www.denestry.orgCrna magija
Zlo uvijek dolazi uvijek kada ga ljudi najmanje o
ekuju. Vrata ulaza su uvijekslabost ljudskog srca
Uvod, poku
aj definiranja magijeOsnovni motivi crne magijeObredi crne magijeKoliko magija zaista djeluje?Znakovi djelovanja crne magijeSkidanje crne magijeKarma, magija, duhovnost
Uvod, poku
aj definiranja magije
Magija je nauka o mudrosti, razumijevanju najdubljih zakona prirode i duha. Strahprema magiji je strah od nepoznatog, koji je uro
en svakom
ovjekuOkultne nauke i magija, stolje
ima su djelovale iza o
iju javnosti, radi progona crkve inerazumijevanja okoline, ali iznad svega sa razlogom, po
to bi javno objavljivanjezna
ilo degradaciju i nerazumijevanje tih svetih nauka,
to se upravo de
avaposljednjih trideset godina. Nekada je to bilo znanje privilegiranih, mnogi renesansniumjetnici, koji su svojim djelima povukli Svijet iz mra
nog srednjeg vijeka i crkvenedogme, ali i veliki filozofi (Spinoza), bili su
lanovi i inicijanti tajnih okultnih organizacija.Tajna okultna dru
tva (npr. masoni), bila su jezgra tada
nje intelektualne i duhovneelite, koja je na temeljnim idejama slobode, jednakosti i bratstva, izvela Francuskurevoluciju, i uvela Svijet u demokratsko i nau
no dru
tvo.Sa druge strane, u narodnim masama srednjovjekovne Europe, postojali su razni kultovivjerovanja u vra
eve,
arobnjake, vje
tice, vjerovanja u njihove
arolije i vrad
bine.
aranje, vra
anje,
itanje sudbine bilo je oduvijek popularno medju ljudima, svaki
ovjek
eli svjesno ili nesvjesno dotaknuti "vraga", barem jednom u
ivotu. Ta znati
eljaprema nadnaravnom i nevidljivom, data je u prirodi svakome ljudskom bi
u. To jearhetip.Sa tre
e strane, takvi kultovi i vjerovanja odr
ali su se do danas, i ne samo to, ve
suposljednjih tridesetak godina postali vrlo popularni, upravo dok Svijet do
ivljava svojtehnolo
ki i nau
ni zenit, i
eli sve matemati
ki modelirati. Ta pojava je vrlo zanimljiva,sa vi
eg gledanja, i dokaz je da se ne
to ozbiljno doga
a u planetarnim tokovimaenergija (promjena Aeona).Nagla
avam!, crna magija, kako je prosje
an
ovjek percipira, tj. kakva je kolektivnaslika o tom pojmu, nema nikakve veze sa istinskom magijom i svim okultnim naukama,
iji je smisao sasvim druk
iji i daleko dublji. O tome vidi osnove I, osnove II. Upravozbog te krive slike, i radi mistificiranja ne
ega,
to je obavijeno tajnama inerazumijevanjem, rije
magija, i sve okultne nauke do
le su na crni glas, do
lo je dodegradacije i krivog razumijevanja, po
to je u kolektivnoj svijesti
ovjeka, usa
ena slika"vraga koga priziva
arobnjak ili vje
tica", iza
ega se krije strah od samoga sebe,po
to svaki
ovjek ima vraga u sebi,
to je op
eznana uzre
ica. To je dokaz vi
e, kolikodogmatsko neznanje ograni
ava
ovjeka u duhovnom napretku (nau
ni pogled naSvijet, postao je sa druge strane dogma 21 st., nagla
avam, krajnje opasna dogma). Sadruge strane, neke isto
ne meditacione grupe nude "romanti
na" prosvjetljenja, aliskrivaju svoju pravu prirodu iza prekrasnih slika punih cvjetova i rije
i "ljubavi", ali,meditacija je
ista magija i evokacija!Magija je nauka o mudrosti, razumijevanje najdubljih zakona prirode i duha. Magijagrani
i sa religijom, filozofijom i mistikom, usko je povezana sa astrologijom, Kabbalom,
biblijom, mitologijom, op
enitio, svim naukama.Za razliku od dana
njeg filozofskog koncepta gledanja na Svijet, koji je ograni
en umaterijalnim okovima uma i tvrdih nau
nih autoriteta (koji ve
grani
e sasrednjovjekovnom crkvenom dogmom), sa druge strane, mistikom, gdje se
ovjekprepu
ta prauzroku, i luta nebeskim sferama bez kontrole, prepu
ten idealima iemocijama; religije, gdje vjernik ne dira u nepoznato, ve
slijepo slu
a
vrste naredbevi
ih autoriteta, magija je upravo metoda istra
ivanja duha, put u nevidljive dimenzije,upotrebom simbola, mantri
kih formula, pokreta, koji
ine u svojoj ukupnosti, magijskiritual.Vje
bama magije se dosti
e, razumijevanje mentalne i emocionalne energije, razvoj ikontrola duhovnih mo
i, transformacija energije i uspje
na realizacija, bilo na"nebeskom" ili "zemaljskom planu". Ritualima magije, mo
e se, primjerice, patnjatransformirati u kreativnu, npr. intelektualnu energiju, ili seksualna energija sublimirati itransformirati u neki drugi vid energija. Magija je srodna Indijskoj Tantri i KundaliniYogi. Sa druge strane, strpljivim vje
banjem magije, mogu se dosti
i magijske mo
i,koje se ipak previ
e mistificiraju. Drugim rije
ima, magija je prakti
na tj. iskustvenametoda spoznaje nevidljivog, tj. instrument spoznaje filozofije.Napomena! Okultne nauke sli
ne su filozofiji. Dokaz tome je starogr
ka filozofija iz kojeizvore zapadna civilizacija. Temelji zapadne civilizacije, na
ina razmi
ljanja ljudi,govora, razumijevanja, kretanja i djelovanja je logika i matematika. Pitagora je dvadesetgodina proveo u Egiptu, bio je inicijant Egipatskih misterija, istinske evokacija Atzilutha,
to je
ifrirano u Egipatskoj religiji. Filozofija i matematika Pitagore je Kabbalisti
ka,duboko okultna. Aristotel je tvorac logike, na
ina kako funkcionira um. Dana
nja nauka,koja se voli hvaliti svojim dostignu
ima, npr. astro fizika, nije se previ
e odmakla od tadva mudraca
ovje
anstva, koji su bili istinski Adepti magije. Ovaj primjer autor navodi,po
to je osjetio "bijes Atzilutha na
ovjeka", koji se pona
a doslovce, poput urbanogbarbarina koji gazi svetinje drevnih bogova!Sa tre
e strane, pojam magijskog rituala se previ
e mistificira. Mistificira se ne
to
to jenepoznato, nepoznato izaziva strah, strah je mehanizam prirode koji svaki
ovjek nosi upodsvijesti. Ukoliko
ovjek dira u nepoznato, sudbinu, prauzroku, nadnaravno, strah sepoja
ava, naro
ito ukoliko se dodirnu mo
i duha.Da bi netko postao Mag, ili
arobnjak, potrebne su godine strpljivog rada, napornih ikrajnje dosadnih vje
bi disanja, ponavljanja rije
i, vizualizacija, pokreta, kontrole tijela,crtanja sigila, Enohijanskih tabela, alfabeta, tra
enja formula i dr. Magijske vje
be susveobuhvatne, filozofske, misti
ne, religijske, matemati
ke, dok se "spektakularne
arolije", doga
aju rijetko, ili gotovo nikada.
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
