Professional Documents
Culture Documents
Dimitrijević
1
Up. Naredba (Nar.) Državnog sekretarijata za narodnu odbranu (DSNO)
u Beogradu, strogo poverljivo/s.pov. 63, 17.2.1966. godine, i s.pov. 730,
19.12.1968. godine.
120 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
2
Up. Muzej Jugoslovenskog RV-a (MJRV), Beograd, kutija (k.) 25, Istorija
11. dPVO 1965-1984. godine (uključuje i istoriju 1. zone PVO do prefor-
miranja u 11. dPVO 1966. godine).
3
Up. Nar. DSNO, s.pov. 324, 25.7.1966. godine.
4
Up. isto, s.pov. 231, 12.6., s.pov. 443, 25.9., i s.pov. 462, 5.10.1967.
godine.
5
Up. isto, s.pov. 370, 31.8.1966. godine, i s.pov. 68, 27.3.1967. godine.
Bojan B. Dimitrijević 121
6
Up. isto, s.pov. 602, 25.12. 1967. godine.
7
Up. isto, s.pov. 28, 20.1. (istim naređenjem došlo je i do preformiranja
jedinica veze u skladu sa ukidanjem vp-a ili obrazovanjem novih komandi
korpusa), i s.pov. 281, 3.7.1968. godine.
8
Up. isto, s.pov. 345, 16.7.1968. godine (od 29 formiranih, pet se brigada
nalazilo u Hrvatskoj: 508. u Splitu, 510. u Osijeku, 547. u Slavonskoj/Sl.
Požegi, 563. u Zadru i 588. u Kninu, pri čemu su u tim mestima ukinute
komande partizanskih brigada).
9
Up. isto, s.pov. 420, 20.8.1968. godine.
122 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
10
Up. isto, s.pov. 529, 20.9.1968. godine.
11
Up. isto, s.pov. 562, 8.10.1968. godine.
12
Up. isto, s.pov. 592, 24.10.1968. godine.
13
Up. isto, s.pov. 584, 18.10.1968. godine.
Bojan B. Dimitrijević 123
14
Up. isto, s.pov. 35, 20.1., s.pov. 94, 25.2., i s.pov. 171, 9.4.1969. godine.
15
Up. isto, s.pov. 97, 3.3.1970. godine.
16
Up. isto, s.pov. 207, 6.5.1970. godine.
124 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
17
Up. isto, s.pov. 131-2, 15.6.1972. godine.
18
Up. isto, s.pov. 394, 21.7.1970. godine, te s.pov. 133, 13.4., i s.pov. 196,
2.6.1971. godine.
19
Up. isto, s.pov. 131-7, 4.3.1972. godine, i s.pov. 45-2, 16.10.1973.
godine.
20
Up. isto, s.pov. 45-7, 30.1., s.pov. 45-20, 10.4., i s.pov. 45-51,
23.11.1973. godine.
Bojan B. Dimitrijević 125
21
Up. isto, s.pov. 12-33, 25.10.1974. godine.
22
Up. isto, s.pov. 131-50, 14.9.1973. godine, te MJRV, Beograd, k. 25,
Istorija 11. dPVO 1965-1984. godine (1973), i k. 26A, 15. dPVO.
23
Up. Nar. DSNO-a u Beogradu, s.pov. 45-41, 12.10.1973. godine.
24
Up. isto, s.pov. 45-55, 29.12.1973. godine.
25
Up. isto, s.pov. 12-13, 12.4.1974. godine.
126 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
26
Up. isto, s.pov. 12-37, 31.12.1974. godine (istim naređenjem definisa-
na je i formacija komandi za razvoj partizanskih divizija: u Hrvatskoj (5.
armija) je tako bilo šest takvih divizija, i to 8. u Karlovcu, 28. u Daruvaru,
33. u Križevcima, 35. u Gospiću, 40. u Sl. Požegi i 43. u Pazinu, koja je bila
podčinjena VO Rijeka), i s.pov. 75-19, 11.4.1975. godine.
27
Up. isto, s.pov. 75-10, 21.3.1974. godine.
Bojan B. Dimitrijević 127
28
Up. isto, s.pov. 76-32, 11.5.1976. godine.
29
Up. isto, s.pov. 76-24, 21.5.1976. godine.
30
Up. isto, s.pov. 76-41, 1976. godine, i s.pov 1352-1, 31.7.1981. godine.
31
Up. isto, s.pov. 491-1, 21.1., i s.pov. 860-1, 9.4.1980. godine.
32
Up. isto, s.pov. 647-1, 11.3.1980. godine.
128 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
33
Up. isto, s.pov. 1876-1, 16.11.1981. godine, i s.pov. (bez broja),
6.6.1984. godine.
34
Up. isto, s.pov. 711-1, 15.14., i s.pov. 1793-1, 8.11.1983. godine.
35
Up. isto, s.pov. 172-1, 28.1.1982. godine (205. četa u Velikoj Buni, 213.
u Puli, 214. u Zemuniku i 217. u Resniku kod Splita).
36
Up. isto, s.pov. 1514-1, 17.9.1987. godine.
Bojan B. Dimitrijević 129
37
Up. K. Kolšek, Prvi pucnji u SFRJ. Sećanja na početak oružanih sukoba u
Sloveniji i Hrvatskoj, Beograd, 2005, 64.
38
D. Domazet-Lošo, Hrvatska i veliko ratište, Zagreb, 2002, 47 (i dalje),
ukazuje da je ključni osnov za ovaj projekat bila studija koju je izradio tadašnji
general-major Blagoje Adžić, a pod nazivom Mesto, uloga i angažovanje
oružanih snaga u sprečavanju nastajanja i eliminisanja vanrednih prilika, po-
sebno izdanje Biltena Glavnog štaba JNA, br. 53, Beograd, 1986. godine.
39
U pojedinim je radovima bilo i tumačenja da je armijski sistem organi-
zovanja trajao od kraja Drugoga svetskog rata, a da je potom odjednom
ukinut (up. M. Špegelj, Sjećanja vojnika, Zagreb, 2001, 87).
40
Up. isto, 88.
130 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
41
Isto, 89.
Slično tvrdi i Sefer Halilović, Lukava strategija, Sarajevo, 1997, 69-70:
Zapadne granice 1. VOB-a (1. vojišta) i Kninske divizije su približno
jednake granicama Miloševićeve homogene Srbije: Karlobag-
Ogulin-Karlovac-Virovitica.
42
Up. MJRV, Beograd, k. 27, 5. VaK, 46–47.
Bojan B. Dimitrijević 131
43
Up. Nar. Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO) u Beogradu,
s.pov. 63, 17.2.1966. godine, i s.pov. 730, 19.12.1968. godine.
44
Up. isto, s.pov. 1051-1, 4.6.1986. godine.
45
Pregled stanja u 5. vo po formiranju up. u: K. Kolšek, n.d., 64-66.
132 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
46
Up. D. Marijan, Smrt oklopne brigade, Prilozi za istraživanje rata za
Hrvatsku i BiH 1990-1992. godine, Zagreb, 2002, 2-3.
47
Up. isto, 144.
48
Neke iznimke up. u: Nar. SSNO u Beogradu, s.pov. 878-1, 19.4., i s. pov
1514-58, 21.4.1989. godine.
49
Up. isto, državna tajna 432-1 i 2, 28.2. i 5.3., te 432-13, 23.7.1990.
godine.
Bojan B. Dimitrijević 133
50
Up. isto.
51
Up. isto, s.pov. 1248-1, 22.5.1990. godine, te i D. Marijan, n.d., 3-4 i
251-253.
52
Up. MJRV, Beograd, k. 25a (1990) i k. 40.a (1991), te Nar SSNO u Beo-
gradu, s.pov. 473-1, 21.2.1991. godine.
53
Up. Nar SSNO u Beogradu, s.pov. 1446-1, 11.6.1991. godine.
134 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
54
M. Sekulić, Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala,
Beograd, 1997, 15.
55
K. Kolšek, n.d., 68.
Bojan B. Dimitrijević 135
Sažetak
U radu je, koji predstavlja nastavak prethodnog rada za period od 1945.
do 1965. godine, na bazi originalne građe prezentiran pregled organiza-
cijskog razvoja Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Hrvatskoj od 1966
do 1991. godine, kada se ponovo dešava više organizacijskih promena sa
kojima JNA, formiranjem armija, od kraja 60-ih godina 20. veka ulazi u re-
lativno stabilan period. U celom periodu najviše komande po nekoliko puta
su menjale nazive, ali ne i obaveze i nadležnosti, pa i teritorijalne: armije-
armijske oblasti-vojne oblasti. Nekoliko puta su formirani i rasformirani kor-
pusi. Pukovi su preimenovani u brigade, i obrnuto, a ukidani divizije, pukovi
i bataljoni... To je posebno vidljivo u reorganizacijama koje su nastale kao
posledica reorganizacije Drvar (1959) u periodu 1964-1975. godine. Posle
iskustava sa agresijom na Čehoslovačku 1968. godinu, koja je planere JNA
uhvatila u raskoraku smanjenja formacije, došlo je do novih reorganizacija,
koje – sa vojnog gledišta – kao da nisu donosile željeni rezultat, pa je utisak
da se reorganizacija nastavljala u nedogled, pri čemu se po nekoliko puta
vraćalo na prethodna rešenja. Potom druga polovina 80-ih godina 20 veka
donosi novi talas reorganizacije, na koji se nadovezao rat 1991. godine.
Mnoga od vojnih organizacijskih pitanja iz tih godina, vezanih za plano-
ve Jedinstvo, postali su stoga, posle rata, osnova za tumačenje događaja
u verzijama u kojima se JNA sagledava kao agresor (Slovenija, Hrvatska te
Bosna i Hercegovina), odnosno u kojima se JNA vidi kao snaga koja nea-
dekvatno reaguje na secesiju (Srbija i Crna Gora).
Zusammenfassung
In diesem Beitrag, der die Fortsetzung des vorhergehenden Beitrags für
den Zeitraum von 1945 bis 1965 darstellt, ist aufgrund von Urschriften
die Übersicht der organisatorischen Entwicklung der Jugoslawischen Volk-
sarmee (JNA) in Kroatien in der Zeit von 1966 bis 1991, in welcher erneut
mehrere Änderungen des Organisationsaufbaus stattfinden, mit denen
die JNA durch den Aufbau von Armeen ab Ende de 60-iger Jahre des 20.
Jahrhunderts in einen relativ stabilen Zeitabschnitt eintritt, präsentiert wor-
den. In diesem ganzen Zeitraum haben die höchsten Befehlsstellen mehr-
mals ohne die Aufgaben und Zuständigkeiten zu ändern die Bezeichnungen
gewechselt, auch die territorialen: Armeen – Armeeobrigkeit – Militärobrig-
keit. Mehrere male wurden Korps gebildet und wieder aufgelöst. Regimen-
te wurden in Brigaden umbenannt und umgekehrt, und abgeschafft wur-
den Divisionen, Regimente und Bataillons... Das wird insbesondere in den
136 Organizacija Jugoslovenske narodne armije u Hrvatskoj
Summary
This paper, which is a continuation of the previous paper covering the pe-
riod from 1945 to 1965, uses the original documents to present an over-
view of organisational development of the Yugoslav People’s Army (JNA) in
Croatia from 1966 to 1991, when there were again several organisational
changes, which – through establishment of armies – brought the JNA to a
relatively stable period, beginning in the 1960-ties. Throughout this period,
the highest commands changed names several times, but this did not affect
their obligations and responsibilities, including the territorial ones: armies-
army regions-military regions. The corps were established and disintegra-
ted several times. Platoons were renamed into brigades, and vice versa,
and divisions, platoons and battalions were abolished... This is particularly
visible in re-organisations, which resulted from the reorganisation Drvar
(1959) in the period 1964-1975. After the experience with the aggression
against Czechoslovakia, in 1968, the designers of the JNA, who had pre-
viously started to reduce its formations, introduced new reorganisations
that – from the military perspective – seem not to have yielded the desired
results, so that there was an impression that the reorganisation simply con-
tinued without an end, in which process there were several cases of retur-
ning to previous solutions. Later, the second half of the 1980-ties brought
with it a new wave of reorganisation, which was followed by the war in
1991. Many military organisational issues from that time, which were re-
Bojan B. Dimitrijević 137
lated to the plans of Unity, have after the war become a basis for interpre-
ting the events in a way that the JNA is perceived as an aggressor (Slovenia,
Croatia and Bosnia-Herzegovina), i.e. in which the JNA is seen as a force,
which did not adequately react to the secession (Serbia, Monte Negro).