Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
139Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Umjetnost 20.st. u Hrvatskoj

Umjetnost 20.st. u Hrvatskoj

Ratings:

5.0

(2)
|Views: 18,561 |Likes:
Published by zecorog
Skripta za hrvatsku umjetnost 20.st. / F.F. Zadar
Skripta za hrvatsku umjetnost 20.st. / F.F. Zadar

More info:

Published by: zecorog on Jan 24, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/25/2014

pdf

text

original

 
SECESIJApočetak secesije u slikarstvu naznačuje skupina mladih umjetnika izložbom Hrvatski salon uUmjetničkom paviljonu u Zagrebu 1898.;
1898. dovršena gradnja Umjetničkog paviljona; izložbeni prostor svečano otvoren 15. prosinca izložbom
Hrvatskisalon, 1898
.; izložbu priredilo
Društvo hrvatskih umjetnika
, nakon što se grupa mladih umjetnika okupljena okoVlahe Bukovca (Robert Frangeš-Mihanović, Rudolf Valdec), otcijepila od Društva umjetnosti Ise Kršnjavog; uz podrškuĐalskog i Dežmana,
ustali protiv tradicionalnih akademskih šablona, tražeći punu individualnost i sloboduumjetničkog izričaja
; ta izložba prva manifestacija hrvatske umjetnosti moderne: izlažu kipari
Robert Frangeš-Mihanović
i
Rudolf Valdec
, slikari
Robert Auer
, Ivan Bauer,
Vlaho Bukovac
,
Menci Klement Crnčić
,
BelaČikoš-Sesija
,
Oton Iveković
,
Ferdo Kovačević
,
Slava Raškaj
te s nacrtima okvira za Bukovčev Portret Vranicanijamladi student arhitekture
Viktor Kovačić
;
raznolikost motiva
: od tradicionalnih portreta, mrtvih priroda, pejzaža, do alegorije;borba likovnih umjetnika za afirmaciju dio je općeg pokreta hrvatske moderne, čiji zamah traje 1897-1903.;pojavljuju se prvi programski tekstovi koji teorijski određuju novu umjetnost (Dežmanov uvodnik u časopisu Mladost,1898.) te nastaju prva ostvarenja modernog stila (oprema časopisa Vijenac);
djelomično preuzimaju estetskenorme iz bečke i minhenske secesije u nastojanju da se uklope u nove struje likovnog stvaranja;1904. Prva jugoslavenska umjetnička izložba u Beogradu
(Hrvatska tada u sastavu Austro-ugarske, pa se iumjetnici nastoje oduprijeti pokušajima mađarizacije, povezujući se s ostalim južnoslavenskim narodima, jer susmatrali da će tako lakše postići oslobođenje od Monarhije i nacionalno osamostaljenje);
1905. osnivaju Savez južnoslavenskih umjetnika 'Lado', ali već na prvoj izložbi u Sofiji otcjepljuje seskupina mladih hrvatskih umjetnika iz Dalmacije pod vodstvom Emanuela Vidovića te u Splitu 1908.osnivaju Društvo Medulić;nova strujanja = dolaskom Bukovca u Zagreb, 1893.prvi zajednički nastup hrvatskih umjetnika na jednoj međunarodnoj smotri - milenijska izložba uBudimpešti 1896.;
Bukovac, Čikoš i Frangeš zahtijevali posebni izložbeni paviljon; Ivo Mallin po dužnosti tajnikaDruštva umjetnosti predvodio Odbor za milenijsku izložbu - dobili paviljon; Bukovac: 33 djela izložena
 ; otvorena pleneristička paleta > zagrebačka šarena škola
(nakon što se vratio iz Pariza, Bukovac utjecao na mlade slikareda sumorne boje realizma zamijene svježinom i svjetlošću evropskog impresionizma, pa će se krug mladih umjetnikaoko njega prozvati
šarenom zagrebačkom školom);
intimistički izraz, slobodna impresija u prikazivanju realiteta -simbolizam (>Čikoš)
u djelima umjetnika Salona uočava se nov način oblikovanja, ali se secesija u njima u prvom redu očitujeu idealističkom otklonu od stvarnosti u motivu, najčešće nadahnutu literaturom i mitom, koji simbolizirasubjektivne osjećaje i iracionalno
;
1898. izlazi i secesijski opremljen 15. broj časopisa Vijenac;usmjeren u prvom redu na tumačenje pojava nove umjetnosti u Beču, glavni-teorijsko promidžbeni spisPilarova studija
Secesija
obuhvaća sažete teorije mladih umjetnika:sloboda umjetničkog stvaranja, pojednostavnjenje vanjskog oblika i obogaćenje sadržaja umjetnosti,ukidanje razlike između tzv. visoke i primjenjene umjetnosti te sinteza lik. oblikovanja(gesamtkunstwerk) uz zahtjev da umjetnost treba raširiti u sve slojeve naroda;
 
 
ZAGREBAČKA ŠARENA ŠKOLA
ime su joj dali kritičari;bez naročitog ideološkog programa; bez jedinstvene kulturne orijentacije;
 jedna od odlika - uljepšani realizam;
začetnik škole je
VLAHO BUKOVAC
:on 70-tih studira u Parizu kod Cabanela - predvodnik francuskog akademizma; u početku mu je paleta tamna; njegovaslika
'Crnogorka'
dobiva priznanje;80-tih usvaja 'impresionizam' (
'Mlada patricijka'
) - počinje slikati u plein-airu, posvjetljuje paletu, potez mu postajeslobodniji i mekši, ali forma je i dalje akademska;
1893. dolazi u Zagreb - slika 'svijetlim šarenim' bojama - time utječe na niz naših slikara:FRANGEŠIVAN TIŠOVFERDO KOVAČEVIĆOTON IVEKOVIĆ JOSO BUŽANMATO CELESTIN MEDOVIĆMENCI KLEMENT CRNČIĆSLAVA RAŠKAJNASTA ROJCAUERALEKSANDER
kod prvog zajedničkog nastupa 1898. nazvali šarena škola;
prva povezana umjetnička tvorevina kod nas;
rade u plein-airu, koriste svijetlu paletu boja, akademske forme;
Bukovac u to vrijeme slika
'Hrvatski preporod'
,
'Gundulićev san'
;1895. na izložbi u Budimpešti škola;1897. dekoriraju 'Ilirsku dvoranu';
1898. Bukovčevom zaslugom slikari izlažu na Salonu;
1903. Bukovac odlazi u Prag;
 
VLAHO BUKOVAC (1855-1922)
1866. odlazi u Ameriku; radio u Peruu i San Franciscu; počinje se baviti slikarstvom;
Pariz 1876-1893.
1876. vraća se u Evropu; otkriva ga dubrovački pjesnik Medo Pucić, savjetuje ga da slavenizira svoje prezime Faggioniu Bukovac i odvodi ga u Pariz: studira na Ecole des Beaux Arts; još kao đak izlaže 1878. na pariškom Salonu; do krajapariške faze 1893. stalno je prisutan na Salonu:
teme iz crnogorskog života i aktovi, pa portreti
- izvrsno svladanzanat, vješta modelacija; portretima brzo stječe velik ugled;razvija se i u
 plenerizmu
: ‘Pejzaž s Montmartrea’, 1882.Dalmacija 1884-1885.
prijelomni trenutak je boravak u Dalmaciji 1884-85. - portreti tamnog kolorita i studije uz obalu mora;
napušta tamnu paletu - svijetla paleta, mekši potezi kista;Zagreb 1893-1898.
1893-1898. dolazi u Zagreb, na nagovor Račkog; radom u pleneru djeluje na mladu generaciju (Čikoš, Iveković, Tišov,Kovačević, Medović), zaoštrava odnose s Kršnjavim;kompozicije velikih formata:
‘Gundulićev san’‘Dubravka’‘Hrvatski preporod’ (zastor -
izvrstan portretist, obavio je i nekoliko najvećih slikarskih zadataka toga doba -svečanu zavjesu u HNK s temom Preporoda i simboličku kompoziciju '
Hrvatska književnost'
s portretima književnikaod renesanse do 19. st. u velikoj čitaonici Sveučilišne knjižnice)meki slobodni potezi kista, svijetla ljestvica boja s prozračnim obojenim sjenama - radi brojne portrete Zagrepčana;izlaže u sklopu zagrebačke šarene škole, na Biennalu, na izložbi Secesije u Beču (svrstan među najbolje portretistesvoga vremena); osniva Društvo hrvatskih umjetnika; nakon Salona povlači se u Cavtat;
Cavtat
1898-1902. eksperimentira s novim tehničkim i kolorističkim izražajnim sredstvima; svijetli portreti i pejzažiintenzivnih boja, u duhu secesije slika
‘Dantea na obali’ i ‘Raj’Beč
1902. odlazi u Beč
Prag
1903-1922. Pragtamo je profesor na Akademiji; povlači se iz javnog života - samo pedagoški rad;
poentilistička manira (ali ne čiste, već miješane boje), rafinirana skala boja, traži vibrirajuću atmosferulika i ambijenta;fasciniran suptilnim nijansama ljudske figure i puti, slika aktove, portrete, figure u interijeru;Bukovčev stav prema impresionizmu: svijetla paleta, atmosfera, za njega je impresionizam tek sredstvoreprodukcije - time nije zahvaćena sama bit impresionizma;

Activity (139)

You've already reviewed this. Edit your review.
Matea Benvin liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
ars63 liked this
Lama Glama liked this
Nela Bebler liked this
Marko Šantek liked this
Lama Glama liked this
Lama Glama liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->