Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Kontraverze o Korijenima Religije- 1)Teologijska Koncepcija-religija Je

Kontraverze o Korijenima Religije- 1)Teologijska Koncepcija-religija Je

Ratings: (0)|Views: 410|Likes:
Published by aldinparic

More info:

Published by: aldinparic on Jan 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/05/2012

pdf

text

original

 
KONTRAVERZE O KORIJENIMA RELIGIJE-
1)Teologijskakoncepcija-Religija je nešto što je prirođeno čovjeku,ona jebila i bit će njegov pratilac. 2)Naturalistička(Antropološka)-Religiju su izazvale sileprirode(kiša,oluja,grom,vulkan,potres isl.)3)Političkakoncepcija-religiju su izmislili svećenici i vladari da bi lakševladali masama.(Kritija,Volter,Holbah,Engels.)4)Prosvjetiteljska koncepcija-religija je rezultat neznanja,niskog stupnja obrazovanja ikulture.5)Psihologijska koncepcija-korijen religije je uemoc. ljudskim potrebama(nesigurnost,bolest,smrt).Lukrecije-strah od smrti,Fojerbah,Frojd (relig je rezultatčovjekove infantilne bespomoćnosti).Marksisti-strah odsmrti(smrt-negacija života sdržana u samom životu)
Dob ireligioznost-
Frojd je čovjekov razvoj podijelio na 3per:1)Animistički,2) Religijski i 3)Znanstveni. Religijskasocijalizacija započinje u dječijoj dobi.Bireligijski brak,prelazak u drugu vjeru. Djeca se uče religijskom identitetu,a kasnije se stvara religijska identifikacija. Većinamladih( npr.u Franc)misli da je religija faktor koji uzrokujepodjele u svijetu. Sa godinama raste i religioznost ivezanost za obrede. Povratak mladih k religiji-rat,etničkisukobi,nezaposlenost.
Tipologija vjernika-
Kriteriji zatipologiju vjernika:
vanjski
(spoljna obilježja-krštenje,obrezivanje,bogoslužje,novčana davanja) i
unutrašnje
(njihov osobni stav i odnos prema religiji).
Kriterij za tipologiju može biti religijsko(ne)pripadanje-
“vjernik sam”,”ateista”,”indiferentan”.Spremnost u iskazivanju religijskesamoidentifikacije( rimokatol.,muslimani,pravosl.
1)Rimokatolici
-imaju najaču religioznost,u vjeri gledajuizvor morala i ona im je najbitnija
2)Muslimani
-imali su iimaju slabiju samoidentifikaciju.Nije tačna Cvitkovićevaocjena na str.176.
3)Pravoslavni-
nisu toliko bili privrženivjeri koliko naciji i tradiciji. Najčešće se u sociologijskimistraživanjima kao kriterij za tipologiju vjernika uzimaučestalost odlaska u crkvu/džamiju,odnosno participacija uobrednim djelatnostima.
Zdenko Roter daje sledeću tipologiju-
1)Religiozno-crkveno dosljedan tip(redovito posjećuje vjerske obrede),2)Religiozno-crkveno nedosljedan tip(ponekadposjeć.vjerske obrede) 3)Religiozno-crkveno ravnodušantip(samo u posebnim prilikama posjeć.vjer.obrede),4)Religiozno-necrkveni tip( vjernik sam ali ne posjećujemvjerske obrede), 5)Neopredjeljeni-crkveni tip( ne mogu rećida sam vjernik,premda posjećujem vjerske obrede).6)Neopredjeljeni-necrkveni tip( ne mogu reći dali samvjernik ili ne i ne posjujem vjerske obrede).7)Nereligiozni-nedosljedni tip( nisam vjernik premdaposjećujem vjerske obrede. 8)Nereligiozni-dosljednitip( nisam vjernik i ne posjećujem vjerske obrede)
ŠteficaBahtijarević(1985)koristila je sledeću tipologiju-
1)Uvjereni vjernik,2)Necrkveni vjernik 3)Neopredjeljeni,4)Ravnodušan,5)Nereligiozan,6)Protivnik religije Usociologijskoj literaturi susrećemo se sa raznim drugimtipologijama: manifestni vjernik,fanatični vjernik,dinamičnivjernik,emocionalni vjernik,prividni vjernik,marginalnivjernik,prividni ateista itd.
Tipologija odnosa religijskihzajednica i države-
Vjera je kao ljubav;ona se ne danametnuti Religij.zajednice i država ne mogu izbjećimeđusobni odnos. Sve religijske zajednice traže prvo svojuautonomiju,pa onda i uplitanje u državne strukture(nijetačno ono u Cvitk.knjizi na str.183)primjer Vatikana,Hrvatske. Citat Krleža( crkva se nikad nije prestajala bavitipolitikom) Status državne religije.Idealan odnos je da svezajednice imaju jednaka prava.Konflikti
Tri modelaodnosa između religijskih zajednica i države-1)Teokratski model-
država za svoju osnovu priznajereligiju i religij.zajednicu i njeno učenje ugrađuje u sistemvrijednosti društva(Eng.,S.Irska,Danska,Norveška..)”Vlast je od Boga”.Svaka religija misli da je ona prava a da sudruge krive. Kontradikcije u hrišćanstvu: Isus reče:Ja samPut,Istina i Život”. A Jahve u prvoj od 10 zapovijedikaže:”Ja sam Gospod Bog tvoj i nemoj imati drugih bogovaosim mene”.U Islamu temelj je:”La i lahe ilalah...”(3,18)i“Kod Boga je prava vjera samo Islam”(3,19). Religij.vođe uovom modelu imaju status državnislužbenika . Ranije,a idanas religij.zajednice i država bili su tijesno povezani.Čak je vladar bio i prvi svtenik(Weber to naziva
cezaropapizam)
Bizant,carska Rusija i neke protestantskezemlje u prošlosti. Odvajanje crkve u Engleskoj u zasebnunacionalnu Anglikansku crkvu,neovisnu od Rima(državaima dominantnu ulogu), a postoji model gdje dominantnupoziciju ima religijska zajednica.Taj model nazivamo
Hijerokracija
(religiozna država). Sv.Augustin je pisao dasu u svijetu isprepletene dvije države-zemaljska i nebeska.Religijski sistem vrijednosti imamo u skoro svim zapadnimzemljama,kao i u istočnim( više-manje svugdje).
Razine odvojenosti religijske zajednice i države-
a)Strukturalna odvojenost(simbolično iskazana u maksimi“caru carevo, Bogu Božije” b)Apsolutna odvojenost,Prviamandman Ustava SAD potpuno je odvojio državu odreligije,potpuno nemiješanje i podrška bilo kojojrelig.zajednici. c)Vrijednosno odvajanje(rel.zajed.ne moguimati uticaja na javno obrazovanje) d)Prilagođavanje isuradnja,međusobno pomaganje i prožimanje bez davanjaprednosti bilo kojoj relig.zajednici.
Model odvojenostiR.Z- bitna načela-
1)Ne radi se ni o vjerskoj nitiateistič.državi,već o svjetovnoj i demokrat.zajednici u kojoj je svjetonazor stvar lične slobode. 2)Niko državi ne morapodnositi izvještaj o svojoj religioznosti. 3)Država se nemiješa u aktivnosti relig. Zajednica (vjerovanja ,obredi,imenovanja isl.). 4)Građani su slobodni u izboruvj.zajednice ili ne. 5)Položaj vj.zajed.regulira se Ustavom iliposeb.z. 6)Niko zbog stava prema relig.nema nikakvihposledica. 7)Slobodno upražnjavanje obreda,poslova iosjećanja. 8)Izazivanje,poticanje i raspirivanje vjerskemržnje zakonski je kažnjivo. 9)Svakome se prizna njegovoreligijsko (ne)opredjeljenje i svakome se omogućava da(ne)ispovijeda religiju koju želi,a da mu to nije smetnja zadruštvenu promociju. Dakle ovaj model podrazumijevatolerantnost i poštivanje svačije vjere i uvjerenja.-Religijske zajednice se nikada nisu pomirile sa modelomodvojenosti crkve od države. -To vodi slabljenjuinstitucionalne moći tradicionalnih religija i stvaranje višemalih religijskih zajednica i sljedbi. -Pluralizam religijskihzajednica i različitost u njihovim vjerovanjima je ono naosnovu čega moderna država zauzima stav neutralnosti.-Kršćanstvo i Islam mogu se prilagođavati različitimtipovima vlasti. -Važnost države u demokratskoj zajednicinije samo u zaštiti slobode svijesti,vi slobodebogoslužja. -Svaki građanin može zadržati svoj religijskiidentitet,ali u sferi kulture,a ne politike( Fukuyama).Kršćanstvo i Islam su internacionalne,a ne nacionalneideologije.
Tipologija vjernika po kriteriju participacije uobredima-
1)Oni koji redovno participiraju(praktični vj).2)Oni koji povremeno participiraju(umjereni). 3)Oni kojirijetko participiraju(niska religiozn). 4)Oni koji nikad nesudjeluju u religijskim obredima. Motivi vjerskeparticipacije mogu biti različiti: a)religijski( istinskovjerovanje u Boga), b)Socijalni (susret s drugim ljudima),c)Tradicijski( idu svi pa idem i ja).
Po stupnjuprivrženosti religiji-
1)Uvjereni vjernici, 2)Obični vjernici,3)Pokolebani vjernici-niti se odriču niti potvrđuju svojureligijsku pripadnost., 4)Nominalni vjernici( smatraju seformalnim vjernicima), 5)Statični vjernici 6)”Plutajućivjernici”-napustili su institucionaliziranu vjeru, ali sunastavili vjerovati na svoj način. 7)Nereligiozni. Postarosnoj dobi i načinu doživljavanja religije možemogovoriti o: dječijoj,mladalačkoj,staračkoj,muškoj i ženskojreligioznosti.
Tipologija po mjestu religije u životuispitanika-
1)Oni kod kojih poruke njihove relig.zajedniceutječu na sakralizaciju njihovog društvenog života i naodnose sa drugim (ne)religij.grupama(izborprijatelja,brač.druga). 2)Oni kod kojih religija neznatnoutiče na sakralizaciju njihovog ponašanja van religij.grupe.3)Oni kod kojih religijske poruke ne igraju bitnu,a da negovorimo dominantnu ulogu u životu.Kod ove skupinenajniži je stupanj religijske samoidentifikacije.
Tipologijakatoličke crkve(1972):
1)Simpatizeri i2)Katekumeni( osobe koje su odlučile postati članom nekerelig.zajednice. Le Bras daje sledeću tipologiju:1)Sezonskikonformisti, 2)Revnosni vjernici i 3)Bogomoljci.
 Jozef Fihter je ponudio sledeću tipologiju:
1)Nuklearnivjernik( “idealan tip vjernika”), 2)Modalni vjernik(umjerena religioznost) 3)Marginalni vjernik, 4)Dremljiivivjernik.
Esad Ćimić(1966)ponudio je sledećutipologiju:
1)Teologijski uvjereni vjernik( intelektualniaspekt religioznosti), 2)Tradicionalni vjernik( obični)3)Pokolebani vjernik.
Sistem tzv.priznatih religija-
To je sistem kada državaprizna određen broj religija i religij.zajednica koje imaju jednaka prava,dok pripadnici nepriznatih rel.nemaju pravoizražavati svoju religioznost(npr.u Jugosl.prije IIsvjet.rata.UBiH samo 4 relig.bile priznate:rimokatolička,pravoslavna,islamska i židovska religija.Odvojenost religija i religijskih zajednica- Ovaj modelproizašao je iz liberalne političke teorije.Crkva je uFranc.dugo davala potporu desnici te je 1905.donijetzakon o odvojenosti relig.zajednica od države.Simboličkidva mača: duhovni mač i mač vlasti(građanski mač).1945.donesena je odluka po kojoj se crkve mogu koristitisamo u vjerskesvrhe(Belgija,Holandija,Luksemburg,Njemačka,Austrija,Portugal,San Marino,Turska,Cipar) Sv.Augustin, “De civitatedei”, Isus:”Dajte caru carevo, bogu božije”-odvojenostcrkve od države (prividno). Amerika dosljednije primjenjujenačelo odvojenosti religijske zajednice od države u odnosuna Europu. Međunarodna udruga za vjerskuslobodu,Dklaracija 1995.u kojoj se ističe da se vjerskasloboda najbolje očituje tamo gdje je religij.zajednicaodvojena od države.Religija se potiskuje iz sfere javnosti usferu privatnog prava građanina.
Kontroverze oko stavareligija je privatna stvar-
Privatnost religije-upućuje one baš stabilnoj poziciji religije u suvremenom društvu.Protivljenje teologa,jer se religija svodi na teizamoduzimajući joj bilo kakvu javnu funkciju.Sloboda savjestikao preduvjet svih drugih sloboda. Mjesto kojemodernizam određuje religiji je dom. Vjera je javna, anevjera privatna stvar Vjera se javno ispovijeda.“A može lipostojati moderni oblik javne religije,koji neće žudjeti zastatusom državne religije”(J.Casanova). Jedan vid“deprivarizacije”religije desio se u postsocijalističkimdržavama Jugoistočne Europe.Religija je ušla u sferu javnosti sve do politike i državnih poslova. Trebarazlikovati religiju kao privatnu stvar, a njene institucijekao društvenu realnost i javnu stvar.Za neke “privatno”znači kao da je u ilegali.
Religije i društveni konflikti-
-Religije ne moguiskorijeniti konflikte,ali se od njih očekuje da doprinosesmanjenju neprijateljstava,mržnje i nepovjerenja.-Etnifikacija i “Religizacija”(podjele) mogu biti uzrokommnogih konflikata. -Reig.podjele,stranke ili grupe koje sesamoidentificiraju u konfliktu kao religijske(npr.u Irskoj,ratIrak-Iran). -Rat u BiH oživio je zanimanje za teoriju sukoba isociologiju nasilja. -Heterogena društva su uvijek pratilikonflikti. -Poslije IIsv.rata etnički konflikti odnijeli su blizu20mil.života. -U 80-tim godinama prošlog stoljeća80%oružanih sukoba u svijetu imalo je etnički karakter.Stanje u BiH- težnja za 3 homogena društva. -Religijska ikulturna polarizacija u BiH. -Etničko čišćenje uBiH( genocid) -Religije i konfesije će uvijek doprinositidruštvenim konfliktima. Sve religije tvrde da su one jedine”prave”i “”istinite”.Riječ je o tezi o “izabranosti”(odBoga)vlastitog naroda(“Bog je na našoj strani”).Relig.podjele su bile uzrokom i pratile su mnogekonflikte(Pakistan i Indija 1948,sukob Hindusa i Sika uIndiji,srednji Istok,obala Slonovače,Darfur,u Jugoslaviji itd.)BiH-kontaktna i konfliktna zona civilizacije. Religija igraneku vrstu nacionalne ideologije. Vrši se sakralizacijanacionalnog( Bog i Hrvati,Bog čuva Srbiju..) Religija ikonfesija su temelj nacionalnog identiteta. Teritorijalnarasprostranjenost pojedinih religija i konfesija podudarilase sa teritorijalnom rasprostranjenošću pojedinih nacija.Konflikti unutar vjerskih zajednica. Konflikt može završitiformiranjem potpuno nove relig.zajednice. Rat u BiH-ulogereligija u ratu. Na pojedine konstatacije da rat u BiH nijeimao etnička obilježja, Cvitković izvodi dokaze da je taj ratnosio itekako vjerska i etnička obilježja. Na to da postojenajmanje tri istine o tom ratu, Cvitković citira Bibliju(Novizavjet)gdje postoje 4 istine(evanđelja) o istom događaju.Ako su u BiH Bošnjaci i Hrvati početno bili izloženi agresijiSrba i Crnogoraca i primorani na vođenje rata,kako seonda može teći da to nije bio etnički rat(Cvitković),takođe ivjerski rat. Vjerska i etnička ikonografija u ratu(za krstčasni,alahu ekber..),rušenje džamija,crkvi,grobalja idr.-vjerski genocid. Uvođenje vjere u vojske: funkcija vojnogkapelana(referenta),te sektora za vjerska pitanja u ArmijiBiH. Kroz povijest: religija i konfesija kao uzrok rata,religijai konfesija kao izgovor za rat,rel.i konfes.potiču narat,podržavaju rat..

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Haris Krdzic liked this
merjemz liked this
malimis22 liked this
alexsssandros liked this
sanjoly liked this
Kenan liked this
minchy1987 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->