ALKALOIDI

Alkalodi se mogu definirati kao biljni spojevi s duikom lunatih svojstava koji djeluju ved u malim kolinama na
sredinji ivani sustav ovjeka i ivotinja (spojevi jakog djelovanja).
U vedine alkaloida duik se nalazi u heterociklinom prstenu, a uglavnom su prisutni u obliku soli.
Pojavnost alkaloida ograniena je na odreene biljne porodice, a biljke koje ih sadre vedinom se ubraju u otrovne
biljne vrste. Neki se u malim koliinama koriste kao jaki i nezamjenjivi lijekovi, dok su gotovo svi u vedim koliinama
vrlo jaki otrovi. Alkaloidi su proizvodi metabolizma biljaka no njihova uloga u biljci nije razjanjena.
Gotovo se nikada u jednoj biljci ne nalazi samo jedan alkaloid, nego niz razliitih, kemijski srodnih alkaloida.
Znaajniji alkaloidi koji se koriste svakodnevno u hrani su: kofein, tein, teobromin, guaranin, piperin i drugi.
DOBIVANJE:
Nastaju iz aminokiselina, ali i drugi prekursori mogu sudjelovati u izgradnji alkaloidnog skeleta, primjerice terpeni ili
steroidi. Stoga ih je teko podijeliti prema biogenezi. Jednostavnije ih je svrstati u skupinI prema kemijskoj strukturi.
PODJELA:
1. PIPERIDINSKI I PIRIDINSKI ALKALOIDI (Sadre piperidinski ili piridinski prsten.) i
- konin: piperidinski alkaloid, glavni alkaloid kukute. Nezreli plodovi kukute sadre 2 % alkaloida, a zrenjem se udio
smanjuje (0,7 %). Vrlo je otrovan. Uzrokuje paralizu respiratornih organa. Pjegava kukuta je najpoznatija kao otrov koji
je bio prisiljen popiti znameniti filozof Sokrat nakon to je osuen na smrt. Kukuta sadrava alkaloid koniin, koji uzrokuje, kod
trovanja, glavobolju, vrtoglavicu, e, irenje zjenica, povradanje. Cijela biljka je neugodna mirisa. Zanimljivo je da su stari Grci
kukutu koristili za izvrenje smrtnih kazni. Izgledom slina stolisniku.
- Nikotin U suhim i fementiranim listovima duhana moe biti 0,05-9 % glavnog alkaloida nikotina. U vrlo malenim
koncentracijama (prosjena cigareta sadri od 8mg do 13mg nikotina, dok se puenjem jedne cigarete u organizam unese
samo 1mg nikotina) djeluje kao stimulans za vedinu sisavaca, te je jedan od najvanijih faktora odgovornih za stvaranje
ovisnosti puenja duhana. Prema navodima Amerikog udruenja za srce: Ovisnost o nikotinu je, povijesno gledano, uvijek bila
najtea za odvikavanje.

Procjenjuje se da doza od 40-60 mg (0.5-1.0 mg/kg) moe biti smrtonosna za odraslog ovjeka. Iz tih
razloga, nikotin je mnogo otrovniji u odnosu na druge alkaloide poput kokaina. I pored toga, gotovo je nemogude predozirati
se nikotinom iskljuivo putem puenja cigareta zbog relativno malene koliine nikotina u njima, mada je mogude uz
kombinaciju sa nikotinskim gumama, flasterima i vakanjem duhana. Prosipanje veoma velike koncentracije nikotina po koi
moe uzrokovati intoksikaciju pa ak i smrt, jer nikotin veoma lako prolazi kroz kou i moe dospjeti u krv.
2. IZOKINOLINSKI ALKALOIDI
- Opium je na zraku zgusnut i osuen mlijeni sok koji curi iz zarezanih nezrelih glavica vrtnog maka. Opij sadri 40-
ak razliitih alkaloida koji ine 25 % opiumske mase. Samo etiri alkaloida imaju iru medicinsku primjenu, a morfin
je osnovni alkaloid opija (10-20 %) i zbog fenolnog karaktera moe se lako odijeliti od ostalih alkaloida. Jaki analgetik
i narkotik. Takoer, morfin se koristi za ublaavanje boli kod osoba koje su u terminalnoj fazi bolesti. To znai da takvim
bolesnicima "nema spasa", i namjerno ih se pretvara u ovisnike o morfinu da bi ostatak ivota proveli bar lieni maligne boli.
Primjerice, bolesnicima od malignog tumora pluda, nakon to se dokae da nikakva daljnja terapija nije uinkovita daje se
morfin jer bi u protivnom polagano umirali u izuzetno tekim bolovima. Takva terapija se naziva palijativna terapija. bez obzira
na razvoj ovisnosti i tolerancije treba primjeniti doze morfina koje uklanjaju bol jer bolesnik ne bi smio patiti prije smrti.
3. PURINI
Purinski derivati kofein, teobromin i teofilin nemaju lunata svojstva, ali se jo uvijek prema strukturi i
farmakolokom djelovanju svrstavaju u skupinu alkaloida.
- Kofein je najrasprostranjeniji. Prisutan je u sjemenkama kave, listovima ajevca, sjemenkama kole... Djeluje kao
stimulans, te tako privremeno odgaa umor i pospanost. Pokazuje diuretika svojstva, te velike koliine izazivaju
dehidraciju, slinu onoj koju uzrokuje alkohol. Postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadre
kofein, stoga nije preporuljiva konzumacija djeci, trudnicama, dojiljama i kroninim sranim bolesnicima.
Novija istraivanja istiu i neke pozitivne strane poput ubrzavanja metabolizma, poticanja motorikih sposobnosti
ljudi, izvora antioksidanata, dobrobiti kod ljudi koje imaju probleme s opstipacijom (zatvorom).
- teobromin - na starogrkom znai hrana bogova (od gr. Theo =bog, a brosi=hrana). Visoki udjel teobromina nalazi
se u kakao zrnu, dok se manje koliine nalaze i u aju, guarani (bobicama sline ipku) i sjemenkama biljke kola. Za
razliku od kofeina, koji mu je slian, teobromin manje utjee na sredinji ivani sustav
- teofilin - U aju je mnogo manje zastupljen nego kofein. Njegova uloga je proirivanje vena i arterija i
poboljavanje cirkulacije. To objanjava zato je aj, bilo topao ili hladan, osveavajude pide. Takodjer je i
respiratorni stimulans, koristi se za pravljenje odredjenih lijekova protiv astme, ali se ni u kom sluaju aj ne moe
smatrati za lijek protiv ove bolesti.