268
BRAZILIJA
s i m f o n i č k e
pjesme,
glasovirske
skladbe;
Henrique Oswald
(1852-1931),
autor
simfonije,
glasovirskog i
violinskog kon
certa,
kvinteta
i t. d.,
smatra
se
utemeljiteljem
brazilskekomorne
i
s i m f o n i č k e
glazbe.
Narodna
glazbena
obilježja
ispoljuje
u
svojim
djelima Alberto Nepomuceno
(1864
1920),
skladatelj
Brazilske suite.
V o d e ć i
današnji
brazilski
glazbenik
jeHector
Villa-Lobos
(*
1885),
neumorni
fol
klorist,
koji je
i u
Evropi
p r i l i č n o
poznat. Njegovi
brojni
radovi(simfonije,zbirka
Serestas,
nonet,
ChorDs
i
dr.)
odišu posvuda
t i p i č n o
brazilskim duhom. Ostali
su
istaknu
tiji
suvremeni
glazbenici
Brazilije:
Oscar
Lorenzo Fernandez
(*
1897),
Mozart
Camargo
Guarneri
(*
1907),
Barrozo
Netto
(*
1881),
Radames
Gnatalli
(*
1906),Luiz
Cosme
(*
1908).
BRAZILSKA
STRUJA
--+
Atlantski
ocean.
BRAZILSKI
TOPAZ,
dragi
kamen.
Vrst
topaza, koji
ježut
kao
zlato.
F.
T.
BRAZZA,
Pierre
(Savorgnan di
Brazza),
*
Castel Gan
doHo
(kodRima)
1852,
t
Dakar
(u
Africi)
1905,
podrijetlom
Talijan, francuski
i s t r a ž i v a č
Afrike.
Skolovan
u
Francuskoj
stupi
1874 u
francusku
ratnu
mornaricu.
Od
1875
do
1880
putovao
je
u
zapadnoj
Africi
p o d r u č j e m
gornje Ogove
i
utvrdio
njezinu nezavisnost od
Konga,
a1880/81
istražio
jeunutrašnjost
p o r j e č j a
Ogove
i
osnovao francusku koloniju
Kongo.
Po njemu
nosi
ime grad
Brazzaville
na
StanleyPoolu.
Kasnije
je nastojao
n a ć i
put
s
Konga
u
ocean
pu
tem Ogove
i Alirne.
Kao
generalni
komesar od
1886
do
1897
uredio jeupravu
u
ovoj
koloniji,
koja
se
sada
zove
Francuska
ekvatorijalna
Afrika,
ali
je
nastavio
i s istraži
vanjem,osobitooko
Sange i
njezinih pritoka.
Na
povratku
u
Francusku
podlegaoje crijevnoj
infekciji,
pa
je poželji
pokopan
na
a f r i č k o m
tlu
(u
Alžiru).
Nije
dospio napisatiništa,samosu
objavljene
njegove
Conferences
et
lettres
u
Parizu
1888.
LIT.:Neuville
i
Breard,
Les
voyages
de Pierre
Savorgnan
Braua,
Pariz
1884..
D.
Ž.
B R A ž Đ E N J E
zove se prvi
p o č e t a k
u
zametnom
razvoju
svake
m n o g o s t a n i č n e
životinje. Redovno mu
je
ishodište
o p l o đ e n a
jaje,
koje
je
po
svom morfološkom
z n a č a j u
stanica,
pa
se i
dijeli kao
svaka
druga stanica. Kako
se
pri
tom
razvojuopažaju
najajetu
jake
brazde,
na
zvano
je
ovo
dijeljenje
jajeta
b r a ž đ e n j e m .
Ali
radi
toga,
što
iz
jajeta
nastaje
zametak,
pridodana
jeprotoplazmi
jajne
stanice,
ooplazmi,
još
rezervna
hrana,
deutoplazma
ili
žuvance,
pa
njezina množina
i
raspored
u t j e č u
na
n a č i n ,
kako
se
jaje
dijeli.
Postoje tri
glavnevrste
jaja
-
malo
ž u v a n č a n a
(isolecitalna),
m n o g o ž u v a n č a n a
(telolecitalna)
i
s r e d n j o ž u v a n č a n a
(centrolecitalna)
-
pa
se
prema tomu
mogu
razlikovati
i
tri
glavna
n a č i n a
b r a ž đ e n j a :
potpuno
(totalno),
p l o č a s t o
(diskoidalno
) i
površinsko
(superfici
jeIno
), a
m e đ u
njima
ima
svih
m o g u ć i h
prijelaza.
U sva
kom
je
s l u č a j u
svrha
b r a ž đ e n j a ,
da od
jedne
jajne
stanice
n a č i n i
m n o g o s t a n i č n o
b i ć e .
Ove
stanice se uzastopce
mnogo
puta
dijele
u
sve
više
manjih
stanica, blastomera,
pa
njih
i
nekoliko
stotina
nezaprema
v e ć i
obujam
od
p o č e t n o g
jajeta.Najjednostavnijeje
i
najraširenije potpuno
b r a ž đ e n j e .
Jajna
se
stanica
za
prve diobe razdijeli uspravnom,
meri
dionaInom
brazdom
u
dvijepolovinske
stanice,
a
za
drugediobe drugom
takvom brazdom
okomito
na
prvu
u
još
dvije
č e t v r t i n s k e .
U
t r e ć o j
diobi
ih
t r e ć a ,
vodoravna,
ekva
torijalna brazda
razdijeli sredinom
u 8
blastomera.
U
č e -
tvrto
j
diobi dvije uspravne
brazde
n a č i n e
16
blastomera,
u
petojnastanu od
dvijeistovremene vodoravne
brazde
32
jednake
blastomere,
pa onda
64,128i t. d.
Ubrzo
na
stane
kuglasta hrpica gotovo
jednakih
malenih stanica,moru
la.
Kad bude
više
stotina
tih
stanica,
onda
u
sredinimorule
nastane
šuplji
prostor
ispunjen
t e k u ć i n o m ,
a
blasto
mere se
pos!ažu
u
jednom
sloju
na
površini,
pa
tako
na
stane
šuplja
loptica,
blastula
(v.), i
time
jezavršen prviproces
u
zametnom
razvoju,
b r a ž đ e n j e .
Takvo
se
potpuno
b r a ž đ e n j e
modificira
r a z l i č i t o
prema
množini
i
rasporedužuvanca
u
jajetu. Kod
m a l o ž u v a n č a n i h
(alecitaInih)jaja,gdje je
malo
žuvanca
jednomjerno
pri
miješanoprotoplazmi
jajeta,
sve su
blastomeregotovo
je
dnake.
To
je
jednaki
(ekvalni)
n a č i n
potpunog
b r a ž đ e n j a ,
a
dolazi kod
jaja
spužava,
mješinaea, nekih bodljikaša
i
raka.
Kod
m n o g o ž u v a n č a n i h
jaja
dolazi
do
više
r a z l i č i t i h
mo
difikacija.Kadima
u
njima
samoneštožuvanca,
koje
se
jesabralo
u
donjem, vegetativnomdijelu
jajeta,
a u
gornjem,animalno
m
dijelu
je
ostala protoplazma,
onda
se i
takva
BRAŽOLA
TRI GLAVNA
N A č I N A
BRAzDENJA
potpuno
p l o č a s t o
,
površinsko
jednako
l
nejednako
Jaja
mogu
brazditi potpuno.
Samo
suradi žuvanca
u vege
tativnom
dijeluvodoravne
brazde
više
ili
manje pomaknuteprema
animalnom
dijelu.
Radi
toga
nisu sve
blastomere
jednake kao kod jednakog
n a č i n a ,
nego
su
nejednake.
Bla
stomere
u
vegetativnom dijelu
znatno
su
v e ć e
od
onih
u
animalnom
dijelu,
pa je radi toga
tonejednaki (inekvalni)
n a č i n
b r a ž đ e n j a .
Manje
stanice
s
animalnogdijela
su mi
kromere,
a
v e ć e
s
vegetativnogdijelamakrornere,
i
kad
postaneblastula,
njezina je stijenka
s
vegetativnog
dijela
mnogo
deblja
nego
s
animalnog.
Takvimnejednakim
n a č i -
nom
potpunog
b r a ž đ e n j a
dijeli
se
mnogo
više
jaja
negQ
jednakim;takokod
crva
turbelarija,
k o l u t i ć a v a c a ,
o b l i ć a ,
kolnjaka,
mnogih
bodljikaša,kodmekušaca,
m j e š č i ć n i c a ,
amfioksa, žaba.
pa
donekle
i
kod
sisavaca.
Ovdje
su
spomenutasamo
dva najjednostavnijaprimjera
za
potpuno
b r a ž đ e n j e .
S
njima
se
kombinira još
više mo
difikacija
s
obzirom
na smještanje
blastomera
prema
gla
vnoj
osi
jajeta
odanimalnog
do
vegetativnog
pola.
Tu
ima
na
pr.
radijarni,
spiralni,
bilateralni
i
d i s i m e t r i č k i
n a č i n .
Drugi
glavni
n a č i n
b r a ž đ e n j a
je
p l o č a s t o
b.
kod
mnogo
ž u v a n č a n i h
jaja
s
vrlo mnogo žuvanca.
To
su
o b i č n o
v e ć a
jaja
(kakvo
jena
pr.
poznato
"žuvance«
u
kokošjem
ja
jetu),
koja
imajutoliko žuvanca,
da
je
protoplazma
jajne
stanice sakupljena na
jednom mjestu
kao malena
p l o č i c a .
t.
zvo
zametna
p l o č i c a
(na
kokošjem
žuvancu
u
»bijelom
oku«).
Dijeljenje protoplazme
ne
može više
obuhvatiti
to
liku
množinu žuvanca,
pa
se
b r a ž đ e n j e
pokazuje
samo
nazametnoj
p l o č i c i .
Tu
nastanu
uzastopnim
diobama
mnogeblastomere,
koje ostanu na
žuvancukao
p l o č i c a ,
a
mogu
se
malo
i
odignutiodžuvanca, da
nastane šupljina
s l i č n a
blastocelu,
pa
je
na
taj
n a č i n
izraženo
stanje
blastule.
Takvim
p l o č a s t i m
b r a ž đ e n j e m
razvijaju
se
najviše
jaja
kra·
Iježnjaka;
tako
kod
p r e č n o u s t a ,
k o š t u n j a č a ,
gmazova
i
ptica,
pa zatim
kod nekihrakova
i
kod štipavaca
i
glavo
nožaca.
T r e ć i
glavni
n a č i n
b r a ž đ e n j a
je
površinskokod
srednjo
ž u v a n č a n i h
jaja.
Č i t a v o
središte
jaja
ispunjeno ježuvan
cem.
koje
obavija ooplazma kao
tanka
prevlaka. Jezgra
jajeta
nalazi
se s
malo ooplazme usred žuvanca. Kod
tog
b r a ž đ e n j a
se
na
površini
jajeta
ne opažaju nikakve brazde.Jezgra
sgrudicom
ooplazme uzastopce
se
dijeli,
i
svakojnovoj jezgri
pripadne
i
hrpica
protoplazme,
tako
da
bi
to
odgovaralo blastomerama. Ali dok
se
i n a č e
blastomere
drže
zajedno,
tu
se
ti
d j e l i ć i
razilaze
žuvancem
i
pomalo se
p o m i č u
prema
površini
jajeta.
Kad
ih
ima dosta,
poslažu
se
usporedno
s
površinom
i
onda
se
još složno
o d m i č u
dalje,
dok ne
dosegnu
do
samepovršine,koju
p r e v l a č i
obvoj
protoplazme.
Tada
te blastomere
i z i đ u
iz
žuvanca,
njihova
se
protoplazroa stopi
s
protoplazmatskim
obvojem,
u
koji
u đ u
i jezgre, i
nakon daljih njihovih dioba podijeli
se
ko
n a č n o
i
protoplazma,
pa
žuvanee bude
opkoljeno
slojemstanica,blastodermom,koji
zamjenjuje
blastulu.
Takvim
površinskim
b r a ž đ e n j e m
dijelese
jaja
kukaca,
paukova
i
mnogih raka.
Iz
ovih
se
primjera
vidi,
da jeprvobitno
b r a ž đ e n j e
potpuno
i
jednako.
Uklapanjem
žuvanea
o p t e r e ć e n o
je
jaje
mrtvim teretom,
koji je
na smetnju
pravilnom
b r a ž đ e n j u .
što
je žuvanca
više,
to
se
prvobitni
n a č i n
b r a ž đ e n j a
sve
j a č e
i z o b l i č u j e ,
pa
takodolaze
svi
prijelazi
preko nejedna
kog
potpunog
do
p l o č a s t o g
i
površinskog
b r a ž đ e n j a .
Sa sta
njem
blastule završeno
je
b r a ž đ e n j e
jajeta,
a
dalji korak
u
razvoju zametkaje postanak
zametnih
listova.
N.
F-k.
BRAŽOLA,
Ivan,
kipar, spominje
se
odgodine
1447
do
1462 više
puta
u
splitskimkvadernama.
Radio
je
1460
li
BRAŽOLA
zajednici
s
kiparom
i gradi
teijem
Andrijom
Alessijem
(v.), ali se ne zna,
kakvi
su
to
bUi
radovi.
Bio je
veomauvažen
i imao mnogo
u č e
nika,
m e đ u
kojima
se spo
minjuMato
Pribilov
s
Hva
ra i
Nikola
Cvitana
ž i v i ć a
iz
N e r e ž i š ć a
na
otoku
B r a č u .
Žena mu je bila Ivana,
k ć i
l"larice
Damjana
B r a č a n i n a ,
g r a đ a n i n a
splitskog,
s
kojom
je
dobio
dvije stotine
duka
ta
miraza.
Od
njegovih
se
djela
nijeništa
s a č u v a l o .
LIT.:
1.
K u k u l j e v i ć - S a k c i n s k i ,
SUJ,
Zagreb
1858.
A.
Seh.
B R A ž O L I ć ,
Jeronim,
ki
par
16.
st. Bio
je rodom
s
otoka
B r a č a ,
a živio i
djelovao
u Šibeniku.
Dana
11.
)
XI. 1556
n a č i n i o
je
oporuku,
u
kojoj
lišava
baštine
svoga
nezahvalnog sina
Šimuna,
kojega je
bio iskupio
iz
tur
skoga
sužanjstva,
a
ostavlja
I
svu
svoju imovinu drugomusinuJurju.
Njegova
se djela
nisu
s a č u v a l a .
LIT.:
1.
K u k u l j e v i ć - S a k c i n s k i ,
x
SUJ,
Zagreb
1858.
A.
Seh.
BRCKO
(Brictius),
t
444,
svetac,
u č e n i k
i
nasljedniksv.
Martina
na biskupskoj
stolici
u
Toursu
u
Francuskoj
397.
Blagdanmu
se slavi
13.
studenoga.
150
godina
nakon
njegove
smrti
opisao mu je život
biskup
tourski Grgur
(Historia Francorum,
knj.
II., gl.
1.
i
knj.
X., gl. 31.).
LIT.:
Baudrillart,
Dict.
d'hist.
et
de
geogr. eccles.,
Pariz
1938.
X.,
.u67
i
670.
D.
N.
BRCKOVLJANI,
selo u
kotaru
dugoselskom,
6
km
sje
v e r o i s t o č n o
od
Dugog
sela.
Ima
319
stan.
(1931),
sjedište
je
o p ć i n e .
K a t o l i č k a
župase
spominje
1334 u filijali
Lojnici
i
Božjakovini,
a
obnovljena
je
1622.
Ime sela
p o t j e č e
od
patrona
župe
sv. Breka. Z. D-i.
B R č A K
(Vulpia)
je
rod
niskih,
jednogodišnjih,
r j e đ e
dvogodišnjihbiljaka
iz
porodice
trava
(v.),
koje
se
odlio
kuju
tankim, uvijenim listovima
i
z n a č a j n o m ,
stegnutom
metlicom, sastavljenom
od
mnogo
cvjetnih
k l a s i ć a
s
dugim
-osjem. U
cvijetu imaju
n a j č e š ć e
samo
I
prašnik.
Kod
nas
je
razmjerno
n a j č e š ć a
vrsta
V.
myuros
(L.) Gmel.,
koja
raste tu
i
tamo
na
suhim zapuštenim mjestima,uzograde
i
na
pjeskovitimpoljima.
S.
H - ć .
B R č I N A
(John
David
Brcin),
*
Srb (Lika)
15.
VIII.
1899,
kipar. Polazio
škole
i
došao
na
glas u
Americi istakavši
se
kao
likovni
umjetnik
u
stvaranju
kipova
i
spomenika.
Č l a n
je
National
ScuiptureSociety
i
u č i t e l j
na
College
Rockford
Ill.
Odlikovan je od
U m j e t n i č k o g
instituta
u Chicagu.
Priredio
je brojne
izložbe
po
svim
v e ć i m
gradovima
sje
verne Amerike.
Njegova
se djela
i s t i č u
momentima sa
di
vljeg Zapada,
a
važniji
su
mu
radovi
Joslyn Memorial
(hram)
u
Omahi (Nebraska),
Emigrant
(glava). M.
B.
B R č A K
(Foto
Griesbach)
BRCKO,
V i j e ć n i c a
BRDLiK
269
B R č K O ,
grad
u
s j e v e r o i s t o č n o j
Bosni i drugi
po
v e l i č i n i
i
važnosti
u
velikoj župi Posavje.
Nalazi
se u
plodnoj
i
ravnojbosanskoj
Posavini,
nedaleko oddesne
obale
Save.
Prugom
B r č k o - V i n k o v c i
vezano
je
s
našom glavnom pru
gom
Zagreb-Zemun.
Ta
pruga prelazi
preko
mosta
naSavi,
koji je
jedan
od
n a j v e ć i h
u
Nezavisnoj Državi
Hrvat
skoj.
Okolica
B r č k o g
velika
je
ravnica,
ali
ogranci Maje
vice nisu
daleko od južnih dijelova
grada. I
plodna
ravnica
u okolici
B r č k o g
išarana
je
manjim šumovitim brežuljcima
i
bogata potocima. Kod
B r č k o g
Sava
prima
pritok
Brku,
koja ljeti
č e s t o
presuši;
ona odvodi
u Savu sve
okolišne
p o t o č i ć e .
Sava
natapa
polja,
goni
mlinove
i
daje
e l e k t r i č n u
snagu;
kod
B r č k o g
je
preko
cijele
godine
plovna,
izuzevši
nekoliko
dana
zimi,
kada je
z a l e đ e n a .
Kraj
je
č e š ć e
II
p r o l j e ć e
i u
jesen izvrgnut poplavama,što
se
nastoji sprije
č i t i
podizanjem
nasipa
uz
rijeku.
Klima
je
umjereno kontinentalna,
s
veoma
v r u ć i m
lje
tima
i
hladnim
zimama,
koje
p o j a č a v a
hladni
vjetar
ko
šava.
Oborina
ima
dosta,
i
one
su
povoljno
r a s p o r e đ e n e
preko
cijele
godine,
što
pogoduje
poljodjelstvu.
Grad
se u
doba
tur
skog
vladanja
razvio
iz
istoimenog sela
radi
vanredno
plodneoko
lice i
povoljnih prometnih putova.
Danasbrojioko
8500
stan.
(7780
g.
1931).
Mjestoje
lijepo
u r e đ e n o
i
č i -
sto,
pretežno
tursko
i s t o č n j a č k o g
tipa,
oso
bito
pokrajni
dijelovi,
dok
je
središte
izgra
đ e n o
poput
ostalih
ma
njih
srednjo-evropskihgradova.
U
središtu
je
lijepa
i
velika
o p ć i n s k a
zgrada
( v i j e ć n i c a ) ,
gra
đ e n a
u
maurskom
slogu.
Izvedene
su kanali
zacija
i
e l e k t r i č n a
ra
svjeta.
B.
je
i
prosvjet
no
središte
i s t o č n o g
dijelabosanske
Posavine.
Stanovništvo
se
bavi najviše trgovinom
i
poljodjelstvom,
zato
B R č K O ,
Župna
crkva
je
B.
važno
t r g o v a č k o
mjesto za
žitarice,
oso
bito za
pšenicu,
koja
se izvozi iz
ovih krajeva,
a
zatim
za
uljanu
repicu,
lan
i
konoplju. Trgovinu
u
B.
znatno poja
č a v a j u
susjedna slavonska
sela,
kojimaje
B.
najbližeizvozno središte.
B.
je
središte
našeg
šljivarstva
i
jedno odprvih na
svijetu.
Izvoz sirovih
šljiva
iznosi
godišnje
1200
do
2200
vagona (oko
12-22
milijuna
kg),
600-1000
vagonasušenih
šljiva,
te
v e ć e
k o l i č i n e
šljivovapekmeza
i
šljivo
vice.
Znatan
je
i izvoz
svinja.
Pokraj dobro razvijenog
obrta
u
gradu veleobrt
je
slabo
razvijen.
Na
p o d r u č j u
grada
i u
bližoj okolici nalaze
se jedan
veliki
paromlin, dvije
tvornice
opeke,
8
etivaža
šljiva
tedvije manje
pilane,
koje
naj
više
proizvode
male
sanduke
za
izvoz
šljiva.
Pred
nekolikogodina prestala je raditi tvornica žeste
(špirita).
U jesen,
kada
je
trgovina šljivama
u
n a j v e ć e m
jeku,
u
B r č k o
dolazi
velik
brojtrgovaca gotovo
iz
svih
krajevaEvrope.N.
P.
BRDA,
dio
Crne Gore(CrnaGora
i
Sedmoro
Brda,
knjaz
Crne Gore
i
Brda)
i z m e đ u
Zetske
doline,
Tare
iLima.
Sedmero Brda nazivaju
se stoga,
jer
se
dijele nasedam plemena:
K u č e ,
B r a t o n o ž i ć e ,
V a s o j e v i ć e ,
Pipere,
M o r a č u
(Gornju
i
Donju),
Rovca
i
B j e l o p a v l i ć e .
Po tome
se
ta
plemena
zovu
brdska
za
razliku
od
onih
u
pravoj
Crnoj
Gori.
Krajeve Brdanazivapop
Dukljanin
Subrnon
tana.
Ona
su
pripojena
Crnoj
Goriza vlade
Petra
1.,
pa
se
otada država
č e s t o
i
službeno nazivala
Crna Gora
i
Brda.
S.
M.
Š.
BRDLtK,
Vladislav,
*
Žirovnica
(u
Č e š k o j )
26.
VII.
1879.
Po završenom školovanju
u
Pragu
i
poslije
velikog
n a u č n o g
putovanja
poEvropi,SjevernojAmerici,
Aziji
i
SjevernojAfricispecijalizirao
se iz
poljoprivredne
ekonomike
kod
prof.
Waterstradta
u
Breslauu.
Od
1912
je
profesor
po
ljoprivredne ekonomike
na
Visokoj
školi
i
poljoprivrednog
i
šumarskog inžinjerstva
u Pragu. G.
1920/21
bio
je
č e h
0-
270
BRDLtK
,
s l o v a č k i
ministar poljoprivrede
i
opskrbe. »Istine
o
životu
ne
smiju
se
izmišljati,
v e ć
ih
trebaotkrivati
s
p o m o ć u
štopotpunije
b r o j č a n e
kontrole
svih
pojava«,
to
je
n a č e l o ,
koje
je
dalo osnovni
pravac
njegovu radu.
Osnovao je
1912
Zavod
za
poljoprivredno
knjigovodstvopri
Č e š k o m
poljo
privrednom savjetu
u
Pragu, kojije
1919
reorganiziran
i
pretvoren
u
samostalanZemedelskyustav
u č e t n i c k o - s p r a v o
vedny
s
filijalama
u Brnu,
Bratislavi
i
Užhorodu.
Zavod
sistematski
ispituje poljoprivredu
s
p o m o ć u
anketa,
prostog(jednostavnog)
kao
i složenog
( a n a l i t i č k o g )
knj.ig?vodstva,
kojeispituje
nesamo uspjeh gospodarstva kao
CJelme,
nego
i
svih njegovih grana.
N a j v e ć i
i
najpoznatii
njegov
r a ~
Hospodarske
a sociologicke
zaklady reformy pozemkove
v
Republice
č e s k o s l o v e n s k e
kao
i
v e ć i n u
njegovih
rad?va
donio
je
Zemedelsky
Archiv,
1919
i
1922.
M. K-f.
BRDO, sjedište
bosanskog biskupa
u
13.
st. O B-u iz
dokumenataznamo
vrlo
malo.
Za
gradnju katedrale
u B-uu
župi
Vrhbosni poklanja ban
N i n o s l ~ v
1238
o : e ć u
s v o ~ u
novaca.