NEOLITIK

I. STAREVAKA KULTURA oko 5000. 4500.g. pr. Kr.

- eponimno naselje: Starevo kod Paneva u Vojvodini
- ou!va"a u#u Sriju$ ju#ni %anat$ ju#nu %aku$ Srijem$ Slavoniju$ istonu i sredi&nju %osnu$
Kosovo$ dio sjeverne 'akedonije
- lokaliteti: (rveni)a$ *ama$ +r#ni)a$ ,vije-da$ .otel Vinkov)i...
- u /umunjskoj je to Kri&$ 'a0arskoj Kere&$ 1rkoj Sesklo$ %ugarskoj Karanovo
- naselja: na povi&enim rijenim oalama$ prirodna u-vi&enja u li-ini vode2 grupirana u ni-u
- grupiranje ojekata sa sloodnim me0uprostorom
- jamski stameni ojekti relativno duoko ukopani
- manje jame 34-5 m6: dulje -a odlaganje otpada2 pli"e vanjski 7dnevni oravak7 3&atorasta
konstruk)ija6
- -emuni)e u oliku rojke 8
- pokojni)i su se pokapali unutar naselja$ li-u nastami polagali i se u ovalne rake u
-grenom polo#aju
Vinkov)i: potkoviasta pe"$ luno nadsvo0ena lonarska2 unutar naselja: vi&e ognji&ta$
spremi&ta !ranem tkalaki stan$ pe"i -a kru!$ unar
- keramika:
96grua svakodnevna: arotin 3uuljiasti i kanelirani6 na osu&enu ali nepeenu keramiku
se naa)uje poluteku"a glinena masa
46:ina oslikana keramika: glaanje$ proi&"ena glina$ slikanje ijelom;tamnom prije peenja a
nakon peenja opet poliranje
- oksida)ijski postupak posu0e )rvene oje
- oli)i: 3polu6kuglaste$ konine -djele2 prstenasta;sto#asta noga2 u&i)e rijetko prave ruke
- stupnjevi prema <imitrijevi"u:
9.'=*=K/='*I
- nedostatak slikane keramike
- )rvena jednoojna keramika$ e- ukrasa ili ukra&ena impresso nainom
4.>I*(?/ ? 3pretkeramiki stupanj - pretklasina :a-a6
- pojava slikane keramike$ iskljuivo ijele oje$ motivi i-ra-ito linearni i geometrijski
9
5.>I*(?/ % I 1I/>?*<=I<*I 3ranoklasina :a-a6
- primjena arotina
- linear %: njeguje slikanje pravo)rtni! motiva$ ali iskljuivo )rnom ili tamnosme0om ojom
na prirodnoj oker ili )rvenkastoj podlo-i3Vuedol$ Vinkov)i6
- girlandoidni 3mogli ismo re" prijela-ni6: javlja se krivo)rtni motiv ra-liite girlande i
lukovi 3u- ood posude6$ standardniji pravo)rtni motivi postaju slo#eniji. @poraa ijele
oje3Sarva&. Vinkov)i6
Klasino ra-dolje spiraloidni stupanj: ou!va"a spiraloid a i linear )
4. SPI/?>=I< ? nema ga puno u .rvatskoj
5.>I*(?/ A
- prevladavaju pravo)rtni motivi na slikanoj kerami)i$ spiralni i luni motivi su rijetki
- lago ikonino olikovanje posu0a
- ukrasi arotinom te ni-ovima radaviasti! i-oina3kultura Koro&6
B.SPI/?>=I< % posljednji stupanj
- istona Slavonija3Vinkov)i6
- u to vrijeme starevaka kultura napu&ta matina podruja u Sriji i &iri se u prekosavske i
prekodunavske regije. @-rok tim pomi)anjima je nastajanje vinanske kulture kasnog
neolitika
- javlja se ikonitet3vjerojatno preu-eto od vinanske kulture6
- koristi se arotin$ uglavnom kanelirani$ a i onaj dekorativni3povlaenjem prstiju :ormiraju
se sloodniji krivo)rtni ili girlandni motivi6
- dominantni su motivi spirala
- slikane su &irokim vrp)ama tamnom ojom na )rvenoj ili oker osnovi
- prisutna je polikromija uokvirivanje osnovnog tamnog motiva tankim ijelim oruom
- javlja se meandar
- :igurine: stupasti tip jednostavni likovi$ tankim ure-ima o-naeni detalji$ plastino
istaknuti nos i ruke name"e nam se ideja o drvenom prau-oru2 na0en niski relje: na ulomku
grue keramike i- Sarva&a prika-uje #enski olik
- posena vrsta keramikog olikovanja #rtveni)i$ posude neoini! olika etvrtasto
postolje na 4 kratke noge s niskim okruglim re)ipijentom ra-grnutog ooda u sredini3-a #rtve
ljevani)e6
>I*(?/*= +/?K?S+? K(/?'IK? - peri:erni dio starevake kulture 3/umunjska$
Ce&ka$ 'a0arska6
4
- u .rvatskoj - dolina Ilove
NASELJA
- spilje, zemunice trokutastog oblika, natkriveni rovovi
- kasna faza nadzemne kue duge !"-#"m, puno prostorija bez $odnika -% nije prisutan
obiteljski na&in 'ivota
II. IMPRESSO oko B000.-4500.g. pr.Kr.
- neposredno i-nad me-olitikog sloja$ du# jadranske oale
- najstarija je :a-a ve-ana iskljuivo u- &pilje nema tragova orade -emlje i u-goja iljaka
- kamene su i-ra0evine uglavnom nastale te!nikom okresivanja
- keramika je primitivna neproi&"ena -emlja$ slao je peena$ povr&ina nije glaana2 oli)i
su jednostavni
- opona&a prija&nje olike od tikava;drveta2 3polu6kuglasti oli)i$ e- i-ra#ene noge;vrata
- impresso je te!nika otiskivanja noktom$ prstom$ nekim predmetom...negdje se utiskivalo
&koljkom )ardium te je po toj vrsti ta kultura doila i na-iv )ardium &to i nije prikladan na-iv
jer to nije iskljuivi nain ukra&avanja. ,a otiskivanje su kori&teni i kremena &ila$ trska$
pu#eve ku"i)e$ a posuda se mo#e ukrasiti i povlaenjenm po-adine &koljki nastaju e&ljasti
ornamenti
- u najstarijoj je :a-i to utiskivanje po )ijeloj povr&ini e- reda
- u sljede"oj$ ra-vijenijoj :a-i otis)i se pove-uju i grupiraju to su ra-liiti )ik )ak i valoviti
motivi$ prepleti
- u tom je ra-dolju keramika kvalitetnija$ a javlja se i te!nika ure-ivanja jednostavni!
geometrijski! motiva
- uporalja se i :ina monokrona keramika$ presvuena tamnosme0im glatkim
prema-om3manje su dimen-ije6
- u posljednjoj je :a-i vi&e ure-ani! i uduljeni! geometrijski! motiva
- javljaju se krivo)rtni motivi spiralni
- -ae)i oslikavanja posu0a - prevlaenje pojedini! dijelova )rvenom ojom
- nema plastike
5
- prvi neolitiki stanovni)i &pilje tr&"anskog -aljeva$ slovenskog primorja$ Istre$ Kvarnera i
kvarnerski! otoka$ sjeverna i srednja <alma)ija te srednjodalmatinski oto)i
- u drugoj se :a-i okre"u poljodjelstvu plodni! kra&ki! polja pa sredi&ta naseljenosti sele u
sjevernu <alma)iju$ na oale rijeka i potoka$ na niske poluotoke. 1rade se prva naselja koja
su kon)entrirana oko i-vora vode$ kru#nog su tlo)rta
- stameni su ojekti kru#ni$ od pru"a i -emlje3I#ula6$ ili u oliku ukopani! kru#ni! -emuni)a
- u Smili"u otkriveni kru#ni rovovi oko naselja prvo slu#ili -a oranu$ poslije -a
oda)ivanje otpadaka
III. VINANSKA KULTURA oko 5D00.-5400.g. pr. Kr.
- eponimno podruje: Vina na desnoj oali <unava3Srija6
- okosni)a alkansko-anatolskog !ori-onta )rno polirane keramike
- keramiki se proi-vodi peku u- smanjen dovod kisika tamne oje)rna$ siva$ tamnosme0a
- inten-ivno je me!aniko glaanje i poliranje povr&ine -a visok sjaj i-gleda poput metala
- u olikovanju se javljaju ikonini oli)i
- pojava novi! olika: naprimjer ra-liiti! -djela na visokoj no-i
- vidljive su promjene u ukra&avanju posu0aslikanje gotovo i&e-ava$ dominiraju kaneliranje i
tako-vani e:ekt glaanja ili stralu)ido smjena slaijeg i jaeg glaanja odre0eni! djelova
posude daje ra-liito -rakasto ili mre#asto kon)ipirane motive
- u- ovu se kulturu ve#e i uodnovrpasti stil ukra&avanja komina)ijom ure-ivani! vrp)i i
ni-a uoda ili kratki! -are-a
- ogata keramika antropomor:na plastika
- u .rvatskoj je vinanska kultura samo peri:erna pojava u istonoj Slavoniji
- u nas daje poti)aj nastanku i ra-voju sopotske kulture
- u posljednjim :a-ama gui dijelove svog teritorija: on se svodi na sjevernu Eumadiju$
'avu$ Srijem$ i sjeverno-istonu %osnu$ a mi)anjem na sjevero-apad se javlja u .rvatskoj i
na desnoj oali <unava %apska$ %erendijev vinograd
- nala-i i- %apske: vi&eslojno naselje na polo#aju -vanom grada) najprije ga nastavala
sopotska kultura$ kasnije ga -au-ela vinanska u svom povlaenju prema -apadu. @nutar je
tog naselja utvr0eno postojanje nekoliko ku"aistie se tako-vana ku"a 4? 4% 4A duga 90
metara$ ima 4 prostorije$ unutar prve tri drvena pilona olikuju neku vrstu predvorja srodan
kasnijoj gra0evini templum in antis
4
- ima dosta :iguralne plastike3u %apskoj i! nema$ no Fakovo Kormadin3Srijem6 vrvi takvim
:igurama6
- kvaliteta i ogatsvo plastike opadaju$ no ne nestaje
- u %apskoj domete vinanske kulture pratimo samo na posu0u. Vode"i olik je -djela sa
-akr#ljalim tru!om3sveden na jedno vodoravno rero ili ispupenje6$ a od ukrasa dominira
kaneliranje u oliku kratki! okomiti! ili kosi! kanelira$ nji!ovi! prepleta ili S-spirale
- rojne i jednostavnije konine -djele ili tanjuri sa -adeljanim i uvijenim oodom3naje&"e
ukra&ene e:ektom glaanja6
- glaanje prisutno u poetku Vine$ potom nestaje te se opet javlja na kraju Vine
- ukra&ivanje ure-ivanjem i uadanjem gotovo nestaje$ kao i karakteristine posude na visokoj
no-i
- prvi tkalaki stanovi 3ute-i6
- susre"emo se s vrstom oslikavanja$ ra-liite kvalitete od onog u ranom ili srednjem
neolitiku)rusted slikanje oja se nanosi na peenu posudu nepostojana$ lak&e se otire
- naje&"a je uporaa )rvene oje$ potom ijele$ samo i-u-etno #ute
- motivi su &iroke vodoravne vrp)e$ grupirane okomite )rte$ spiralne kuke$ is)rtkani trokuti$
pokoji meandar
- to ra-dolje Vine pripada poe)ima eneolitika
- naselje u %apskoj ra-ara eneolitika adenska popula)ija
- (in&a industrija cinabarita ) kozmetika, crvena boja, 'iva
- 'rvnjevi za usitnjavanja cinabarita u pra$) pei za 'arenje cinabarita *niske+,s kupolom i
koje su ,-. kosog dna *'iva+
-nekoliko nalaza /b *galenit) olovo-sulfid /bS) na 0""12 34N4J crvena boja+
-elementarni *o5idni+ i karbonatni bakar+
- istodobno s (in&om 6 783ELN49:A kultura *Ai ;unar u 9urskoj rudnik+
(A<NA bogati kenotafi= Na keramiku pe&enu na >>""12 nanosili ?g s Au i pekli *?g ispari
a Au ostane na posudi+=
IV. SOPOTSKA KULTURA oko 4500.-maG. 5500.g.pr.Kr
- eponimno naselje: Sopot kod Vinkova)a
5
- ve"i dio sjeverne .rvatske$ rasprostire se u me0urjeju <unava$ Save i <rave$ od Srijema na
istoku$ pa negdje do Kri#eva)a na -apadu$ ve"i dio osanske Posavine
- po-nata je i kao slavonsko-srijemska kultura$ apsko-len0elska ili sopotsko-len0elska
- ra-vija se na temeljima kasne starevake kulture no pod utje)ajima vinanske: u poetku
nositelji starevake kulture #ive li-u oni! vinanske te polako od nji! preu-imaju
ikonino pro:iliranje posuda$ -anemarivanje slikane keramike3u poetku6...s vremenom je
utje)aj vinanske kulture sve ve"i$ starevaki starosjedio)i se ne asimiliraju kulturno i
du!ovno ve" se priklanjaju novim trendovima tako je nastala sopotska kultura
- jedna od prvi! tekovina &to preu-ima sopotska kultura je reduk)ijsko peenje keramike
promjena oje u kerami)i
- u ranijim :a-ama ra-voja na sopotskom posu0u nema e:ektni! dekorativni! te!nika$ malo
ukrasaradaviaste aplika)ije$ duore- i rova&enje
- u sopotskoj kulturi dominiraju grue posude u oliku am:ora i uta$ utilitarnog oilje#ja2
kod :inog posu0a dominiraju plitke i duoke -djele te lon)i o&tre ikonine pro:ila)ije3u
srednjoj i kasnoj :a-i se ula#uju i umek&avaju6
- ukrasi na gruom posu0u: apli)irane plastine vrp)e s otis)ima vr!a prsta2 na :inom posu0u:
poneki linearni$ valovit ukras kominiran s okruglim uduljenjima$ i-veden rova&enjem ili
duore-om
- u srednjem ra-vojnom stupnju najuoljiviji vinanski utje)aji e&"e kaneliranje i e:ekt
glaanja$ a javlja se i uodnovrpasti stil ukra&avanja3male posude i- %ogdanova)a
ukra&ene prvim vinanskim spiralama i meandrima6
- prepo-natljiv olik sopotske kulture: -djela na visokoj$ &upljoj$ ovalno per:oriranoj no-i
- u sljede"oj :a-i ta noga poprima tru&ast oliknajtipiniji predmet sopotske keramike
proi-vodnje
- u -avr&noj :a-i neka toliko vinanski! utje)aja$ u ukra&avanju se javlja te!nika rova&enja i
duore-a3nema kaneliranja6. @estalija je pojava )rvenog slikanja poslije peenja
- penetra)ija sopotske kulture u ma0arsku transdanuiju prou-roila nastanak i ra-voj
len0elski! kultura
- sopotska kultura od vinanske nije preu-ela olikovanje plastike antropomor:nog olika
sopotski su kipi"i3s tako-vanim ptijim li)em6 uglavnom slini najjednostavnijim vinanskim
statuetama 3Vina6$ no sopotske su lo&ije olikovane i i-ra0ene pogoto vo one u ranom i
srednjem stupnju ra-voja$ koji su pod utje)ajem vinanske kulture2 originalnija :iguri)a
pripada kasnom ra-vojnom stupnju sopotske kulture$ kad vi&e nije ilo vinanskog utje)aja
B
- antropomor:na oilje#ja vidljiva na nekim od predmeta3smatrani amuletima jer su
prou&eni6 koji mo#da ni nisu antropomor:ni jer su jako stili-irani
- antropomor:nu i :iguru -aista mogla predstavljati posuda i- Sarnatova)a
- oito im je i-rada antropomor:ni! keramiki! kipova strana i nepotrena$ &to ne mora iti
o-naka artistike nemo"i3glineni kip ika i- .ermanova vinograda tvrdi suprotno6
- naselja: smje&tena su u ni-inskim$ esto movarnim predjelima$ u li-ini rijeke ili ove"eg
potoka2 opasavali su i! jarkom$ ali i palisadama prva ni-inska utvr0ena naselja u ovom
dijelu (vrope3Sopot i =tok kod Vinkova)a$ =rolik$ .ermanov vinograd6
- u r#uljkastim su krajevima naselja na terasama gorski! i-danaka3%apska6
- u redovima su raspore0ene pravokutne ku"e s jednom ili vi&e prostorija tipine neolitike
gra0evinske konstruk)ije kostur od greda$ -idovi od &ilja oljepljeni latom
- u =toku otkrivena ku"a od !ori-ontalno polo#eni! !rastovi! deala koja je pridr#avao ni-
okomiti! drveni! stupa)a$ unutra&njost je ku"e podijeljena na 5 la0e$ na proelju je trijem
V. KORENOVSKA KULTURA oko 4B00.-4400.g.pr.Kr.
- u sjevernoj .rvatskoj %jelovarsko podruje i 'oslavina2 na -apadu +uropolje
- pripada kulturama linearno-trakastog keramikog kompleksa
- pod utje)ajem je starevake i Koro& kulture2 lokalne se me-olitike kulture preora#avaju u
neolitike pojave kompleks linearno-trakaste keramike koja kasnije -aposjeda golem
prostorod *i-o-emske i %elgije$ preko srednje (vrope do 'oldavije i @krajine na istoku3u
ovim krajevima predstavlja poetak neolitika6. @ srednjoj .rvatskoj i ju#noj 'a0arskoj
kultura linearno-trakaste keramike nastaje i-ravno na supstratu starevake kulture2 pripada
ve" ra-vijenom neolitiku
- naselja: u jeklovarskom podruju: <rljanova)$ 'alo Korenovo2 u 'oslavini: Kani&ka Iva$
+oma&i)a
- uvo- korenovskog keramikog posu0a na nala-i&tu <anila u Smili"u &irenje korenovske
kultureH
- -a naselja iraju prirodna u-vi&enja$ terase ili padine neposredno u- u- vodu ili usred
movarnog terena
- stameni i radni ojekti su -emunikog tipa
- ve"i dio posu0a je peen u osnovi oksida)ijskim postupkom$ tek se u -avr&noj :a-i samog
pro)esa primjenjuje reduk)ijsko peenje
- takvo je posu0e i-vana sivo ili )rno$ a esta je i neujednaena mrljasta oja povr&ine
- :ino korenovsko posu0e je prete#no lijepo olikovano$ s vrlo tankim stijenkama
D
- tipine su kuglast ili kalotaste posude s pojaanim dnom ili na niskoj no-i$ -atim S-
pro:ilirane -djele s manje ili jae i-vijenim vratnim dijelom2 kuglaste am:ore s niskim
)ilindrinim vratom3oli)i svojstveni svim kulturama u sklopu linearno-trakastog kompleksa6
- u kasnijoj se :a-i javlja i ikoninost
- vode"i ukrasure-ivanjem$ temelji se na dva osnovna naela: jednostavnu linijsku i-vedu2
vrpastu kon)ep)iju. 'otivi: vrp)e$ )rte ? i @$ kukaste spirale...
- u ornamentalnu su kompo-i)iju uklopljene i u&i)e ili ispupenja na naj&irem dijelu tru!a
posude
- keramika je plastika nepo-nata$ osim :iguri)e svinje i- 'alog Korenova$ no i ona je vrlo
stili-irana
VI. BREZOVLJANSKI TIP SOPOTSKE KULTURE
- regionalna varijanta nastala mije&anjem sopotski! elemenata sa korenovskim supstratom
- 1ornji %re-ovljani$ okoli)a %jelovara <rljanova)$ +uropolje Staro Cie$ podruje oko
Viroviti)e Fasena)$ Epi&i" %ukovi)a
- #ive u -emuni)ama
- naselje na prirodnom u-visenju novi se ojekti ne grade na mjestu stari! ve" se pomiu
- na0ene radioni)e -a proi-vodnju keramike u 1ornjim %re-ovljanima
- posu0e poka-uje ovisnost o sopotskoj kulturi$ no pro:ili su mek&i i la#i
- individualnost re-ovljanskoj kerami)i osigurava spe)i:ian stil ukra&avanjaposude su u
osnovi peene oksida)ijski$ potom je na pojedinim dijelovima posude primjenjen reduk)ijski
pro)es ime su na tim mjestima stvorene tamne plavkastosive ili )rne mrlje taj je pro)es
svjesno provo0en
- prisutnost slikane keramike motivi i-vedeni )rvenom ojom nakon peenja$ linijski su
jednostavni$ u- ru posude3dodir s len0elenskim kulturama6
- ulomak antropomor:ne :igure3dio ruke s 4 prsta6 tako0er aso)ira na len0elenski kulturni
kompleks$ kao i #ivotinjska :iguri)a s otvorom umjesto glave
VII. DANILSKA KULTURA oko 4500.-5I00.g.pr. Kr.
- u predjelima jadranske oale3gdje je ila i impresso kultura6
- <anilo kraj Eienika eponimni lokalitet2 ostali nala-i ra-asuti u ni-u &pilja oko +rsta$ po
jugoistonoj Istri$ na kvarnerskim oto)ima$ u sjevernoj i srednjoj <alma)iji$ po poluotoku
Pelje&)u do %oke Kotorske
- velik je dio nala-a i- &pilja gdje su se nositelji danilske kulture -adr#avali samo povremeno
8
- naselja na otvorenom ravni i plodni krajevi
- ona su kru#nog ili polukru#nog olika$ esto s i-vorom vode u sredi&tu
- #ivjeli su ili u ukopanim kru#nim koliama3<anilo6$ u nad-emnim kru#nim
ku"i)ama3Smili"6 ili u nad-emnim etvrtastim ku"ama s podom od naijene gline3%riir6
- tipina neolitika te!nika od drveni! alvana$ granja i pru"a$ s krovom od slame ili trstike
- naselja -a&ti"ena oramenim rovom
- dosta ko&tani! predmeta$ ak i nakita
- najsiroma&nije je gruo keramiko posu0e
- posu0e olje kvalitete je rojnije$ doro je uglaana povr&ina$ tamnosme0e ili )rne oje
- ra-vijaju se: ikonine -djele -aoljenog dna$ -vonaste a&e$ visoke -vonolike -djele$
spoljo&tene kuglaste posude s visokim i sto#astim vratom$ ra-liiti tanjuri...
- to je posu0e upeatljivo -og ogate ornamentike i-veden uduljivanjem$ ure-ivanjem$
#igosanjem$ relje:nim olikovanjem2 kominirano s )rvenom i ijelom inkrusta)ijom
- motivi veliki !orror va))uidominiraju spirale u oliku S i A$ inai)e trokuta$ ni-ovi linija u
ra-liitim meandarskim$ )ik-)ak i mre#astim kompo-i)ijama
- :ino oslikano posu0e je i-vrsne kvalitete$ nakon peenja je #u"kaste$ #ute$ lijedo)rvene ili
)iglasto)rvene oje ujednaenog tona
- posu0e je ukra&eno iskljuivo oslikavanjem ijelom$ )rnom ili sivom is)rtavaju se ni-ovi
paralelni! )rta$ trokuta$ romova...=ino su oruljeni tankom )rvenom ili )rnom )rtom i
odvojeni jedni od drugi! &irokim )rvenim vrp)ama. Velika je slinost po te!ni)i i-rade sa
keramikom /ipoli kulture va#ne ve-e i odnosi nositelja danilske kulture sa susjednom
jadranskom oalom
- danilski olik posude: na 4 -depaste noge$ s nako&enim re)ipijentom i visokom prstenastom
rukomritoni2 esto ukra&eni$ vjerojatno spe)ijalne namjene$ prisutna )rvena oja u
unutra&njosti re)ipijenta
- -oomor:ni olik aludira na orede u ve-i s plodno&"u stoke
- neki su smatrali ritone svjetiljkama lojani)ama
- ima i! u kakanjskoj kulturi3sredi&nja %osna$ ?lanija$ 1rka$ Pelopone-6
- javlja se i antropomor:na keramika plastika jednostavne -vonolike statuete
- ima i realistiniji! statueta predstavljaju #enske likove koji nisu ukra&eni3samo katkad
pojedini dijelovi tijela6 postoje mi&ljenja da su ove :igure pri oredu plodnosti predstavljale
#enski simol$ a -vonasti kipovi mu&ki
- oseujni sitni #ivotinjski kipovi u liku svinje$ goveda i medvjeda orednog -naenja
I
VIII. HVARSKA KULTURA oko 5I00.-5500.g.pr.Kr.
- na istonoj oali Fadrana djelomino naslje0uje <anilsku
- prvoitno je otkrivena na .varu 1rapeva &pilja
- ima je na )ijelom pote-u od tr&"anskog -aljeva do ju#nodalmatinski! otoka$ no i u dolini
*eretve u >i)i
- naselja su na otvorenom stara danilska$ no pro&irena$ inten-ivno nastanjuju &pilje
- na srednjedalmatinskim oto)ima je varijanta klasina !varska kultura2 u .er)egovini je to
lisii"ka varijanta2 u sjevernoj <alma)iji smili"ka varijanta2 te ona u Istri i Primorju
- sjevernodalmatinska se varijanta naji-ravnije nastavlja na danilsku kulturu. Vr!una) dose#e
relje:no spiralno ukra&avanja keramikog posu0a$ slikani ornamenti rije0i i s novim
motivima3uoiajeni geometrijski motivi6
- u ranoj su :a-i jo& prisutni -vonoliki likovi$ a od srednje :a-e i&e-avaju
- rijetke antropomor:ne :igure
- nema promjene na -oomor:noj keramikoj plasti)i
- uporaa ritona3noge olikovane poput ljudski!$ klee"i!6
- u mla0oj :a-i osiroma&enje keramikog posu0a$ nestaje keramik plastike i i-umiru elementi
danilske kulture. Prevladava :ina monokormirana keramika tamnosme0e ili )rne oje$ niske
&iroke -djele -aoljenog pro:ila. @krasi: jednostavni ure-ani motivi ravni!$ )ik-)ak )rta$
girlandi...
- pravi ra-voj !varske kulture odvija se na srednjedalmatinskom podruju3klasina !varska6
Korula$ .var$ Pelje&a)
- ornamentalne kompo-i)ije nikad ne prekrivaju )ijelu povr&inu posuda
- oli)i klasine !varske varijante: niska$ &iroka -aoljena -djela s prstenastim vratom te
jajoliki lona) s koninim vratom2 nema rasko&i danilske kulture no djeluje dostojanstvenije
- ure-ivanje stili-irani! pri-ora simolinog ili realnog karaktera s)ene lova$ krajoli)i i sl
lisii"ka varijanta
- prika- la0e s jedrom na posudi i- 1rapeve &pilje3ne -na se je li la0a ili #ivotinja$ ovisi kako
ju okrene&6
- !varska je kultura vrsto ve-ana u- more3pomorstvoH6
- jo& jedna e-imena kultura$ inai)a len0elskog kulturnog kompleksa koji o-naava kraj
neolitika u ve"em dijelu srednjoevropski! prostora
90
- jedno od prepo-natljivi! oilje#ja len0elski! kultura je oslikavanje keramikog posu0a
ijelom$ #utom$ )rvenom i )rnom ojom$ u kasnijim :a-ama proi-vodnja vrlo kvalitetner
)rvene keramike3=-alj6
- na temelju nje se ra-vija prva eneolitika kultura - lasinjska
ENEOLITIK 3500.-2200. g. pr. Kr.
IJ. LASINJSKA KULTURA 3%alaton I6
(ponimno naselje: >asinja na Kupi 3< oala6
-i-me0u re-ovljanskog tipa i lasinjske kao spona S(C( +IP 3'arkovi"6
-pojodjeljstvo i vi&e stoarstvo
*?S(>F?
-nomadi
-male -emuni)e$ spilje
K(/?'IK?
=li)i: ikonini 3-djele2 lon)i s prstenastim vratom$ par ruki)a na prijela-u vrat-tru!$
i-duljeni donji dio2 -aoljene -djele6
-vr s jednom prstenastom rukom$ -djela na visokoj tru&astoj no-i 3Kje-iasti plastini
i-dan)i6
Peenje: reduk)ijsko K paralelna primjena oksida)ijskog
@kras 9. radaviasti$ je-iasti protomi 3plastini elementi6
4. ure-ivanje$ #igosanje$ uadanje
'otivi: )ik)ak$ grani)e$ rilja kost..
5. girlande$ polukrugovi
LI1@/IA(
1. jednostavne$ plosnate statuete2 pravokutna glava i tijelo$ atrlj)i$ plastine grudi$
linearno -are-ane oi i usta
2. t-v. valjkaste statuete
J. RETZ-GAJAR KULTURA 3%alaton II6
S Aro$ ogromna rasprostranjenost po (@
-pokretljivo dru&tvo 3stoari6$ re#ulj)i$ rda
*?S(>F?
-u li-ini naselja drugi! kultura
--emuni)e
99
Pepelana nad-emne kolie
K(/?'IK?
-posu0e tamni! oja
-inkrusta)ija
t-v. ra-dasto ure-ivanje 3@urc$enstic$keramik6-M ure-ivanje tr-anjem -a&iljenog predmeta
isprekidane )rte poput ra-di
Podrijetlo: 9. od rova&enja u drvetu
4. i- revolu)ije uodnovrpastog ukra&avanja 3Stic$bad6
t-v. okvirni stil 3<a$menstil6 ni-ovi ra-dasti! )rta$ is)rtkani trokuti raspore0eni u -atvorene
-one
-rova&enje$ duore-$ oino ure-ivanje
=li)i: kalotaste &ali)e s vrpastom rukom i visoki vrevi S pro:ila)ije
-7negativ7 motiva -vije-de na dnu
-)rno-ijeli kontrast
LI1@/IA(
-ne-astupljene
@ A/= VIndija2 ploasta :iguroms motivom roma 3#enski simol6
@ ovo vrijeme: +IS,?P=>1?/ i %=</=1K1/(S,+@/ kulture
-nemaju naselja$ smao nekropole 3jedina sveta mjesta6
-kult mrtvi! i kult predaka
JI. BADENSKA KULTURA P/?VI P=C(+?K %?K/(*=1
<=%? 4000.-5500.g.pr.Kr
(ponimno naselje: %aden Koenigs!oe!le 3?ustrija6
/umunjska 3S?>K@+? #ive na rudni)ima6
*?S(>F?
-rijene terase$ re#ulj)i
-poljodjeljstvo$ stoarstvo$ metalurdgija 3e- -naenja6
-konstantni ni-ovi jama 3,a stanovanje$ smoni)e$ -a otpatke6
Vuedol$ Sarva& 3...6 -M nad-emni ojekti 3na kat6
-nekropole
94
Vuedol
-ku"a s apsidom mo#d ai kostolako
-pokopi unutar naselja 3duge$ )ilindrine jame$ u -grenom polo#aju na le0ima2 mu&kara) na
drugu stranu od #ene62 aden uvodi spaljivanje
-ukopi konja
K(/?'IK?
-visoki sjaj 3metalni6 )ni! polirani! posuda
=lik: vrevi s tru!om i visokim )ilindrinim vratom
@krasi: kaneliranjei rerenje$ dojam pun)iranja
-spe)i:ian olik: vr s visokom vrpastom rukom i u klasinoj :a-i i-duljena$ vretenasta
am:ora @isc$butte
LI1@/IA(
-plosnate 3magma mater6$ stili-irane2 idoli e- glave 3od kosti;drvetaH6$ naglasak na prika-u
spola
1rada)
-#enske :iguri)e 3dvostruki trokut6
-na0eno nekoliko ode#a
-prva kola na 4 kotaa
-donijeli materijal tvrdo"e 4 - u sjekirama 9.5 posto ?s
-nema nala-a metalurgije u naseljima
JII. KOSTOLAKA KULTURA 3Vladimir 'Ioji"6 5500.-
5000.g.pr.Kr.
*?S(>F?
a. raniarska podruja vi&eslojna$ na u-visinama u- rijeke$ na temeljima stariji! kultura
-utvr0ene opkopima ili &an)ima
b. planine gradinska naselja
-vr&"i i trajniji nad-emni ojekti pravokutnog olika
@kop: skeletni$ -greni polo#aj K spaljivanje 3u #arama6
K(/?'IK?
-tamnosivo;sme0e oje$ rijetko )rne
1. -djele kalotastog olika$ e- i-ra#enog dna
2. -djele s nagla&enim vratom$ lago -aoljeno rame
95
-konine )ilindrine &ali)e s visokom rukom
-:is)!utte amore e- ukrasa
-ra-dasto ure-ivanje$ okvirni stil
-:ino #igosanje tupim predmetima 3polumjese)$ krug$ trokut$ &a!ovni)e6
-ijela inkrusta)ija
JIII. VUEDOLSKA KULTURA 5000. g pr. Kr
sopotska tradi)ija K utje)aj kostolake
*?S(>F?
-u-dignute lesne terase u- rijeku$ oronke
-utvr0eno 3padine$ opkopi6
-kasna :a-a: gradine
-sojeni)e 3>juljansko %arje6$ nad-emne etvrtaste ku"e...
1rada)
-vrsta akropole s megaronom 3talionike pe"i6
-ispred proelja megarona gro 3mu&kar)a i #ene6 s 50ak posuda$ s I strane #rtvene jame
3jelen6
-male ku"e s 7jamama-podrumima7 3okruglog olika6$ mali #rtvenik od gline 3individualni
rituali6$ rov ide oko ku"e$ udaljene me0usono 80ak )m
-ukopi unutar naselja 3u starim jamama.podrumima2 grupni ili pojedinani6
K(/?'IK?
-umjetnost$ runo ra0ena
-doro proi&"ena glina$ ra-vijena te!nologija peenja
=li)i: ikonine -djele$ lon)i$ plitke -djele$ vreaste am:ore
@kras na gornjem ili sredi&njem dijelu posude
Klasina :a-a: )rno polirana K ijela inkrusta)ija K geometrini motivi 3ar!itektonski stil6
Pretkalsina: ro-ete
-tunelaste ruke
-rojni #rtveni)i 3sedlasti$ rogoliki tip6 -M sli"no s (gejom kao i motiv dvostruke sjekire
-jarei)a$ jelen
1. plosnate :igure$ e- na-nake spola$ samo lago relje:no istaknute grudi
2. ogato ukra&ene #enske statuete
a. u oliku violine plosnate
b. volumino-na u sjede"em polo#aju -M ouvano :ragmentarno
94
-duore-$ rova&enje
*eoian ukop 3gro s pokojnikom s rukama i-nad glave i nogama u )udnom polo#aju6
-?s i S ron)a
Sl. dio kalupa pre)i-iran na 5 mm$ o&trog rua$ seeli poput )igle$ kalupi na 4 strane
-slijede le#i&ta Au
-i- govedarske je postala metalur&ka k.
-vertikalna di:eren)ija)ija dru&tva
Im veliki tumul
Kasna :a-a vi&e Le u rudai
S?/V?E
-kolek)ija kalupa -a ode#e;koplja
-dvodijelni i vi&edijelni kalupi
-serijska proi-vodnja metala
!ATAL HUUK
-gra0evine od kamena ve-ane malterom
--idovi #ukani pa ojani ijelom pa po njima ojano srvenom
-podni)e od 40-45)m #uke
1ro
-raka: oojano tijelo #ene$ samo luanja drugom nijansom )rvene 3postupak ekskarna)ije6
/udnik Idrija najve"i rudnik )inaarita
Sveti&ta
-s ikovskim glavama u -idovima
-prika- magme mater kako radja ovnujsku glavu
-na kontra-idu od ovna$ ni&a ojana )rvenom ojom
-na0en predmet od olova
95