PSIHOLOGIJA UČENJA

(PPT PREZENTACIJE U WORDU)

2006.g.
 RANO UČENJE I HABITUACIJA (07.03.2006.)

 UTISKIVANJE
 EKSPOZICIJSKO UČENJE
 HABITUACIJA

UTISKIVANJE
 reakcija praćenja - urođena
 objekt praćenja - naučen u prvim danima života
 Spalding (1873) – istraživao instinkte
↓
kritični period
 Tumačenje: W. James
 suprotni instinkti vezivanja i straha
 izazvani istim predmetom
 sazrijevaju na jednom uzrastu
↓
BIOLOŠKO NASLJEĐE I UZRAST ODREĐUJU ŠTO SE MOŽE NAUČITI
 Lorenz (1935): IZLAGANJE → UTISKIVANJE
Određenim
podražajima

EKSPOZICIJSKO UČENJE:
učenje perceptivnih
svojstava objekata
 BITNE OSOBINE UTISKIVANJA:
1. Vezivanje urođene reakcije praćenja uz određeni objekt, ali stvaraju se i određene
afektivne veze
2. Kritični period
3. Utiskivanje se odvija veoma brzo, princip ’’sve ili ništa’’
- dužina izlaganja → snaga utisnute reakcije
4. Permanentni i ireverzibilni rezultati utiskivanja
↓
kasnije manifestiranje u socijalnim i seksualnim preferencijama
 ADAPTIVNI SMISAO UTISKIVANJA:
o osigurava blizinu majke
o identifikacija vlastite vrste
 UTISKIVANJE KOD LJUDI
o Salkovi eksperimenti

EKSPOZICIJSKO UČENJE
 Izlaganje nestrukturiranim podražajima
o Posljedice na organizam trajne:
 fizičke
 ponašajne
 fiziološke – Levine (1960): hormonalna hipoteza
 Izlaganje strukturiranim podražajima
o djelovanje osiromašene, normalne ili bogate okoline, uz variranje uzrasta
o efekti iskustva generalizirani – na perceptivne sposobnosti, te sposobnosti učenja i
rješavanja problema
 Von Senden (1932) – operacije katarakte
 Riesen (1947, 1950) – čimpanze djelomično ili potpuno lišene vizualnog iskustva
 Hebb (1949)- štakori lišeni vizualnog iskustva
 Rosenzweig (1960-1969) – bogata sredina – deblja kora mozga (vizualni korteks)
 OPĆI ZAKLJUČCI:
o niže vrste rađaju se spremnije za život, pa je rano učenje manje važno, a lišavanje
ima manje štetne posljedice
o različiti efekti ranog lišavanja na različite funkcije – najmanje važno za motorne
funkcije, a važnije za složenije senzorne funkcije (vid) i rješavanje problema
o rano vizualno iskustvo osnova je za kasnije opažanje
o efekti ranog učenja nisu tako specifični kao efekti kasnijeg učenja

HABITUACIJA
 smanjenje snage reakcije nakon ponavljane prezentacije podražaja
 OPĆI PRINCIPI:
1. Smjer habituacije
2. Efekt vremena
3. Efekt ponovnog učenja
4. Efekt intenziteta podražaja
5. Efekt prenaučavanja
6. Generalizacija podražaja
 Habituacija emocionalnih reakcija:
o Teorija oponentnih procesa ( Salomon i Corbit, 1974)
 ASOCIJACIONIZAM (14.03.2006.)

 Aristotel (cca 350. g.p.n.e)

o asocijativni principi:
 princip dodira (u vremenu i prostoru)
 stol – stolica
 grom – munja
 princip sličnosti
 jabuka – kruška
 žuto – zeleno
 princip kontrasta
 dan – noć
 dječak - djevojčica
 britanski asocijacionisti – empiristi (17. - 19. st.):
o Thomas Hobbs (1651), John Locke (1690), James Mill (1829), John Stuart Mill
(1843)

iskustvo pamćenje
↓ ↓
osjeti → ideje
 Sekundarni principi asocijacija - Thomas Brown (1820):
o trajanje koegzistiranja dvaju asocijacija
o živost senzacija
o frekvencija uparivanja
o recentnost uparivanja
o izostanak drugih jakih asocijacija
o konstitucijske razlike između osoba
o emocionalno, tjelesno stanje i navike
 HERMAN EBBINGHAUS (1885)
o prva eksperimentalna provjera asocijativnih principa
o pamćenje besmislenih slogova (KVK)
o mjera pamćenja - UŠTEDA (smanjenje broja ponavljanja potrebnih da se lista
usvoji)
o Glavni nalazi:
 efekt dužine liste
 efekt ponavljanja
 efekt vremena – krivulja zaboravljanja
o princip dodira
o asocijacije unatrag
 KLASIČNO UVJETOVANJE (21.03.2006.)

Bezuvjetni podražaj Bezuvjetna reakcija

hrana slina

Uvjetovani podražaj Uvjetovana reakcija

zvono slina

 Raznolikost uvjetovanih rekacija:

o Patelarna reakcija
o Reakcije unutarnjih organa, npr. bubrega
o Treptanje
o Emocionalne reakcije
o Galvanska reakcija kože
o Averzija okusa
 Teorija zamjene podražaja (Pavlov):
o Zbog višestrukog uparivanja BP-UP, UP postaje supstitut za BP
 Teorija traga znaka ( Hearst i Jenkins, 1974):
o Reakcija na podražaj ako je on dobar prediktor važnih događaja (npr. hrane)
 OSNOVNI FENOMENI UVJETOVANJA:
o Stjecanje

o Gašenje
 o Spontani oporavak

o Dezinhibicija - uvođenje novog podražaja nakon postignutog gašenja može omesti

inhibiciju
o Uvjetovana inhibicija - UP može spriječiti javljanje UR ili oslabiti UR
o Generalizacija
o Diskriminacija – eksperimentalna neuroza
 Vremenski odnosi UP i BP:

 Povezanost UP i BP:
o Koliko je UP dobar prediktor prezentiranja BP, toliko će imati tendenciju da
postane ekscitatorni, a koliko je UP dobar prediktor odsustva BP toliko će imati
tendenciju da postane inhibitorni
o Rescorla (1966-68) -važnost povezanosti BP i UP , a ne njihov dodir:
  pozitivna povezanost – ekscitatorni UP
 bez povezanosti – neutralan P
 negativna povezanost – inhibitorni UP

 Druge procedure uvjetovanja:

o Uvjetovanje višeg reda - naknadnim uparivanjem novog podražaja s UP bez
javljanja BP, novi podražaj (UP drugog reda) može steći snagu izazivanja UR
 Senzorno preduvjetovanje
o dva UP su uparena prije uvođenja BP
 Klasično uvjetovanje izvan laboratorija:
o Uvjetovanje emocionalnih reakcija (strah, simpatija i dr.)

bol strah

zubar
 Watson i Rayner (1921) – mali Albert
 Primjena u bihevior terapiji:
o Sistematska desenzitizacija fobija:
 Hijerarhija zastrašujućih situacija
 Trening opuštanja (Wolpe)
 Postepena prezentacija situacija iz hijerarhije
o Averzivno kontrauvjetovanje
 razvoj averzivne UR povezan s nepoželjnim ponašanjem (npr. pijenjem
alkohola, pušenjem)

NOVIJE TEORIJE KLASIČNOG UVJETOVANJA (28.03.2006.)

TEORIJE ASOCIJATIVNOG UČENJA

1. RESCORLA-WAGNEROV MODEL
 Efekt blokiranja - Kamin (1968) doveo u pitanje Brownov princip frekventnosti

Grupa Faza 1 Faza 2 Testna Rezultat
faza

Blokiranje Svjetlo Svjetlo Ton Ton ne

+ Ton izaziva UR
Kontrolna - Svjetlo Ton Ton izaziva
+ Ton UR

 klasično uvjetovanje shvaćeno kao učenje važnih signala za važne događaje (BP)
 UP može postati:
o ekscitatorni - kada je BP veći od očekivanog
o inhibitorni - kada je BP manji od očekivanog
 o nema promjena u UP - kada je BP očekivan
 Kako životinja može očekivati specifičan BP?
o S-S teorija - tijekom uvjetovanja nastaje veza specifičnog centra UP u mozgu
sa specifičnim centrom BP povezanim sa centrom BR

 Kako životinja može predvidjeti snagu događaja?

o Snaga asocijacije odražava snagu događaja (BP):
 ako ton signalizira veliku količinu hrane, razvit će se jaka povezanost
dvaju centara
↓
 Kada je učenje završeno (postignuta asimptota) –snaga asocijacije
direktno je povezana s intenzitetom BP → očekivanje se potpuno
približava stvarnom događaju
↓
 snaga UR postiže asimptotu
o Prezentacija više UP:
 suma njihove asocijativne snage predstavlja snagu BP
 salijentnost podražaja utječe na rast asocijativne snage pojedinog
podražaja
↓
 konačna asocijativna snaga salijentnijeg podražaja biti će veća
↓
1. Ekscitatorno učenje: As > Vsum
2. Inhibitorno učenje: As < Vsum
3. Nema učenja: As = Vsum
 Koliko učenja će se desiti u svakom pokušaju?
o za svaki dani UP – jačanje ili slabljenje asocijativne snage proporcionalno je
diskrepanci između As i Vsum
o salijentnost UP - intenzitetniji UP izazvat će veće promjene u asocijativnoj
snazi

2. TEORIJE EFEKTIVNOSTI UP
 Rescorla-Wagnerov model ne predviđa efekt preekspozicije podražaja (salijentnost UP
se smanjuje ako je bio ponavljano prezentiran bez BP)
↓
MACKINTOSHOVA TEORIJA PAŽNJE
salijentnost UP ovisi o njegovoj prediktivnosti: subjekt obraća pažnju na
informativniji podražaj

3. TEORIJE USPOREĐIVANJA
 usporedba vjerojatnosti da će se BP javiti u prisustvu UP s vjerojatnošću da će se BP
javiti bez UP
↓
zaključak o povezanosti UP i BP

 usporedba UP i konteksta ne utječe na učenje, već na izvođenje

↓
UP izaziva UR kada ima veću ekscitatornu snagu od konteksta
OPONENTNI PROCESI U KLASIČNOM UVJETOVANJU
 Tolerancija na drogu:
o farmakološka objašnjenja
o Solomon i Korbit - povećanje oponentnih procesa u organizmu
o Shepard i Siegel (1975) - kompenzatorna UR izazvana redovito prisutnim
kontekstualnim podražajima
OPERANTNO UVJETOVANJE (04.04.2006.)

 Thorndike-ova kutija
 ZAKON EFEKTA (Thorndike, 1911)
o reakcija nakon koje neposredno slijedi zadovoljenje potrebe ima veću
vjerojatnost da se ponovi zbog jačanja veze reakcije i situacije

PRINCIP POTKREPLJENJA
 Guthrie i Horton (1946)
 STOP-AKCIJA PRINCIP (Brown i Herrnstein, 1975)
o javljanje potkrepljenja zaustavlja tekuće ponašanje i jača vezu između situacije
(kutija) i ponašanja koje je teklo u trenutku potkrepljenja
o specifičan položaj tijela i pokreti koji su se javili u trenutku potkrepljenja
imaju veću vjerojatnost javljanja u slijedećem pokušaju
 PRAZNOVJERNO PONAŠANJE (Skinner, 1948)
o zbog mehaničke prirode stop-akcija principa ponašanja su ponekad pojačana
slučajno
 OBLIKOVANJE ILI POSTEPENO PRIBLIŽAVANJE
o potkrepljuju se reakcije koje predstavljaju postepeno približavanje ciljnom
ponašanju
 ISTRAŽIVANJA B. F. SKINNERA
o Operantno ili instrumentalno uvjetovanje
 postupak u kojem je ponašanje ojačano kroz potkrepljenje
 eksp. postupak slobodnog operanta
 Komponente kontigentnosti:
o Kontekst ili situacija – diskriminativni podražaj
o Reakcija
o Potkrepljivač
 Osnovni principi:
o Stjecanje
o Gašenje
o Spontani oporavak
o Generalizacija
o Diskriminacija
 SEKUNDARNO (UVJETOVANO) POTKREPLJENJE
o potkrepljujući efekt stečen uparivanjem s primarnim potkrepljivačem
o generalizirani potkrepljivači
 LANCI REAKCIJA
o uzorak reakcija koje se moraju odviti ođređenim redoslijedom, dok se primarni
potkrepljivač daje na kraju lanca reakcija
 Planovi potkrepljenja:
1. kontinuirano potkrepljenje – potkrepljuje se svaka reakcija
2. povremeno (parcijalno) potkrepljenje

fiksno varijabilno

omjerno intervalno omjerno intervalno

IZBJEGAVANJE I KAŽNJAVANJE (11.04.2006.)

 Vrste kontingencije

Vrste podražaja
Ugodni Neugodni
Pozitivno
Podražaj potkrepljenje Kazna 1
prisutan
Rezultat ponašanje ponašanje
reagira-
nja Negativno
Otklanja Kazna 2 potkrepljenje
podražaj (time-out)
ponašanje ponašanje
IZBJEGAVANJE
 Eksperiment izbjegavanja - Solomon i Wynne (1953)
o prvih nekoliko pokušaja - UKLANJANJE
o nakon 5 pokušaja - IZBJEGAVANJE
 Dvofaktorska teorija – Mowrer (1947)
o klasično uvjetovanje straha + operantno uvjetovanje
 Jednofaktorska teorija - Herrnstein i Hineline (1966)
o izbjegavajuće ponašanje može se naučiti bez signala šoka
 Kognitivna teorija – Seligman i Johnston (1973)
o diskrepanca između opaženog i očekivanog
o dva očekivanja:
 očekivanje posljedica reakcije
 očekivanje posljedica ako se ne reagira
 blokiranje reakcije ili preplavljivanje
o tretman fobija
 NEKONTROLABILNI I NEPREDVIDIVI AVERZIVNI DOGAĐAJI
o Seligman i sur. (1975)
↓
naučena bespomoćnost
 Komponente:
o Motivacijska
o Kognitivna
o Emocionalna

KAŽNJAVANJE
 Faktori učinkovitosti kazne (Azrin i Holz, 1966):
1. neposredno uvođenje + max. Intenzitet
2. plan kažnjavanja
3. motivacija za reagiranje
4. dostupnost alternativnih ponašanja
 Negativnosti kažnjavanja:
1. moguća supresija svih ponašanja
2. negativni emocionalni efekti
3. kontinuirano nadgledanje ponašanja
4. izbjegavanje situacija
5. vodi agresiji
6. etičke dileme ?????
 time-out postupak
 cijena reakcije
 TEORIJSKA PITANJA O PONAŠANJU I POTKREPLJENJU
(25.04.2006.)

 Thorndike → izvođenje nužno za učenje

 E.C. Tolman → učenje i kroz pasivno opažanje
↓
očekivanje potkrepljenja + kognitivna mapa
 McNamara, Long i Wike (1956); Dodwell i Bessant (1960) → aktivno reagiranje
nije nužno za sticanje operantne reakcije

ULOGA POTKREPLJENJA
 Je li nam potkrepljenje nužno za učenje svih namjernih reakcija?
o Bihevioristi (Thorndike, Hull, Mowrer) → DA
o Tolman i Hinzik (1930) → NE
 Eksperiment latentnog učenja:
o grupa 1 - bez potkrepljenja
o grupa 2 - kontinuirano potkrepljenje
o grupa 3 - najprije kao grupa 1, a onda zamjena uvjeta
o POTKREPLJENJE NIJE NUŽNO ZA UČENJE, VEĆ ZA IZVOĐENJE
 KATALIZATOR - jača vezu PD – R
 DIO ASOCIJATIVNE MREŽE: PD, R i Potkreplj.
↓
očekivanje potkrepljenja
 Eksperimenti
o Tinklepaugh (1928)
o Colwill i Rescorla (1985) → očekivanje specifičnog potkrepljenja
DJELUJE LI POTKREPLJENJE KOD KLASIČNOG UVJETOVANJA?
 Dvofaktorska teorija – dva oblika učenja
 Jednofaktorska teorija (Hull) – isti mehanizam učenja
 Eksperiment: Gormezano i Coleman (1973) → potvrđeni principi klasičnog
uvjetovanja
MOŽE LI POTKREPLJENJE KONTROLIRATI VISCERALNE REAKCIJE?
 Eksperiment: Neal Miller (60-tih):
o Uvjetovanje rada srca štakora → Značajne promjene rada srca
Biofeedback
 povratna informacija o tjelesnim procesima
 cilj: bolja kontrola tih procesa
  Budzynski, Stoyva, Adler i Mullaney (1973)
 Johnson i Garton (1973)

UČENJE OPAŽANJEM (09.05.2006.)

UČENJE OPAŽANJEM
 Albert Bandura i Richard Walters → principi uvjetovanja + principi učenja
opažanjem
TEORIJE IMITACIJE
1. IMITACIJA KAO INSTINKT
 urođena sklonost imitaciji ponašanja koja vide da izvode drugi
 Metzoff i Moore (1977; 1983)
o 12 do 21 dan stara djeca
o imitacija specifičnog ponašanja
 Kategorije učenja opažanjem (Thorpe, 1963):
 socijalna facilitacija
 lokalno poticanje
 prava imitacija
2. IMITACIJA KAO OPERANTNA REAKCIJA
 Miller i Dollard (1941) → eksperiment: učenici 1. razreda – nagrađivanje za
imitacijsko ili neimitacijsko ponašanje
→ ponašanje druge osobe je PD, a operantna reakcija
je imitacijska reakcija
3. IMITACIJA KAO GENERALIZIRANA OPERANTNA REAKCIJA
 generalizacija potkrepljene imitacijske reakcije
 eksperimenti: Baer, Peterson i Sherman (1967) – potkrepljivanje umjereno
retardirane djece
4. TEORIJA KOGNITIVNO-SOCIJALNOG UČENJA (BANDURA, 1965)
 eksperiment: Bandura (1963; 1965) – imitacija agresivnog ponašanja
 Glavni efekti modeliranja:
o efekt učenja opažanjem
o facilitacijski efekt
o inhibicijski i dezinhibicijski efekt
↓
posredno (vikarijsko) uvjetovanje

MODELIRANJE
 SUBPROCESI MODELIRANJA
1. Procesi pažnje
 o značajke aktivnosti
o značajke opažača
o atraktivnost modela
2. Procesi retencije → simbolizacija
3. Procesi produkcije - povratna informacija → proces usklađivanja postavki
4. Motivacijski procesi
o stjecanje vs. izvođenje

očekivanje ishoda očekivanje vlastite efikasnosti

INTERAKCIJE UČENJA OPAŽANJEM I OPERANTNOG

UVJETOVANJA (09.05.2006.)

 Bandura i Walters (1963) – ponašanje roditelja utječe na razvoj ličnosti djeteta kroz:
1) kontrolu nagrada i kazni
djelovanje u istom ili suprotnom smjeru
2) modeliranje
 MOTIVACIJA POSTIGNUĆA → djelovanje u istom smjeru
o eksperiment: Bandura i Kupers (1964) – modeliranje standarda za ponašanje
o Rosen i D’Andrade (1959) – motivacija postignuća djece i nivo aspiracije
roditelja
o McClelland (1961) – društveno modeliranje
 AGRESIVNOST → djelovanje u suprotnom smjeru
o Gabner i sur. (1977) – gledanje televizije i percepcija svijeta
 Bandura i Walters (1963) → paradoksalan efekt: kažnjavanje djece za agresivno
ponašanje stvara agresivnu djecu
↓
sofisticirana distinkcija: “Ne smijem biti agresivan pred roditeljima jer će me kazniti,
ali mogu biti agresivan prema manjima i podređenima kao što su to roditelji prema
meni.”
 Kako smanjiti agresivno ponašanje?

ŠTO SE MOŽE NAUČITI OPAŽANJEM?

1. FOBIJE
 Lewis (1942) – dugotrajni psihološki efekti ponavljanog bombardiranja
 eksperiment: Mincke i sur. (1984) – strah od zmija kod majmuna
2. OVISNOSTI
 učenje opažanjem i socijalno potkrepljenje → razvoj ovisnosti
 potkrepljenje → nastavljanje uzimanja tvari
3. KOGNITIVNI RAZVOJ
 Rosenthal i Zimmerman (1972) – razvoj kognitivnih vještina
o zadatak konzervacije
o gramatička pravila, apstraktni pojmovi, rješavanje problema
4. MORALNO SUĐENJE I MORALNO PONAŠANJE
 eksperiment: Bandura i McDonald (1963) – moralno prosuđivanje ponašanja
 ↓
promjena smjera prosuđivanja nakon opažanja modela
 Phillips (1982) – oponašanje suicidalnog ponašanja

MODELIRANJE U BIHEVIOR TERAPIJI

 Utjecaj terapeuta (modela) kroz:
o socijalnu facilitaciju – npr. povećanje socijabilnosti vrtićke djece (O’Connor,
1969)
o modeliranje potpuno novog ponašanja – npr. poučavanje govorenju autističkog
djeteta (Lovaas, 1967)
o eliminiranje nepoželjnih reakcija – npr. straha od pasa (Bandura i sur.,1967)

SLOŽENO UČENJE (15.05.2006.)

Kognitivna perspektiva

mentalne reprezentacije mentalne operacije

KOGNITIVNE MAPE
 Edward Tolman (1932) – mentalna reprezentacija labirinta
 Olton i sur. (1978)
 Pamćenje labirinta
o Betty i Shavalia (1980) – vrijeme zadržavanja informacije o krakovima koje su
posjetili
o točan izbor krakova koji nisu posjetili do razmaka od 4 sata
 Je li pamćenje labirinta retrospektivno ili prospektivno?
o Cook, Brown i Riley (1985) – obje vrste pamćenja
USVAJANJE POJMOVA
 Gardner (1969) – čimpanza Washoe naučila jezik znakova – 130 znakova za imenice,
glagole, pridjeve, zamjenice i prijedloge
 Premack (1971) – čimpanza Sarah naučila značenja plastičnih oblika koji su
predstavljali riječi
- trening u povezivanju riječi u rečenice
RJEŠAVANJE PROBLEMA
 Wolfgang Köhler (1927) – rješavanje problema čimpanzi → upotreba objekata kao
oruđa

UVID
1. iznenadnost rješenja
2. glatko izvođenje rješenja
3. brz transfer

FAZE SLOŽENOG UČENJA:

  rješavanje problema da se dođe do rješenja
 uskladištavanje rješenja u pamćenju i doziv u sličnim problemskim situacijama
PRETHODNA UVJERENJA
 učenje manje predvidivih odnosa između podražaja
 patvorene asocijacije

Kako se odvija učenje kada treba usvojiti stvaran odnos?

kada nema prethodnih UČENJE VOĐENO podcjenjivanje objektivnih

uvjerenja PODACIMA odnosa
kada prethodno uvjerenje UČENJE precjenjivanje objektivnih
postoji VOĐENO UVJERENJIMA odnosa
kada su uvjerenja suprotna od UČENJE VOĐENO
stvarnih odnosa UVJERENJIMA

UČENJE MOTORNIH VJEŠTINA (23.05.2006.)

grupe istraživanja

bihevioralne fiziološke kognitivne

VARIJABLE KOJE UTJEČU NA MOTORNO UČENJE I IZVOĐENJE

1. POTKREPLJENJE I POZNAVANJE REZULTATA
 Thorndike (1927) → vježba bez poz. potkrepljenja neefikasna
 Trowbridge i Cason (1932)
o potkrepljenje = povratna informacija (poznavanje rezultata)
 različite vrste povratne informacije → Hatze (1976)
 odložena povratna informacija

- otežava izvođenje - korisna za izvođenje

- kontinuirana povratna - povratna informacija nakon izvođenja
informacija

2. DISTRIBUCIJA VJEŽBE
 Dore i Hilgard (1977)
 Clark Hull - reaktivna inhibicija → efekt reminiscencije
 nakon odmora podjednak uradak
3. TRANSFER PRETHODNOG UČENJA
Osgood (1949)

pozitivan transfer negativan transfer

- slični zadaci - različiti zadaci
- mali efekt
TEORIJE MOTORNOG UČENJA
1. DVOSTUPANJSKA TEORIJA - Adams (1971)
1. verbalno-motorni stupanj
 stvaranje perceptivnog traga
 napredak zbog verbalne povratne informacije
2. motorni stupanj
 stvaranje motornog traga
 internalni kriterij prosuđivanja izvođenja
2. TEORIJA SHEME - Richard Schmidt (1975)
 shema (Bartlett, 1932) → reprezentacije općih pravila
sheme

motorne perceptivne
 učenje na vlastitim greškama
3. PAŽNJA I AUTOMATIZACIJA (Fitts i Posner, 1967)
 Faze motornog učenja:
1. kognitivna faza - učenje zahtjeva zadatka i komponenti izvođenja
2. asocijativna faza - jačanje S-R veza
3. autonomna faza

UČENJE SEKVENCI POKRETA

 izvođenje slijeda pokreta u ispravnom redoslijedu i vremenu
 razvoj vještine kroz vježbu → tipična krivulja učenja
 izgrađivanje lanaca reakcija
 simultano ulančavanje
 motorni programi - Keele (1973)
↓
o reprezentacija uzoraka pokreta
o povratna informacija nema utjecaja

moderna shvaćanja
↓
uloga povratne informacije

početni uvjeti ispravljanje nakon izvođenja

tijekom izvođenja

IZBORNO PONAŠANJE (23.05.2006.)

ZAKON PODUDARANJA (Herrnstein, 1961):

 Proporcija reakcija podudara se s proporcijom potkrepljenja
 67% : 33% potkrepljenja
 66% : 34% reakcija kljucanja
 Eksp. Conger i Killeen (1974) – izborno ponašanje kod studenata:
 82% potkr. – 78 % razgovor
 38% potkr. – 29% razgovor

TEORIJE IZBORNOG PONAŠANJA

1. PODUDARANJE → MELIORACIJSKA TEORIJA
o životinja će uložiti više vremena ili napora u bolju alternativu
2. OPTIMIZACIJSKA TEORIJA (Rachlin i sur., 1976)
o eksluzivna preferencija boljeg plana potkrepljenja → maksimiziranje potkrepljenja i
minimaliziranje napora
3. TEORIJA TRENUTNE MAKSIMIZACIJE (Shimp, 1966; Sildelberg i sur., 1978)
o u svakom trenutku organizam će izabrati alternativu koja ima najveću vrijednost u tom
trenutku

IZBORI VEZANI UZ SAMOKONTROLU

 osobne preferencije podložne sistematskim promjenama u vremenu
 AINSLIE-RACHLINOVA TEORIJA:
o vrijednost potkrepljenja se smanjuje s povećanjem odmaka između izbora i dobivanja
potkrepljenja
 o Osoba će izabrati potkrepljenje koje ima veću vrijednost u trenutku izbora
o Veća samokontrola povezana s:
 posredujućom aktivnošću
 dobi
 inteligencijom
 opservacijskim učenjem

TEHNIKE ZA UNAPREĐIVANJE SAMOKONTROLE

1. Prethodno obvezivanje
2. Samopotkrepljivanje
3. Samokažnjavanje
4. Razmišljanje samo o odloženom potkrepljenju

DRUGE SITUACIJE IZBORA

 Tversky i Sattath (1979)
o stablo preferencija → svaka alternativa ima niz atributa → izbor između atributa, a ne
alternativa
 Rizične odluke → Teorija očekivane vrijednosti
 Očekivana vrijednost = vrijednost x vjerojatnost
o Npr. u kvizu izbor: da li uzeti osvojenih 20000 Kn ili ići dalje s mogućnošću dobitka
50000 Kn ili gubitka svega?
o Očekivana vrijednost = 50000 x 0.5 = 25000 Kn
o Efekt sigurnosti → izbor 20000 Kn
 Impulsivnost na opću štetu – “Tragedija zajedničkog pašnjaka” (Garret Hardin, 1968)
o zajedničko dobro koristi svima dok broj korisnika ne postane prevelik
↓
sistem čovjeka potiče na povećavanje vlastite dobiti bez ograničenja u svijetu o
graničenih resursa
↓
sloboda zajedničkog donosi propast svima
 KAKO TO PREOKRENUTI?