press, 2000). Hidžretski datumi za godineposlije 1800. davani su uglavnom približno prema Zejnil Faji
ć
,
Tabelarni pregled hidžretskih godina prera
č 
unatih u godine nove ere
(Sarajevo: Starješinstvo IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, 1982).
 
 2
18. 640. Udareni temelji gradovima Kufi i Basri u Iraku.18.-25. 639.-646. Muslimani pod komandom ‘Amra ibn ‘Asa zauzeli Egipat.21. 642. Pobjedom kod Nihavenda muslimani dokraj
č
ili Perzijsku imperiju.26. 12. 22. 3.11.643. Tri dana nakon atentata koji je nad njim izvršio Perzijanac EbuLu’lue umro halifa Omer.24. 7. 11. 644. Izborno tijelo koje je odredio h. Omer izabralo h. Osmana za 3.halifu koji je vladao do 36./656. Muslimani u narednih dvanaestgodina zauzimaju Kipar, Rodos, nanose teške poraze bizantijskojfloti, i osloba
đ
aju ogromna prostranstva u Aziji. U vrijeme h.Osmana izvršena je kona
č
na kodifikacija Kur’ana.29. 649. Arapska flota pod komandom Mu'avije zauzela Kipar.18. 12. 35. 17. 6. 656. Zbog loših politi
č
kih poteza i neumornog urotni
č
kog djelovanjaopozicije dolazi do pobune protiv h. Osmana, koji biva ubijennakon
č
ega izbija prvi gra
đ
anski rat me
đ
u muslimanima (do41./661.).
Č
etiri strane u ratu su halifa Alija, Mu'avija, haridžije ihazreti Aiša sa Talhom i Zubejrom.Za novog halifu izabran je h. Alija (vladao do 41./661.).16.6.36. 9. 12. 656. Hazreti Alija u bratoubila
č
koj Bici oko deve (
Vak‘atu-l-džemel 
) kodBasre pobje
đ
uje združenu vojsku Zubejra, Talhe i Aiše, r.a.8. 2. 37. 26. juli 657. Hazreti Alija kod Sifina na Eufratu u pregovorima gubi dobijenubitku protiv sirijskog namjesnika Mu‘avije. Pojavljuju se ekstremnou
č
enje i sekta haridžija.15. 9. 40. januar 661. Haridžija Ibn Muldžem izvršio atentat na h. Aliju. Dva dana kasnijeh. Alija je umro.41.-132. 661.-750. Emevije, kao prva dinastija u islamu, vladaju islamskom državom.Prvi halifa i osniva
č
dinastije bio je Mu‘avija ibn Ebi Sufjan.47. 667. Muslimanska vojska prešla rijeku Amu Darja u Centralnoj Aziji.50. 670. Udareni temelji gradu Kajrevanu 60 km od današnjeg glavnoggrada Tunisa.55.-60. 674.-679. U više navrata muslimani bezuspješno napadali Konstantinopolis.61. 680. U 75. godini života, nakon 20 godina namjesnikovanja i 20 godinahilafeta umro Mu‘avija. Na vlasti je ostavio sina Jezida I (vladao do64./683.). Po prvi put uvedena nasljedna vlast u islamsku politiku.10. 1. 61. 680. Jezidova vojska na Kerbeli ubila Poslanikovog unuka hazretiHusejna i 73
č
lana njegove porodice. Radikalizacija Alijinihpristalica - ši'ija.64.-73. 683.-692. Drugi civilni rat i dvovlaš
ć
e u islamskoj državi: Hidžaz se pobunio iizabrao Abdullaha ibn Zubejra za halifu u Mekki.65.-72. 684.-692. Poja
č
ana aktivnost haridžija u Perziji i Arabiji.65.-66. 684.-685. Vlada Mervan I.66.-86. 685.-705. Vlada sposobni 'Abdulmelik koji je stabilizirao Emevijsku državu iproveo administrativne reforme (uklju
č
uju
ć
i arabizaciju).66.-68. 685.-687. Ši‘ijsku pobunu Muhtara es-Sekafija u Kufi protiv Ibn Zubejraugušio njegov brat Mus‘ab, dok je njega porazio zloglasni emevijskinamjesnik Hadždžadž ibn Jusuf. Po
č
etak ekstremnog ši'izma.72. 691. Završena gradnja Kupole na stijeni u Jerusalemu po naredbi halife‘Abdulmelika.72.-73. 691.-692. 'Abdulmelikov general Hadždžadž napao i razorio Mekku i ubioAbdullaha ibn Zubejra. Kraj dvovlaš
ć
a u Emevijskoj državi.75. 694. Novi emevijski namjesnik Iraka, Hadždžadž ugušio pobunuharidžija u Horasanu.77. 696. Halifa 'Abdulmelik u promet uveo arapske novce kao dioreorganizacije i arabizacije državne administracije.86.-97. 705.-715. Umrlog 'Abdulmelika naslijedio sin Velid I. Osvojen ve
ć
i dioIberijskog poluotoka, dio Sinda u Indiji te dijelovi Centralne Azije.87.-97. 705.-715. Sagra
đ
ena velika Emevijska džamija u Damasku.89. 707. Osnovana prva bolnica u islamu.93. 711. 12.000 muslimana pod komandom Tarika ibn Zijada stupilo na tlo
 
 3
Španije. Slijede
ć
e godine Mus‘ab ibn Nusajr je zauzeo glavni gradToledo.96. 715. Nakon smrti Velida I na vlast došao drugi ‘Abdulmelikov sinSulejman koji vlada do 99./717.97. 716. Muslimani napreduju u Taberistanu, Džurdžanu (Gruziji),Azerbejdžanu i Jermeniji.Neuspio pokušaj brata halife Sulejmana ibn 'Abdulmelika dazauzme Istanbul.99.-102. 717.-720. Sulejmana poslije smrti po oporuci naslijedio 'peti pravedni halifa'Omer ibn ‘Abdulaziz iako nije bio njegov brat. Vlada do 102./720.99. 717. Prvi muslimani prešli na sjevernu stranu Pirineja.102.-106. 720.-724. Omera ibn 'Abdulaziza naslijedio 'Abdulmelikov sin Jezid II106.-126. 724.-243. Vlada posljednji veliki Emevija, Hišam. Razvoj emevijskeadministracije. Okon
č
ano muslimansko osvajanje Transoksijane uCentralnoj Aziji.113. 731. Emevijski vojskovo
đ
a ‘Abdurrahman Gafiki zauzeo brdo Bordo uFrancuskoj.114. 732. Udružena evropska vojska pod zapovjedništvom Karla Martelazaustavila muslimane kod Tura i Poatjea u Francuskoj.125. 743. Hišama naslijedio Velid II sin Jezida II. Njega 126./745. naslije
đ
ujeJezid III, a ovoga iste godine njegov brat Ibrahim.127.-132. 745.-750.
Č
etrnaesti i posljednji emevijski halifa Mervan II ibn Muhammed.130. 747. Po
č
ela Abasijska revolucija izazvana prije svega lošom rasnompolitikom, odnosno arapocentrizmom Emevija.131. 748. Umro Vasil ibn 'Ata', osniva
č
akaidske škole mu'tezila.132. 750. Kraj devedesetogodišnje vladavine Emevija izazvan prije svegalošom rasnom politikom, odnosno arapocentrizmom. U masakruEmevija u Egiptu ubijen i posljednji emevijski vladar Mervan II. Svimuslimana više nikada ne
ć
e živjeti u jednoj državi. Na vlast došleAbasije koji što efektivno što formalno vladaju centralnimmuslimanskim zemljama narednih 508 godina do pada Bagdada656./1258. g.133.-236. 750.-850. Zlatni period abasijskog hilafeta koji obuhvata Irak, zapadni Iran,Horasan, Mezopotamiju, Egipat i Siriju.133. 751. Muslimani zarobili proizvo
đ
a
č
e papira u Centralnoj Aziji i ubrzopo
č
inje upotreba papira širom islamskog svijeta. U islamskojŠpaniji 1150.138. 756. Emevijski princ 'Abdurrahman I (vladao do 172./788.) seosamostaljuje od Abasija i osniva novu emevijsku dinastiju uKordovi koja
ć
e vladati do 423./1031.142. 759. Umro poznati književnik i prevodilac Ibn Mukaffa'.143. 760. Muslimani usvojili indijske brojeve i kasnije razvili algebru itrigonometriju.145. 762.-763. Halifa Ebu Dža'fer el-Mensur osnovao Bagdad.148. 765. Umro osniva
č
džaferijskog mezheba i 6. šiijski imam Dža‘fer es-Sadik. Zbog neslaganja oko njegovog nasljednika šiije se podijelilena sedmoimamske i dvanaestoimamske šiije.150. 767. Na Ahiret preselio imam Ebu Hanife, ro
đ
en 80./700. g., osniva
č
 hanefijskog mezheba koji je preovladavao u ranoj abasijskojdržavi, Osmanskoj državi i Mogulskom carstvu.Ro
đ
en imam Eš-Šafi‘i.Umro Ibn Ishak, znameniti biograf Muhammeda, a.s.169. 786. Abdurrahman I po
č
eo gradnju poznate džamije u Kordobi sa 1293stuba koja se danas koristi kao katedrala i muzej. Završena172./788.170.-194. 786.-809. Abasijski hilafet je pod Harunom er-Rešidom na vrhuncu svojemo
ć
i.173.-296. 788.-908. Idrisijska dinastija u Maroku.173. 789. Udareni temelji marokanskog grada Feza.

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
sladjanko70 liked this
Edo Nikšić liked this
Mate Gojakovic liked this
alchiviadi liked this
bluehawk98 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->