Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
87Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
UČENJE I POUČAVANJE U INKLUZIVNOJ NASTAVI

UČENJE I POUČAVANJE U INKLUZIVNOJ NASTAVI

Ratings: (0)|Views: 15,557|Likes:
Published by pterodaktil
Prof. Dr Mile Ilić Filozofski fakultet Banja Luka

UČENJE I POUČAVANJE U INKLUZIVNOJ NASTAVI

Rezime: Polazeći od opštih značenja riječi inkluzija i u didaktičkoj literaturi preovlađujućeg poimanja termina nastavu u ovom radu se prvi put određuje inkluzivna nastava. To je nastava koja u procesu organizovanog učenja i poučavanja obuhvaća i intenzivno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću odnosno učenike sa posebnim obrazovnim potrebama (tj. sa razvojnim teškoćama i darovite) i s
Prof. Dr Mile Ilić Filozofski fakultet Banja Luka

UČENJE I POUČAVANJE U INKLUZIVNOJ NASTAVI

Rezime: Polazeći od opštih značenja riječi inkluzija i u didaktičkoj literaturi preovlađujućeg poimanja termina nastavu u ovom radu se prvi put određuje inkluzivna nastava. To je nastava koja u procesu organizovanog učenja i poučavanja obuhvaća i intenzivno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću odnosno učenike sa posebnim obrazovnim potrebama (tj. sa razvojnim teškoćama i darovite) i s

More info:

Published by: pterodaktil on Jan 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

08/19/2013

pdf

text

original

 
Prof. Dr Mile Ili
ć
Filozofski fakultetBanja Luka
U
Č
ENJE I POU
Č
AVANJE U INKLUZIVNOJ NASTAVI
 Rezime
: Polaze
ć
i od op
š
tih zna
č
enja rije
č
i inkluzija i u didakti
č
koj literaturipreovla
đ
uju
ć
eg poimanja termina nastavu u ovom radu se prvi put odre
đ
ujeinkluzivna nastava. To je nastava koja u procesu organizovanog u
č
enja ipou
č
avanja obuhva
ć
a i intenzivno uklju
č
uje djecu i mlade sa preprekama u u
č
enju iu
č
e
šć
u odnosno u
č
enike sa posebnim obrazovnim potrebama (tj. sa razvojnimte
š
ko
ć
ama i darovite) i sve ostale u
č
enike u odjeljenju (grupi, tandemu) premanjihovim individualnim potencijalima, interesovanjima i o
č
ekivanim ishodima doli
č
nih maksimuma.U radu su eksplicirana zna
č
enja tangentnih termina (integrisana nastava,prepreke u u
č
enju i u
č
e
šć
u i podr
š
ka razli
č
itostima). Posebna poglavlja posve
ć
enasu identifikaciji klju
č
nih odrednica, prednosti i mogu
ć
ih slabosti inkluzivne nastave.Detaljnije su analizirane specifi
č
nosti u
č
enja i djelotvornog pou
č
avanja usavremenoj inkluzivnoj nastavi.
 Klju
č 
 ne rije
č 
i
: inkluzivna nastava, integrisana nastava, prepreke u u
č
enju i u
č
e
šć
uu
č
enika, podr
š
ka razli
č
itostima me
đ
u u
č
enicima, u
č
enje, pou
č
avanje.
1. Terminolo
š
ka razgrani
č
enja i osnovna polazi
š
ta
Nakon ukazivanja na op
š
ta zna
č
enja termina ,,inkluzija’’, dajemo radnedefinicije inkluzivne i integrisane nastave, kao i pojmovna odre
đ
enja tangentnih termina isintagmi, kao
š
to su: prepreke u u
č
enju i u
č
e
šć
u u
č
enika, podr
š
ka razli
č
itostima me
đ
uu
č
enicima.
1.1. Op
š
ta zna
č
enja termina ,,inkluzija’’Inkluzija
e klju
č
ni termin u nazivu inkluzivna nastava i u tangentnimpojmovima, kao
š
to su: inkluzivna
š
kola, inkluzija u obrazovanju, inkluzija u dru
š
tvenojsredini, inkluzija u vaspitno-obrazovnoj djelatnosti, itd.Rije
č
inkluzija (lat.inclusio) ima sljede
ć
a razli
č
ita zna
č
enja: 1.zatvaranje, zatvor,zagrada; 2.uklju
č
ivanje, sadr
ž
avanje, obuhva
ć
anje (M.I.), podrazumijevanje; 3.primjesa,sastojak, sastojina, sastavina; 4. zaokru
ž
enost, zaobljenost; INKLUZIVNO (isp.INCLUSIVE) uklju
č
iv
š
i, uklju
č
ivo; obuhva
ć
aju
ć
i, sadr
ž
avaju
ć
i, podrazumijevaju
ć
i(Klai
ć
,1978, str.591). Me
đ
u navedenim zna
č
enjima termina inkluzija apostrofirali smo
 
uklju
č
ivanje, sadr
ž
avanje, obuhvatanje er su takva zna
č
enja u temelju pojmaINKLUZIVNA NASTAVA.Zna
č
enja rije
č
i INKLUZIJA na engleskom jeziku su: ,,1.inclusive [in’klu:siv] adj(~ ly adv) koji sadr
ž
ava, obuhva
ć
a, uklju
č
uje |~ terms u cjelini je sve uklju
č
eno; of uklju
č
ivo, inkluzive; 2.inclusion [in'klu:
з
n] s uklju
č
ivanje, uklju
č
enje, obuhva
ć
anje,uklapan e, pripadnost; 3.including [in’klu:di
ŋ] prep.ura
č
unav
š
i, uklju
č
ivo, inkluzive;4.include [in'klu:d] vt uklju
č
i(v
а
) ti uklopiti, ura
č
unati,
о
buhvatiti, obuhva
ć
ati,sadr
ž
avati“ (Filipovi
ć
-redakcija, 1990, str. 562).Termin ,,inkluzija’’ preuzet je iz latinskog jezika u engleski jezik i u ostale ,,
ž
ive’’(savremene) jezike, me
đ
u kojima je i na
š
. Njegovo op
š
te zna
č
enje je uklju
č
ivanje,obuhvatanje svih, sadr
ž
avanje. Ipak, nepotpuno je i preusko poimanje inkluzije samo kaouklju
č
ivanje svakog odraslog djeteta u institucionalno obrazovanje, jer pored obrazovneinkluzije postoji i dru
š
tvena (
š
ira) inkluzija, itd. Suprotno zna
č
enje ima ,,ekskluzija’’-isklju
č
ivanje, neobuhvatanje svih ili obuhvatanje odabranih, nepotpuno sadr
ž
avanje...
1.2. Pojam ,,inkluzivna nastava,,
Termin INKLUZIVNA NASTAVA (INCLUSIVE TEACHING) stranog jeporijekla. Opisni pridjev inkluzivna poti
č
e iz latinskog jezika i iz engleskog jezika, kao
š
toe u prethodnom poglavlju istaknuto.Rije
č
nastava ima op
š
te poznato zna
č
enje, koje je uglavnom usagla
š
eno udidakti
č
koj i leksikografskoj literaturi i u nastavnoj praksi, te ga ovdje nije potrebnonavoditi.Polaze
ć
i od navedenih op
š
tih zna
č
enja inkluzije, mo
ž
emo re
ć
i da je
inkluzivnanastava
ona koja u procesu organizovanog u
č
enja i pou
č
avanja obuhva
ć
a i intenzivnouklju
č
uje djecu i mlade sa preprekama u u
č
enju i u
č
e
šć
u odnosno u
č
enike sa posebnimobrazovnim potrebama (tj. sa razvojnim te
š
ko
ć
ama i darovite) i sve ostale u
č
enike uodjeljenju (grupi, tandemu) prema njihovim individualnim potencijalima, interesovanjima io
č
ekivanim ishodima do li
č
nih maksimuma.
U
č
enje
u inkluzivnoj nastavi obuhvata sve vidove i oblike samostalnog izajedni
č
kog sticanja znanja, produbljivanje iskustva, usavr
š
avanja vje
š
tina, njegovanjanavika, razvijanja sposobnosti i vrijednosnih orijentacija i unapre
đ
ivanja procesahumanizacije i socijalizacije li
č
nosti u
č
enika do li
č
nih maksimuma.
U
č
e
šć
e
u inkluzivnoj nastavi podrazumijeva da se svaki u
č
enik primje
ć
uje, prihvatai uva
ž
ava onakav kakav jeste, da se djelotvornim pou
č
avanjem stimuli
š
e njegovo aktivnoanga
ž
ovanje u individualnom i zajedni
č
kom u
č
enju, podjeli iskustava i saradnji, te da sepodr
ž
ava slobodno izno
š
enje svog do
ž
ivljaja obrazovanja i vaspitanja.Inkluzivna nastava je glavna komponenta inkluzije u obrazovanju kao cjelokupnogprocesa permanentne reforme sistema obrazovanja i odr
ž
ivog razvoja svih kapacitetavaspitno-obrazovne ustanove koji bi odgovarali razli
č
itim potrebama svakog pojedinogu
č
enika. U tom kontekstu inkluzivna nastava treba da omogu
ć
i aktivno partnerskou
č
estvovanje svakog u
č
enika u obrazovno-vaspitnom procesu i smanjivanje njegoveekskluzije iz tog procesa.Osnovni cilj koncipiranja i realizacije inkluzivne nastave jeste stvaranje mogu
ć
nostiza kvalitetnije u
č
enje svih u
č
enika koje
ć
e najbolje odgovarati njihovim individualnim
 
razli
č
itostima. ,,Osnovni cilj je stvoriti kulturu i duh u
š
koli koji
ć
e cijeniti sve u
č
enike bezobzira na razli
č
itosti njihovih potreba. Inkluzija je ovisna o kontinuiranom pedago
š
kom iorganizacionom usavr
š
avanju svog osnovnog koncepta ’’(Vukajlovi
ć
, 2004, str.30).Kvalitet inkluzivne nastave zavisi od permanentnog vi
š
estrukog, polismjernog ime
đ
uzavisnog partnerstva-izme
đ
u u
č
enika i nastavnika, ravnopravne interakcije izme
đ
uu
č
enika, odnosa izme
đ
u nastavnika i roditelja, te unapre
đ
uju
ć
eg partnerstva
š
kole idru
š
tvene zajednice. Na probleme u inkluzivnoj nastavi ne gleda se ,,kao na te
š
ko
ć
e unutarindividue, nego kao na te
š
ko
ć
e koje se javljaju u interakciji izme
đ
u u
č
enika, te sa ljudskimi materijalnim resursima koji su na raspolaganju da podr
ž
e u
č
enje.Va
ž
an zadataobrazovanja je da maksimizira participaciju svih i to putem minimiziranja prepreka uprocesu u
č
enja...Konteksti variraju zavisno od stepena i prirode prepreka u
č
enju i u
č
e
šć
u.Iako se inkluzija fokusira na marginalizovane grupe, ona pove
ć
ava efikasnost sistema daodgovori na potrebe svih u
č
enika ’’(Isto, str. 20-21).
1.3. Integrisana nastava
Terminom ,,integrisana nastava’’ (integration of instruction/learning) ili ,,integracijanastave’’ ozna
č
avaju se mnogi integracioni procesi u nastavi i
š
koli, kao
š
to je ,,integracijanastavnih sadr
ž
aja, integracija u
č
enika u obrazovne grupe, personalna integracijanastavnika u timskom radu, integracija djece s te
š
ko
ć
ama u razvoju u redovno
š
kolovanje(M.I.), integracija
š
kole i dru
š
tvene sredine, integracija obrazovanja i vaspitanja i dr.Postoje jo
š
i nazivi: celovitost, sinteti
č
nost, jedinstvenost, sinekti
č
nost te i dijalekti
č
nostnastave’’ (Pedago
š
ki leksikon, 1996, str. 2001).U stru
č
noj literaturi i
š
kolskoj praksi
č
esto se pojam
inkluzivna nastava
poistovje
ć
uje sa pojmom nastava u kojoj se integri
š
u djeca sa lak 
š
im te
š
ko
ć
ama u razvoju iu
č
enju, za
š
to ne postoje pedago
š
ko-didakti
č
ki niti logi
č
ki argumenti. Kako je op
š
tezna
č
enje termina integracija (integer, lat.- netaknut; sav,
č
itav; te integrirati, tegriram tat. –integrare 1.upotpuniti; odr
ž
ati u potpunosti, Klaji
ć
, 1978, str. 598) povezivanje dijelova,komponenti u funkcionalnu cjelinu sistema ili procesa, inkluzivna nastava se razlikuje odintegrisane nastave po tome
š
to ne omogu
ć
uje samo socijalnu interakciju u
č
enika sapreprekama u u
č
enju i u
č
e
šć
u (tj. pojedinca s te
š
ko
ć
ama u razvoju i obrazovanju,darovitih...), ve
ć
i stalno podsticanje, pra
ć
enje i evaluacija sticanja znanja, formiranjavje
š
tine, razvoja sposobnosti i ostalih individualnih potencijala u zoni bliskog razvoja doli
č
nog maksimuma.
1.4.1. Prepreke u u
č
enju i u
č
e
šć
u u
č
enika
Umjesto termina u
č
enici sa
preprekama u u
č
enju i u
č
e
šć
u
do nedavno jeupotrebljavana neodgovaraju
ć
a sintagma u
č
enici sa posebnim potrebama.Uobi
č
ajena sintagma ,,posebne obrazovne potrebe’manje je adekvatna jerimplicira etiketu koja mo
ž
e dovesti do smanjenih o
č
ekivanja, skretanja pa
ž
nje sa izvoraspolja
š
njih te
š
ko
ć
a (obrazovna politika,
š
kolska organizacija, program, me
đ
uljudskiodnosi, pristupi nastavi i u
č
enju...), zanemarivanja problema drugih u
č
enika bez etikete i do

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->