Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
34Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
LJUDSKA PRAVA - SKRIPTA

LJUDSKA PRAVA - SKRIPTA

Ratings: (0)|Views: 3,470 |Likes:
Published by Sanel_Saneli_5499

More info:

Categories:Business/Law, Finance
Published by: Sanel_Saneli_5499 on Jan 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2013

pdf

text

original

 
 
PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
LJUDSKA PRAVA 
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
 
INFO@BH-PRAVNICI.COM
 
 
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
 
16. OPĆE KARAKTERISTIKE LJP II GENERACIJE
 
Lj.p. II generacije su ekonomska, socijalna i kulturna prava.
Ova prava se zovu pravima II generacije zbog toga što su:
 -
 
vremenski kasnije nastala u odnosu na graĎanska i politička
 -
 
različita su od prava I generaci
 je jer su usmjerena prema drugim vrijednostima-
 
kvalitetna dopuna pojma LjP koja pripadaju čovjeku
 
 Na ovaj način ova prava su pojmovno odvojena od graĎanskih i političkih prava kao prava drugogreda u hijerarhiji LjP, ujedno je riječ o novijim a samim tim i naprednijim pravima a i na ovaj način jeolakšana obrada i razlikovanje LjP.
 
U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih pravanemoguća bez implementacije ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemlj
ama.
Ova prava nisu privukla adekvatnu pažnju Ujedinjenih nacija pa su iste pozvane da porade na njihovojrealizaciji. To je učinjeno i ova prava se spominju uvijek zajedno kao skup prava i sloboda koje ljuditrebaju uživati bez ikakve diskriminacije.
 Ova
 prava su karakteristična po tome što su za razliku od prava I generacije koja se u odnosu premadržavi odreĎuju negativno, postavljaju zahtjev nečinjenja, granicu i načine na koje se država možezakonito uplitati u prava i slobode graĎana, traže suprotno,
 
aktivan odnos države, postavljajući prednju zahtjev za činjenjem za stvaranjem ukupnih ekonomskih i političkih pretpostavki i usvajanje
efikasnih mjera za njihovo ostvarivanje.
Sva tri dokumenta regionalnih organizacija sadrže odredbe o ovim pravima, to
 jest ova prava su
sastavni dio kako Afričke povelje prava čovjeka i naroda tako i Američke konvencije o pravimačovjeka. Evropska povelja sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu ali su prava IIgeneracije priznata i zaštićena u Evropskoj
socijalnoj povelji.
Cilj ovih prava je stvoriti uvjete koji bi ljudskom biću omogućili uživanje bez straha i bjede u istim a
samim tim osigurali egzistenciju.
Uživanje ovih prava treba da bude dostupno svim graĎanima bez ikakvih ograničenja a posebno je
na
glašena ravnopravnost spolova u pogledu uživanja ovih prava.
 
 NerazraĎena ekonomska i socijalna prava
 -
 
pravo na rad-
 
pravo na obrazovanje-
 
pravo na zdravlje-
 
 pravo na zaštitu i usluge
 -
 
pravo na kulturu
RazraĎena ekonomska, socijalna i kulturna prava
 -
 
pravo na rad-
 
 pravo na pravične i povoljne uvjete rada
 -
 
 pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti
-
 
Pravo na sigurnije i zdrave uvjete rada-
 
Pravo na napredovanje u skladu sa godinama staža
 -
 
Pravo na odmor razumno ograničenje radnog vremena i povremena plena odsustva
 -
 
Pravo na organiziranje i štrajka
 -
 
Pravo na socijalnu sigurnost-
 
Pravo na obrazovanje-
 
Pravo roditelja na moralni i vjersko odgoj djece-
 
I drugoDokumenti koji se odnose na ova prava su-
 
univerzalna deklaracija-
 
meĎunarodni pakt o ekonoms
kim, socijalnim i kulturnim pravima-
 
konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena
 -
 
konvencije i preporuke MOR-a i UNESCO-a
dokumenti koji direktno obraĎuju ova prava su prva 2 a ostali se odnose na zabranu diskriminacije.
 
 
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3
WWW.BH-PRAVNICI.COM
 
17. PRAVO NA RAD
Pravo
na rad definira se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodnoizabran ili prihvaćen rad. Ovo pravo podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja.
 
Slijedeći munarodni instrumenti sadrže ovo pravo:
 -
 
univerzalna deklaracija o ljudskim pravima-
 
meĎunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
 -
 
konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
 -
 
dokumenti MOR-a
Države članice obvezne su poduzimati mjere koje dovode do punog ostvarenja ovog prava.
 One t
o rade kroz politiku zapošljavanja. Prilikom odreĎivanja ove politike vodi se računa o stepenuekonomskog razvoja, a kod provoĎenja biraju se načini koji odgovaraju nacionalnim uvjetima iobičajima.
 
Planiranje politike zapošljavanja treba da uzme u obzir ukupnu populaciju u državi, mogućnostiradnog angažmana mladih, hendikepiranih, marginaliziranih dijelova populacije, osnaživanjeneformalnog sektora i malih poduzeća. Da vodi računa o oblicima meĎunarodne ekonomske suradnje.
 Uz pravo na rad vezana su i sli
 jedeća prava:
 -
 
 pravo na povoljne i pravične uvjhete rada i naknadu
 -
 
 pravo na jednaku plaću za jednak rad
 -
 
 pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor 
 
 Pravo na pravične i povoljne uvjete za rad 
podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svimradni
cima, pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti, posebno garanciju ženama dauvjeti njihovog rada nisu gori od uvjeta koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci zaisti rad, pristojan život za radnike i njihove obitelji, hig
ijensko-
tehničku zaštitu na radu, jednakemogućnosti za napredovanje, pravo na odmor, razonodu, pravo za naknadu za praznike itd.
 
Zaštita radnika na poslu bila je jedna od prvih oblasti reguliranja prava radnika na meĎunarodnoj
razini.
Zaštita radne okoline takoĎer je predmet reguliranja.
 
 Pravo na povoljnu i pravičnu naknadu
 
 je veoma fleksibilno u svom tumačenju i u direktnoj je
zavisnosti od ekonomskih i socijalnih uvjeta u svakoj zemlji. Kod ovog prava ne postoji jedinstven
standard i mogućnost njegove r 
ealizacije.
Prva Konvencija koju je usvojio MOR o minimalnoj naknadi obvezivala je države članice da ustanovei održavaju metode kojima se odreĎuju najniže plaće radnika u industriji i trgovini a kasnije i u poljoprivredi, uz učešće predstavnika radnika i
poslodavaca. Donesena je i Konvemcija s posebnimosvrtom na zemlje u razvoju.
 Pravo na jednaku plaću za jednak rad 
odnosi se na tzabranu spolne diskriminacije. MOR je donio
Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškatqaca i žena za rad iste vrijednosti. Konve
ncija obvezuje
drćžave članice da podstiču primjenu ovog prava raznim metodama – 
putem nacionalnog
zakonodavstva, kolektivnim ugovorima i slično. MOR je usmjerio svoje aktivnosti i u pogledu zaštite plaća od zlouporabe (obveza kupovanja od poslodavaca)
 
 Pra
vo na ograničenje broja radnih sati i na odmor 
, ovo pravo je jedan od ciljeva MOR i sadržan je u
Ustavu istog. MOR je usvojio razne konvencije po pitanju ovog prava na primjer:-
 
konvencija o primjeni sedmičnog odmora
 -
 
Preporuka o korištenju slobodnog vremena
 -
 
Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru itd.
 
18. SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE
Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat, da se učlani usindikat po svom izboru, uz uvjet da sa su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u
 
cilju zaštite iunapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa.
 
Sindikatima pripada pravo na slobodno obavljanje djelatnosti. Ograničenja su moguća samo natemelju zakona , u interesima nacionalne sigurnosti i radi zaštite prava i sloboda drugih.
 Zakonska o
graničenja su moguća kod pripadnika oružanih snaga, policije i državne uprave.
 
Sindikalna sloboda je takoĎer jedan od ciljeva upisanih u Ustav MOR 
-a.

Activity (34)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Irma Mekić liked this
Tatjana Ivkovic liked this
Bekira Kostic liked this
Sadmir Macanovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->