Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
22Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
mogucnosti_solarne_energije

mogucnosti_solarne_energije

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 375 |Likes:
mogucnosti solarne energije
mogucnosti solarne energije

More info:

Categories:Types, Brochures
Published by: Društvo pedagoga tehničke kulture Srbije on Dec 20, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/01/2013

pdf

text

original

 
 
CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA
PRIRU
Č
NIK 
URADI SAM SOLARNI KOLEKTOR 
(Preuzeto iz: ENERGETSKA EVOLUCIJA, George Stiff)
Tuzla, novembar/studeni 2006.
 
SADRŽAJ
 
Alternative i mogu
ć
nosti solarne energije
 
1
 
1. UVOD 2.1.1. HODOM DINOSAURUSA SA FOSILNIM GORIVIMA 2.1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA? 2.2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI 4.2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH RESURSA 4.2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE 6.2.3. ZELENIJA BUDU
Ć
 NOST 7.2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLIŠ 7.3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI 9.3.1. PRIRODA NAŠ SNABDIJEVA
Č
9.3.2. HIDROENERGIJA 9.3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA 10.3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA 11.3.5. BIOMASA 11.3.6. ENERGIJA VJETRA 12.3.7. SOLARNA ENERGIJA 14.3.7.1 Pasivna solarna energija 15.3.7.2. Fotonapon 15.3.7.3. Solarne elektrane 18.3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke 19.4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA 21.4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH 21.4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 22.4.2.1. Ku
ć
ište panela 22.4.2.2. Sistem cijevi 24.4.2.3. Apsorbiraju
ć
a krila 27.4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosa
č
i 29.4.2.5. Transparentni prekriva
č
i L-profili 31.5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA 33.5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI 33.5.2. SISTEMI ZATVORENE I OTVORENE PETLJE 33.5.2.1. Instaliranje panela 34.5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu 35.5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju 37.5.2.4. Instaliranje bojlera 38.5.2.5. Instaliranje termometra//barometra, pumpe i ekspanzione posude 39.5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju 40.5.2.7. Izolacija i završni radovi 42.6. ALTERNATIVE I MOGU
Ć
 NOSTI SOLARNE ENRGIJE 44.6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT 44.6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu 45.6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA 46.6.3. APSORBIRAJU
Ć
A PLO
Č
A 47.6.4. SOLARNI KOLEKTORI 48.7. ZAKLJU
Č
AK 50. 
 
UVOD
 
Alternative i mogu
ć
nosti solarne energije
 
2
1. UVOD
1.1. HODOM DINOSAURUSASA FOSILNIM GORIVIMA
U savremenim društvima,
č
ovje
č
anstvo trošiogromne koli
č
ine resursa i energije. A koliko totrošimo? Svake godine potrošimo onoliko energijekoliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijarditona uglja. Dok naša energija ne poti
č
e isklu
č
ivo oduglja, ni stvarnost nije ništa bolja: otprilike 40
%
 ukupne energije se dobija iz nafte, a skoro polovina poti
č
e od uglja i zemnog
 
 plina. To ukupno
č
iniskoro 90
%
energetske potrošnje
č
ovje
č
anstva koja poti
č
e od fosilnih goriva.
1
 
Slika 1.1. Ilustracija uz naslov 1.1
Pa šta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, usuštini, energetski izvor koji je nastao od starih,fosilnih ostataka biljaka i životinja. Podintenzivnom toplotom i pritiskom koji se nalazeduboko ispod zemljine površine, prvobitnaorganska materija mijenja svoj sastav, a rezultatnakon miliona godina jeste smjesa ugljikovodonikau vidu uglja, nafte ili plina. Sama po sebi, fosilnagoriva su suštinski bezopasna, barem ako ih se nedira pod zemljom. Problem,
č
ini se, nastaje izopsesije savremenog
č
ovjeka fosilnim gorivima:ona jednostavno "dobro gore".
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?
 Najkra
ć
i odgovor glasi: gotovo svi. Najlakše jeuperiti prstom na žrtvenu jagnjad, a to su naravnoelektodistribucije i fabrike, prosto zbog toga štoispuštaju ogromne koli
č
ine dima i pare iz svojihdimnjaka. Ali, zašto to
č
ine? Pa o
č
igledno izrazloga što je nama potrebna struja, toplota, tefabri
č
ki proizvodi.
Č
ak i ako li
č
no ne spaljujemogoriva, to se
č
ini u ime nas i za našu dobrobit.
Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla
Zatim, tu su i oni koji ih zaista li
č
no spaljuju uvlastitim pe
ć
ima za ogrev. U mnogo slu
č
ajeva suone
č
ak gore od ogromnih industrijskih dimnjaka, jer je malo koja ku
ć
na pe
ć
opremljena filterimakoje nadgleda država, pa tako nastaju ekološki problemi iz lokalnih izvora.
Slika 1.3. Individualna ložišta
 Pored toga, u svijetu postoje milioni automobila.Zapravo se 63 miliona novih vozila proizvodigodišnje, sa Evropom u vrhu, sa tre
ć
inom ukupnesvjetske proizvodnje.
2
Dok se nova vozila pretežnoname
ć
u bogatijim nacijama svijeta, automobili uzemljama u razvoju su u najve
ć
em broju slu
č
ajastariji pa time i manje povoljni po sredinu.

Activity (22)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
mladendujic liked this
Prelaz Slobodan liked this
draganastek68 liked this
Ljubo Knjigić liked this
adis_mujo liked this
draganastek68 liked this
danenic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->