Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
25Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Hrvatska enciklopedija Sv.III Brazilska Struja-Burmutica

Hrvatska enciklopedija Sv.III Brazilska Struja-Burmutica

Ratings:

5.0

(2)
|Views: 4,488 |Likes:
Published by urlika_krik
Drugi dio trećeg sveska enciklopedije, vrhunskog enciklopedijskog djela koje je nažalost realizirano tijekom II. svjetskog rata zbog čega su izašla samo četiri sveska.
Drugi dio trećeg sveska enciklopedije, vrhunskog enciklopedijskog djela koje je nažalost realizirano tijekom II. svjetskog rata zbog čega su izašla samo četiri sveska.

More info:

Published by: urlika_krik on Dec 15, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/21/2013

pdf

text

original

 
268
BRAZILIJA 
s i m f o n i č k e
 
pjesme,
glasovirske
skladbe;
Henrique Oswald
(1852-1931),
autor
simfonije,
glasovirskog i
violinskog kon
certa,
kvinteta
i t. d.,
smatra
se
utemeljiteljem
brazilskekomorne
i
s i m f o n i č k e
 
glazbe.
Narodna
glazbena
obilježja
ispoljuje
u
svojim
djelima Alberto Nepomuceno
(1864
1920),
skladatelj
Brazilske suite.
V o d e ć i
 
današnji
brazilski
glazbenik
jeHector
Villa-Lobos
(*
1885),
neumorni
fol
klorist,
koji je
i u
Evropi
p r i l i č n o
 
poznat. Njegovi
brojni
radovi(simfonije,zbirka
Serestas,
nonet,
ChorDs
i
dr.)
odišu posvuda
t i p i č n o
 
brazilskim duhom. Ostali
su
istaknu
tiji
suvremeni
glazbenici
Brazilije:
Oscar
Lorenzo Fernandez
(*
1897),
Mozart
Camargo
Guarneri
(*
1907),
Barrozo
Netto
(*
1881),
Radames
Gnatalli
(*
1906),Luiz
Cosme
(*
1908).
BRAZILSKA
STRUJA
--+
Atlantski
ocean.
BRAZILSKI
TOPAZ,
dragi
kamen.
Vrst
topaza, koji
ježut
kao
zlato.
F.
T.
BRAZZA,
Pierre
(Savorgnan di
Brazza),
*
Castel Gan
doHo
(kodRima)
1852,
t
Dakar
(u
Africi)
1905,
podrijetlom
Talijan, francuski
i s t r a ž i v a č
 
Afrike.
Skolovan
u
Francuskoj
stupi
1874 u
francusku
ratnu
mornaricu.
Od
1875
do
1880
putovao
je
u
zapadnoj
Africi
p o d r u č j e m
 
gornje Ogove
i
utvrdio
njezinu nezavisnost od
Konga,
a1880/81
istražio
jeunutrašnjost
p o r j e č j a
 
Ogove
i
osnovao francusku koloniju
Kongo.
Po njemu
nosi
ime grad
Brazzaville
na
StanleyPoolu.
Kasnije
je nastojao
n a ć i
 
put
s
Konga
u
ocean
pu
tem Ogove
i Alirne.
Kao
generalni
komesar od
1886
do
1897
uredio jeupravu
u
ovoj
koloniji,
koja
se
sada
zove
Francuska
ekvatorijalna
Afrika,
ali
je
nastavio
i s istraži
vanjem,osobitooko
Sange i
njezinih pritoka.
Na
povratku
u
Francusku
podlegaoje crijevnoj
infekciji,
pa
je poželji
pokopan
na
a f r i č k o m
 
tlu
(u
Alžiru).
Nije
dospio napisatiništa,samosu
objavljene
njegove
Conferences
et
lettres
u
Parizu
1888.
LIT.:Neuville
i
Breard,
Les
voyages
de Pierre
Savorgnan
Braua,
Pariz
1884..
D.
Ž.
B R A ž Đ E N J E
 
zove se prvi
p o č e t a k
 
u
zametnom
razvoju
svake
m n o g o s t a n i č n e
 
životinje. Redovno mu
je
ishodište
o p l o đ e n a
 
jaje,
koje
je
po
svom morfološkom
z n a č a j u
 
stanica,
pa
se i
dijeli kao
svaka
druga stanica. Kako
se
pri
tom
razvojuopažaju
najajetu
jake
brazde,
na
zvano
je
ovo
dijeljenje
jajeta
b r a ž đ e n j e m .
 
Ali
radi
toga,
što
iz
jajeta
nastaje
zametak,
pridodana
jeprotoplazmi
jajne
stanice,
ooplazmi,
još
rezervna
hrana,
deutoplazma
ili
žuvance,
pa
njezina množina
i
raspored
u t j e č u
 
na
n a č i n ,
 
kako
se
jaje
dijeli.
Postoje tri
glavnevrste
jaja
-
malo
ž u v a n č a n a
 
(isolecitalna),
m n o g o ž u v a n č a n a
 
(telolecitalna)
i
s r e d n j o ž u v a n č a n a
 
(centrolecitalna)
-
pa
se
prema tomu
mogu
razlikovati
i
tri
glavna
n a č i n a
 
b r a ž đ e n j a :
 
potpuno
(totalno),
p l o č a s t o
 
(diskoidalno
) i
površinsko
(superfici
jeIno
), a
m e đ u
 
njima
ima
svih
m o g u ć i h
 
prijelaza.
U sva
kom
je
s l u č a j u
 
svrha
b r a ž đ e n j a ,
 
da od
jedne
jajne
stanice
n a č i n i
 
m n o g o s t a n i č n o
 
b i ć e .
 
Ove
stanice se uzastopce
mnogo
puta
dijele
u
sve
više
manjih
stanica, blastomera,
pa
njih
i
nekoliko
stotina
nezaprema
v e ć i
 
obujam
od
p o č e t n o g
 
jajeta.Najjednostavnijeje
i
najraširenije potpuno
b r a ž đ e n j e .
 
Jajna
se
stanica
za
prve diobe razdijeli uspravnom,
meri
dionaInom
brazdom
u
dvijepolovinske
stanice,
a
za
drugediobe drugom
takvom brazdom
okomito
na
prvu
u
još
dvije
č e t v r t i n s k e .
 
U
t r e ć o j
 
diobi
ih
t r e ć a ,
 
vodoravna,
ekva
torijalna brazda
razdijeli sredinom
u 8
blastomera.
U
č e -
tvrto
j
diobi dvije uspravne
brazde
n a č i n e
 
16
blastomera,
u
petojnastanu od
dvijeistovremene vodoravne
brazde
32
jednake
blastomere,
pa onda
64,128i t. d.
Ubrzo
na
stane
kuglasta hrpica gotovo
jednakih
malenih stanica,moru
la.
Kad bude
više
stotina
tih
stanica,
onda
u
sredinimorule
nastane
šuplji
prostor
ispunjen
t e k u ć i n o m ,
 
a
blasto
mere se
pos!ažu
u
jednom
sloju
na
površini,
pa
tako
na
stane
šuplja
loptica,
blastula
(v.), i
time
jezavršen prviproces
u
zametnom
razvoju,
b r a ž đ e n j e .
 
Takvo
se
potpuno
b r a ž đ e n j e
 
modificira
r a z l i č i t o
 
prema
množini
i
rasporedužuvanca
u
jajetu. Kod
m a l o ž u v a n č a n i h
 
(alecitaInih)jaja,gdje je
malo
žuvanca
jednomjerno
pri
miješanoprotoplazmi
jajeta,
sve su
blastomeregotovo
je
dnake.
To
je
jednaki
(ekvalni)
n a č i n
 
potpunog
b r a ž đ e n j a ,
 
a
dolazi kod
jaja
spužava,
mješinaea, nekih bodljikaša
i
raka.
Kod
m n o g o ž u v a n č a n i h
 
jaja
dolazi
do
više
r a z l i č i t i h
 
mo
difikacija.Kadima
u
njima
samoneštožuvanca,
koje
se
jesabralo
u
donjem, vegetativnomdijelu
jajeta,
a u
gornjem,animalno
m
dijelu
je
ostala protoplazma,
onda
se i
takva
BRAŽOLA
TRI GLAVNA
N A č I N A
 
BRAzDENJA
potpuno
p l o č a s t o
 
,
površinsko
jednako
l
nejednako
Jaja
mogu
brazditi potpuno.
Samo
suradi žuvanca
u vege
tativnom
dijeluvodoravne
brazde
više
ili
manje pomaknuteprema
animalnom
dijelu.
Radi
toga
nisu sve
blastomere
jednake kao kod jednakog
n a č i n a ,
 
nego
su
nejednake.
Bla
stomere
u
vegetativnom dijelu
znatno
su
v e ć e
 
od
onih
u
animalnom
dijelu,
pa je radi toga
tonejednaki (inekvalni)
n a č i n
 
b r a ž đ e n j a .
 
Manje
stanice
s
animalnogdijela
su mi
kromere,
a
v e ć e
 
s
vegetativnogdijelamakrornere,
i
kad
postaneblastula,
njezina je stijenka
s
vegetativnog
dijela
mnogo
deblja
nego
s
animalnog.
Takvimnejednakim
n a č i -
nom
potpunog
b r a ž đ e n j a
 
dijeli
se
mnogo
više
jaja
negQ
jednakim;takokod
crva
turbelarija,
k o l u t i ć a v a c a ,
 
o b l i ć a ,
 
kolnjaka,
mnogih
bodljikaša,kodmekušaca,
m j e š č i ć n i c a ,
 
amfioksa, žaba.
pa
donekle
i
kod
sisavaca.
Ovdje
su
spomenutasamo
dva najjednostavnijaprimjera
za
potpuno
b r a ž đ e n j e .
 
S
njima
se
kombinira još
više mo
difikacija
s
obzirom
na smještanje
blastomera
prema
gla
vnoj
osi
jajeta
odanimalnog
do
vegetativnog
pola.
Tu
ima
na
pr.
radijarni,
spiralni,
bilateralni
i
d i s i m e t r i č k i
 
n a č i n .
 
Drugi
glavni
n a č i n
 
b r a ž đ e n j a
 
je
p l o č a s t o
 
b.
kod
mnogo
ž u v a n č a n i h
 
jaja
s
vrlo mnogo žuvanca.
To
su
o b i č n o
 
v e ć a
 
jaja
(kakvo
jena
pr.
poznato
"žuvance«
u
kokošjem
ja
jetu),
koja
imajutoliko žuvanca,
da
je
protoplazma
jajne
stanice sakupljena na
jednom mjestu
kao malena
p l o č i c a .
 
t.
zvo
zametna
p l o č i c a
 
(na
kokošjem
žuvancu
u
»bijelom
oku«).
Dijeljenje protoplazme
ne
može više
obuhvatiti
to
liku
množinu žuvanca,
pa
se
b r a ž đ e n j e
 
pokazuje
samo
nazametnoj
p l o č i c i .
 
Tu
nastanu
uzastopnim
diobama
mnogeblastomere,
koje ostanu na
žuvancukao
p l o č i c a ,
 
a
mogu
se
malo
i
odignutiodžuvanca, da
nastane šupljina
s l i č n a
 
blastocelu,
pa
je
na
taj
n a č i n
 
izraženo
stanje
blastule.
Takvim
p l o č a s t i m
 
b r a ž đ e n j e m
 
razvijaju
se
najviše
jaja
kra·
Iježnjaka;
tako
kod
p r e č n o u s t a ,
 
k o š t u n j a č a ,
 
gmazova
i
ptica,
pa zatim
kod nekihrakova
i
kod štipavaca
i
glavo
nožaca.
T r e ć i
 
glavni
n a č i n
 
b r a ž đ e n j a
 
je
površinskokod
srednjo
ž u v a n č a n i h
 
jaja.
Č i t a v o
 
središte
jaja
ispunjeno ježuvan
cem.
koje
obavija ooplazma kao
tanka
prevlaka. Jezgra
jajeta
nalazi
se s
malo ooplazme usred žuvanca. Kod
tog
b r a ž đ e n j a
 
se
na
površini
jajeta
ne opažaju nikakve brazde.Jezgra
sgrudicom
ooplazme uzastopce
se
dijeli,
i
svakojnovoj jezgri
pripadne
i
hrpica
protoplazme,
tako
da
bi
to
odgovaralo blastomerama. Ali dok
se
i n a č e
 
blastomere
drže
zajedno,
tu
se
ti
d j e l i ć i
 
razilaze
žuvancem
i
pomalo se
p o m i č u
 
prema
površini
jajeta.
Kad
ih
ima dosta,
poslažu
se
usporedno
s
površinom
i
onda
se
još složno
o d m i č u
 
dalje,
dok ne
dosegnu
do
samepovršine,koju
p r e v l a č i
 
obvoj
protoplazme.
Tada
te blastomere
i z i đ u
 
iz
žuvanca,
njihova
se
protoplazroa stopi
s
protoplazmatskim
obvojem,
u
koji
u đ u
 
i jezgre, i
nakon daljih njihovih dioba podijeli
se
ko
n a č n o
 
i
protoplazma,
pa
žuvanee bude
opkoljeno
slojemstanica,blastodermom,koji
zamjenjuje
blastulu.
Takvim
površinskim
b r a ž đ e n j e m
 
dijelese
jaja
kukaca,
paukova
i
mnogih raka.
Iz
ovih
se
primjera
vidi,
da jeprvobitno
b r a ž đ e n j e
 
potpuno
i
jednako.
Uklapanjem
žuvanea
o p t e r e ć e n o
 
je
jaje
mrtvim teretom,
koji je
na smetnju
pravilnom
b r a ž đ e n j u .
 
što
je žuvanca
više,
to
se
prvobitni
n a č i n
 
b r a ž đ e n j a
 
sve
j a č e
 
i z o b l i č u j e ,
 
pa
takodolaze
svi
prijelazi
preko nejedna
kog
potpunog
do
p l o č a s t o g
 
i
površinskog
b r a ž đ e n j a .
 
Sa sta
njem
blastule završeno
je
b r a ž đ e n j e
 
jajeta,
a
dalji korak
u
razvoju zametkaje postanak
zametnih
listova.
N.
F-k.
BRAŽOLA,
Ivan,
kipar, spominje
se
odgodine
1447
do
1462 više
puta
u
splitskimkvadernama.
Radio
je
1460
li
 
BRAŽOLA
zajednici
s
kiparom
i gradi
teijem
Andrijom
Alessijem
(v.), ali se ne zna,
kakvi
su
to
bUi
radovi.
Bio je
veomauvažen
i imao mnogo
u č e 
nika,
m e đ u
 
kojima
se spo
minjuMato
Pribilov
s
Hva
ra i
Nikola
Cvitana
ž i v i ć a
 
iz
N e r e ž i š ć a
 
na
otoku
B r a č u .
 
Žena mu je bila Ivana,
k ć i
 
l"larice
Damjana
B r a č a n i n a ,
 
g r a đ a n i n a
 
splitskog,
s
kojom
je
dobio
dvije stotine
duka
ta
miraza.
Od
njegovih
se
djela
nijeništa
s a č u v a l o .
 
LIT.:
1.
K u k u l j e v i ć - S a k c i n s k i ,
 
SUJ,
Zagreb
1858.
A.
Seh.
B R A ž O L I ć ,
 
Jeronim,
ki
par
16.
st. Bio
je rodom
s
otoka
B r a č a ,
 
a živio i
djelovao
u Šibeniku.
Dana
11.
)
XI. 1556
n a č i n i o
 
je
oporuku,
u
kojoj
lišava
baštine
svoga
nezahvalnog sina
Šimuna,
kojega je
bio iskupio
iz
tur
skoga
sužanjstva,
a
ostavlja
I
svu
svoju imovinu drugomusinuJurju.
Njegova
se djela
nisu
s a č u v a l a .
 
LIT.:
1.
K u k u l j e v i ć - S a k c i n s k i ,
 
x
SUJ,
Zagreb
1858.
A.
Seh.
BRCKO
(Brictius),
t
444,
svetac,
u č e n i k
 
i
nasljedniksv.
Martina
na biskupskoj
stolici
u
Toursu
u
Francuskoj
397.
Blagdanmu
se slavi
13.
studenoga.
150
godina
nakon
njegove
smrti
opisao mu je život
biskup
tourski Grgur
(Historia Francorum,
knj.
II., gl.
1.
i
knj.
X., gl. 31.).
LIT.:
Baudrillart,
Dict.
d'hist.
et
de
geogr. eccles.,
Pariz
1938.
X.,
.u67
i
670.
D.
N.
BRCKOVLJANI,
selo u
kotaru
dugoselskom,
6
km
sje
v e r o i s t o č n o
 
od
Dugog
sela.
Ima
319
stan.
(1931),
sjedište
je
o p ć i n e .
 
K a t o l i č k a
 
župase
spominje
1334 u filijali
Lojnici
i
Božjakovini,
a
obnovljena
je
1622.
Ime sela
p o t j e č e
 
od
patrona
župe
sv. Breka. Z. D-i.
B R č A K
 
(Vulpia)
je
rod
niskih,
jednogodišnjih,
r j e đ e
 
dvogodišnjihbiljaka
iz
porodice
trava
(v.),
koje
se
odlio
kuju
tankim, uvijenim listovima
i
z n a č a j n o m ,
 
stegnutom
metlicom, sastavljenom
od
mnogo
cvjetnih
k l a s i ć a
 
s
dugim
-osjem. U
cvijetu imaju
n a j č e š ć e
 
samo
I
prašnik.
Kod
nas
je
razmjerno
n a j č e š ć a
 
vrsta
V.
myuros
(L.) Gmel.,
koja
raste tu
i
tamo
na
suhim zapuštenim mjestima,uzograde
i
na
pjeskovitimpoljima.
S.
H - ć .
 
B R č I N A
 
(John
David
Brcin),
*
Srb (Lika)
15.
VIII.
1899,
kipar. Polazio
škole
i
došao
na
glas u
Americi istakavši
se
kao
likovni
umjetnik
u
stvaranju
kipova
i
spomenika.
Č l a n
 
je
National
ScuiptureSociety
i
u č i t e l j
 
na
College
Rockford
Ill.
Odlikovan je od
U m j e t n i č k o g
 
instituta
u Chicagu.
Priredio
je brojne
izložbe
po
svim
v e ć i m
 
gradovima
sje
verne Amerike.
Njegova
se djela
i s t i č u
 
momentima sa
di
vljeg Zapada,
a
važniji
su
mu
radovi
Joslyn Memorial
(hram)
u
Omahi (Nebraska),
Emigrant
(glava). M.
B.
B R č A K
 
(Foto
Griesbach)
BRCKO,
V i j e ć n i c a
 
BRDLiK
269
B R č K O ,
 
grad
u
s j e v e r o i s t o č n o j
 
Bosni i drugi
po
v e l i č i n i
 
i
važnosti
u
velikoj župi Posavje.
Nalazi
se u
plodnoj
i
ravnojbosanskoj
Posavini,
nedaleko oddesne
obale
Save.
Prugom
B r č k o - V i n k o v c i
 
vezano
je
s
našom glavnom pru
gom
Zagreb-Zemun.
Ta
pruga prelazi
preko
mosta
naSavi,
koji je
jedan
od
n a j v e ć i h
 
u
Nezavisnoj Državi
Hrvat
skoj.
Okolica
B r č k o g
 
velika
je
ravnica,
ali
ogranci Maje
vice nisu
daleko od južnih dijelova
grada. I
plodna
ravnica
u okolici
B r č k o g
 
išarana
je
manjim šumovitim brežuljcima
i
bogata potocima. Kod
B r č k o g
 
Sava
prima
pritok
Brku,
koja ljeti
č e s t o
 
presuši;
ona odvodi
u Savu sve
okolišne
p o t o č i ć e .
 
Sava
natapa
polja,
goni
mlinove
i
daje
e l e k t r i č n u
 
snagu;
kod
B r č k o g
 
je
preko
cijele
godine
plovna,
izuzevši
nekoliko
dana
zimi,
kada je
z a l e đ e n a .
 
Kraj
je
č e š ć e
 
II
p r o l j e ć e
 
i u
jesen izvrgnut poplavama,što
se
nastoji sprije
č i t i
 
podizanjem
nasipa
uz
rijeku.
Klima
je
umjereno kontinentalna,
s
veoma
v r u ć i m
 
lje
tima
i
hladnim
zimama,
koje
p o j a č a v a
 
hladni
vjetar
ko
šava.
Oborina
ima
dosta,
i
one
su
povoljno
r a s p o r e đ e n e
 
preko
cijele
godine,
što
pogoduje
poljodjelstvu.
Grad
se u
doba
tur
skog
vladanja
razvio
iz
istoimenog sela
radi
vanredno
plodneoko
lice i
povoljnih prometnih putova.
Danasbrojioko
8500
stan.
(7780
g.
1931).
Mjestoje
lijepo
u r e đ e n o
 
i
č i -
sto,
pretežno
tursko
i s t o č n j a č k o g
 
tipa,
oso
bito
pokrajni
dijelovi,
dok
je
središte
izgra
đ e n o
 
poput
ostalih
ma
njih
srednjo-evropskihgradova.
U
središtu
je
lijepa
i
velika
o p ć i n s k a
 
zgrada
( v i j e ć n i c a ) ,
 
gra
đ e n a
 
u
maurskom
slogu.
Izvedene
su kanali
zacija
i
e l e k t r i č n a
 
ra
svjeta.
B.
je
i
prosvjet
no
središte
i s t o č n o g
 
dijelabosanske
Posavine.
Stanovništvo
se
bavi najviše trgovinom
i
poljodjelstvom,
zato
B R č K O ,
 
Župna
crkva
je
B.
važno
t r g o v a č k o
 
mjesto za
žitarice,
oso
bito za
pšenicu,
koja
se izvozi iz
ovih krajeva,
a
zatim
za
uljanu
repicu,
lan
i
konoplju. Trgovinu
u
B.
znatno poja
č a v a j u
 
susjedna slavonska
sela,
kojimaje
B.
najbližeizvozno središte.
B.
je
središte
našeg
šljivarstva
i
jedno odprvih na
svijetu.
Izvoz sirovih
šljiva
iznosi
godišnje
1200
do
2200
vagona (oko
12-22
milijuna
kg),
600-1000
vagonasušenih
šljiva,
te
v e ć e
 
k o l i č i n e
 
šljivovapekmeza
i
šljivo
vice.
Znatan
je
i izvoz
svinja.
Pokraj dobro razvijenog
obrta
u
gradu veleobrt
je
slabo
razvijen.
Na
p o d r u č j u
 
grada
i u
bližoj okolici nalaze
se jedan
veliki
paromlin, dvije
tvornice
opeke,
8
etivaža
šljiva
tedvije manje
pilane,
koje
naj
više
proizvode
male
sanduke
za
izvoz
šljiva.
Pred
nekolikogodina prestala je raditi tvornica žeste
(špirita).
U jesen,
kada
je
trgovina šljivama
u
n a j v e ć e m
 
jeku,
u
B r č k o
 
dolazi
velik
brojtrgovaca gotovo
iz
svih
krajevaEvrope.N.
P.
BRDA,
dio
Crne Gore(CrnaGora
i
Sedmoro
Brda,
knjaz
Crne Gore
i
Brda)
i z m e đ u
 
Zetske
doline,
Tare
iLima.
Sedmero Brda nazivaju
se stoga,
jer
se
dijele nasedam plemena:
K u č e ,
 
B r a t o n o ž i ć e ,
 
V a s o j e v i ć e ,
 
Pipere,
M o r a č u
 
(Gornju
i
Donju),
Rovca
i
B j e l o p a v l i ć e .
 
Po tome
se
ta
plemena
zovu
brdska
za
razliku
od
onih
u
pravoj
Crnoj
Gori.
Krajeve Brdanazivapop
Dukljanin
Subrnon
tana.
Ona
su
pripojena
Crnoj
Goriza vlade
Petra
1.,
pa
se
otada država
č e s t o
 
i
službeno nazivala
Crna Gora
i
Brda.
S.
M.
Š.
BRDLtK,
Vladislav,
*
Žirovnica
(u
Č e š k o j )
 
26.
VII.
1879.
Po završenom školovanju
u
Pragu
i
poslije
velikog
n a u č n o g
 
putovanja
poEvropi,SjevernojAmerici,
Aziji
i
SjevernojAfricispecijalizirao
se iz
poljoprivredne
ekonomike
kod
prof.
Waterstradta
u
Breslauu.
Od
1912
je
profesor
po
ljoprivredne ekonomike
na
Visokoj
školi
i
poljoprivrednog
i
šumarskog inžinjerstva
u Pragu. G.
1920/21
bio
je
č e h
0-
 
270
BRDLtK 
,
s l o v a č k i
 
ministar poljoprivrede
i
opskrbe. »Istine
o
životu
ne
smiju
se
izmišljati,
v e ć
 
ih
trebaotkrivati
s
p o m o ć u
 
štopotpunije
b r o j č a n e
 
kontrole
svih
pojava«,
to
je
n a č e l o ,
 
koje
je
dalo osnovni
pravac
njegovu radu.
Osnovao je
1912
Zavod
za
poljoprivredno
knjigovodstvopri
Č e š k o m
 
poljo
privrednom savjetu
u
Pragu, kojije
1919
reorganiziran
i
pretvoren
u
samostalanZemedelskyustav
u č e t n i c k o - s p r a v o
vedny
s
filijalama
u Brnu,
Bratislavi
i
Užhorodu.
Zavod
sistematski
ispituje poljoprivredu
s
p o m o ć u
 
anketa,
prostog(jednostavnog)
kao
i složenog
( a n a l i t i č k o g )
 
knj.ig?vodstva,
kojeispituje
nesamo uspjeh gospodarstva kao
CJelme,
nego
i
svih njegovih grana.
N a j v e ć i
 
i
najpoznatii
njegov
r a ~
 
Hospodarske
a sociologicke
zaklady reformy pozemkove
v
Republice
č e s k o s l o v e n s k e
 
kao
i
v e ć i n u
 
njegovih
rad?va
donio
je
Zemedelsky
Archiv,
1919
i
1922.
M. K-f.
BRDO, sjedište
bosanskog biskupa
u
13.
st. O B-u iz
dokumenataznamo
vrlo
malo.
Za
gradnju katedrale
u B-uu