SADRŽAJ

Uvod ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 2
1. Zdravlje ljudi ----------------------------------------------------------------------------------------- 3
2. Globalizacija ------------------------------------------------------------------------------------------ 4
2.1. Značenja i karakteristike globalizacije ---------------------------------------------------- 4
2.2. Razvoj i protivrječnosti globalizacije ----------------------------------------------------- 5
2.3. Posljedice globalizacije i antiglobalisti --------------------------------------------------- 6
3. Uticaj globalizacije na zdravlje – direktni i indirektni faktori koji utiču na zdravlje
ljudi -------------------------------------------------------------------------------------------------- 7
3.1. Indirektni faktori ----------------------------------------------------------------------------- 8
3.1.1. Zdravstvena politika ----------------------------------------------------------------------- 8
3.1.2. Ekonomski razvoj i trgovina -------------------------------------------------------------- 8
3.1.3. Socijalne interakcije: migracije, sukobi i socijalna jednakost ----------------------- 9
3.1.4. Znanje ---------------------------------------------------------------------------------------10
3.1.5. Ekosistem ---------------------------------------------------------------------------------- 10
3.2. Direktni faktori ------------------------------------------------------------------------------ 12
3.2.1. Zdravstvene usluge ---------------------------------------------------------------------- 12
3.2.2. Socijalno okruženje ---------------------------------------------------------------------- 14
3.2.3. Životni stil --------------------------------------------------------------------------------- 14
3.2.4. Fizičko okruženje: zarazne bolesti ----------------------------------------------------- 15
3.2.5. Hrana i voda ------------------------------------------------------------------------------ 16
4. Zaključak -------------------------------------------------------------------------------------------- 17
5. Popis slika i tabela --------------------------------------------------------------------------------- 18
6. Literatura ------------------------------------------------------------------------------------------- 18
 UVOD

U svjetlu opšteg trenda globalizacije možemo govoriti i o globalizaciji zdravstva.

Premda se sam proces odvija već odavno, svjedoci smo njenog velikog ubrzanja u posljednje
vrijeme. I ma kako to bio složen i kontroverzan proces, bez obzira da li ga posmatramo kao
globalisti ili antiglobalisti, i nebitno da li ga možemo u cijelosti pojmiti i prepoznati u svim
segmentima života, radi se o procesu koji se odvija brzo i neprekidno, utičući tako i na naše
živote. Bili mi toga svjesni ili ne.

Ako se donedavno pri pomenu globalizacije podrazumijevala uglavnom ekonomska

globalizacija, to više nije slučaj. Sada govorimo o političkoj, kulturalnoj, sociološkoj,
tehnološkoj, zdravstvenoj i tako redom, globalizaciji. Jer kao što i sama ekonomija, na
direktan ili indirektan način, ulazi u sve pore života, tako je ušao i ovaj proces, ali na
globalnom nivou.

Ono što je bitno za ovaj rad je uticaj globalizacije na zdravlje ljudi. Vidljivo je da
globalizacija utiče na institucionalne, ekonomske, socio-kulturalne i ekološke aspekte zdravlja
ljudi kroz indirektne i direktne faktore.
Budući da se radi o vrlo kompleksnom procesu, prvo je trebalo naznačiti glavne
faktore koji utiču na ljudsko zdravlje, zatim osnovne osobine procesa globalizacije, i konačno
dovesti u vezu ovo dvoje analizirajući najuticajnije faktore i njihovu interakciju.

1
 1. ZDRAVLJE LJUDI

Kako svijet oko nas postaje sve više povezan i složen, ljudsko zdravlje se sagledava
kao zbir ekoloških, socio-kulturalnih, ekonomskih i institucionalnih faktora. Ova tradicionalna
podjela pomaže da se diferenciraju zdravstvene odrednice različite prirode. Uz to, ovi faktori
djeluju na različitim hijerarhijskim nivoima uzročnosti jer se nalaze na različitim mjestima u
uzročnom lancu. Lanac događaja koji dovodi do određenog zdravstvenog stanja uključuje i
proksimalne i distalne uzroke; prvi direktno uzrokuju bolest ili drugi poremećaj zdravlja, dok
druga vrsta uzroka djeluje preko brojnih posrednika. Zbog konteksta u kojem i jedni i drugi
faktori djeluju, govorimo i o kontekstualnim odrednicama (faktorima). Takođe, moramo imati
na umu da sve determinante na ovom veoma složenom putu do ljudskog zdravlja djeluju i
jedna na drugu, bez obzira na kojem se nivou uzročnosti nalaze. Najzad, i samo zdravlje može
vršiti povratni uticaj na ekonomiju (npr. bolest može imati negativan uticaj na ekonomski
razvoj). Slikoviti prikaz svega što je upravo izloženo, samo u grubim crtama razvrstava 4
vrste faktora na različitim nivoima uzročnosti (distalnim – indirektnim, proksimalnim –
direktnim), a detaljna razrada slijedi u 3. poglavlju.

Slika 1: Prikaz prirode faktora koji utiču na ljudsko zdravlje na različitim nivoima

population
health

Huynen, Martens and Hilderink:

«The health impacts of globalisation: a conceptual framework», Maastricht University, 2005

2
 2. GLOBALIZACIJA

2.1. Značenja i karakteristike globalizacije

Najprostija definicija glasi: rast i narastanje do svjetskih razmjera. Ako ovome dodamo
samo još činjenicu da se taj rast odnosi doslovno na sve aspekte života, shvatićemo o kakvom
kompleksnom procesu je riječ. Premda se često posmatra isključivo s gledišta ekonomije
(liberalizacija trgovine i sve posljedice), jasno je da obuhvata mnogo šire aspekte društva
(tabela 1).

Tabela 1 – Karakteristike globalizacije

Nova struktura globalnog Globalizacija utiče na međuzavisnost država kao i na državni suverenitet,
upravljanja stvarajući potrebu za novim strukturama globalnog upravljanja.
Globalizaciju karakterišu promjene u svjetskoj ekonomskoj infrastrukturi,
Globalno tržište
te nastanak globalnog tržišta i globalnog sistema razmjene.
Globalna komunikacija i Globalizacija omogućava razmjenu informacija i iskustava vezanih za
difuzija informacija zajedničke probleme.
Globalnu pokretljivost karakteriše značajan porast dužine, intenziteta i
Globalna pokretljivost
brzine kretanja, kao i velika raznolikost “vrsta” pokretljivosti.
Globalizacija kulturalnih tokova rezultira uzajamnim djelovanjem globalnih
Međukulturalna interakcija
i lokalnih kulturalnih elemenata.
Globalne ekološke prijetnje ekosistemima uključuju globalne klimatske
Globalne ekološke
promjene, gubitak biološke raznolikosti, isrpljivanje zaliha ozona i
promjene
globalno smanjenje prirodnih područja.

Huynen et al. Globalization and Health 2005 1:14   doi:10.1186/1744-8603-1-14

MMF definiše globalizaciju kao “stalno rastuću ekonomsku međuzavisnost država

kroz povećanje obima međudržavnog prometa dobara i usluga, slobodnijeg protoka kapitala i
sve bržeg i šireg rasprostiranja novih tehnologija”. U zavisnosti od toga kako je posmatramo,
možemo navesti brojne karakteristike globalizacije:
- ekonomske, npr. porast međunarodnog protoka kapitala, utvrđivanje pravila
jedinstvenog svjetskog tržišta, razvoj globalnih finansijskih sistema, porast
učešća multinacionalnih korporacija u svjetskoj ekonomiji, povećana uloga
međunarodnih organizacija (Svjetska trgovinska organizacija, MMF i sl.);

3
 - političke, npr. erozija nacionalnih suvereniteta (mjesto odlučivanja se
prenosi sa državnih na međunarodne institucije), sve karakteristike
ekonomske globalizacije direktno utiču i na političku;
- kulturalne, npr. susret različitih kultura i običaja, rast međunarodnih
putovanja i turizma (uključujući i “medicinski” turizam), uopšteno veća
migracija stanovništva (uključujući i ilegalnu).

2.2. Razvoj i protivrječnosti globalizacije

Razvoj globalizacije možemo posmatrati kao razvoj trgovine među nacijama i razvoj
međunarodnih institucija. Počela je i razvijala se paralelno s ekspanzijom Britanske imperije i
industrijalizacijom. Ipak, sve do kraja Drugog svjetskog rata, globalizacijski trendovi bili su
obrnuti. U poslijeratnom periodu, međunarodna trgovina se znatno razvila, te su glavni
pokretači globalizacije bili međunarodni trgovinski ugovori i institucije poput MMF-a, STO,
čiji su glavni ciljevi bili uklanjanje trgovinskih barijera i posredovanje u trgovačkim
sporovima. Krajem prošlog vijeka, počeli su da se osjećaju pozitivni ali i upozoravajući efekti
globalizacije.
Globalisti smatraju da prva faza globalizacije mora biti zaokružena stvaranjem globalnih
političkih institucija, što zamišljaju kao spontan, demokratski proces. Takođe ističu da
slobodna trgovina doprinosi efikasnijoj raspodjeli resursa, dovodi do smanjenja cijena, veće
zaposlenosti i produktivnosti. U tom smislu navode brojne koristi globalizacije:
- procenat ljudi u zemljama u razvoju koji imaju primanja ispod 1 dolara se
prepolovio u zadnjih 20 godina;
- prosječan životni vijek u tim zemljama se gotovo udvostručio od Drugog
svjetskog rata, stopa smrtnosti djece se smanjila;
- razlika između razvijenog i nerazvijenog svijeta se smanjuje; razlike u
dohotku se takođe smanjuju;
- razvoj demokratije: od 1900. godine kad nije postojala nijedna država koja
obezbjeđuje univerzalno pravo glasa do 62,5 % na svjetskom nivou 2000.
godine;

4
 - globalna pismenost je narasla sa 52% na 81% svjetske populacije u periodu
1950-1999. godine,
i tako redom bismo mogli nabrajati sva civilizacijska dostignuća koja se pripisuju
globalizaciji.
Međutim brojni su i negativni efekti. Naime, MMF i Svjetska banka su svojim strogim
mjerama povećali siromaštvo u zemljama dužnicama i njihovu ovisnost o novim kreditima.
Sve je više onih koji se zalažu za ukidanje ovih svjetskih privrednih regulatora. Nobelovac
Edvard Preskot tvrdi da je danas jedina zadaća MMF-a i Svjetske banke odobravanje sve
većeg zaduživanja zemalja u krizi, što upoređuje s davanjem droge osobi koja je ovisna o
kokainu. Džozef Štiglic, još jedan nobelovac, bivši glavni ekonomist Svjetske banke, tvrdi
kako ove dvije institucije u gotovo svim zemljama na koje se okome imaju istovjetan način
djelovanja: prvi korak je podmićivanje političara koji inozemnim firmama prepuštaju vitalnu
nacionalnu infrastrukturu (telekomunikacije, energetske pogone, naftne kompanije i sl.).
Otvara se tržište kapitala, najjače nacionalne banke se prodaju strancima. Zatim slijedi
discipliniranje: zahtijeva se smanjenje proračunskih izdataka (izdaci za nezaposlene,
penzionerski fondovi, obrazovanje). Otvaraju se granice za trgovinu, domaća ekonomija
nestaje i sve se mora kupovati na svjetskim tržištima, po visokim cijenama. A cijela država je
na prodaju, u bescijenje.
Iz ovog kratkog prikaza, vidljivo je koliko je globalizacija protivrječan proces. U
zavisnosti od ugla posmatranja možemo govoriti o putu u opšte blagostanje ili opštu propast. I
možemo naći argumente i za jednu i za drugu tvrdnju.

2.3. Posljedice globalizacije i antiglobalisti

Možda je najjasnija posljedica globalizacije pokretanje snaga svjetskog tržišta i

ekonomsko slabljenje država. Uzimajući u obzir sve pore života u koje ulazi globalizacija,
možemo reći da su posljedice zaista nesagledive. Jedna od njenih posljedica je i pokret
antiglobalista, koji se javio kao odgovor na negativne efekte globalizacije. Različiti su motivi i
ciljevi ovih pokreta: od zaštite sopstvenog monopola, kriminalnih radnji do zaista iskrenih i
humanih ideja. Najčešće smatraju da globalizacija nije donijela ona poboljšanja kako se to
očekivalo, te da mnoge institucije koje djeluju u ime globalizacije ne zastupaju interese

5
radničke klase i siromašnih u svijetu, nego da više koristi donose bogatima. Neke grupe tvrde
da je globalizacija po svojoj prirodi imperijalistička, da više doprinosi SAD-u nego zemljama
u razvoju (neki analitičari, opet, smatraju da se iza anti-globalizma krije zapravo anti-
amerikanizam). Najkonzervativniji tabor antiglobalista čine nacionalisti koji se plaše da će
politička globalizacija izbrisati ulogu nacija u globalnoj politici.
Većina ovih grupa ima reformistički stav (traži humanije oblike kapitalizma), a neke su
i revolucionarne (traže humaniji sistem umjesto kapitalizma).
Ipak, prerastajući okvire pojedinih država, udružujući se u nadnacionalnu organizaciju
koja se bavi pitanjima zajedničkim čitavom čovječanstvu, poput zagađenja životne sredine ili
globalnim zagrijavanjem, ovaj pokret zapravo predstavlja stvarnu pojavu globalizacije
današnjeg društva.

3. UTICAJ GLOBALIZACIJE NA ZDRAVLJE – DIREKTNI I INDIREKTNI

FAKTORI KOJI UTIČU NA ZDRAVLJE LJUDI

U prvom dijelu su spomenuti faktori različitog porijekla (prirode) – institucionalni,

ekonomski, socio-kulturološki i ekološki, koji djeluju na različitim nivoima – direktno ili
indirektno. U ovom dijelu će se detaljnije obraditi spomenuti faktori.
Slika 2: Konceptualni okvir globalizacije i ljudskog zdravlja

GLOBALISATION
PROCESS

population
health
contextual determinants
proximal determinants

distal determinants

Huynen, Martens and Hilderink:

«The health impacts of globalisation: a conceptual framework», Maastricht University, 2005

3.1. Indirektni faktori

6
3.1.1. Zdravstvena politika
Globalne strukture upravljanja stiču sve veći značaj u formulisanju zdravstvene
politike, a najvažnije među njima su svakako Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska
banka. Konstantno se ističe važnost dobrog zdravlja populacije za ekonomski razvoj. S ciljem
da se centralna uloga prebaci na siromašne zemlje, ove dvije organizacije su 1999. god
predložile i Strategiju smanjenja siromaštva.
Takođe i politika Svjetske trgovinske organizacije značajno utiče na ljudsko zdravlje.
Tako Fidler tvrdi kako se «s tačke gledišta međunarodnog prava, centar moći za globalno
upravljanje zdravljem prebacio sa SZO na STO». Neslaganja postoje oko činjenice da li
ugovori Svjetske trgovinske organizacije obezbjeđuju dovoljno mogućnosti da se zdravlje
ljudi zaštiti od različitih posljedica slobodne trgovine ili ne. U svakom slučaju, zaštita građana
od zdravstvenih rizika ostaje problem, budući da se uvođenje određenih standarda često mora
podržati od strane brojnih (ili čvrstih) naučno utemeljenih dokaza, prije nego što se uvedu
određene trgovinske restrikcije.
Još jedan bitan faktor u zdravstvenoj politici je sve veći broj javno-privatnih
partnerstava, što je novost u zdravstvenom sektoru. Ova partnerstva predstavljaju moguću
buduću formu globalnog upravljanja, i mogu imati veliki uticaj na zdravstvenu politiku.

3.1.2. Ekonomski razvoj i trgovina

Postoje potpuno suprotna mišljenja o dobrobiti ekonomske globalizacije. S jedne
strane, globalno tržište olakšava ekonomski razvoj i ekonomsku sigurnost, što se, opet,
pozitivno odražava na zdravlje ljudi. Zastupnici ovog mišljenja se pozivaju na nekoliko
studija, prema kojima je nejednakost između i unutar zemalja smanjena zahvaljujući
globalizaciji. Uz to, iako neke nacije, ili čak pojedinci, zaista postaju bogatiji, apsolutno
siromaštvo je smanjeno, i to se pozitivno odražava na zdravlje siromašnih naroda.
Zastupnici drugog mišljenja su zabrinuti kakve će posljedice po zdravlje ljudi imati
isključenje nacija ili pojedinaca iz globalnog tržišta. Oni tvrde da je ovo isključenje iz rastuće
dinamike ekonomske globalizacije značajno u zemljama u razvoju. Ako zanemarimo par
spektakularnih slučajeva ekonomskog rasta osamdesetih godina prošlog vijeka, naročito u
istočnoj Aziji, prihod po glavi stanovnika se smanjio u gotovo 70 zemalja u ovom istom

7
periodu. Mnogi su zabrinuti šta će se desiti sa zemljama koje ne mogu učestvovati na
globalnom tržištu tako uspješno kao druge.
Zahvaljujući konstituisanju svjetskog tržišta i globalnog trgovačkog sistema, postoji
stalni porast svjetske trgovine. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, ukupna
trgovina je narasla 14 puta u periodu od 1950. godine do 1997. godine. Paleta proizvoda
kojima se trguje je jako široka. Pored robe, trguje se i uslugama. Međutim, uz legalnu
razmjenu roba i usluga, ilegalna trgovina drogom se takođe globalizovala. I ova vrsta trgovine
koristi prednosti globalnog finansijskog sistema, novih informacionih tehnologija i transporta.

3.1.3. Socijalne interakcije: migracije, sukobi i socijalna jednakost

Zahvaljujući promjenama u infrastrukturi transporta i komunikacija, migracije ljudi su
narasle do neslućenih razmjera. Turizam je jedan od najočitijih oblika kulturalne globalizacije.
Ipak, putovanja zbog posla i zabave su samo jedan mali segment ukupnih ljudskih kretanja.
Ostali primjeri su: misionari, pomorski trgovci, studenti, hodočasnici, vojnici, radnici itd.
Pored ovih oblika dobrovoljnih migracija, raseljavanje izbjeglica takođe predstavlja značajan
segment. Međutim, već od kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, raste zabrinutost zbog
ekonomskih, političkih, socijalnih i ekoloških posljedica migracija. Mnoge vlade uvode
restriktivniju imigracijsku politiku.
Što se tiče sukoba, mišljenja jednih su da globalizacija može uticati na smanjenje
tenzija i sukoba jer društva postaju sve više zavisna jedna od drugih zbog stalnog razvoja
globalnih komunikacija, pokretljivosti i među-kulturalnih interakcija. Drugi tvrde da je upravc
otpor globalizaciji doveo do religijskog fundamentalizma, povećanih tenzija i netolerancije.
Međutim, ovi povećani rizici od sukoba su često povezani s promjenama drugih indirektnih
faktora.
Kulturalna globalizacija (globalne komunikacije, kretanja, među-kulturalne interakcije)
može takođe uticati na kulturalne norme i vrijednosti (društvenu solidarnost i jednakost).
Strahuje se da se individualizam i okrenutost sebi i vlastitim interesima, što je predominantno
u tržišnoj «utakmici», prenosi i na kulturalne norme i vrijednosti, dovodeći do sve većeg
socijalnog isključenja i nejednakosti. Isključenje podrazumijeva manjak učešća u uobičajenim
kulturalnim procesima i društvenim aktivnostima, otuđenje od procesa odlučivanja i ostalih
građanskih prava i obaveza, smanjenje mogućnosti zapošljavanja itd. S druge strane,

8
društveno integrisana osoba ima mnoge društvene kontakte, kako intimne prirode, tako i one
indirektne.
Zahvaljujući globalnim komunikacijama i medijima, u porastu su i društvene veze.
Pokret za prava žena, pokret za mir, ekološki pokret dobri su primjeri ovakvih nadnacionalnih
društvenih veza. Pored ovih, više formalnih veza, u porastu su i neformalne, gdje ljudi sličnih
ubjeđenja mogu da se udružuju i kontaktiraju putem npr. interneta. Uz sve ovo,
rasprostranjenost radio i televizijskog signala igra značajnu ulogu u uspostavljanju ovakvih
veza. Međutim, «digitalna» podjela između siromašnih i bogatih može dovesti do društvenog
isključenja iz globalnog civilnog društva.

3.1.4. Znanje
Kapital koji populacija ima u znanju je pod snažnim uticajem razvoja globalnih
komunikacija i kretanja. Globalizacija obrazovanja podrazumijeva da ono dopre do svake
tačke ove planete. Zahvaljujući novim tehnologijama, mnogi koledži i univerziteti su u
mogućnosti da sarađuju s akademicima iz različitih zemalja, studenti imaju mogućnost da
studiraju u inostranstvu, uspostavljeni su «virtualni kampusi». Rasprostranjenost novih
tehnologija je omogućila istraživačima da sakupe i procesuiraju podatke u vrlo kratkom roku,
dovodeći do uvećanja količine empirijskih podataka.
Nove tehnologije su, isto tako, proširile pojam pismenosti. Uz dosadašnju sposobnost
čitanja i pisanja, podrazumijeva se i sposobnost korištenja kompjuterskih aplikacija.
Očekuje se da će ovakav razvoj obrazovanja unaprijediti i zdravstvenu obuku i
zdravstveno obrazovanje.

3.1.5. Ekosistem
Već je poznato kakve se sve posljedice po ekosistem očekuju od klimatskih promjena.
Uz to, neki autori naglašavaju vezu između biološke raznolikosti i funkcionisanja ekosistema.
Smatraju da je održavanje određenog nivoa biološke raznolikosti neophodno za obezbjeđenje
pravilnih funkcija ekosistema. Međutim, još je nejasno koje funkcije ekosistema su primarno
važne za održavanje našeg fizičkog zdravlja. Prvo, ekosistem nas opskrbljuje osnovnim
životnim potrebama, kao što su hrana, čist vazduh, čista voda i čisto tlo. Drugo, spriječava

9
 širenje bolesti putem biološke kontrole. Konačno, obezbjeđuje nam medicinske i genetičke
izvore, koji su neophodni za prevenciju ili liječenje bolesti.
Tabela 2 – Faktori koji utiču na ljudsko zdravlje
Nivo Opšte odrednice Detaljne odrednice
Kontekstualni nivo      
Struktura upravljanja
Institucionalna Političko okruženje
Institucionalni
infrastruktura        Zakonodavstvo
Pravni sistem
Struktura zanimanja
Ekonomski Ekonomska infrastruktura Poreski sistem
Tržište
Religija
Socio-kulturalni Kultura Ideologija
Običaji
Veličina stanovništva
Stanovništvo Struktura stanovništva
Geografska rasprostranjenost
Socijalne organizacije
Razvoj nauke
Socijalna infrastruktura Socijalna sigurnost
Sistem osiguranja
Kretanje i komunikacije
Ekosistem
Ekološki Ekološke opcije
Klima
Indirektni nivo
Efikasna politika javnog zdravlja
Institucionalni Zdravstvena politika
Dovoljan budžet za javno zdravlje
Efikasna politika hrane
Efikasna politika vode
Politike vezane za zdravstvo
Efikasna socijalna politika
Efikasna ekološka politika
Prihodi/prirodna bogatstva
Ekonomski Ekonomski razvoj
Ekonomska jednakost
Razmjena roba i usluga
Trgovina
Marketing
Obrazovanje i pismenost
Socio-kulturalni Znanje Zdravstveno obrazovanje
Tehnologija
Socijalna jednakost
Socijalne interakcije Sukobi
Putovanja i migracije
Staništa
Informacije
Ekološki Funkcije ekosistema
Proizvodnja
Pravni propisi
Direktni nivo
Institucionalni Zdravstvene usluge Obezbjeđenje i dostupnost zdravstvenih usluga
Ekonomski - -
Socio-kulturalni Životni stil Obrasci konzumiranja zdrave hrane
Upotreba alkohola i duhana

10
 Zloupotreba droga
Rizične seksualne navike
Fizička aktivnost
Suočavanje sa stresom
Briga o djeci
Endogeni faktori vezani za životni stil (krvni pritisak, pretilost,
nivo holesterola)
Socijalna pomoć
Socijalno okruženje
Nasilje
Zadovoljavajući kvalitet
Ekološki Hrana i voda Zadovoljavajući kvantitet
Sanitacija
Kvalitet životnog okruženja (biološki, fizički i hemijski faktori)
Fizičko okruženje
Nenamjerne povrede

Huynen et al. Globalization and Health 2005 1:14   doi:10.1186/1744-8603-1-14

3.2. Direktni faktori

3.2.1. Zdravstvene usluge

Veliki uticaj globalizacije i promjena koje ona donosi u zdravstvenu politiku,
ekonomiju i trgovinu, osjeća se kod pružanja zdravstvenih usluga. Iako su namjere Svjetske
zdravstvene organizacije pomoći vladama da osnaže zdravstveni sektor, uplitanje vlada u
pitanja zdravstva se smanjuje i medicinske institucije se sve više suočavaju sa neoliberalnim
ekonomskim modelom. Zdravlje sve više podsjeća na neku vrstu robe, ostavljajući zakonima
tržišta da odrede čije zdravlje je profitabilno, a čije ne. Ovdje primjećujemo pretjeranu brigu
za populacije zemalja u tranziciji, koje više nisu zaštićene centralizovanim zdravstvenim
sektorom koji je obezbjeđivao jednaku brigu za sve, dok se i zdravstveni sistemi zapadnih
zemalja gube u agoniji, a milioni njihovih građana su neosigurani ili nedovoljno osigurani.
Navode se dalekosežne posljedice po zdravlje ljudi zbog selidbe zdravstvenih profesionalaca
iz javnog u privatni sektor, zbog nejednakog pristupa zdravstvenoj pomoći i zbog podrivanja
nacionalnih zdravstvenih sistema. Ilegalna trgovina lijekovima i nabavka lijekova putem
interneta su takođe potencijalni zdravstveni rizici. Proces globalizacije može dovesti i do tzv.
“brain-drain” ili odljeva mozgova u sektoru zdravstva zbog migracije radnika iz zemalja u
razvoju u razvijene zemlje.

11
 Ali, po pisanju “Ekonomista” iz avgusta ove godine, 750.000 Amerikanaca je putovalo
prošle godine u razne krajeve svijeta zbog operacija. Ova pojava tzv. “medicinskog turizma”
je ono što zaista brine razvijene zemlje. Njihovi građani su u mogućnosti za 10% od cijene
koju bi platili u Americi, npr., pristupiti istoj operaciji, po vrlo visokim standardima u Indiji,
Singapuru, Turskoj, Mađarskoj. Predviđanja “Deloitte” centra za savjetovanje iz oblasti
zdravstva su da će taj broj narasti na 6 miliona do 2010. ili na 10 miliona 2012. godine
odnoseći iz američkog zdravstvenog sistema 162 biliona dolara.

Slika 3 - Broj američkih pacijenata koji će putovati u inostranstvo zbog medicinske njege

Jasno je da bi zemlje u razvoju profitirale od ovog oblika turizma. Čak bi i «odljev

mozgova» dobio obrnut smjer, što se već desilo na novoj klinici u Trinidadu i u nekim
indijskim bolnicama, gdje su se visoko obrazovani doktori vratili iz Amerike u matične
zemlje. Moguće je da će ova predviđanja dovesti do dugo očekivanih promjena i u
zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja.
I «Oksford žurnals» pokazuje istu brigu za odljev pacijenata i postavlja pitanje kako
možemo znati da li je pacijent zaista dobio isti tretman za nižu cijenu. Takođe, postoji
opasnost i od isključivanja lokalnog stanovništva od dobrobiti zdravstvene njege koja se pruža
strancima. U zaključku stoji da su zdravstvene usluge na redu da se globalizuju i upozorava se
da se to ipak ne može uraditi isto kao i s ostalom robom.

12
 Bitno je spomenuti i da se generalno ekonomski razvoj povezuje s poboljšanjima
zdravstvenih usluga. Povećano tehnološko znanje, npr., kao rezultat dostupnosti informacija,
može poboljšati tretman i prevenciju različitih oboljenja.

3.2.2. Socijalno okruženje

Socijalna pomoć ili podrška direktno se odražava na zdravlje individue. Možemo
spomenuti podrške raznim udruženjima oboljelih od, npr. različitih karcinoma. Socijalizacija
ovih osoba i podrška zajednice je od velike važnosti za njihovu borbu protiv opakih bolesti.
Drugi važan faktor socijalnog okruženja je nasilje, koje je često rezultat različitih
činilaca. S jedne strane, evidentan je uticaj globalizacije na prevenciju nasilja kroz aktivnosti
kao što su implementacija međunarodnog prava i primirja osmišljena da smanje nasilje. S
druge strane, ona takođe utiče i na riziko faktore povezane s eskalacijom nasilja, kao što su
socijalno isključenje, nejednakost u novčanim primanjima, trgovina alkoholom, drogama i
vatrenim oružjem.

3.2.3. Životni stil

Zahvaljujući protoku ljudi, informacija i ideja, različiti životni stilovi se takođe šire
svijetom. Već je uveliko poznato i dokazano da neke moderne osobine životnog stila, kao što
su nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pušenje, pretjerana upotreba alkohola i zloupotreba
nedopuštenih droga imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje. Pojedinci biraju zdrave ili nezdrave
životne navike koje su prisutne u njihovoj zajednici, što je opet određeno globalnom
trgovinom, ekonomskim razvojem i socijalnim interakcijama.
Iako se glavne hronične bolesti današnjice ne mogu prenijeti zaraznim klicama, ipak se
ponašanja koja dovode do pojave ovih bolesti mogu proširiti putem reklama i socijalnih
interakcija. Prvi primjer je što su u globalnoj trgovini i marketingu uglavnom zastupljeni
proizvodi sa visokim postotkom soli, zasićenih masti i šećera. Drugi primjer je svjetsko širenje
upotrebe duhana, i skoro isto tako globalizovana industrija alkohola.

Tabela 3 – Životni stil i zdravlje

Faktori životnih Posljedice na zdravlje ljudi
navika

Ishrana Pretjerani unos energije, zajedno sa fizičkom neaktivnošću dovodi do gojaznosti. Gojaznost je zdravstveni

13
 problem u stalnom porastu I ima nekoliko pratećih bolesti, kao što su insulin-nezavisni dijabetes, i
kardiovaskularne bolesti. Nutricionistički kvalitet ishrane (npr. unos voća i povrća, odnos zasićenih i
nezasićenih masti) je takođe veoma bitan za dobro zdravlje.
Neaktivnost Fizička neaktivnost se povezuje s gojaznošću, srčanim oboljenjima, hipertenzijom, udarima, dijabetesom,
karcinomom debelog crijeva, karcinomom dojke I s lomovima uzrokovanim osteoporozom.
Pušenje Predviđa se da će pušenje biti vodeći faktor zdravstvenog rizika do 2030. godine. Od mnogih bolesti koje
uzrokuje, nabrojimo samo npr. karcinom dušnika, bronhija i pluća, i kardiovaskularne bolesti.
Upotreba alkohola Konzumiranje alkoholnih pića povećava rizik od ciroze jetre, povišenog krvnog pritiska, srčanih oboljenja,
udara, upale gušterače, te karcinoma usta, grla, jednjaka, želuca, jetre, i rektuma.
Droge Prema Svjetskom zdravstvenom izvještaju iz 2001. godine, 0,4 % od ukupnih oboljenja se pripisuje
upotrebi droga (heroin i kokain). Korisnici opijata mogu imati i do 20% veću stopu smrtnosti od ostalog
dijela populacije istih godina, ne samo zbog predoziranja, nego i zbog nesreća, samoubistava, SIDE, i
drugih infektivnih oboljenja.

Huynen et al. Globalization and Health 2005 1:14 doi:10.1186/1744-8603-1-14

Međutim, zdravstvena edukacija može imati važnu ulogu u promociji zdravih životnih
navika, na taj način što će podizati stepen znanja pojedinca o posljedicama koje na zdravlje
ostavljaju različiti životni stilovi. Pored toga, globalna politika može direktno obeshrabriti
nezdrave životne navike pomoću raznih ekonomskih mjera (akcize na duhan,npr.)

3.2.4. Fizičko okruženje: zarazne bolesti

Ovo je jedan od najčešće spominjanih efekata globalizacije na ljudsko zdravlje i
nekoliko posljednjih eksplozija zaraznih bolesti direktno je povezano s faktorima
globalizacijskog procesa. Nedavni primjer izbijanja SARS-a demonstrira potencijal nove
infektivne bolesti da se brzo proširi u današnjem svijetu, povećavajući rizik od pandemije.
Kombinacija kretanja roba i ljudi i velike promjene koje utiču na ekosistem i njegove funkcije,
zajedno dovode do povećanog rizika od širenja bolesti.
Ipak, prošireno znanje i nove tehnologije će usavršiti nadzor nad infektivnim bolestima
i nadgledanje otpornosti na antibiotike.
Globalizacija, s druge strane potencijalno povećava brzinu odgovora na ovakve
slučajeve i zbog toga politika i akcije koje poduzima Svjetska zdravstvena organizacija u cilju
kontrolisanja infektivnih bolesti na globalnom nivou postaju sve važnije. SZO je odigrala
ključnu ulogu i u kontrolisanju SARS-a pomoću globalne uzbune, savjeta za geografski
specifična putovanja i monitoringa.

3.2.5. Hrana i voda

Očekuje se da će aktuelna politika liberalizacije imati duboke implikacije na trgovinu
hranom kao i na sigurnost hrane koja iz ovoga proizlazi. Većina razvijenih zemalja danas

14
subvencionira poljoprivredni sektor. I ovdje su mišljenja različita: jedni smatraju da će
slobodna trgovina dovesti do boljih i jeftinijih zaliha hrane (uvozom hrane), kao i da će
stimulisati efikasnije korištenje prirodnih resursa i proizvodnju hrane u regijama koje su
pogodnije za to. Drugi, opet, upozoravaju da bi zemlje trebale postati više “samodovoljne”, jer
povećanje zavisnosti od uvoza hrane je praćeno većom osjetljivošću na oscilacije globalnog
tržišta. Mnoge zemlje nisu u mogućnosti da zarade dovoljno od izvoza roba da bi pokrile
troškove uvoza potrebne hrane.
Na globalnom nivou, pojačana su nastojanja da se svima omogući dostupnost hrane.
Tako je pravo na adekvatnu ishranu uvršteno među ljudska prava Međunarodnom
konvencijom o ekonomskim, socijalnim i kulturalnim pravima 1966. godine, a potvrđeno na
Svjetskom samitu o ishrani 1996. godine. U slučaju ekstremne nemogućnosti obezbjeđenja
hrane i nedovoljnih uvoznih kapaciteta, potrebno je obezbijediti pomoć u hrani.
Proces globalizacije može pozitivno uticati i na povećanje proizvodnje i kvaliteta hrane
na taj način što će bolje tehnologije i znanje postati dostupne širom svijeta (tehnologije
navodnjavanja, istraživanje genetski modifikovane hrane).
Negativni uticaji globalizacije se najviše osjete u smanjenju i ugroženosti prirodnih
izvora, i, naravno, u sukobima. Tako se, na primjer, ne očekuje povećanje dostupnosti hrane u
podsaharskoj Africi dok se ne uspostavi politička stabilnost.
Otprilike, isti principi važe i za vodu. Ovdje se još pojavljuje problem privatizacije,
koju promovišu vlade i međunarodne finansijske institucije, vjerujući da će ona potaknuti
tržišnu konkurenciju i efikasnost. Suprotna mišljenja, opet, ističu da su se cijene i nejednakosti
u pristupu svježoj vodi čak uvećale. Takođe se ističe da voda, obzirom na njen vitalni značaj
posmatrano u društvenom, kulturalnom i ekološkom smislu, ne može biti zaštićena samo
zakonima tržišta.
Pozitivni uticaji globalizacije se ogledaju , kao i kod hrane, u implementaciji boljih
tehnologija i znanja, a negativni u smanjenju prirodnih izvora svježe vode zbog globalnih
klimatskih promjena i uništenja šuma.

4. ZAKLJUČAK

15
 Globalizacija uzrokuje duboke i složene promjene u samoj prirodi društva, donoseći
kako nove mogućnosti, tako i nove rizike. Uz to, efekti globalizacije uzrokuju sve veću brigu
za naše zdravlje, kao i razmišljanje o pravima budućih generacija da žive u zdravoj sredini.
Uprkos nekim istraživanjima poduzetim da se naznače veze između procesa
globalizacije i specifičnih uticaja na ljudsko zdravlje, nedostatak empirijskih dokaza o
višestrukim vezama globalizacije i zdravlja još uvijek predstavlja problem.
Neophodan je ozbiljan interdisciplinaran pristup ovom problemu, koji bi obuhvatio
znanja iz relevantnih područja, kao što su medicina, epidemiologija, sociologija, političke
nauke, ekološke nauke i ekonomija.
Isto tako, u svakoj bi državi trebala postojati institucija koja bi u svakom trenutku
pratila zbivanja u svijetu koja se tiču zdravstvenih potreba, zahtijeva i rizika svjetskog
stanovništva u cjelini, i u skladu s tim davala procjene i savjete o stvarnim rizicima za zdravlje
stanovništva svoje zemlje.
Ovdje se namjerno ne osvrćem na našu državu, jer bi to zahtijevalo još dosta prostora,
ali možemo samo pretpostaviti koliko je naše stanovništvo nezaštićeno od svih negativnih
posljedica globalizacije.
I da zaključim: pored svih pozitivnih efekata, stalne opasnosti od, recimo, širenja
zaraznih bolesti zbog povećanih migracija; pandemije pretilosti zbog širenja loših
prehrambenih navika i lanaca proizvođača brze hrane; pandemije pušenja i zloćudnih bolesti
vezanih za pušenje zbog širenja duhanske industrije; prekomjerne i ne uvijek opravdane
potrošnje lijekova zbog širenja farmaceutske industrije; uvođenja novih tehnologija prije nego
što se istraže njihovi učinci na zdravlje (veza mobilnih telefona i moždanih tumora, npr.),
nameću obavezu da se najozbiljnije pristupi ovom složenom problemu današnjice.

5. POPIS SLIKA I TABELA

Slika 1 – Prikaz prirode faktora koji utiču na ljudsko zdravlje na različitim nivoima ----------- 3
Tabela 1 – Karakteristike globalizacije ---------------------------------------------------------------- 4
Slika 2 – Konceptualni okvir globalizacije i ljudskog zdravlja ------------------------------------- 7
Tabela 2 – Faktori koji utiču na ljudsko zdravlje --------------------------------------------------- 11

16
Slika 3 – Broj američkih pacijenata koji će putovati u inostranstvo zbog medicinske njege – 13
Tabela 3 – Životni stil i zdravlje ---------------------------------------------------------------------- 15

6. LITERATURA

1. www. wikipedia
2. Džozef Štiglic: “Protivrječnosti globalizacije”, Socijalna misao, 2002.
3. www. globalisationandhealth.com
4. www. economist.com/business/displaystory
5. www. oxfordjournals.org

17