PSIHOLOGIJA
Psihologija znanstveno proucava ponasanje i psihicke procese. Predmet interesa psihologije ukljucuje nervni sistem, osjete i percepcije, ucenje i pamcenje, inteligenciju, jezik i govor, misljenje, rast i razvoj, licnost, stres i zdravlje, psiholoske poremecaje, nacineublazavanja i uklanjanja psiholoskih poremecaja, seksualno ponasanje, te ponasanje ljudi usocijalnim prilikama.Psihologija, dakle, nastoji opisati, objasniti, predvidjeti i kontrolirati ponasanje i psihicke procese.
METODE I TEHNIKE ISTRAZIVANJA U PSIHOLOGIJI
Metod prirodnog posmatranja- mozemo ga def. kao naucnu metodu u kojoj se organizam posmatra u njegovom prirodnom okruzenju.Servey metod- koristi se za ispitivanje stavova, vjerovanja, misljenja,… njime se ispitujurazliciti psiholoski I psihosocijalni problemi. Ovim metodom ispituje se veliki broj ljudi.Prednost je jer u kratkom periodu mozemo dobiti veliki broj informacija.Korelativni metod- njime se proucavaju odnosi medju varijablama. Korelacija seizrazava koeficijentom korelacije koji moze biti od + 1 do – 1. Dakle, razlikujemo pozitivnu inegativnu korelaciju. Pozitivna je kad vrijednosti obje varijable rastu, a negativna kad se jedna varijabla smanjuje, a druga raste.Eksperimentalni metod- eksperiment (ogled, pokus) je namjerno izazivanje neke pojaveu strogo kontroliranim uslovima sa mogucnoscu manipuliranja pojedinim varijablama, saciljem da se utvrdi uticaj nekih faktora na ponasanje ljudi i na neke njihove osobine. Ima visevrsta eksperimenata :
prirodni
(svaki eksperiment koji se odvija u prirodnim uslovima, npr.na casu, u fabrici,… ), zatim
labaratorijski eksperiment
(svaki eksp. koji se odvija u strogokontroliranim uslovima, u prostoru koji je izolovan od mogucih spoljnij uticaja),
kvazieksperiment
i
Ex post facto eksperiment
.Ostale metode:
metoda proucavanja dokumentacije, metoda analize sadrzaja,introspektivna metoda
.Tehnike naucnog istrazivanja – Tehnika je poseban postupak koji se upotrebljava u odredjenoj fazi istrazivanja. Tehnikeservej metoda su: tehnika upitnika, tehnika intervjua, tehnika skale stavova.Upitnik- njime najcesce ispitujemo stavove, misljenja I uvjerenja ljudi. Terminu upitnik,sinonim je anketa. Pitanja u upitniku mogu biti u tri forme: pitanja otvorene forme, zatvoreneforme i kombinovane forme. Pitanja ne smiju biti dvosmislena i sugestibilna. Moraju biti jasna, jezicki i gramaticki ispravna, prilagodjena geopsiholoskim osobinama ispitivane populacije.Intervju- imamo vezani ili standardizovani intervju i spontani ili nestandardiovaniintervju. Kod vezanog su pitanja unaprijed pripremljena, cak i redosljed pitanja. Dok kodspontanog pitanja dolaze spontano, poznate je samo tema.Cinioci intervjua su: intervjuer (onaj ko vodi intervju), intervjuirana osoba, procer
1
intervjua.Pitanja u intervjuu moraju biti jasna, treba podsticati razgovor, atmosfera treba bitiugodna, treba se stvoriti povjerenje izmedju onog ko vodi i onog koji daje intervju, podatketreba biljeziti, strpljivo treba slusati ispitanika, odrediti dovoljno vremena za intervju, prethodno prikupiti podatke o osobi koju ispitujemo, radi utvrdjivanja istine.Skale stavova - skalu u psihologiji def. kao bilo koju ljestvicu mjerenja, uredjeno porastucem ili opadajucem redosljedu velicina. Skale sadrze sve dimenzije psihickog: saznajne,afektivne i voljne. Razlikujemo: nominalne (najjednostavnije skale, sastoje se od dvije ili visekategorija koje podrazumijevaju neki stepen intenziteta) , ordinalne ( odnos vise- manje) ,numericke (numericki ocjenjivanje, npr. u skoli, skala ocjena od 1 do 5) , graficke (najcescese koriste naparan broj stepeni stepenovanja) itd.Testovi- rijec potice od lat. rijeci, test ima visestruko znacenje: obuhvaca pojmove pokusa, ogleda, ispitivanja u najsirem smislu.Prema medjunarodnom urduzenju za primjenjenu psihologiju: Test je odrednjeni pokuskoji sadrzava zadatak koji treba izvrsiti, koji je jednak za sve ispitanike.Testovi se mogu podijelini na : testove znanje , testove sposobnosti i testove licnosti.
Testovi znanja
- ovim se testovima zeli utvrditi u kojoj je mjeri ispitanik usvojioodredjena znanja, vjestine i navike. Tako imamo testove maternjeg jezika, matematike, fizike, prirodnih nauka itd. Pitanja u ovim testovima treba da budu jasno formulisana, rijeci ne smiju biti dvoznacne, potrebno je ispitaniku dati uputstva o odgovaranju na ta pitanja. Pitanja uovakvim testovima mogu biti: prostog visestrukog izbora (3-5 odgovora od kojih je samo jedan tacan), slozenog visestrukog izbora (na jedno pitanje vise tacnih ili netacnih odg.) ,alternativnog izbora (za svako pitanje se nude dvije stavke), dopunjavanje, sredjivanje… itd.
Testovi sposobnosti
- ispituje se stanje funkcionisanja odredjene sposobnosti u trenutkuispitivanja, da bi se tako mogao prognozirati uspjeh ispitanika u nekoj aktivnosti. Uspjeh naovom testu zavisi od naslijedja, sveukupne ranije aktivnosti, bogatstva prethodnog iskustva.Ovi testovi se dijele na: senzorne, mentalne, testove mehanickih sposobnosti (inteligencije) itestove motorne spretnosti.Testovi dalje mogu biti: verbalni i neverbalni.Projektivne tehnike- testovi se sastoje iz slika-situacija, rasutih mrlja mastila (Rorsahovtest) , nedovrsenih recenica ili slika, igracaka ili igara.Odlike testova- da bi neki test bio mjerni instrument, potrebne su sljedese karakteristike:
-valjanost (test ce biti valjan ako ispituje samo onu sposobnost koja je zadana, a ne neku drugu)-pouzdanost (to podrazumijeva koliko se mozemo osloniti na dobijenerezultate)-objektivnost-osjetljivost-bazdarenost
2
-prakticnost i ekonomicnost-diskriminaciona vrijednost zadataka u testu
PSIHOLOGIJA PONASANJA I VODJENJA INFORMATIVNOGRAZGOVORA SA OSUMNJICENIM LICIMA
Informativni razgovor je osnovni metod u radu policije i jedna od najznacajnijihoperativnih radnji i mjera. Postoji veliki broj stranaka sa kojima radnici policije morajukomunicirati da bi dosli do razrjesenja ili sprjecavanja kriminalnih radnji. To su najcesceosumnjiceni, ostecena lica, svjedoci, saucesnici, informatori itd. Ove osobe mogu bitirazlicitog pola i uzrasta, profesije, obrazovnog i kulturnog nivoa, materijalnog I socijalnogstatusa, nacionalnosti itd. Radnik koji ispituje odredjenu osobu mora biti nacisto kojeg je profila od navedenih ta osoba. Postoje kriminalisticke klasifikacije osumnjicenih po vrstamakrivicnih dijela kojima se bave na povratnike, profesionalce i specijaliste. Takodjer, postojiklasifikacija kriminalaca i osumnjicenih prema njihovim psiholoskim katakteristikama koje sudominantne u njihovoj strukturi licnosti. Enriko Feri, italijanski kriminalista, podijelio jekriminalce na : rodjene zlocince, dusevno bolesne, slucajne delikvente, delikvente iz navike idelikvente iz strasti.Osumnjiceni osjecajnog tipa licnosti- oni ukoliko su izvrsioci KD ispoljavaju upadljivo jake emocije u kontaktu s operativnim radnikom. Najznacajnije emocije su griza savjesti iosjecaj krivice, to se u njihovom ponasanju odrazava kao nemir, nesigurnost, zastrasenost. Ugovoru takbih ljudi je upadljivo cutanje, a moze doci i do nepovezanosti misli i recenica, padodje so neubjedljivosti. Ako su u pritvoru, ovakve osobe ubrzano setaju, lome prste,nervozni su. Ispoljavaju se i nesanica, gubljenje apetita, cesta potreba za mokrenjem itd.Postoje 3 kriterijuma na osnovu kojih je moguce utvrditi da je osumnjiceni tip osjecajnalicnost: simptomatska slika i ponasanje, broj krivicnih djela, vrste krivicnog djela.Osumnjiceni bezosjecajni tipovi- oni nemaju grizu savjesti I osjecaj kajanja, to suvecinom profesionalci, u ovu grupu spadaju djela iz koristoljublja, razbojnistva, obijanjestanova, kradje, itd.Osumnjiceni osjecajnog stila ponasanja- prema ovakvim licnostima preporucuje sesaosjecajni prisput, jer on najcesce vodi do priznanja. Kod njih je velika napetost organizmazbog osjecaja krivnje da im priznanje djela predstavlja olaksanje. Ispitivac treba da murazumijevanjem pomogne da olaksa problem.Osumnjiceni bezosjecajnog stila ponasanja- razgovor sa ovakvim licnostima zahtijevadrugciji pristup I tehnike vodjenja razgovora, jer se radi o profesionalnom izvrsiocu koji, pored ostalog, ima iskustva s policijom. Posto kod njega preovladava prisebnost i lukavstvo,treba mu uzvratiti na isti nacin, ponasati se korektno, hladno, a ragovor voditi logicki i profesionalno.
3
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
Notes
Load more
