Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Slavko Platz - Aristotel

Slavko Platz - Aristotel

Ratings: (0)|Views: 580 |Likes:
Published by Chupky

More info:

Published by: Chupky on Jan 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/05/2012

pdf

text

original

 
IV. ARISTOTEL
(3S4.-322.).
REALIZAM
Licej,
peripatetitka
Skola
Zivot.
Aristotel
je
roden
u
Traciji
u
gradu
Stagiri
napoluotoku
Halkidici
384. (u
srednjem
vijeku
su ga zbog toga
nazivali
"Stagiranin"-"Stagirita").
Otac
mu
e
bio osobni
lije£nik
nadvorumakedonskog
kralja
Aminta
u
Peli iAristotel svojuzivotnu sudbinu
vezuje
uz makedonsku misaoi dinastiju.Rano je izgubio roditelje i, kad mu ebilo
18
godina,
jedanrodak ga
§alje
uAtenu u Platonovu
Akademiju
u
kojoj
je proveo oko 20
godina,
do Platono-
ve smrti. To
e
njegovprv/
boravak
u
Ateni.
On e za zivota vrlo
cijenio
svo-
ga
uditelja
Platona
(5to pokazuje
iu
jednoj svojoj elegiji),
alise je,
Cini
se,
ve6
tada
teorijski
s
njim
razilazio.
Nakon Platonove smrti
347.
odlazi
Aristotel
u
Asos,
u
podrucje Troade,
iMitilenu, s og
nekim 51anovima Akademije
i kod
drzavnikaHermije
osni-
va neku
vrstu
nastavka
Skole.
Hermija
je
osnovao zasebnudrzavuna malo-
azijskoj
obali,
uzivajudi
podrSku
Makedonaca,
s idejom da
okupi
Grkekako
bi se
lakgeodupirao Perzijancima.
Tu je
Aristotel proveotri
godine,
Hermija
je bio
uhvaden
od Perzijanaca i
ubijen
(na kriz razapet),
Aristotel
je morao pobjeci. Proveo je joS
neko vrijeme
u Mitileni na
otoku
Lesbosu,
gdje
je
susreo svoga
kasnijegnasljednikaTeofrasta.Tu
ga
zateCe
poziv ma-kedonskog kralja
Filipa da
dode
na
dvor
i
preuzme
odgqj
njegova13-godi§njeg
sina Aleksandra.
Na torn
zadatku,
koji nije bio
bag
osobitouspjegan, proveo
je 7-8 godina.
29
Kad
e Aleksandarstupiona
vlast,
odlazi Aristotel
drugiput
u
Atenu
i
ondje
335. osniva
svoju gkolu,
LICEJ
(Likeion)
nazvanutako
po Apolonu
Likeio-nu,
jer
jebilau blizini
njegova
hrama.
Bila je slicna
Akademiji, kao
reli-
giozna
kultna zajednica u
Cast
Muzama. Kasnije je nazvana i
peripatetic-
kom
Skolom,
po
obiCaju
da
pouSavaju
i razgovaraju
*etajuci (jcepucat6co=
§etati,
nepinaTO(^=§etnja,
hodanje).
Vjerojatno
taj
naziv
potjeie
(kao i koddrugih Skola: Akademije,
Likeiona,
Stoe
ili
Keposa)
od
imena mjesta,
ne-
kog natkrivenog hodnika ili predvorja
kpje
se
nalazilo
u blizini Liceja. Umladosti
je
Aristotel mnogo napisao,
a za
vrijeme rada
u
Liceju
bio je vise
u&telj
i
znanstveni organizator.
On
organizira ovdje znanstveno-istrazivaC-
29
O
utjecaju
Aristotela
namladogAleksandra, dataj odgoji
"utjecaj
nije
biogotovo
nikakav",
er su seoni posvcdijamettalnorazilazili upogledu
Shvatanja
ulogei
veliiine polisa tc
uopie
pogleda
na svijet,
usp.
B.RASEL,
Nov.
dj,
str.
173.
Vidi
takoder: N. G. CAMINERO,
Historia
phiiosophiae,
str.
318.
 
kuekipu
velikog
stila:
obraduju
i sintetiziraju filozofsku, filozofsko-povi-
jesnu,prirodoslovnu, medicinsku,
povyesnu, arhivarsku,
politi&ku
i filo-
lo§ku gradu.
Jedino
take
se
mogu objasniti
Aristotelove
pqjedinaCne
spoz-
naje
kojenalazimou njegovim
djelima.
Samo12godina
trajala
je ova
plodna djelatnost,
a
nakon
Aleksandrovesmrti
323.
g. protumakedonska
struja
je
doSla
na vlast i
Aristotel,
k&oprija-
telj
te
dinastije,
shvatio
je da je korisnije
pobjedi,
dok
mu
ne
namjeste
neki
proces,da se ne bi
Atenjani
i"drugiput
ogrijeSili
o filozofiju". Kaoprotiv-nik
Makedonaca
isticao
se
osobito glasoviti
govornik
Demosten.
Aristotel
sepovukaou
Kalcidu
naEubeji
gdje
jeimao
imanje,
naslijedeno
odmajke.
Vodstvo
Liceja
povjerio
je
Teofrastu.
Ondje
je i
umro
ved
322.
godine.
-Poznataje i
njegova
oporuka,sadriajem
simboliSna
za filozofa i
Covjeka
takovelika
duha
i
srca,
i to uonim vremenima,
kojom
je
svojim
robovimaostavio
slobodu.
Aristotelova
djela:
mnogoje njegovih
spisa
izgubljeno,
spasenima
neznamo to6anporedak nastanka. Prema
objavljivanju,razlikujemo
eksoteri-
Cke
spise,
koje
je
Aristotel
oblikovao
i
kqji
su
bili
za
§iru
javnost, te literar-na
djela
i
dijaloge iz
mladosti.Od
njih
imamo odlomke
- te
akroamaticTce
spise
Hi
esoterijskt
kojeonnije oblikovaozajavnost (pragmaticld
spisi),
manje
ili
vi5e nacrte predavanja,
djelomiCno
izAsosa, jo§
vi5e
iz
Liceja.
Njih
je
izmedu
60.-50.
pr.
Kr.
izdao
Andronik
s Rodosa.
Nakon toga
su za-nemareni
mladenaCki
spisi,
a
znanje
se crpilo iz esoterijskih
spisa.
Bitna
promjena
u
nazoru o djelima
uslijedila
je nakon vrlo vazne
studije
Wernera
Jagera,
Aristoteles.GrundlegungeinerGeschichte
seiner
Entwicklung,
1923.
U odnosu na
dotadaSnje
tradicionalno
mi§ljenje,
W.
Jager
razlikujeevoluciju Aristotelove
znanstvene
misli
u tri
stupnja:
a)
platonsid
period
u
Akademiji,
do Platonove smrti -slijedi
Platona,
pokazuje nadmo6
nad
njim
u
logici,
ne
pokazuje
Platonovih
slabosti;b)
period
razvoja,
u Asosu i Mitileni -
napuSta
Platona,
kritizira
pla-
tonsku
teoriju ideja;c)
realist,
drugi
boravak
u Ateni -
napuSta metafiziku,
postaje
empi-
rist,
promatra prirodu
i
pokuSava
ustanoviti
zakone
promatranja.
Jager se,
doduSe,
brani da nije htio
naglasiti
kod
Aristotela
radikalno
odvajanje
od
metafizike
k
promatranju (empirizmu),
jer
on
i
u
torn
razdob-
Iju
kao prirodoslovac
ostaje
metafizifiar.
No i Jagerovo
miSljenje
je
do§lo
podudar znanstvene
kritike: treba
li
uopde
zastupati
neku
evoluciju Aristo-telove filozofije
u
njemxi
samom ili je sasvim stegnuti, tj. je li uopce
i
poCet-
96
no bio platoniSar,
ili
kroz duze vrijeme,
ilise
postupno
oslobodio?
Ta
su
pi-
tanja
pretresana.IngemarDuring
smatra
da je Aristotel vec od 360. g. biosamostalan jo§ za Platonova zivota (Platon je u to vrijeme napisao
Parme-
nidd),
kroz 40 godina je Aristotel bio samostalan,
moze
se govoriti samo oevoluciji njegove aristotelovske doktrine
u
njemu,
a tie
Platonove
u
njemu.
During
dokazuje:
a)
svjedoCanstva
starih
istiCu
razliku,
a ne sukladnostizmedu Platona
i
Aristotela;
b)
Aristotelovo
djelo
Protrepticos
ima
vise aristotelovskih elemenatanego
platonovskih;
c)postoji korelacija izmedu
Aristotelovih
prvihi
posljednjih
djela.Na
kraju
je
Cak
utjecaj
Aristotela na Platona.
Dakle, on je
samostalan, spekulativniji,
iakodonekle pod
utjecajem
Platona,
no
opet
u
domisljanju
i
ra§5i§cavanju pojmova
samostalan.
30
Aliproblemii
dalje
ostaju,
ne
mogu
se
olako
odbaciti
ozbiljne studije
o
torn
pi-
tanju
radi znanstvenog
oklijevanja
ili diskusije. Umjerenu evoluciju u sa-mom
Aristotelu
treba
priznati,
barem
u
pitanju
o
bogu
i u
etici.
Djela:
logiCki
spisi:
Kategorije,
O
tumacenju,
AnalitikaprvaiAna-
litika druga,
Topica,
O
sofistickim dokazivanjima.
Kasnije je
Aleksandar
Afrodizijski
sabrao
logiCke
spise
pod
nazivom
Organon,
§to
znafii
logidki
instrument.
Fizika,
filozofija
o prirodi i kretanju;
Prvafilozofija
(kasnijepoAndroniku nazvana
Metafizika,
"iza
fizike"), o
bi6u
kao
takvom
i
nje-govim svojstvima
i o
uzrocima;
prirodoznanstveni
spisi:
O
nebu,
O ra-
danju
ipropadanju, Meteorologica
-
neka
vrsta
fiziSke geografije,
Opo-
vijesti
zivotinja
-
sistematska
zoologija,
O
dusi,
i o§ neki
manji
prirodoz-nanstveni
spisi.
EtiCki
i
politiCki
spisi:
Nikomahova etika, Eudemova
eti-
ka,
Politika
-
socioloSke, drzavno-filozofske
i
pravno-filozofske
misli,
Atenska
drzava
-
sadrzi 158 ustavarazlifiitih
grCkih
polisa
koje
je Aristo-tel
sabrao;
Retorika -
 filoloSkispis
o
govorniCkoj
vjeStini;
Poetika
-
o
pje-
snifikoj
umjetnosti.
Od golemog opusa
Cini
se da je
ostalo
saCuvano
upra-
vo ono
najvrednije,
Zaostav§tinase
procjenjuje
na
preko
20 000
tiskanihstranica
danasnje osmine.
30
I.DORING.Xrtstote/es.
Dorstellungund
Interpretation
seines Denkens,
Heidelberg,
1966.
 
1.Aristotelova
logika
Sam
Aristotel se ne
koristi
ovim
nazivom kada
govori o
naCinu
i
strukturi
spoznaje
(nakon
njega
proSirili
su ga
stoici),
nego tu znanost
nazi-
va
TO,
'avoAimKd.
InaSe,
logika
pokazuje
tijek
miSljenja,
strukturu
i
ele-mente
zakljuCivanja,
pokazuje
kako jemogucepruziti
dokaze,
kakvi
tipovi
i
naCini
dokazivanja postoje,
sto se
moze dokazati
i
kada. Zato
je ona
"or-
ganon" -
"instrument"
koji
definira
pojmove
i
svrhu
logike,
pruza
mentalneinstrumente za
bilo
koji
tipistrazivanja.
Aristotelova metoda
urazradi
spoznajnih
operacija
je
slicna
onoj
u fi-zi£kim organizmima:
svesti
ih na
krajnje
elemente.
A
posljednji
elementi
spoznaje,
formalno
promatrani,
su
"pojmovi"
ili jednostavnepredodzbe.
Ako
gledamo
na
materiju
koju
ti
elementi
predstavljaju,
onda
postoji deset
osnovnih
pojmova
ili
"kategorija"
(Kateg.
A 1 b
251:
1.
supstanciia
fvalitet^
i^pr
pr. Soyjek^konji.
0
npr
bjjeio; 4yodnos,
npr
dvostruko,
vece,
sredina;5.
mjesto
(edje). npr.
na
trgu;Ti.
vriieme
(kada'LnDr.
ju5er.
proSle
godine:
7.
polozai.
npr
fcfti,
pj^i;
8.
stage",
npr. bos,
naorujan; 9. radnia
(djelovanje),
npr
sijece.
udara;
1,0-
trpnostjEa^vnost),npr.lsjeSen,
sa^prjelo.
Isti
broi
kategonja imainn'u
Top.
A
q
103D
2U-23.
MO
na
nekim
drugim
mjestima
niie
broi
isti.
Ova
tablica
kategorija
nije
samo
Cisto
logidka,
nego
i ontoloSka;
nai-
me,
postoji
savrSena
podudarnost izmedu
formi mi§ljenja
i
formi
bivstvo-
vanja
(Metaf.
A7, 1017a 23
ss).
-
Povezivanje
dvaju
pojmova
ili
jedno-
stavnih predodzbi
oblikuje
sud,
koji
moze
biti
afinnativan ili
negativan.
Njegova
istinitost
sastoji
se u
podudaranju
veze dvaju
pojmova,
afirmira-nih
ili negiranih u
sudu
s
objektivnom
povezano§6u ili
odvojeno§6u
izvanuma.
No ima
li
univerzalnijih
sudova
na
koje
se svi
ostali
mogu
svesti?
Ari-stotel
odgovara
potvrdno
i
navodi
princip
proturjeCja
(kontradikcije) kao
najuniverzalniji
sud:
"Nemogude je da
isto istomu
i prema
istome istodob-
no pripada
i nepripada"
(Metaf.
F
3, 1005 b
19).
32
Ovo
naCelo
spada
u ona
Sto
ih nazivamo prvima, i ne treba
dokazivanja
jer je
najsigurnije.
Samo
ne-uki traze svuda
dokaze,
tako bismo oti§li u
beskonaCno.
Osim prvih
sudova, koji
ne
trebaju
dokazivanja, ima i
drugih
5iju
vri-jednost
zaklju£ujemo
iz
prvih
i zovu se
zaldjudci.
Oni
mogu biti
ili po
silo-
gizmu(iz univerzalnog napartikularno)ili po
indukciji
(iz
zbira
partikular-
31
Kant
i Hegel
prigovaraju
Aristoteluda je
nauka
o
kategorijama
iisti
zbir
predikata bezuredujuieg principa,a tajpostoji. Naime,
ono
Sto
supstancija
moze prostomo-vremenski odrediti, ulazi
po
nelcoj
vlastitoj
kvklifUucUi
usvijet brojivih imjerivihstvari i
pokazuje
se mnogostruko djelotvomom u svijetu razliSitih
bica.
32
Usp.
ARISTOTEL,
Metqflzika.
prijevod Tomislav Ladan, SNL,
Zagreb,1985.,str.
82.
nih
uzlazimo
k
univerzalnom).
SrediSte
Aristotelove logike
dini
nauka
o si-logizmu.
Silogizam
je
operacija
uma
kojom
se iz
dviju
predmemutih
pro-
pozicija nuzno
izvodi
tre6a,
od
njih
razlifiita
(Top.
A
1,100
a 25
ss).
Moie
biti
apodiktiCki,
ako
zakljuCak
slijedi
iz
sigurnih
i
oCitih
premisa;
dijalekti-6ki, ako
zakljudak
slijedi
iz
vjerojatnih
premisa;
sofistidki, ako je
zakljuSak
lazan
er je
izveden
iz
la&iih
premisa.
Aristotel
je ve6
tadanapravio tri
figu-
re
silogizama
koje
se
medusobno
razlikuju po polozaju
termina
medija.
Indukeijaje
uzlazak od
pojedinaCnog
k
univerzalnom.
Samo
potpuna
indukcija
moze biti
strogoznanstvena,
a
nepotpunasluzi
govomicima.
Po
sebi.
iz
naravi
stvari,
prvotniji
je
silogizam
jer
vi§e
dokazuje,ali
s
obzirom
na
nas
jasnija je
indukcija.
Opdenito,
nama
je
blize
i
spoznatljivije
ono
Sto
je
blize osjetilima,
ali
jednostavno
prvotnije
i
spoznatljivije
je ono
Sto
je
udaljenije
od
osjetila. Time
i
silogizam nadilazi
indukciju. Kao
savrSeniji,
silogizam
pomaze
spoznaji da
dosegne
prvotna
naCela koja ne
trebaju
do-
kaza. Ta
naCela
spoznaje
um
(voog), a druga,
opdenitija
i
univerzalnija,
iz
njih
izvedena,
spoznaje
znanje
(js,niGrf\\n\).
2.
Aristotelova
metafizika
ZaAristotela je
logika
propedeutika za
ostale
znanosti. On
opdenito
dijeli
znanosti
u tri
grupe:
a)
teorijske
znanosti, koje
istrazuju
znanje
po
sebi;
b) praktiCne,
koje
istrazuju
znanje
da
preko njega
postignu
moralnu
savrSenost;
c) poetiCke ili
produktivne,
koje
istrazuju
znanje
u
vidu
Cinjenja,
tj.
da proizvedu odredene objekte.
Po
dostojanstvu
su
prve
dvije
najvaznije,
tj.
metafizika
i fizika (s
psi-hologijom)
i s
matematikom. Izlaganje
treba
pofieti
s
metafizikom
jer s
njom
poCinju,
i po
njoj
funkcioniraju,
sve
ostale
znanosti.
a.
Stoje
metafizika?
Sam
izraz
nije
Aristotelov,
nego
po^eSe
od Andronika sRodosa,
koji
je,
vjerojatno
oko 70. g. pr.Kr.,tun imenom
oznafiio
jedan
slozeni
traktat,
ne
radi
sadrzaja
nego
radi
poretka
koji
je
htio postidi
u
popisu
Aristotelovih
djela, tj.
stavio
ga je
"iza
fizike"
T&
HETCC
T&
^uaiKa
(ili
"preko"
fizike).
Originalni
Aristotelov
naslov
toga djela
bio je
"prvafilozofija
"
-
Tipwrri
9iXoaoia
(Metaf.
E1,1026,
a 24 i 30) ili takoder i
teologija,
nasuprot
dru-

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Elvir Selimovic liked this
duspis liked this
Pčelica Maya liked this
pretpostavljac liked this
skoteionos liked this
duspis liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->