Izborne brojke i poruke

Intervju – [emso Tankovi}

Nastavak krize?
Krvavi sukob vjernika
Kad smijeh postaje haram
Had` – u gostima kod Gospodara svjetova
 SADR@AJ

SADR@AJ
ISSN 1334-5052
UVODNIK
PREPORODOV JOURNAL Izborne brojke i poruke ....................................................................................... 3
mjese~nik KDBH “Preporod”
BO[NJACI U HRVATSKOJ
Izdava~: Novi vjerski objekt ................................................................................................ 4
Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske Prvih 40 godina ...................................................................................................... 6
“Preporod” Panislamizam i hilafet, protestantizam i islam .................................................. 8
Predavanje o islamu ............................................................................................. 11
V. d. glavnoga urednika: Prijedorski logori smrti ...................................................................................... 12
Ismet Isakovi} Temelji bosanske dr`avnosti .............................................................................. 14
Izlo`be bo{nja~kih autora .................................................................................. 15
Urednici: Mesnevija kao mehlem du{i ............................................................................... 17
Filip Mursel Begovi} (Kultura) Odlazak vrsnog orijentaliste ............................................................................. 18
Anes [uvali} (Iz svijeta) HRVATSKA
O~uvanje korijena i tradicije ............................................................................. 19
Redakcija:
Postizborne kombinacije .................................................................................... 21
Faris Nani}
Mirza Me{i} INTERVJU – [EMSO TANKOVI]
Amina Alijagi} Rije~i izbornog pobjednika – vizija ili... ............................................................ 22
Sena Kulenovi}
BOSANSKI BAROMETAR
Adresa: Islamska tradicija Bo{njaka ................................................................................. 26
Preporodov Journal Nastavak krize? .................................................................................................... 28
Ilica 35, 10000 Zagreb BO[NJACI U SVIJETU
Krvavi sukob vjernika .......................................................................................... 29
2 Telefon/faks:
+385 (0)1 48 33 635 IZ SVIJETA
e-mail: Izvanredno stanje ................................................................................................. 31
kdbhpreporodºzg.t-com.hr Nova prilika ........................................................................................................... 32
kdbhpreporodºkdbhpreporod.hr Iranski nuklearni program .................................................................................. 33
web: ^eka se rasplet ..................................................................................................... 34
www.kbdhpreporod.hr KULTURA
Kad smijeh postaje haram .................................................................................. 35
@iro-ra~un: MESS – prostor dijalekti~ke integracije i konfrontacije ............................... 36
ZABA 2360000-1101441490
@IVJETI ISLAM
Devizni ra~un: Had` – u gostima kod Gospodara svjetova ................................................... 37
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
DIJALOG CIVILIZACIJA
Cijena: 10 kuna Ohridska deklaracija ........................................................................................... 39

Pretplata: PRIKAZI I KRITIKE

RH 80 HRK godi{nje Mogu}a rje{enja ira~ke neizvjesnosti .............................................................. 40
BiH 20 KM godi{nje MURSELOV [EGISTAN
Svijet 15 € godi{nje Prijava na natje~aj ................................................................................................. 41
Tisak: ZANIMLJIVOSTI
J mtg-topgraf d.o.o.,Velika Gorica Teorija zavjere ...................................................................................................... 43
Reality show .......................................................................................................... 43
O Tiskano uz financijsku potporu iz Stop gatarama i vra~arama ................................................................................ 43

U Dr`avnog prora~una Republike

Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
R manjine Republike Hrvatske

N Na naslovnoj stranici:
Kaba u Mekki
A
L
 UVODNIK

Rije~ v. d. glavnoga urednika

Izborne brojke i poruke

Izbori za {esti saziv Hrvatskog sabora donijeli su bipolarizaciju politi~ke scene u Hrvatskoj, vi{etjedne konzultacije kod
predsjednika Mesi}a o novom mandataru hrvatske vlade i postizbornu kombinatoriku politi~kih stranaka, kojoj je osnovni cilj
~arobna brojka 77. Saborski zastupnici nacionalnih manjina u svemu tome imaju zna~ajnu ulogu i predmet su ~eznutljivih
pogleda i “plavih” i “crvenih”.
Ovogodi{nji izbori u XII manjinskoj izbornoj jedinici za albanskog, bo{nja~kog, crnogorskog, makedonskog i slovenskog
zastupnika donijeli su novu pobjedu [emse Tankovi}a, predsjednika SDA Hrvatske. Me|utim, osim slatkog osje}aja izborne
pobjede, novi/stari zastupnik i njegova stranka nemaju pretjeranog razloga za zadovoljstvo. Brojke su neumoljive, egzaktan
pokazatelj politi~kog raspolo`enja bo{nja~kog naroda, koji je o~igledno nezadovoljan proteklim Tankovi}evim mandatom. Na
izborima 2003. godine dobio je gotovo plebiscitarnu podr{ku (~ak 2.711 glasova ili 83,8% glasova koji su dobili bo{nja~ki
kandidati). Ovogodi{nje prepolovljavanje podr{ke na samo 1.348 glasova ili 39,0% glasova dodijeljenim Bo{njacima – i pored
nesporne ~injenice da se ve}i broj Bo{njaka odlu~io glasati za manjinsku listu – nedvojbeno pokazuje da je sazrijelo vrijeme
za promjene. Apsolutno najve}e iznena|enje izbora je drugoplasirani Ned`ad Hod`i}, uspje{ni rije~ki poduzetnik koji se
prakti~no pojavio “niotkuda” i umalo pobjedio ~ovjeka koji je skoro 20 godina u politici. Mnogi smatraju da bi Hod`i} vje-
rojatno i osvojio saborski mandat da mu je kampanja po~ela petnaestak dana ranije. Ukoliko mu ovo iskustvo nije samo pro-
lazna zabava i provjera vlastitih sposobnosti, nego trajna ambicija i strate{ki cilj, ve} se sada mo`e re}i da se radi o favoritu na
izborima 2011. godine. Zaista je respektabilno s kolikom je razlikom, u vrlo kratkom vremenu, ostavio iza sebe Hamdiju
Mali}a i Ibrahima Ru`ni}a, dugogodi{nje bo{nja~ke aktiviste i predsjednike udruga, kandidate sa zna~ajnim strana~kim iskust-
vom i podr{kom. Sretna okolnost za novog/starog saborskog zastupnika je disperzija glasova na ostalih {est bo{nja~kih kandi-
data. Bira~i su u Hod`i}u prepoznali li~nost koja bi se mogla suprostaviti Tankovi}u i odnijeti prevagu, ali je 550 glasova oti{lo
na Mali}a i Ru`ni}a, te oko 300 na ostalu ~etvoricu kandidata koji su, i pored nesporne kvalitete, imali marginalne uloge.
Pad Tankovi}evih glasova za 50% sigurno je ve}im dijelom prouzrokovano i “protjerivanjem” politike iz molitvenih prostora
Islamske zajednice. Poznato je da je u predizbornoj kampanji 2003. godine, koja se odvijala tokom ramazana, Islamska zajednica
dala Tankovi}u infrastrukturnu podr{ku, potpuno otvoriv{i svoje prostore za njegove predizborne govore nakon teravija, a istovre-
meno ih zatvoriv{i za ostalu dvojicu kandidata. Brojni imami, slu`benici i aktivisti Islamske zajednice bili su u slu`bi SDAH i
njezinog predsjednika. Ove godine se dogodilo neophodno potrebno distanciranje od politike jer je, uslijed gre{aka bo{nja~kog 3
saborskog zastupnika, do{lo do znatne kompromitacije muslimanske vjerske institucije. Izme|u ostalog, amnestiranje Vice Vu-
kojevi}a na zasjedanju saborskog odbora za silovanje muslimanki tokom rata u Bosni i Hercegovini ili izjava o ulozi ameri~kih
@idova “u teroristi~kom iskoraku” 11. rujna nisu mogli, niti smjeli ostati bez negativnog odjeka u Me{ihatu.
Nekoliko je vrlo va`nih zadataka pred Tankovi}em, a kvaliteta obavljenog posla najvi{e ovisi o tome ho}e li biti u oporbi
ili ~lan vladaju}e koalicije. Ukoliko mandatar nove Vlade RH ponovo bude Ivo Sanader, {to je vrlo vjerojatno, onda bi nared-
ni Tankovi}ev ~etverogodi{nji mandat mogao biti nova epizoda nemogu}e misije, gdje ni{ta konkretno ne}e mo}i napraviti.
Jedina mu je {ansa pad Vlade i prijevremeni izbori ili okretanje le|a od Milanovi}a i zanemarivanje Sporazuma o suradnji sa
SDP-om. U drugoj varijanti, me|utim, dolazi u poziciju ozbiljno naru{ene vjerodostojnosti, {to bi mnogi iskoristili za potvrdu
teze da je Tankovi} jedino principijelan u svojoj neprincipijelnosti. S druge strane, te{ko je odr`iva situacija da je zastupnik pet
nacionalnih manjina u opoziciji hrvatskoj vladi. Politi~ki prijeizborni sporazum je ma~ s dvije o{trice, svojevrsni politi~ki la-
birint iz kojeg }e morati prona}i dostojanstven i pragmati~an izlaz.
Jedan od Tankovi}evih prioritetnih zadataka je i smirivanje situacije u SDA Hrvatske, u kojoj su mnogi ogranci nezado-
voljni sada{njim stanjem, te smatraju da je stranka, i pored toga {to je njezin predsjednik ostao u saborskoj klupi, zapravo iz-
gubila izbore. Takva ocjena zahtjeva i promjenu strana~kog kursa, druga~iju programsku platformu, redefiniranje ciljeva pri-
mjerenih vremenu i, {to je najbitnije, uvo|enje mladih intelektualaca u rad i strana~ke strukture odlu~ivanja. Bez novih kadro-
va i demokratizacije rada jedina bo{nja~ka stranka u Hrvatskoj nema svijetlu budu}nost. Pred Tankovi}em je i neophodno
redefiniranje suradnje s bo{nja~kim asocijacijama i udrugama ostale ~etiri nacionalne manjine, koja je bila predmet frustracija.
Sjetimo se samo pisma ~elnika manjinskih udruga upu}enog Vladimiru [eksu, predsjedniku Hrvatskog sabora sredinom 2006.
godine. U svjetlu ~injenice da je ostao jedini bo{nja~ki predstavnik u Savjetu za nacionalne manjine RH, bo{nja~ke udruge
o~ekuju njegovu principijelnu ulogu prigodom osiguranja i distribucije financijskih sredstava za realizaciju programa. Ukoliko
ne do|e do sustavne konverzije Bo{njak/Musliman, prvenstveni strate{ki cilj mora mu biti priprema pripadnika bo{nja~kog J
nacionalnog korpusa za popis stanovni{tva 2011. godine. Zasebna izborna jedinica s dvojicom bo{nja~kih saborskih zastupni-
ka, nakon uspje{nog popisa, mo`da }e mu pomo}i u produljenju politi~ke karijere.
O
[emso Tankovi} je dobio {ansu za popravni ispit, a ho}e li ga polo`iti s pozitivnom ocjenom saznat }emo mnogo prije U
zavr{etka saborskog mandata. Najve}a pomo} bi mu moglo biti realno sagledavanje dosada{njih rezultata (a ne nijjeta, namje-
re), formiranje jakog tima stru~njaka, distanciranje od kadrova upitne stru~ne i moralne kvalitete, te zakopavanje “ratnih sje- R
kira” s bo{nja~kim asocijacijama (prvenstveno BNZH). U cilju prosperiteta bo{nja~kog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj,
neophodno je me|usobno pru`anje ruke pomirenja i povjerenja, bez ~ega }e naredne ~etiri godine biti izgubljene, s nesagledi-
N
vim posljedicama u sljede}em desetlje}u. U ovome trenutku, jedino {to redakcija “Preporodovog Journala” mo`e obe}ati je da A
}e afirmativno, konstruktivno i argumentirano pratiti rad saborskog zastupnika.
Ismet Isakovi} L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Sve~ano otvorenje mesd`ida u Bogovolji

Novi vjerski objekt

U subotu, 3. studenog u cetingradskom
selu Bogovolja, smje{tenom u ju`nom di-
jelu Karlova~ke `upanije uz samu granicu
s Bosnom i Hercegovinom, sve~ano je ot-
voren mesd`id. Skupu su, osim predstav-
nika Islamske zajednice i Katoli~ke crkve
u Hrvatskoj, prisustvovali i Marinko Mil-
~i}, do`upan Karlova~ke `upanije, Nikola
Pauli}, na~elnik op}ine Cetingrad, Franjo
Dubravi}, tajnik Komisije za vjerske za-
jednice Sabora Republike Hrvatske i Ner-
min Ogre{evi}, na~elnik op}ine Cazin.
Do`upan Mil~i} i na~elnik Pauli} su u
obra}anju okupljenima istaknuli dobre i
prijateljske odnose izme|u hrvatskog i bo{-
nja~kog naroda s obje strane granice, koja
vi{e spaja nego razdvaja. Podsjetili su na
solidarnost Bo{njaka iz Cazinske krajine
koji su 1991. godine, u najte`im trenuci-
ma Domovinskog rata u Hrvatskoj, nesebi-
~no pomogli nekoliko tisu}a izbjeglih Hr-
vata s podru~ja grada Slunja, te op}ina
4 Rakovica i Cetingrad, koje su velikosrpski
agresori protjerali iz njihovih domova.
“Karlova~ka `upanija u skladu s prora~un-
skim mogu}nostima sudjelovala je u pro-
jektu izgradnje d`amije d`emata Bogovo-
lja, a njezino dana{nje otvorenje dokaz je
da vjerska tolerancija i su`ivot izme|u
Hrvata i Bo{njaka na ovim prostorima nije
samo mrtvo slovo na papiru, ve} stvar-
nost”, rekao je do`upan Marinko Mil~i}.
Predsjednik Me{ihata Islamske zajed-
nice u Hrvatskoj, muftija [evko ef. Omer-
ba{i} je rekao da su otvaranjem mesd`ida
ostvareni snovi i nadanja dugi 16 godina,
koji datiraju od jedne ramazanske no}i
1991. godine. Podsjetio je da su mesd`idi
jedno od najve}ih potreba muslimanskih
naselja. Osim vjerske uloge, oni su mje-
sto dru{tvene, kulturne, ekonomske i dru-
gih aktivnosti. “Kada smo krajem 1990.
godine izabrali prvi Sabor i Me{ihat, za
J tada dvije jugoslavenske republike Hrvat-
O sku i Sloveniju, u Hrvatskoj su postojali
mesd`idi u Dubrovniku, Rijeci, Puli, Osi-
U jeku, Sisku, Gunji, Splitu i Zagrebu. S
dana{njim danom ovo je 23. mesd`id i
R prostor Islamske zajednice. Prigodom os-
N nivanja Me{ihata u prvi plan smo stavili
izgradnju mesd`ida bez kojih se nije mo-
A gla posti}i masovnost i {irenje. I unato~
ovom velikom uspjehu, kupnje i izgrad-
L nje 15 mesd`idskih prostora, jo{ uvijek
Otvorenje mesd`ida u Bogovolji
nedostaje njih nekoliko, kao {to je recimo
u Zadru, gdje `ivi oko tisu}u muslimana,
a nemaju nikakvih uvjeta za vjerski `ivot.
S ovogodi{njim rezultatima osiguranja
vjerskog prostora mo`emo u cijelosti biti
zadovoljni, jer je mesd`id u Karlovcu to-
kom ramazana po~eo s radom”, rekao je
zagreba~ki muftija. Me{ihat Islamske za-
jednice u Hrvatskoj je, osim osiguranja
mesd`idskih prostora, nastojao pobolj{ati
standard svojih slu`benika, osigurati kva-
litetne stanove za imame i muallime. U
{kolovanju su postignuti zapa`eni rezul-
tati, ali je muftija Omerba{i} naglasio da
s time ne mo`emo biti zadovoljni. “Biti
}emo zadovoljni kada svi imami i mualli-
me budu fakultetski obrazovani i tako bu-
du spremni d`ematlijama i djeci na vjero-
nauku ponuditi suvremene poglede na
na{u uzvi{enu vjeru. To je vrlo va`no i
jedno od najzna~ajnijih obveza cijele Is-
lamske zajednice”, rekao je Omerba{i}.
Naglasio je da je vjeronauk u {kolama
i mektebima najva`nija zada}a cijele
Islamske zajednice. “S obzirom da nam
se pru`ila prilika da mladim nara{tajima
ponudimo mnogo vi{e od islama, nego se
to nama pru`alo, tu priliku ne smijemo
nikako ispustiti. Zato smo mnogo puta
imamima, muallimama i vjerou~iteljima
stavili u svijest nu`nost provedbe ovoga
zadatka. I izgradnja ovoga mesd`ida ima-
la je za cilj vjeronauk”, naglasio je mufti-
ja. Trenutno u Hrvatskoj oko 4.000 djece
poha|a islamski vjeronauk, a jo{ toliko ih
je izvan programa. Veliki broj spomenute
djece `ivi u mjestima u kojima nema mes-
d`ida, niti imama i muallima. Roditelji
jednog broja djece ne `ele vjeronauk za
njih, dok drugi smatraju da su im djeca
preoptere}ena {kolskim gradivom i da je
za njih vjeronauk suvi{an. Osim toga, od
oko 60.000 gra|ana Hrvatske, koji su se u
popisu stanovni{tva 2001. godine izjasni-
li muslimanima, samo su njih oko 20.000
~lanovi Islamske zajednice, dok ostali ni-
su uklju~eni u nikakve vjerske aktivnosti.
“U~lanjivanje u Islamsku zajednicu vrlo
je sporo i predstavlja jedan od najve}ih
problema. Unato~ svemu {to ~inimo da
osiguramo i za{titimo vjerni~ka prava,
imamo slab odziv u ~lanstvo. Ne mo`emo
tako|er biti zadovoljni niti aktivnostima
imama i ~lanova Izvr{nih odbora, koji bi
trebali biti glavni aktivisti na ovom po-
slu”, rekao je Omerba{i}.
U narednoj godini formirat }e se novi,
14. Med`lis u Hrvatskoj s oko 1.800 vjer-
nika, koji }e ~initi tri d`emata: Karlovac,
Maljevac i Bogovolja. Mesd`idi u Bogo-
volji i Maljevcu nalaze se na samoj grani-
ci BiH i Hrvatske, te od njih muftija o~e-
kuje da doprinesu razvoju prijateljskih
odnosa dviju susjednih dr`ava. “Na{ traj-
ni zadatak je suradnja s predstavnicima
drugih vjerskih zajednica i crkava, {to }e

doprinijeti miru i dobrom su`ivotu. Zem-
lje iz ovog podru~ja su nedavno imale
gorka ratna iskustva, koji su ostavili du-
boke i te{ke tragove. Mi iskreno vjeruje-
mo da vjerske zajednice mogu dati veliki
doprinos miru, toleranciji i su`ivotu. Zato
o~ekujemo i od ovih mesd`ida da dadu
svoj doprinos su`ivotu i teleranciji”, na-
glasio je zagreba~ki muftija. Osvrnuo se
na aktivnosti Me{ihata Islamske zajedni-
ce u Hrvatskoj koji je u~inio velike napo-
re na {kolovanju u~enika s tog podru~ja.
Nekoliko u~enika i u~enica iz Bogovolje
zavr{ilo je Zagreba~ku medresu “Dr. Ah-
med Smajlovi}”, a trenutno ih se ~etvero
{koluje u Medresi i Islamskoj gimnaziji.
“Kada se danas osvrnemo na protekli pe-
riod i suradnju, mo`emo bez ikakve dvoj-
be ustvrditi da smo za ovaj d`emat u~inili
dosta, a kruna te suradnje je ovaj mesd`id
u ~iju je izgradnju Me{ihat ulo`io 400.000
kuna. Te smo rezultate mogli posti}i zah-
valjuju}i dobroj suradnji s dr`avnim vla-
stima, gdje smo nailazili na razumjevanje.
Zahvaljuju}i tom razumjevanju, islam i
muslimani u Hrvatskoj imaju, po na{em
skromnom sudu, najbolji pravni polo`aj u
Europi”, zaklju~io je muftija Omerba{i}.
^ast simboli~nog otvorenja mesd`ida
pripala je Smailu Hozanovi}u, velikom do-
natoru i predsjedniku D`ematskog odbora u
Bogovolji. On je za ovu ~ast, osim prethod-
nih izda{nih donacija, izdvojio 6.000 eura.
Povijest izgradnje
U selu Bogovolja, koje ima 70 ku}a s
314 muslimana, d`emat je osnovan 2001.
godine, a do tada su stanovnici svoje vjer-
ske potrebe od ro|enja (akike), preko vjen-
~anja, mevluda, tevhida i d`enaza zadovo-
ljavali u obli`njem [turli}u ili dovode}i
imame u svoje ku}e. Kamen temeljac za iz-
gradnju, u prvom periodu mesd`ida, a zatim
i d`amije (s munarom), polo`en je 3. rujna
2005., nakon dugogodi{nje borbe da se
ishode potrebna dokumentacija, te lokacij-
ska i gra|evinska dozvola. Zemlji{te povr{i-
ne 5.500 m² darovala je D`emila Durmi},
koja nije do~ekala polaganje kamena teme-
ljca, jer je prethodno preselila na ahiret.
Izgradnja objekta je tekla po planu i
poslije samo godinu dana, uo~i ramazana,
u petak zadnji dan mjeseca {evala, 22. ruj-
na 2006. uprili~eno je radno otvorenje
mesd`ida. Imami su izveli predramazanski
mevlud koji je predstavljao i simboli~an
ulazak u posjed muslimanskog vjerskog
objekta. Do trenutka ulaska u posjed, mes-
d`id (d`amija) je dignut pod krov: postav-
ljena je kompletna PVC stolarija (koja je
kupljena od tvrtke “Dom” iz Zagreba,
Mihrab i minber
vlasnika Mujage Dru`i}a, koji je odobrio
veliki rabat na uobi~ajenu cijenu stolari-
je), provedene su elektroinstalacije i pri-
vremeno priklju~enje struje i vodoinstala-
cije (za {to se pobrinula rahm. Begzada
Ahmeta{evi} donirav{i preko 100.000 ku-
na), ura|ena je i postavljena drvena ogra-
da na mahfilu i stepenice za mahfil (rad
stolara Ibrahima Hozanovi}a iz Bogovo-
lje), obojani su zidovi (rad poduze}a “Me-
gatti”, vlasnika D`evdeta Tinji}a), prostrti
tepisi (poklon Centra za obnovu i razvoj
pri Veleposlanstvu IR Iran u Sarajevu),
nasuto dvori{te i parkirali{te krutim mate-
rijalom. Tvrtka “Hau{i}” iz Ozlja je izvela
radove na unutarnjem `bukanju objekta te
im je povjerena izrada stropa u molitve-
nom prostoru, prilaz i stepeni{te u donjem
dijelu objekta, kao i ugradnja mihraba na
objektu. Mihrab je drugi po veli~ini u
Hrvatskoj i te`ak je 7,5 tona.
Prigodom radnog otvorenja mesd`ida
u Bogovolji skupu se obratio muftija [ev-
ko ef. Omerba{i} sljede}im rije~ima: “Ni-
sam ni sumnjao da za godinu dana ne}emo
u}i u ovu ku}u i mislim da ste vi Bogo-
volj~ani pomogli jo{ vi{e nego Me{ihat,
jer ste zajedno sa svojim imamom, Admi-
rom ef. Muhi}em, ugradili u ovaj mesd`id
osim financijskih sredstava i rada i svoje
du{e i srca. Sje}am se prve teravije koju
smo klanjali u Bogovolji, ne znam kod ko-
ga je to bilo (ku}a rahm. Zuhdije [abi}a,
op.a.), ali se sje}am da su klanjale 102
du{e i da je jako padao snijeg. I ja sam tada
osjetio va{u veliku `elju i predanost Allahu
Unutra{njost mesd`ida
BO[NJACI U HRVATSKOJ
i znao sam da vi mo`ete realizirati jedan
ovakav projekt. I nemojte nikada zaboravi-
ti rahmetli D`emilu, koja je dala svoj ko-
mad zemlje na kojoj je izgra|ena d`amija i
treba da joj svakog ramazana prou~ite hat-
mu, jer njezin vakuf nije bio uzaludan.”
Izme|u radnog i sve~anog otvorenja
mesd`ida mnogo je ura|eno na ure|enju
interijera: podno grijanje, napravljen je
trajni priklju~ak struje, finalizirani su te-
pisi i pri~vr{}eni za pod, postavljen je
minber i rasko{an kristalni luster dimen-
zija 1 x 1,3 m. Luster je vakuf Hajrudina i
Adnana Ramadanovi}a iz Zagreba; Ha-
san Muji~i} je vakif i donator minbera u
vrijednosti od 35.000 kuna; Amir Hau{i}
iz Ozlja osmislio je, uradio i donirao mi-
hrab; Ibrahim Hozanovi} je donirao obla-
~enje mihraba u drvo; veleposlanstvo IR
Iran iz Zagreba doniralo je centralno gri-
janje u iznosu od 70.000 kuna; d`emat
Zamet iz Rijeke poklonio je 8 tepiha i lu-
ster. Osim toga, ure|ena je vanjska fasada
objekta, gara`a i asfaltirano dvori{te. Da
se po{tuju sve gra|evinske norme pobri-
nuo se Mevd`ud ^ovi} iz Karlovca, koji
je stru~nim usmjeravanjem radova projek-
tantske zamisli zagreba~kog arhitekte Fa-
ruka Muzurovi}a preto~io s papira u pre-
lijep vjerski objekt.
Najve}i izazov koji o~ekuje Bogovolj- 5
~ane u budu}nosti je izgradnja minareta,
~ime bi mesd`id postao istinska d`amija,
tre}a po redu u Hrvatskoj, iza Zagreba i
Gunje. U sada{njim temeljima objekta su i
temelji budu}e munare, jer je 2 metra ispod
zemlje ugra|ena ~vrsta `eljezna konstruk-
cija za tu namjenu. Da bi se to realiziralo
treba tra`iti prenamjenu stambenog objekta
u vjerski, a sukladno s tim izmijeniti i
projektnu dokumentaciju te tra`iti dozvolu
za izgradnju munare. Trenutno “mini Is-
lamski centar” u Bogovolji u svom sastavu
ima, osim 120 m² prostora za klanjanje (s
galerijom ili mahfilom za `ene), u~ionicu
za mekteb, abdesthanu, ured i stan za ima-
ma. Prostori u potkrovlju mogu poslu`iti
kao musafirske sobe (sobe za goste). Povr-
{ina cjelokupnog objekta je 320 m².
Svakako treba naglasiti da su, po mno-
gima, najzaslu`nije osobe za neuobi~ajeno J
brzu i efikasnu izgradnju novog objekta
Islamske zajednice u Hrvatskoj mladi, O
spretni i omiljeni imam Admir ef. Muhi},
dugogodi{nji imam u Bogovolji, koji tre- U
nutno imamsku du`nost obna{a u Maljev-
cu, te Mevd`ud ^ovi}, voditelj stru~nog
R
nadzora radova na izgradnji mesd`ida i N
predsjednik D`ematskog odbora Islam-
ske zajednice u Karlovcu. A
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Sve~ana proslava 40. obljetnice osnivanja Islamske zajednice u Sisku
Prvih 40 godina
17. rujna 1967. u Sisku je utemeljena
Islamska zajednica. Glavni inicijator i os-
niva~ bio je hafiz Hasan Zendeli, a prvi
D`ematski odbor sa~injavali su Islam Be-
{i} (predsjednik), Muhamed Alijanovi}
(sekretar), Zufer Bu`inki}, Hurem Crn-
ki}, [a}ir Maki}, Huso Hajdarevi}, Meh-
med O`egovi}, Ramo Velja~i}, Mustafa
Velja~i}, Hamdija Mujagi} i Huso D`afe-
rovi}. Osim spomenutih, me|u prvim en-
tuzijastima i aktivistima pri osnivanju Is-
lamske zajednice u Sisku bili su Adem
Mu{i} i Adem Kurjak. U arhivskim izvo-
rima zabilje`eno je da je [a}ir Maki} pro-
u~io prvi ezan u Sisku u ku}i Islama Be{i}a,
gdje se klanjala prva teravija. U periodu od
1967. do 1974. godine sisa~ki muslimani
su se okupljali po ku}ama kako bi obav-
ljali vjerske du`nosti, najvi{e tokom ra-
mazana i u odre|enim prigodama (tevhi-
di, mevludi, akike i sunnetluk). 1974. go-
dine za potrebe Islamske zajednice kup-
6 ljena je ku}a na adresi Petrinjska 64, gdje
je i danas sjedi{te Med`lisa Islamske za-
jednice s molitvenim prostorom (mesd`i-
dom), mektebom i prate}im prostorijama.
Pod pokroviteljstvom Grada Siska i
Sisa~ko-moslava~ke `upanije 4. studenog
2007., u prepunom Domu INA Rafinerije
nafte, sve~ano je obilje`ena 40. obljetnica
utemeljenja Islamske zajednice u Sisku.
Impozantnom skupu prisustvovali su Ma-
rina Lovri}, `upanica Sisa~ko-moslava~ke
`upanije, Dinko Pintari}, sisa~ki gradona-
~elnik, predstavnici Islamske zajednice iz
Hrvatske i BiH, triju kr{}anskih crkava iz
Siska (Katoli~ke, Srpske pravoslavne i
Baptisti~ke), izaslanstvo Unsko-sanskog
kantona Bosne i Hercegovine, izaslanstva
Veleposlanstava Irana i Turske, direktor
Iranskog kulturnog centra i brojni drugi
uzvanici. Sadr`ajnom i raznovrsnom dvo-
ipolsatnom programu prisustvovalo je oko
J 600 gra|ana, me|u kojima i tridesetak
O imama s ahmedijama na glavi.
U pozdravnom govoru dr. Ha{im Smla-
U ti}, predsjednik Izvr{nog odbora Med`lisa
Islamske zajednice u Sisku i vije}nik u
R Skup{tini Sisa~ko-moslava~ke `upanije,
dao je statisti~ki pregled muslimanske po-
N pulacije i predstavio planove u budu}nosti.
A Prema posljednjem popisu stanovni{tva u
Sisku `ivi 2.539 Bo{njaka, a oko 400 obi-
L telji su ~lanovi Islamske zajednice. U to-
Uzvanici na sve~anosti
ku je uvo|enje u svakodnevni rad Me|u-
narodnog sustava upravljanja kvalitetom
ISO 9001, s ~ijim je zahtjevima rad sisa-
~kog Med`lisa uskla|en sa vi{e od 90%.
Najve}i uspjeh u protekloj godini je ku-
povina gra|evinskog zemlji{ta povr{ine
25.000 m² za potrebe izgradnje budu}eg
Islamskog kulturnog centra u sisa~kom
naselju Caprag, koji }e zamjeniti sada{nji
mesd`id koji ima samo 38 m² molitvenog
prostora.
Dinko Pintari}, sisa~ki gradona~elnik
je u ime sisa~kog Gradskog poglavarstva,
svojih sugra|anki i sugra|ana, iskreno,
prijateljski i otvorena srca pozdravio sve
prisutne ~estitaju}i veliku obljetnicu gra-
|ana Siska islamske vjeroispovijesti. “Je-
dan na{ hrvatski veliki pjesnik je spjevao
~itavu pjesmu o va`nosti samo jedne kapi
u snazi slapa, u snazi vodopada, u snazi
rijeke. Ja namjerno koristim ovu metafo-
ru jer vam `elim poru~iti, da kao {to u toj
pjesmi stoji, da svaka kap poma`e u dugi,
tako ste i vi kroz ovih 40 godina, dragi
moje sugra|anke i sugra|ani, ~lanovi
Islamske zajednice, pomagali ovome gra-
du, dijelili dobro i zlo, dijelili zajedni~ku
sudbinu. Hvala vam na pomo}i u Domo-
vinskom ratu. Ja vas uvjeravam u ime
~itavog ovog grada, koji je uvijek bio grad
otvorenih vrata i otvorenog srca, da slo-
boda vjeroispovijesti i prava nacionalnih
manjina, za nas Si{~ane nisu samo ustav-
ne kategorije, nisu samo tekstura na papi-
ru. To je za nas obveza, to je za nas pravo,
dakle du`nost. I stoga nas uvijek smatraj-
te velikim prijateljima”, rekao je gradona-
~elnik Pintari}.
Marina Lovri}, `upanica Sisa~ko-mo-
slava~ke `upanije je prisutnima ~estitala
obljetnicu u ime @upanijskog poglavar-
stva. Podsjetila je da su prije dvije godine
Bo{njaci, muslimani dobili svog predsta-
vnika u @upanijskoj skup{tini, te tako po
prvi puta mogu javno zastupati interese
svoga naroda i zajedno s drugima raditi
na dobrobit Siska i Sisa~ko-moslava~ke
`upanije. Rekla je da ovakvog skupa jo{
nije bilo u gradu Sisku i posebno potenci-
rala izgradnju Islamskog centra. “To mu-
slimani Siska i Sisa~ko-moslava~ke `upa-
nije zaslu`uju jer su zajedno s nama bra-
nili svoju domovinu, dali svoje sinove za
hrvatsku dr`avu. Ja vam iz sveg srca zah-
valjujem i ponosna sam na vas”, rekla je
`upanica Lovri}.
Alem ef. Crnki}, glavni imam u Sisku
je rekao da je 40 godina u jednom ljud-
skom `ivotu period zrelosti, odgovorno-
sti, iskustva, ugleda i respekta. U tom pe-
riodu Islamska zajednica je dostigla zre-
lost kroz vjersko-prosvjetne aktivnosti,
odgovornost kroz edukaciju i odgajanje
generacija, iskustvo kroz razli~ita politi-
~ko-dru{tvena ure|enja te na kraju ugled
i respekt zbog svoje misije. Med`lis Is-
lamske zajednice Sisak danas sa~injava
preko 400 ku}anstava koji su ~lanovi, oko
150 u~enika je uklju~eno u vjeronauk
kroz ~etiri osnovne gradske {kole i jednu
`upanijsku {kolu, mladi svoje aktivnosti
artikuliraju kroz Omladinski klub pri
Med`isu koji je osnovan pro{le godine, a
edukacija d`emata se vr{i kroz d`ematsku
tribinu dva puta mjese~no, te poseban
kurs kur’anskog pisma i kurs islama za
odrasle. Osim interne komunkacije s d`e-
matom u vidu predavanja, kurseva i tribi-
na, eksterna komunikacija se izra`ava
kroz periodi~ni Bilten, hutbu mjeseca i
novodizajniranu web stranicu Med`lisa
www.medzlis-sisak.net. “Budu}nost Islam-
ske zajednice u Sisku je u izgradnji Islam-
skog kulturnog centra koji iz godine u
godinu predstavlja nasu{nu potrebu mu-
slimana grada i `upanije. Na{a potreba za
budu}im Islamskim centrom evidentna je
iz statisti~kog broja muslimana u gradu i
`upaniji te nedostatnosti i neuslovnosti
sada{njih prostorija. Osobito smo sretni
{to je kupovinom zemlji{ne parcele pro{le
godine u~injen ozbiljan korak koji nas je
pribli`io realizaciji dugogodi{nje potre-
be, `elje i sna muslimana Siska i Sisa~ko-
moslava~ke `upanije. Budu}i Islamski

centar svojom pojavom mo`e samo obo-
gatiti religijski mozaik grada i `upanije,
te doprinijeti me|ureligijskom dijalogu,
upoznavanju sa islamom i Islamskom za-
jednicom”, rekao je imam Crnki} uz `elju
da sljede}u obljetnicu do`ivimo u novom
Islamskom centru.
Predsjednik Me{ihata Islamske zajed-
nice u Hrvatskoj, muftija [evko ef. Omer-
ba{i} je naglasio da 40 godina u `ivotu
jedne vjerske zajednice predstavlja pri-
stojnu distancu da se osvrnemo na dosa-
da{nji rad i aktivnosti, te na temelju njih
donesemo realnu ocjenu. Podsjetio je da
je masovniji dolazak muslimana u Sisak
zabilje`en je odmah nakon Drugog svjet-
skog rata, u vrijeme ubrzane industrijali-
zaciji Hrvatske. Trenutno u Sisa~ko-mo-
slava~koj `upaniji `ivi preko 3.000 musli-
mana i ~etvrta je `upanija u Hrvatskoj po
broju muslimanskog stanovni{tva, odmah
iza Zagreba~ke, Primorsko-goranske i
Istarske `upanije. “Me{ihat je od samog
svog osnutka 1990. godine imao poseb-
nog obzira prema Islamskoj zajednici u
Sisku, pored ostaloga i zbog toga {to je
tokom cijelog svog postojanja radila na
ja~anju na{e uzvi{ene vjere i {to do sada
nikada nije izigrala njene glavne vizije i
ideje. Islamska zajednica u Sisku u svom
~etrdesetogodi{njem postojanju imala je
zapa`enih uspjeha, a jedan od najve}ih je
njen doprinos u Domovinskom ratu. Za
sisa~ke muslimane mo`e se bez pretjeri-
vanja ustvrditi da su dali golemi doprinos
u borbi za neovisnu Republiku Hrvatsku”,
naglasio je muftija Omerba{i}.
Nakon osamostaljenja Hrvatske i pro-
cesa tranzicije sve vi{e se postavlja pitan-
je uloge i ciljeva Islamske zajednice, {to
je slu~aj i s ostalim vjerskim zajednicama
i crkvama. Radi se o va`nom pitanju,
po{to je uloga religije, a time i vjerskih
zajednica, u biv{em sistemu bila druga~ije
shva}ana. Uglavnom joj je bila namjenje-
na uloga klasnog protivnika, a njeno dje-
lovanje je shva}ano kao privatna stvar.
“Sekularizam, tj. prakti~ki ateizam posta-
je dominantna ideologija dru{tva, a prema
religiji treba se odnositi tako {to je treba
pustiti da odumre. Tr`i{no dru{tvo nastoji
dodjeliti vjerskim zajednicama ulogu ser-
visiranja svakodnevne politike, gdje se
nerijetko politi~arima prepu{taju tribine i
}ursovi ili se sami imami upu{taju u po-
liti~ke aktivnosti. Nerijetko se de{ava da
imami i dijelovi iz vrha Islamske zajedni-
ce ne pronalaze pravi put kako da u aktu-
alnim dru{tveno-politi~kim procesima
budu prisutni s autenti~nim islamskim
vrijednostima i da u svjetlu tih vrijednosti
Dinko Pintari}, Marina Lovri} i
Ha{im Smlati}
donose moralnu prosudbu tih doga|aja.
Otuda se i doga|a da se od Islamske za-
jednice tra`i servisiranje, a ne pomo} u
rje{avanju bitnih problema”, rekao je
Omerba{i}. Podsjetio je da je Islamska
zajednica u Domovinskom ratu i agresiji
na BiH svojim humanitarnim i duhovnim
djelovanjem, te pomo}i velikom broju
izbjeglica i prognanika, stekla nepodije-
ljene simpatije i autoritet kod naroda. Ona
je u mislima bo{nja~kog naroda bila i
ostala narodna, vrlo bitna za o~uvanje i
njegovanje osje}aja zajedni{tva. Ona je
kroz cijelu povijest bila potrebna narodu
u o~uvanju njegovog vjerskog, kulturnog,
ali i nacionalnog identiteta. Omerba{i} je
rekao da je izlazak Islamske zajednice u
javnost veliki, ali i nu`an izazov, koji tra`i
umije}e komunikacije s javno{}u. Unato~
brojnim uspjesima u proteklom periodu,
javlja se sna`na potreba novog i druga~ijeg
pristupa aktivnostima, prilago|ena zna-
kovima vremena i potrebama koje se pred
nju name}u. Javlja se nu`nost dorade nje-
nog identiteta, vizije i poslanja, kao i
preispitivanje dosada{njeg rada. U skladu
s time, novi kadrovi u Islamskoj zajednici
moraju prona}i na~in kako prodrijeti u
svijest svakog pojedinca, u}i u njihova sr-
ca i dobiti njihov pristanak za obnovu. U
postmodernoj, kojoj uglavnom pripadaju
mladi, sve dosada{nje islamske vrijedno-
sti dobivaju druga~iji oblik i zna~enje,
koje stariji smatraju neprihvatljivim. “U
tom smislu treba voditi ra~una o `eljama i
potrebama mladih kod budu}e izgradnje
d`amije u Sisku, koja je nasu{na potreba
ne samo mladih, nego i svih muslimana i
muslimanki u Sisku. Ako su sisa~ki mu-
slimani u proteklih 40 godina brinuli da
osiguraju temelje za funkcioniranje svoje
zajednice, sada je do{lo vrijeme da se po-
svete kvalitetnijoj izgradnji, a d`amija je
na prvom mjestu. Upravo ona zna~i dora-
du na{eg identiteta. Sada{nja infrastruk-
tura u Sisku ne omogu}ava nikakav kvali-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
tetni napredak”, rekao je zagreba~ki muf-
tija.
Brojna pitanja se name}u pred Islam-
sku zajednicu, od kojih je naro~ito va`no
treba li ona u svojoj obnovi ja~ati svijest o
nacionalnoj propadnosti svojih ~lanova ili
i dalje biti anacionalna i dopustiti da se za
sve propuste muslimana razli~itih nacio-
nalnosti, optu`uje na{a vjera. Zbog dosa-
da{njeg odnosa prema nacionalnom pi-
tanju, izostali su odgovori na brojna pi-
tanja kao {to su: odakle smo do{li, {to nas
je u~inilo ovakvim kakvi jesmo, {to smo
primili od drugih, {to smo drugima dali,
kakva je uloga pojedinaca u stvaranju na-
roda, {to nas je odr`alo da u vi{estoljetnoj
`ivotnoj utakmici sa~uvamo svoj identi-
tet? Na osnovu tih pitanja, koja otkrivaju
staze kojima su hodile generacije na{ih
predaka, mo`emo planirati sada{nje i od-
rediti budu}e puteve. “Snage koje su nas
u davna vremena pokretale jo{ i danas u
nama `ive, samo ih treba probuditi. Znaj-
te, {tovana bra}o, da narodi `ive i odr`a-
vaju se u `ivotu samo po svojoj duhovno-
sti i kulturi. ^estitaju}i Vam jo{ jednom
ovaj zna~ajan jubilej, mislim da mogu
izraziti nadu i `elju da do zlatnoga jubi-
leja, 50. obljetnice Islamske zajednice u
Sisku, izgradimo d`amiju zajedni~kim 7
snagama. U to ime molim Svevi{njeg Al-
laha da nam pomogne u tim nastojanji-
ma”, zaklju~io je muftija Omerba{i}.
Zbog neizmjernog doprinosa unapri-
je|enju rada i djelovanju Islamske zajed-
nice u Sisku, na sve~anosti su dodijeljena
prigodna priznanja Fuadu ef. Karagi, umi-
rovljenom imamu s 21-godi{njim sta`om
i Zuferu Bu`inki}, ~lanu prvog D`emat-
skog odbora. @upanici Marini Lovri} i
gradona~elniku Dinku Pintari}u su tako-
|er uru~eni prigodni pokloni, djela iran-
skih kaligrafskih majstora.
U kulturno-umjetni~kom dijelu pro-
grama nastupili su `enski pjeva~ki zbor
Zagreba~ke d`amije “Arabeske” pod rav-
nanjem Ismeta Kurtovi}a, mu{ki zbor
“Gazije” iz Bu`ima, Preporodov `enski
pjeva~ki zbor “Bulbuli” i Bo{nja~ko kul-
turno-umjetni~ko dru{tvo “Nur” iz Siska.
Filip Mursel Begovi} recitirao je stihove J
velikih bo{nja~kih pjesnika, a kantautor i
vokalni solista Fuad Abdullah Seferagi} iz
O
Cazina pjevao ilahije i kaside. Program je U
na izuzetno profesionalnom nivou vodio
Bogdan Arnautovi} iz Siska. Tokom sve- R
~anosti u predvorju Doma INA Rafinerije
nafte odr`ana je izlo`ba kaligrafskih rado-
N
va Mirze Serdarevi}a iz Zagreba, te izlo- A
`ena postavka Iranskog kulturnog centra.
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Islamska tribina ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma{ovi}”
Panislamizam i hilafet,
protestantizam i islam
Tokom studenog u zagreba~kom Is-
lamskom centru odr`ano je nekoliko vrlo
zanimljivih tradicionalnih tribina koje se
odr`avaju ~etvrtkom poslije jacije nama-
za. 1. studenog mr. Amir ef. Kari} odr`ao
je predavanje na temu “Rasprava o panis-
lamizmu u Bosni u 20. stolje}u”, a 8. stu-
denog dr. sc. Jasmin Mili} govorio je pro-
testantizmu, s posebnim osvrtom na bli-
skost izme|u protestantskog i islamskog
u~enja. Urednik i moderator Islamske tri-
bine ~etvrtom “Dr. Sulejman Ma{ovi}” je
zagreba~ki imam Mirza ef. Me{i}, ~lan
Glavnog odbora KDBH “Preporod”.
Panislamizam u BiH
Mr. Amir ef. Kari}, glavni imam Me-
8 d`lisa Islamske zajednice u Tuzli zavr{io
je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakul-
tet islamskih nauka u Sarajevu, te diplo-
mirao na Fakultetu politi~kih nauka u Sa-
rajevu. Rekao je da su tokom druge polo-
vice 20. stolje}a pojmovi panislamizam i
islamski fundamentalizam ~esto upotreb-
ljavani kao politi~ke optu`be upu}ivane
mnogim muslimanima u biv{oj Jugosla-
viji, uglavnom Bo{njacima, koji su se
afirmirali na dru{tvenom, politi~kom,
znanstvenom ili nekom drugom planu.
Osnovni cilj takvog etiketiranja i stigmati-
ziranja je bila njihova diskreditacija, a
trend “nasilnog panislamiziranja” Bo{nja-
ka nastavljen je sve do dana{njih dana, {to
posebno zabrinjava. To u zna~ajnoj mjeri
komplicira polo`aj bo{nja~kog naroda,
kao i me|unarodni polo`aj Bosne i Herce-
govine, posebo u kontekstu globalnih od-
J nosa u posljednjih nekoliko godina, tokom
kojih su islam i muslimani dovedeni u fo-
O kus interesiranja svjetske javnosti.
Mr. Kari} je pojasnio da se pojam pa-
U nislamizma mo`e lak{e razumjeti ako se
usporedi s pojmovima panslavizma, pan-
R germanizma ili paneuropeizma, gdje pan
N zapravo zna~i sveobuhvatnost, sve. Pani-
slamizam je izraz koji pokazuje intenciju
A i tendenciju da se svi muslimani ujedine,
osje}aju kao jedno i `ive unutar jednog
L politi~kog prostora. U svezi s time postoje
Mirza ef. Me{i}
dva aspekta panislamizma: duhovni i
politi~ki. “O duhovnom panislamizmu
sasvim je legitimno govoriti sa stanovi{ta
konceptualnosti jer je sam pojam ummeta
kasnije druga~ije nazvan izrazom pan-
islamizam. Dakle, to je senzibilitet musli-
mana, njihov osje}aj duhovnog ili vjer-
skog jedinstva, odnosno ujedinjenosti. Iz-
raz politi~ki panislamizam mogu}e je
promatrati isklju~ivo kroz historijsku ka-
tegoriju. To je dru{tveni i politi~ki pokret
koji se javio u jednoj historijskoj etapi s
mladim Osmanlijama i trajao je odre|eno
vrijeme kao istinski dru{tveni pokret”, re-
kao je Kari}.
Svaki dru{tveni pokret, pa tako i pan-
islamizam, ima svoj povijesni i politi~ki
kontekst. On se javlja u periodu velike re-
gresije, nazadovanja muslimanskog svije-
ta u drugoj polovici 19. stolje}a kada su
europske kolonijalne sile okupirale skoro
cijeli islamski svijet. Na prijelazu iz 19. u
20. stolje}e samo su tri muslimanske
zemlje bile nezavisne: Afganistan, Perzija
i Osmansko carstvo, dok su ostale bile
kolonije. Velika Britanija je polovicom
19. stolje}a potisnula Mogulsko carstvo i
do{la na Indijski potkontinent, 1882. je
zauzela Egipat, a 1898. Sudan. Francuska
je kolonizirala sjever Afrike – Al`ir
(1830.) i Tunis (1881.), dok je [panjolska
1892. okupirala Maroko. Nizozemska je
pred kraj 19. stolje}a pod svoju kontrolu
stavila Sumatru i Javu, a Rusija je u to
vrijeme potisnula Osmansko carstvo iz
niza krajeva. Dakle, na prijelazu stolje}a
muslimanski svijet nalazi se u jednoj ap-
solutnoj defanzivi i konfuziji, u fazi zbu-
njenosti i izgubljenosti, {to se opravdava
s dva razloga. Jedan je {to su muslimani
navikli da se povijesno su~eljavanje mu-
slimana i Europe de{ava na europskim
granicama ili njenom teritoriju, a drugi je
osje}aj da su uspjesi i {irenje musliman-
skog carstva od vremena Poslanika i pr-
vih halifa do Osmanskog carstva, samo
posljedica ispravnosti islama u metafizi-
~kom smislu i pravovjernosti muslimana.
“Muslimani su stekli uvjerenje da samim
time {to su muslimani, {to ispravno vjeru-
ju, {to je islam neiskrivljena vjera, {to su
muslimani pravovjerni, da je samim time
Bog dao da oni imaju istorijski uspjeh. Ta
vrsta opsjene ili zablude razvila se kod
muslimana na isti na~in kako se danas
razvila zabluda kod pojedinih zapadnih
lidera da je Zapad u ekspanziji samim ti-
me {to ima superioran sistem vrijednosti,
{to je tako|er velika zabluda”, naglasio je
mr. Kari}. Muslimani shva}aju da moraju
preispitati vlastitu poziciju te dolazi do
formiranja obnoviteljskih, odnosno refor-
misti~kih pokreta koji se dijele u dvije
grupe: predmodernisti~ki pokreti i mo-
derni reformisti~ki diskursi. Od brojnih
predmodernisti~kih pokreta u 18. stolje}u
najpoznatiji je vehabijski pokret, zato {to
je dobio politi~ku podr{ku u saudijskoj
kruni. Moderni reformisti~ki diskurs po-
~inje sa sna`nim intelektualcima kao {to
su D`emalludin Afgani i Muhammed Ab-
duhu, a me|u modernim pokretima isti~e
se itdihati islam, kako su ga nazvale mla-
de Osmanlije, ili panislamisti~ki pokret
kako ga kasnije nazivaju Europljani. U pe-
riodu vladavine sultana Abdulhamida II
(1876.-1908.) panislamizam je bila zvani-
~na dr`avna politika Osmanskog carstva.
Govore}i o odnosu Bo{njaka prema
panislamizmu Amir ef. Kari} je istaknuo
tri aspekta: iseljavanje Bo{njaka u Tur-
sku, borbu za vjersku i vakufsku autono-
miju u okviru Austro-ugarske monarhije i
javni diskurs Bo{njaka o panislamizmu.
Bosanski muslimani su dolazak austro-

ugarske uprave 1878. godine do`ivjeli
kao civilizacijski {ok, {to je pokrenulo
nekoliko valova iseljavanja. Najintenzivi-
ja iseljavanja su bila u tri perioda: 1881.
nakon usvajanja Zakona o vojnoj obave-
zi, 1899. kada je artikuliran D`abi}ev Po-
kret za vjersku i vakufsku autonomiju i
1908. kada je Austro-ugarska anektirala
Bosnu i Hercegovinu. Razlozi iseljavanja
bosanskih muslimana su ekonomski i
vjerski. Ekonomski razlozi su prouzroko-
vani nesnala`enjem u novim okolnostima
privre|ivanja. Istovremeno je bila veoma
jaka te`nja bosanskih muslimana da budu
dio Osmanskog carstva i pod duhovnom
ingerencijom sultana kao duhovne verti-
kale muslimanskog svijeta. U oba slu~aja
iseljavanje je zna~ilo ekonomsko propa-
danje Bo{njaka jer su imovinu prodavali
u bescijenje. “Bilo je onih koji su zagova-
rali iseljavanje iz Bosne iz vjerskih razlo-
ga, ali manji broj. Oni su smatrali da je
farz muslimanu iseliti se iz Bosne i oti}i
`ivjeti pod vla{}u sultana. S druge strane,
bilo je mnogo vi{e onih koji su obrazlaga-
li da ne postoje vjerski razlozi za iselja-
vanje muslimana iz zemlje u kojoj nije
islamska vlast, ako muslimani imaju pu-
nu vjersku slobodu”, rekao je Kari}.
Va`no je naglasiti da je iseljavanje poti-
cao i sultan Abdulhamid II, koji je javno
pozivao bosanske muslimane da do|u
`ivjeti u Tursku.
Sredi{nje pitanje u okviru Pokreta za
vjersku i vakufsku autonomiju je bilo pi-
tanje procedure izbora reisu-l uleme. Na-
ime, 1882. godine za reisa je imenovan
Mustafa Hilmiomerovi}, a Zemaljska vla-
da u Sarajevu je odredila Komisiju za ure-
|ivanje vakufa. Mustarski muftija D`abi}
je 1899. tra`io je od Zemaljske vlade da
reisa ne mo`e imenovati car, nego halifa.
Istog stava je bila i Muslimanska narodna
organizacija (MNO), koja je osnovana
krajem 1906. godine.
U svim listovima u prvoj polovici 20.
stolje}a u Bosni i Hercegovini (“Behar”,
“Biser”, “Hikmet” i “Gajret”) u rasprava-
ma se promovira duhovni panislamizam,
tj. potreba muslimana cijelog svijeta na
razini ummeta da imaju sentimentalnu
potrebu za jedinstvom na religijskoj razi-
ni. Istovremeno, nije bilo niti jednog au-
tora koji se zalagao za politi~ki panisla-
mizam jer se nerealnom smatrala ideja o
politi~kom jedinstvu s ostatkom Osman-
skog carstva.
Pored rasprava o panislamizmu, u
BiH su se javljale i rasprave o hilafetu.
Hilafet podrazumjeva islamski politi~ki
poredak, odnosno op}e vodstvo koje se
ostvaruje u pitanjima religije i svjetovnim
Mr. Amir ef. Kari}
pitanjima. Iz ove definicije hilafeta razu-
mljivo je da halifa nije ba{tinik vodstva
samo u sferi religijskog ve}, istovremeno,
i religijskog i politi~kog. Kari} je podsje-
tio da je potkraj 20-ih godina 20. stolje}a
formirana Jugoslavenska muslimanska
organizacija (JMO). Jedna od to~aka pro-
grama JMO je bila i zahtjev Vladi u Beo-
gradu za vezom s halifom u Istanbulu na
isti na~in kao {to katolici odr`avaju vezu
s papom u Vatikanu. JMO je ugradila taj
stav u svoj program. 1924. godine mlado-
turski re`im na ~elu s Mustafom Kema-
lom Atatürkom je ukinuo hilafet.
Mnogi su u kontekstu nacionaliziran-
ja Bo{njaka kritizirali panislamizam i,
preko njega, ulemu koja ga je afirmirala.
Edhem Bulbulovi}, jedan od naj`e{}ih
kriti~ara uleme u jednoj svojoj raspravi
pi{e da oni koji zagovaraju duhovni pani-
slamizam usporavaju nacionalnu emanci-
paciju Bo{njaka. “Znaju}i da se u tom
periodu odvijalo dvostruko osvije{tavanje,
tj. dvostruko nacionaliziranje Bo{njaka –
s jedne strane srbiziranje, a s druge hrva-
tiziranje, mo`e se postaviti hipoteza da je
inzistiranje na duhovnom panislamizmu
dobrano usporavalo takovrsnu nacionali-
zaciju Bo{njaka. Promotori duhovnog pa-
nislamizma zapravo su `eljeli staviti do
znanja da jednome muslimanu nije va`no
pitanje nacionalnog identiteta, ve} da je
mnogo va`nije pitanje vjerskog identite-
ta. Ne `elim sada govoriti o aspektu ro-
mantizma takvih stavova”, rekao je Kari}.
Zaklju~io je da je duhovni panislamizam
ili islamsko bratstvo, bazirano na kur’an-
skom ajetu da su muslimani bra}a, iteka-
ko promovirano kod Bo{njaka. Politi~ki
panislamizam u prvoj polovici 20. stolje}a
nikada nije promoviran, osim u nekim as-
pektima koji se mogu prona}i u Pokretu
za iseljavanje i Pokretu za vjersku i va-
kufsku autonomiju. Sve kasnije optu`be
BO[NJACI U HRVATSKOJ
koje su uslijedile u drugoj polovici 20.
stolje}a, poput onih koje dolaze iz beo-
gradskog orijentalisti~kog kruga, nemaju
nikakvog smisla niti utemeljenja.
Dodirne to~ke protestanata i
muslimana
Dr. sc. Jasmin Mili} (Bijeljina, 1969.)
studirao je teologiju u Osijeku na Evan-
|eoskom teolo{kom fakultetu i u Be~u na
Evan|eoskom biblijskom institutu. Na
Evan|eoskom teolo{kom fakultetu u Osi-
jeku diplomirao je 1994. godine, te obra-
nio magistarski rad (Cum Laude) 1997.
godine na temu “Povijesno-teolo{ka ana-
liza liturgije s kriti~kim osvrtom na bogo-
{tovnu praksu slobodnih evan|eoskih cr-
kava u Republici Hrvatskoj”. Od 1993. do
1998. godine ure|ivao je Kr{}anski radio
program “Izvori vjere”, te predavao i vo-
dio izvanredni studij na Evan|eoskom
teolo{kom fakultetu u Osijeku. Rukopo-
lo`en (zare|en) je za pastorsku slu`bu
1995. godine, te za seniora 1999. godine.
Sada je senior Protestantske reformirane
kr{}anske crkve u Republici Hrvatskoj i
`upnik crkvenih op}ina u Tordincima i
Osijeku. Od akademske 2004./2005. go-
dine predaje na Teolo{kom fakultetu u
Novom Sadu, gdje je obranio doktorsku 9
disertaciju na temu “Kalvinizam u Hrvata
s posebnim osvrtom na reformiranu `upu
Tordinci 1862.-1918.”. Do sada je objavio
{est knjiga: “Reformirana `upa u Tordin-
cima – pro{lost i sada{njost”, “Tko je bio
Jean Calvin”, “Povijesno-pravni razvoj
reformiranih crkvenih op}ina u Hrvatskoj”,
“Protestantska reformirana kr{}anska cr-
kva u Republici Hrvatskoj – prikaz ustroj-
stva, vjerovanja i djelovanja”, “Kalvinizam
u Hrvata” i “Kalvinski kanoni iz Kne`evih
Vinograda”. Tako|er je objavio na deset-
ke znanstvenih i stru~nih ~lanaka objav-
ljenih u doma}im i stranim ~asopisima.
Moderator tribine, zagreba~ki imam
Mirza ef. Me{i} je objasnio prisutnima da
je protestantizam vjerski pokret koji je
nastao u 16. stolje}u, ponajprije djelova-
njem njema~koga redovnika Martina Lu-
thera koji se suprotstavio prodaji opro{taj-
nica (indulgencija) namjenjenih za iz- J
gradnju bazilike sv. Petra u Rimu. Nakon
{to je zbog zalaganja za unutarnjim refor-
O
mama Luther izop}en iz Rimokatoli~ke U
crkve, protestantizam sve vi{e postaje ne-
ovisan pokret. Pojam protestanti potje~e R
od Speyerskog protesta na Mjesnoj skup-
{tini Speyera 1529. godine. Protestirali su
N
protiv ukidanja Speyerske odluke iz 1526. A
godine, kojom je zemljama u kojima je
provedena reformacija bila obe}ana prav- L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
na sigurnost pozivaju}i se u svojim prote-
stima na slobodu vjeroispovijesti za poje-
dinca. Iz religioznih i politi~kih razloga
protestanti su stolje}ima bili `rtve progo-
na. Svjetovni vladari su se bojali za je-
dinstvo svojih katolicizmom pro`etih po-
dru~ja vladanja, gdje se poistovje}ivalo
vlastito podru~je mo}i s podru~jem mo}i
pape. Tek Augsbur{kim vjerskim mirom
1555. godine i Vestfalskim mirom iz
1648. godine protestantizam je slu`beno
priznat. Razgranao se na nekoliko samo-
stalnih crkava (denominacija), tako da se
danas ne mo`e govoriti o jednoj prote-
stantskoj crkvi. Osim tradicionalnih pro-
testantskih crkava (Evangeli~ke, Refor-
mirane), danas poznajemo i mnoge crkve
reformacijske ba{tine koje vuku svoje ko-
rijene iz reformacije 16. stolje}a (baptisti,
metodisti, pentekostalci i sl.), a svima im
je zajedni~ko nagla{avanje vjernosti auto-
ritetu Svetoga Pisma.
Dr. Mili} je naglasio da su se prvi
kr{}ani molili samo Bogu, koji jedini mo-
`e opra{tati grijehe, ali se nakon 4. stolje}a,
kada je kr{}anstvo postalo dr`avna religi-
ja, javlja kult svetaca koji je u suprotnosti
s biblijskom objavom. U tom razdoblju
kr{}anstva po~inju se {tovati relikvije, sli-
ke, ikone i kipovi, misa je postala ritual i
10 bila je na latinskom {to nitko nije razu-
mio, sve}enici su se po~eli sve vi{e uda-
ljavati od naroda, {to je uzrokovalo ja~anje
nezadovoljstva i zahtjeve za povratak iz-
vornim vrijednostima. “U 16. stolje}u Mar-
tin Luther ima razli~ite politi~ke, vjerske i
druge predispozicije da krene u reforma-
ciju koju njegovi prethodnici nisu mogli
ostvariti. To je bilo vrijeme nacionalnog
bu|enja, nacionalne dr`ave su sve vi{e ja-
~ale. Vladari Francuske, Njema~ke, En-
gleske i ^e{ke su imali primjedbe na upli-
tanje pape u nihove unutarnje poslove.
Osim toga, mnogi reformatori su smatrali
da pitanje pape nema svoje temelje u iz-
vornom kr{}anstvu”, rekao je Mili}. Jav-
lja se te`nja odre|enih zapadnoeuropskih
zemalja da ne {alju svoj novac u vati-
kansku blagajnu, te ideja o osnivanju na-
cionalnih crkava nezavisnih od Rima,
gdje bi episkopat bio postavljen od strane
J dr`ave, a ne od strane pape. “Crkvena hi-
jerarhija stjecala je svoje polo`aje u to
O vrijeme uglavnom kupovinom, mi to zo-
vemo simonija, ili posredni{tvom rod-
U binskih veza. Pape su `ivjele poput kne-
`eva. Biskupi, sve}enici, redovnici, kao i
R svjetovnjaci, zapadali su u te{ku moralnu
N krizu, a du{obri`ni~ka slu`ba bila je pot-
puno zanemarena. Radi toga dolazi do
A opadanja crkvenog utjecaja, odnosno pa-
pinske mo}i, te se u krugovima srednjo-
L vjekovne crkve javlja te`nja za refor-
Dr. sc. Jasmin Mili}
mom”, rekao je Mili}. U to vrijeme javlja
se renesansa i humanizam koji su doprini-
jeli pojavi reformacijskih ideja, te procva-
tu knji`evnosti, graditeljstva i umjetnosti.
U takvom okru`enju djeluje Martin Lu-
ther s kojim je nastala tzv. luteranska ili
evangeli~ka struja protestantizma, dok
Jean Calvin u [vicarskoj organizira Re-
formiranu crkvu, koja je mnogo radikal-
nija u reformama od Lutherove reforma-
cije. Naime, u ponekim luteranskim crk-
vama postoje raspela i slike, ali se ne po-
{tuju. “Calvin je rekao da je sve to idola-
trija i da se mora ukloniti iz crkve. U re-
formiranim crkvama nema raspela, nema
kipova i slika i tu ve} dolazimo do dodir-
ne to~ke izme|u protestantizma i islama.
To je, ustvari, dodirna to~ka izme|u dvije
Objave. Biblija kao Bo`ja objava, koje su
se @idovi dr`ali i dan danas dr`e, nikada
nije tolerirala klanjanje ili {tovanje bilo
~emu. I zato me boli kada ~itam u nekim
islamskim knjigama kako kr{}anstvo to-
lerira idole. Biblijsko kr{}anstvo ne prih-
va}a da se molitve upu}uju bilo kome
osim Bogu. Posredovanje bilo koga u tom
smislu je odba~eno. Protestantizam, a po-
sebno Calvin, odbacuju i posredni{tvo
sve}enika u vjerni~kom `ivotu”, naglasio
je dr. Mili}. Naime, po katoli~kom u~enju
vjernici se spa{avaju kroz sakrament, a
sve}enici kroz molitvu i sakramente pos-
reduju da bi ~ovjek do{ao Bogu. “Prote-
stantizam je rekao: ne! ^ovjek je odgovo-
ran sam pred Bogom kao pojedinac.
Dakle, u protestantizmu ne postoji sakral-
no sve}enstvo, mi ne vjerujemo u apo-
stolsku sukcesiju. Pastori su oni koji na-
u~avaju Bo`ju rije~, dakle oni koji su
{kolovani, koji su se tome posvetili i koji
druge pou~avaju Bo`joj rije~i. Ja nisam
stru~njak za islam, ali znam, {to je jo{
jedna dodirna to~ka, da niti imami nema-
ju nekakvu sakralnu posvetu, nego su oni
u~enjaci koji ljudima prenose Poruku.
Calvin je tako|er nau~avao predestinaci-
ju. Koliko znam i islam zastupa u~enje o
suverenosti Bo`joj, o Bo`jem sveznanju,
da se ni{ta ne zbiva bez Bo`je volje i
Bo`jeg znanja. Kalvinisti~ko krilo refor-
macije vrlo sna`no isti~e predestinaciju,
odnosno predodre|enje Bo`je i Bo`ju su-
verenu vlast u na{im `ivotima. Ni{ta {to
mi ~inimo ne mo`emo ~initi bez Boga”,
rekao je senior Mili}.
Govore}i o doprinosu reformacije
op}em dru{tvu, prof. Mili} je izdvojio de-
mokraciju i protestantsku radnu etiku. U
16. stolje}u, kao i danas, Katoli~ka crkva
je organizirana episkopalno, {to zna~i da
vlast dolazi odozgo prema dolje: papa po-
stavlja kardinale, kardinali biskupe, bi-
skupi sve}enike i pritom narod o ni~emu
ne odlu~uje, njega se ni{ta ne pita. Narod
nema upravnu vlast, nego je vlast u hije-
rarhiji, u episkopatu. Za razliku od toga,
Calvin je u crkvi u Genevi uveo prezbete-
rijalni model crkvenog upravljanja gdje
lokalna zajednica, tj. crkva bira svoje
slu`benike, odnosno pastora. Pastori iz
vi{e crkava ~ine {ire tijelo koje se zove
Prezbeterijat, a vi{e njih ~ine Sinodu ili
Generalnu skup{tinu. “Takav princip up-
ravljanja iz [kotske dolazi u Ameriku i
danas Amerikanci govore da princip uprav-
ljanja ba{tine iz protestantizma. Malo sam
prou~avao i vidim da i u islamu postoji taj
izborni sustav, da nema hijerarhijske mo}i
kao {to je to u Rimokatoli~koj crkvi”, na-
glasio je Mili}. Protestantska radna etika,
prema njegovim rije~ima, potje~e od u~e-
nja o predestinaciji gdje protestanti u~e
da je svaki posao od Boga, koji treba radi-
ti savjesno i po{teno, pri ~emu nema ve}eg
ili manjeg posla. Govore}i o korijenima
protestantizma na ovim prostorima, se-
nior Mili} je naglasio da je reformacija
vrlo rano do{la u Hrvatsku, ve} u 16. sto-
lje}u, o ~emu svjedo~e brojne crkve u Sla-
voniji i Baranji. Njegova crkva u Tordin-
cima potje~e iz 1551. godine. “Mogu}nost
da reformacija cvjeta na ovim prostorima
omogu}ena je upravo Osmanlijskom
vla{}u ovdje, jer su sve te `upe nastale za
vrijeme Otomanskog carstva. Rimokato-
li~anstvo nije bilo naklonjeno reformaciji
i kada je do{lo do te promjene vlasti, to je
bilo pogodno tlo za misionare reformaci-
je da mogu osnivati svoje crkve na ovome
podru~ju. Kada su Turci oti{li s ovih pro-
stora, mnoge od tih reformiranih `upa po-
vratkom Habsbur{ke monarhije su bile
vra}ene Rimokatoli~koj crkvi, osim neko-
liko kao {to je to i Tordina~ka `upa”, re-
kao je na kraju izlaganja dr. Jasmin Mili},
profesor na Teolo{kom fakultetu u No-
vom Sadu, senior Protestantske reformi-
rane kr{}anske crkve u RH i `upnik cr-
kvenih op}ina u Tordincima i Osijeku.
I.I.

Osnove islama, `enska prava u islamu i islamska arhitektura (estetika)
Predavanje o islamu
Suradnja s udrugom studenata i stu-
dentica filozofije “Furija” urodila je go-
stuju}im predavanjima o islamu odr`ani-
ma 9. studenoga na Filozofskom fakultetu
Sveu~ili{ta u Rijeci. Projekt udruge, sim-
boli~no nazvan “Druga filozofija”, u dru-
goj godini rada omogu}io je studentima
kriti~ko promi{ljanje raznovrsnih filozof-
skih tema me|u kojima izdvajamo samo
one do sada predstavljene: Japanski zen
budizam, Mu~ni egzistencijalizam, Kriti-
~ki budizam, El-Gazzalijeva prirodna filo-
zofija (gostuju}e predavanje), Sablasti
Derride, 1968., Misti~ni romantizam, Do-
stojevski i filozofija religije, Blochov Tü-
bingenski uvod u filozofiju, Analiti~ka vs.
kontinentalna filozofija (okrugli stol), Es-
tetika, Rat i mir u ruskoj kr{}anskoj filo-
zofiji, Feminizam. Pored “Druge filozofi-
je”, udruga je osmislila i novi projekt “Na-
zovito”, koji ima za cilj propitivanje prih-
va}enih ideja, bilo da su u`e-filozofske ili
{ire-kulturalne tematike. Zadatak je osobe
s radom da {to prihva}enije gledi{te dove-
de u {to ve}e pitanje, prema njihovim
rije~ima “sve nas u {to dublju sumnju”.
Tri uzastopna kra}a predavanja o isla-
mu otvorio je zagreba~ki imam Mirza ef.
Me{i} govore}i o osnovama islama. Ri-
je~ki studenti imali su priliku saznati {to
su to i kako glase imanski {arti (amentu
billahi, ve melaiketihi, ve kutubihi, ve ru-
sulihi, vel jevmil ahiri, ve bil kaderi ha-
jrihi ve {errihi minallahi te`ala) i islamski
{arti (izjaviti Kelime-i-{ehadet, klanjati
pet dnevnih namaza, postiti mjesec Ra-
mazan, davati zekat, tj. vjerski doprinos i
izvr{iti had`, tj. jednom u `ivotu posjetiti
Kabu, tko je u mogu}nosti). Zamoljeni su
da ne sude o islamu prema tome {to vide
i ~uju na televiziji, a pogotovo od svojih
kolega, jer danas puno ljudi nosi musli-
manska imena ali ne shva}aju i ne prakti-
ciraju svoju vjeru po ro|enju. Imam Me-
{i} je nakon zavr{etka predavanja odmah
bio upitan o razlikama izme|u {iita i sun-
nita, o sekularizaciji i islamu te o pravima
`ena. Budu}i da je naslov drugog preda-
vanja upravo bio “Prava `ena u islamu”,
prva dva pitanja su bila obja{njena, dok je
za tre}e, prije prepu{tanja rije~i sljede}em
predava~u, citirao hadis za kojeg se pre-
nosi da ga je rekao Ebu-Hurejre, r.a.: “Al-
lahovom Poslaniku, s.a.v.s., do{ao je je-
dan ~ovjek i upitao ga: ðAllahov Poslani~e!
Mugtaba Nabil Abdelhameid
Tko je najpre~i za moje lijepo dru`enje i
pona{anje prema njemu?’ Alejhisselam
re~e: ðTvoja majka.’ ^ovjek tada re~e:
ðTko poslije nje?’ ðTvoja majka’, odgovo-
ri on. ðTko poslije nje?’, ponovno upita
~ovjek. ðTvoja majka’, ponovno odgovori
Alejhisselam. ^ovjek ponovno upita:
ðTko poslije nje?’ Alejhisselam tada re~e:
ðTvoj otac!’ (Muttefekun alejhi).”
Dugo ~ekani, drugi predava~, Mugtaba
Nabil Abdelhameid, student tre}e godine
medicine, izazvao je odu{evljenje prisut-
nih pojaviv{i se u sudanskoj no{nji koja se
sastoji od d`elabije, tagijaha, rimme, mer-
kua i {aala. Dr`ao je i zanimljiv {tap, asa-
jah, koji je tako|er bio predmetom sveop}eg
zanimanja, iako nije uobi~ajeno da se dr`i
uz tradicionalnu no{nju. Mugtaba je obja-
snio za{to i pod kojim uvjetima je dopu-
{tena poligamija, za{to muslimanke nose
maramu, za{to svjedo~e dvije `ene na-
spram jednog mu{karca, pod kojim iznim-
nim uvjetima se ona mo`e lagano udariti i
za{to ima pola nasljedstva. Na pitanje o
emancipaciji `ena re~eno je da su `ene ti-
me vi{e izgubile nego dobile, jer su postale
neodvojivi dio komercijalne kampanje
koja im nala`e da eksponiraju svoja naga
tijela. U dana{njem su dru{tvu predmet
pa`nje samo dok su fizi~ki i idejno pro-
duktivne, dok se po islamu one nastavljaju
cijeniti i kada ostare i izgube ove osobine.
Tre}e predavanje odr`ao je arhitekta
mr. Senad Nani}, predsjednik KDBH
“Preporod”, koji je s dijapozitivima pred-
stavio zna~enje i dostignu}a islamskog
graditeljskog naslje|a u svijetu. Rekao je
da islamsku klasi~nu kulturu odlikuje vi-
soko razvijena sposobnost sinteze klasi-
~nog predislamskog naslje|a s novostvo-
renim dostignu}ima nadahnutim duhom
Islama, a ta sinteza zauzvrat revolucionira
povijest ~ovje~anstva. Najzna~ajnija dje-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
la graditeljstva se ne mogu posve pojmiti
ukoliko se ne promatraju u kontekstu
razvoja graditeljstva kroz ukupnu povi-
jest ~ovje~anstva. Kupole iz 10. stolje}a u
d`amiji u Kordobi, ili one iz 11. stolje}a u
D`uma-d`amiji u Isfahanu, nisu tek naz-
nake nadolaze}ih epohalnih konstrukcija
gotike, renesanse ili ~ak moderne, ve}
predstavljaju temeljna i ujedno revolucio-
narna alternativna rje{enja osnovnog pro-
blema graditeljstva ukupnog kasnijeg raz-
doblja klasi~nog svijeta - problema osla-
njanja kupole na pravokutni tlocrt.
Obja{njeno je da prikazi likova nisu
zabranjeni, {to je vidljivo iz bogate tradi-
cije slikarstva minijature, ve} se zabrana
odnosi na upotrebu likova u vjerske svrhe.
To je tako jer Bogatstvo Bo`je osobe odli-
kuje beskona~na mnogostrukost transcen-
dencije lika prikazanog u dvije ili tri di-
menzije. Nani} je rekao da se upravo radi
toga um upu}uje k stvarnosti dimenzijske
mnogostrukosti opisivanoj samo apstrakt-
11
nom mi{lju, kako u znanosti, tako i u
umjetnosti. Stoga je sasvim prirodno {to
islamsko graditeljsko naslje|e odlikuje u
povijesti nedostignuto jedinstvo konstru-
kcije i ornamenta, gdje je trodimenzional-
ni ornament prirodni nefiguralni dio kon-
strukcije i gdje oba slijede najplemenitija
i najraznovrsnija geometrijska apstraktna
rje{enja te ujedno ~ine univerzalnu pre-
poznatljivost islamskog graditeljstva.
Spomenicima islamskog graditeljstva
dominiraju d`amije koje pored sve kon-
struktivne i oblikovne raznolikosti kroz
vrijeme i prostor, ostaju nedvojbeno pre-
poznatljive ba{ kao d`amije. Od najrani-
jih dana, naime, graditelji su koristili mo-
del Poslanikove d`amije u Medini kao
uzor, ali samo u smislu funkcije i tlocrtne
dispozicije, ne i konstrukcije. ^ak je i
raznovrsna funkcionalna tipologija broj-
nih javnih i stambenih gra|evina gotovo
redovito slijedila u temeljnoj ideji pro-
J
storni obrazac Poslanikove d`amije - ni- O
zanje natkrivenih i djelomi~no natkrive-
nih prostorija oko unutra{njeg dvori{ta. U
Ovaj pristup omogu}io je oblikovanje ne-
ponovljivog sklada koji pro`ima gradove R
klasi~nog islamskog razdoblja, a istodob-
no je ostvaren visok stupanj regionalne
N
raznolikosti. A
A.A. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Obilje`avanje Dana dr`avnosti BiH i Dana sje}anja na `rtve rata

Prijedorski logori smrti

U sisa~kom hotelu “Panonija” 16. stu-
denog je u organizaciji Bo{nja~ke nacio-
nalne zajednice grada Siska i Sisa~ko-
moslava~ke `upanije obilje`en Dan dr`av-
nosti Bosne i Hercegovine, te Dan sje}anja
na `rtve rata u BiH. Kako Dan dr`avnosti
BiH pada na 25. studenog, kada se u
Hrvatskoj odr`avaju parlamentarni izbo-
ri, u Bo{nja~koj nacionalnoj zajednici
odlu~ili su ga proslaviti ranije te ovoj pro-
slavi pridru`iti i proslavu Dana sje}anja
na `rtve rata u Bosni i Hercegovini, koji
ranije nije mogao biti proslavljen zbog
izbora za Vije}a i predstavnike nacional-
nih manjina. Proslavu je Bo{nja~ka na-
cionalna zajednica organizirala u obliku
tribine na kojoj se govorilo o stradanjima
bo{nja~kog naroda na podru~ju prijedor-
ske op}ine. Osim toga, organizirana je
prigodna izlo`ba i prikazan jednosatni
dokumentarni film o trima prijedorskim
logorima smrti – Keraterm, Omarska i Tr-
nopolje. Na tribini su sudjelovale Fatima
Fazli} i Nusreta Sivac, ~lanice Udru`enja
12
Prijedor~anki “Izvor”, Ante Joli} i Jadran-
ka Cigelj, biv{i logora{i s podru~ja Prije-
dora, Muharem Murselovi}, poslanik u
Narodnoj skup{tini Republike Srpske, te
Ante Bobetko, umirovljeni general Hrvat-
ske vojske iz Siska.
Na po~etku tribine prisutnima se obra-
tio general Bobetko, prvi ratni zapovjed-
nik 57. samostalnog bataljuna iz Siska,
koji je kasnije prerastao u brigadu. On je
posebno istaknuo ~injenicu da je Hrvat-
sku, u sklopu regularnih hrvatskih postroj-
bi, branilo i dosta branitelja drugih nacio-
nalnosti, uklju~uju}i i Bo{njake. Sisa~ki
Bo{njaci su u sklopu 57. bataljuna, sa za-
datkom obrane Siska, bili raspore|eni na
liniju Klobu~aka koja je, prema Bobetko-
vim rije~ima, tada bila najopasnija. “A
za{to sam tamo postavio ve}inu na{ih Bo{-
njaka, tada Muslimana? Zbog toga {to sam
J u njih imao najve}e povjerenje. To je ~i-
njenica. Mi smo uspje{no obranili Hrvat-
O sku, nastojimo stvoriti i modernu dr`avu.
Ali, danas kao da se mi stidimo nekih stva-
U ri. 57. bataljun je najbolje oslikao {to taj
hrvatski pokret za obranu Hrvatske ho}e i
R `eli. Napomenut }u da je u postrojbi u pro-
N sjeku uvijek bilo oko 60 Bo{njaka. Imali
smo i 30 Albanaca, 30 Roma i 10 Srba”,
A posebno je naglasio general Bobetko.
Dan dr`avnosti obilje`ava se u Bosni i
L Hercegovini 25. studenog, na dan kada je
Tribina u Sisku
1943. godine zasjedao ZAVNOBiH-a u
Mrkonji} Gradu. “Tada su udareni temelji
dr`avnosti Bosne ovakve kakva je danas”,
rekao je Muharem Murselovi}, poslanik
Stranke za BiH u Narodnoj skup{tini Re-
publike Srpske. 25.11.1943. je dan ponov-
nog uspostavljena dr`avnost, koja je izgu-
bljena daleke 1463. godine dolaskom Tu-
raka na ove prostore. 25. studeni je vrlo
va`an datum pogotovo jer danas neki `ele
re}i da BiH postoji samo od Daytona. “To
su bile osnove da bi se Socijalisti~e Repu-
blike mogle priznati kao nezavisne dr`ave
poslije raspada biv{e Jugoslavije. Tada je
ponovo potvr|ena dr`avnost Bosne i Her-
cegovine, koju u posljednje vrijeme oma-
lova`avaju, prave razne smetnje i smutnje
kako bi pokazali da Bosna postoji od Day-
tonskog mirovnog sporazuma”, naglasio je
Murselovi}. Rekao je kako danas, na`alost,
pola stanovnika Bosne i Hercegovine ne
slavi 25. studeni kao Dan dr`avnosti nego
neke druge datume, te da ti isti uporno `ele
pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u dvije
dr`ave {to im ne dozvoljava upravo Odlu-
ka ZAVNOBiH-a iz 1943. godine.
Genocid u Prijedoru
Dr`avnost Bosne i Hercegovine, re~e-
no je na tribini, izborena je uz brojne `rt-
ve, od kojih su i one mnogobrojne s pod-
ru~ja prijedorske op}ine. Udru`enje Prije-
dor~anki “Izvor” uspjelo je skupiti poda-
tke o 3.258 ubijenih i nestalih s podru~ja
ove op}ine u vrijeme prethodnog rata. Fa-
tima Fazli} je prezentirala konkretne broj-
~ane pokazatelje i ~injenice. “Ekshumira-
no je oko 2.000 osoba. 935 osoba je u hali
[ejkova~a, koji ~ekaju identifikaciju. Od
toga je 254 potvr|eno DNK-analizom, a
ostali su jo{ u fazi identifikacije. U Prije-
doru je ubijeno 122 djece i 279 `ena. Naj-
starija osoba je imala 92 godine, a najmla-
|a samo 19 mjeseci, zna~i bila je beba. Do
sada je prona|eno 57 masovnih grobnica.
Najve}a do sada prona|ena masovna grob-
nica je Stari Kevljani, u kojoj je prona|eno
456 osoba”, rekla je Fatima Fazli}.
Mnogi od tih ubijenih stradali su u lo-
gorima Omarska, Trnopolje i Keraterm,
koji su bili locirani na podru~ju Prijedora,
gdje je tokom 1992. godine sistematski
bilo zatvoreno preko 7.000 Bo{njaka i
Hrvata. ^injenicu o postojanju logora na
podru~ju Prijedora u javnost su iznijeli
me|unarodni novinari koji su u kolovozu
1992. godine uspjeli do}i do logora Omar-
ska i razgovarati s nekim od zarobljenika,
te napraviti snimke koji su potom prika-
zani {irom svijeta. Sistematskim etni~kim
~i{}enjem prijedorske op}ine od Bo{njaka
i Hrvata u tim su logorima po~injeni og-
romni ratni zlo~ini, za koje je dio odgo-
vornih i ve} osu|en na Haa{kom sudu.
Jedna od zato~enih u zloglasnom logoru
Omarska, ~ije slike svi znamo s televizij-
skih ekrana, jest i Nusreta Sivac, prijerat-
na sutkinja Op}inskog suda u Prijedoru.
Ona je, ubrzo nakon {to su 30. svibnja
1992. Srbi preuzeli vlast u Prijedoru, os-
tala bez posla te vrlo brzo i uhap{ena.

Rekla je da je u logoru Omarska uvijek
bilo oko 3.500 ljudi, jer “koliko bi likvi-
dirali, toliko bi doveli novih”. Me|u lo-
gora{ima je bilo i 37 `ena koje su bile
izolirane u dvije prostorije u kojima su
istra`itelji svakodnevno ispitivali zato~e-
nike i mu~ili ih. Logor Omarska nije pre-
`ivjelo pet `ena. “Na{ radni dan po~injao
je brojanjem mrtvih u jednom dijelu logo-
ra koji se zove Bijela ku}a, tako da bi ne-
kad nabrojali i do 30 mrtvaca. Svakodne-
vno su ljude tukli, mu~ili i ubijali. Vi tu
jednostavno niste imali nikakvu priliku
da ka`ete ne{to u svoju obranu. Va{a kri-
vica je bila jedna jedina, a to je {to {to
niste bili Srbi. Pred mojim o~ima nestaja-
le su moje radne kolege, sugra|ani i bilo
je momenata kada sam i sama po`eljela
sebi da tu umrem. Nisam vi{e mogla gle-
dati patnje ljudi. Ustvari, ubijala me bes-
pomo}nost {to nisam mogla ni{ta promi-
jeniti”, rekla je Nusreta Sivac. Ne postoji
ustrojena baza podataka koliko je to~no
logora{a ubijeno, ali na osnovu dosada{-
njih istra`ivanja mo`e se re}i da je taj broj
oko 900. O tome svjedo~i na stotine po-
jedina~nih i preko 50 masovnih grobnica.
Skupa sa Nusretom Sivac u logoru je bila
i njezina radna kolegica Jadranka Cigelj,
koja je nedavno u Hrvatskoj objavila knji-
gu o stra{nim doga|anjima u logoru
Omarska. Njih dvije su skupa, odmah na-
kon svoga oslobo|enja i dolaska u Hrvat-
sku, kontaktirali s haa{kim istra`iteljima.
“Tada je bilo iluzorno o~ekivati da }e u
Bosni, u kojoj je rat uveliko trajao, podi-
jeljeni nacionalni sudovi suditi ljudima
koji su po~inili ratni zlo~in”, rekla je biv{a
prijedorska sutkinja. Zbog sada{njeg svo-
ga anga`mana i svjedo~enja pred Haa{kim
sudom ne mo`e raditi u svom rodnom gra-
du, ve} u Sanskom Mostu. Nedavno je o
zlo~inima na podru~ju Prijedora svjedo~ila
i pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sara-
jevu. “Vrlo je te{ko `ivjeti u gradu u kojem
se desio stra{an zlo~in, u kojem va{i susje-
di jo{ uvijek nisu spremni prihvatiti istinu i
pored sna`nih argumenata i presuda koje
je donio Haa{ki tribunal. On je uostalom i
po~eo svoj rad sa su|enjima zbog zlo~ina
po~injenim u prijedorskim logorima”, rek-
la je Nusreta Sivac.
Rezultat hrabroga svjedo~enja biv{ih
logora{a iz Omarske, Keraterma i Trno-
polja je 14 osu|enih za ratne zlo~ine na
podru~ju prijedorske op}ine, te jo{ vi{e
optu`enih protiv kojih su|enja za zlo~ine
traju u Haagu, ali i na sudovim u samoj
Bosni i Hercegovini. Do svega toga, bez
svjedo~enja hrabrih pojedinaca nikada ne
bi moglo do}i. Tribunal u Haagu do sada
je za zlo~ine po~injene u prijedorskim lo-
gorima osudio Zorana @igi}a (25 godina),
Masovna grobnica Jakarina kosa
Mla|u Radi}a (20 godina), Du{ka Sikiri-
cu (15 godina), Predraga Banovi}a (8 go-
dina), Miroslava Kvo~ku (7 godina), Da-
mira Do{ena, Milojicu Kosa i Dragoljuba
Prca}a (5 godina), te Dragana Kolund`iju
(3 godine). Na dugogodi{nje zatvorske
kazne osu|eno je i nekoliko politi~kih vo-
|a prijedorskih Srba, ~elnika Karad`i}eve
Srpske demokratske stranke (na~elnik
prijedorske op}ine Milomir Staki} je do-
bio 40 godina zatvora, predsjednik lokal-
nog odbora SDS-a u Kozarcu Du{ko Ta-
di} je osu|en na 20 godina, {ef policije u
Prijedoru Simo Drlja~a je ubijen prigo-
dom poku{aja hap{enja od strane pripad-
nika SFOR-a, itd.).
Ovih dana je Tu`ila{tvo Bosne i Her-
cegovine okon~alo nakon godinu dana
dokazni postupak protiv tzv. prijedorske
~etvorke, {to je prvi slu~aj pred Sudom
BiH u kojem se optu`eni terete za “ud-
ru`eni zlo~ina~ki poduhvat”. @eljku Me-
jaki}u, Mom~ilu Grubanu, Du{anu Fu{ta-
ru i Du{ku Kne`evi}u optu`nicom se sta-
vlja na teret u~e{}e u ubojstvima, silova-
njima, mu~enjima i premla}ivanjima Bo{-
njaka i Hrvata u logorima Omarska i Ke-
raterm tokom 1992. godine. Na zahtjev
Tu`ila{tva u Haagu, u srpnju 2005. godi-
ne Vije}e za proslje|ivanje je donijelo
odluku da predmet tzv. prijedorske ~et-
vorke uputi u Sarajevo na daljnje proce-
suiranje. Tu`ila{tvo u Haagu je zahtjev
podnijelo smatraju}i da su djela za koja
se optu`eni terete “dovoljno te{ka da se
za njih sudi pred Me|unarodnim sudom”,
ali ne mo`e ih se okarakterizirati kao “to-
liko te{ka da nala`u su|enje pred Me|u-
narodnim sudom”. U svibnju 2006. godi-
ne sva ~etvorica optu`enih preba~ena su
iz pritvora u Scheveningenu u pritvor u
Sarajevu, da bi im uskoro optu`nica bila
prilago|ena doma}em zakonodavstvu, a
su|enje po~elo u prosincu pro{le godine.
BO[NJACI U HRVATSKOJ
U tom periodu saslu{ano je preko 45 svje-
doka, 28 uz za{titne mjere i prilo`eno vi{e
od 200 materijalnih dokaza. Me|u svje-
docima su bile i ~lanice Udru`enja Prije-
dor~anki “Izvor”.
U knjizi “Ni krivi ni du`ni – knjiga
nestalih op}ine Prijedor”, koja se mogla
prelistati na tribini, zabilje`ena su stra-
danja nesrpskog stanovni{tva. Iskustva su
sli~na kao i u knjizi Vejsila Suljanovi}a
“Smrvljene du{e – Keraterm, Omarska,
Manja~a”, u izdanju KDBH “Preporod”.
Uz Voltairovu misao: “Tko opra{ta zlo~in,
postaje u njemu sau~esnik”, objavljujemo
rije~i koje nas uvode u knjigu “Ni krivi ni
du`ni”, iz kojih su vidljive dimenzije zlo-
~ina na podru~ju Prijedora tokom pret-
hodnog rata, ~ija je kulminacija bila u lje-
to 1992. godine.
“Upadali su im u ku}e, tjerali ih napo-
lje i tu, pred o~ima majki, `ena i djece, lo-
mili im kundacima ki~me i no`em zarezi-
vali vratove. U Bi{}anima i Kami~anima
bi ih stjerali u kakav jarak i likvidirali met-
kom u potiljak. U Fori}ima i Zecovima
spaljivane su cijele porodice. One sa manje
sre}e odvodili su u logore. Kolone obore-
nih glava prolazile su kroz {palire smrti.
Bejzbol palice, elektri~ni kablovi i ~eli~ne
{ipke dobovale su po le|ima, tjemenu i zu-
bima logora{a. Glad, `e|, bodljikava `ica, 13
minska polja, strah prozivke, ispitivanja,
krvlju isprskani zidovi ðbijele ku}e’ u
Omarskoj. Silovanja i poni`enja. Poni`enja
naro~ito. Za Petrovdan su ih pekli na
loma~i od demperskih guma, ili bi kakvom
nesretniku zarili no` u butinu i pustili da se
u posjekotini kupe crvi. Natjerali su ~ovje-
ka da drugom odgrize testise. Vri{tali su
zajedno sa `rtvom. Ali od sre}e. Izvodili su
nemo}nike i no}u i danju, pojedina~no i u
grupama. Malo ko se vra}ao. U sobi broj 3
u Keratermu te{kim mitraljezom iskasapili
su 140 zato~enika i buldo`erima zatrpali.
Sa njima jo{ 40 ranjenih. @ive ih zakopali.
Sa dignutim rukama, da ih vi{e stane, na-
gurali bi ljude u ð{lepere’, u autobuse ðdu-
pleke’. Tu im se gubio svaki trag. Presreta-
li su konvoje kojim bi deportovali nesrpsko
stanovni{tvo, izdvajali krupnije mu{karce.
Za njih niko vi{e nikad nije ~uo. Mjeseci-
ma su po {umama lovili one koji su uspjeli
izbje}i smrt u vlastitoj ku}i. Ustrijelili bi ih
J
kao divlja~. Bez suda i svjedoka. Po pro- O
plancima i potocima jo{ se bijele njihove
kosti. Raznosi ih zvjerinje...” U
Knjiga “Ni krivi ni du`ni – knjiga ne-
stalih op}ine Prijedor” je svojevrsna oba- R
veza pre`ivjelih Prijedor~ana da ne zabo-
rave i ne oproste zlo~ine, jer samo na taj
N
na~in ne}e biti sau~esnici prvog genocida A
u proteklom ratu.
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Dan dr`avnosti BiH obilje`en u Novinarskom domu u Zagrebu
Temelji bosanske dr`avnosti
Tre}u godinu zaredom Vije}e bo{nja-
~ke nacionalne manjine grada Zagreba
obilje`ava Dan dr`avnosti BiH prigodnim
programom. Dan dr`avnosti jedan je od
najva`nijih datuma suvremene povijesti
Bosne i Hercegovine, koja je utemeljena
na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a odr-
`anog 25. i 26. studenog 1943. u Mrko-
nji} Gradu (biv{i Varcar Vakuf). Politi~ki
predstavnici svih naroda Bosne i Herce-
govine toga datuma obnovili su dr`avnost
BiH pri ~emu je nagla{ena povijesna
~injenica da dr`ava BiH “nije ni srpska,
ni muslimanska, ni hrvatska”, ve} “i srp-
ska i hrvatska i muslimanska”. Tim ~inom
udareni su temelji suvremene, moderne
dr`avnosti Bosne i Hercegovine i potvr|en
njen multinacionalni karakter.
Ovogodi{nji Dan dr`avnosti BiH u
Zagrebu obilje`en je u subotu, 24. stude-
nog sve~anim programom u Novinarskom
domu. Nakon minute {utnje za sve pogi-
14 nule gra|ane i branitelje u borbi za stva-
ranje samostalnih dr`ava BiH i Hrvatske
u ime zagreba~kog Vije}a bo{nja~ke na-
cionalne manjine dobrodo{licu prisutni-
ma je po`elio Hilmija [abi}, predsjednik
Vije}a, koji je naglasio da se Dan dr`av-
nosti jo{ uvijek ne obilje`ava na cijelom
teritoriju Bosne i Hercegovine koji je po
prvi put u povijesti, Daytonskim sporazu-
mom podijeljen na dva entiteta. “Dvana-
est godina nakon potpisivanja Daytonskog
mirovnog sporazuma jo{ uvijek su na dje-
lu politi~ke snage koje i dalje proizvode
vje{ta~ke krize s ciljem teritorijalne po-
djele Bosne i Hercegovine”, rekao je
[abi}, te dodao da su nedavni doga|aji u
BiH pokazali da te opcije vi{e nisu mo-
gu}e, posebno ne u ujedinjenoj Europi
kojoj BiH te`i. “Jedinstvena, multietni~ka,
multikulturna i demokratska dr`ava Bo-
sna i Hercegovina, dr`ava ravnopravnih
J naroda na cijelom njenom teritoriju, jedi-
O no kao takva mo`e biti garant mira i sta-
bilnosti na ovim prostorima”, naglasio je
U [abi}, dodav{i da je “budu}nost Bosne i
Hercegovine u rukama je techno-genera-
R cije, one djece koja su se tek rodila na po-
~etku 90-ih godina pro{log stolje}a, djece
N koja }e, nadajmo se, svoju budu}nost od-
A re|ivati ne samo prema nacionalnim vri-
jednostima, ve} prema znanju, moralu,
L toleranciji i pravednosti, zajedni{tvu u iz-
Ibrica Jusi}
gradnji stabilne, demokratske i ekonom-
ski razvijene Bosne i Hercegovine u kojoj
}e svi njeni narodi `eljeti `ivjeti. U Bosni
i Hercegovini po mjeri insana”.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik
Savjeta za nacionalne manjine u svom ob-
ra}anju prisutnima je ~estitao Dan dr`av-
nosti i, izme|u ostalog, naglasio da je Re-
publika Hrvatska unato~ svojem tranzicij-
skom, poslijeratnom periodu dobila legi-
slativu i uspostavila sustav u kojem na-
cionalne manjine imaju priliku u}i u javni
i politi~ki `ivot”. “Zato koristim priliku
da se zahvalim Bo{njacima {to su ovo or-
ganizirali i posvjedo~ili ono na ~emu mi
svi zajedni~ki radimo, a to je da smo usp-
jeli integrirati i omogu}iti nacionalnim
manjinama da budu faktor u javnom i
politi~kom `ivotu i da mogu, ne samo or-
ganizirati proslave, nego i artikulirati in-
terese i sve nas podsjetiti na ono {to je za
njih bitno”, zaklju~io je Tolnauer.
U ime gradona~elnika i Grada Zagre-
ba prisutnima i gra|anima Bosne i Herce-
govine Dan dr`avnosti je ~estitao Ivo
Jelu{i}, zamjenik gradona~elnika. Jelu{i}
je naglasio da su temelji dr`ave BiH uda-
reni davno, zajedno sa temeljima Hrvat-
ske i drugih dr`ava koje su nastale na
podru~ju biv{e Jugoslavije. “I dan danas
se mnogi u i oko Bosne i Hercegovine
pona{aju kao da BiH tih temelja nema,
kao da nije utemeljena prije 64 godine, a
ako nema temelja, nema ni krova, kao da
je BiH nekakva ru{evina. Ona nije ru{evi-
na, oni }e to prije ili kasnije morati shva-
titi. Bosna i Hercegovina ima ~vrste teme-
lje, jednako ~vrste kao i svaka druga dr`a-
va na ovim prostorima, i treba i mora biti
jednakopravna kao i sve druge dr`ave u
njenom okru`enju. Takva Bosna i Herce-
govina sigurno treba njenim gra|anima i
nama kao njenim susjedima”, zavr{io je
Jelu{i} sa `eljom da jednostavna formula
– Bosna ravnopravna sa svima i svi rav-
nopravni u Bosni – {to prije za`ivi.
Sve~anost Dana dr`avnosti bila je i
prava prilika da Vije}e bo{nja~ke nacional-
ne manjine grada Zagreba dodijeli zahval-
nice institucijama, tvrtkama i pojedincima
koji su svojim donacijama pridonijeli ost-
varivanju ideje dr. Muhidina Ali}ehaji}a o
organiziranju I. Konvoja mladih Bo{njaka
Republike Hrvatske pod nazivom “Da se
nikada ne zaboravi”, u spomen na `rtve
genocida u Srebrenici. U konvoju je u~e-
stvovalo oko 400 u~esnika, a cilj konvoja
je bio okupiti mlade Bo{njake iz cijele
Hrvatske i njihove prijatelje kako bi u za-
jedni~kom posjetu Memorijalnom centru
u Poto~arima odali po~ast nevino strada-
lim Bo{njacima. S obzirom da je I. Kon-
voj organiziran u pro{lom sazivu Vije}a,
zahvalnice su dodijeli sada{nji predsjed-
nik Vije}a, Hilmija [abi} i biv{i predsjed-
nik, Kemal Bukvi}. Zahvalnice su, izme|u
ostalog, dodijeljene Gradu Zagrebu i gra-
dona~elniku Milanu Bandi}u, Crvenom
kri`u, Stranci demokratske akcije Hrvat-
ske i Zagreba~koj medresi “Dr. Ahmed
Smajlovi}”.
Sve~anost obilje`avanja Dana dr`av-
nosti protekla je u vrlo ugodnoj atmosferi
kojoj je pridonio i zanimljiv prigodni pro-
gram. Nakon nastupa solistice i ~lanice
Preporodovog zbora “Bulbuli” Mithete
Ibrahimpa{i} u pratnji Edina D`aferagi}a,
gost ve~eri, Ibrica Jusi}, izveo je nekoliko
sevdalinki sa svog vrlo hvaljenog albuma
“Amanet”. Ve~er je za~injena i poezijom
bosanskih pjesnika Mehmedalije Maka
Dizdara, Ned`ada Ibri{imovi}a i Enesa
Ki{evi}a, koje su izvodili glumac dram-
skog studija “Orient espresso” Filip Mur-
sel Begovi} te pjesnik i knji`evni kriti~ar
Sead Begovi}. Izvo|enje pjesme “Raz-
mirje” Maka Dizdara iz zbirke “Kameni
spava~” ujedno je bio i svojevrsni podsjet-
nik da se ove godine navr{ilo 40 godina
od prvog izdanja tog kapitalnog djela bo-
sanske knji`evnosti. Obilje`avanje ro|en-
dana Bosne i Hercegovine zavr{ilo se
zdravicom za njenu bolju budu}nost.
S.K.

Aktivnosti Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu
Izlo`be bo{nja~kih autora
Tokom studenog u prostorima Kultur-
no-informativnog centra Bosne i Herce-
govine u Zagrebu, Ilica 44, organizirane
su izlo`be dvojice bo{nja~kih umjetnika
– Seja Rami}a i Murisa ^orbi}a.
Pejza`i i portreti
16. studenog je otvorena izlo`ba Seja
Rami}a, akademskog slikara iz Biha}a.
Sve~anosti su prisustvovali brojni uzvani-
ci iz politi~kog i kulturnog `ivota – Budi-
mir Lon~ar, savjetnik u Uredu predsjedni-
ka RH, @eljko Zaninovi}, savjetnik u Ure-
du gradona~elnika Zagreba, Miroslav Bu-
li~i}, konzul Republike Hrvatske u Banja
Luci, Petar Jozeli}, osniva~ i ~lan Pred-
sjedni{tva Hrvatskog narodnog vije}a BiH,
Tatjana Carev – Murina, iz Ministarstva
kulture, Vladimir Mato{in, iz Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija,
Hamdija Lipova~a, na~elnik Op}ine Biha},
poznati slikari Izet \uzel i Dino Trtovac i
mnogi drugi. U glazbenom dijelu programa
s instrumentalnim izvedbama nastupili su
bosansko-hercegova~ki umjetnici Ado Bu-
sulad`i} (saksofon) i Bo{ko Jovi} (gitara).
Podravljaju}i sve prisutne Minka Lju-
bijanki}, ata{e za kulturu pri Veleposlan-
stvu BiH u Zagrebu je rekla kako je ovo
izvanredna prilika za ja~anje prijateljskih
odnosa, razumijevanja i suradnje izme|u
BiH i Hrvatske na planu kulture, ali i na
drugim poljima. Govore}i o izlo`bi bo-
sansko-hercegova~ki veleposlanik Alek-
sandar Dragi~evi} je izrazio vlastito zado-
voljstvo da bude doma}inom predstav-
ljanju grada Biha}a u Zagrebu, te obe}ao
da }e s na~elnikom Lipova~om nastaviti
dalju suradnju, posebno kada je u pitanju
promoviranje turisti~kih potencijala. “Pred-
stavlja mi izuzetnu ~ast da na ovom mje-
stu pozdravim velike prijatelje BiH i Hr-
vatske koji ula`u iznimne napore da Biha}
i Zagreb budu {to bli`i odr`avaju}i ~vrste
prijateljske veze ova dva grada”, rekao je
izme|u ostalog pokrovitelj izlo`be na~el-
nik biha}ke op}ine Hamdija Lipova~a.
Podsje}aju}i prisutne na izuzetno zalaga-
nje u vrijeme ratnih zbivanja i vlastitu `rt-
vu koju je za slobodu podnio rahmetli dr.
Irfan Ljubijanki}, svoju ~ast da zvani~no
otvori izlo`bu na~elnik Lipova~a je ustu-
pio voditeljici KiC-a Minki Ljubijanki},
{to je ona i u~inila.
Stari dio Biha}a, pastel, 65x50, 2002.
Na izlo`bi su predstavljene 33 slike –
pejza`i i portreti. Opisuju}i su{tinu svojih
djela Sej Rami} je rekao kako pejza`i sa
zimskom idilom dijelova grada Biha}a
predstavljaju borbu sunca s maglom stva-
raju}i pri~u o `ivotu, dok su portreti nje-
gova velika porodica raznih karaktera i
ljudi koji su ostavili specifi~an trag u pro-
{losti Biha}a i Bosanskog Petrovca.
“@ivot u Biha}u vas kao umjetnika vezuje
Had`i Halil Alagi}, pastel, 43x32, 1994.
BO[NJACI U HRVATSKOJ
za ljepote Une, tako da ve}inu razmi{lja-
nja temeljite uz taj prirodni fenomen. Ka-
da bih radio pejza`, htio sam napraviti
ne{to u svom senzibilitetu, izbjegavaju}i
intenzivne boje Une, naro~ito u ljetnom
periodu”, rekao je Rami} i dodao da mu
je “zima pru`ila ne{to posebno jer sam
mogao na lirski na~in pristupiti orkestra-
ciji boja u tonovima bijele, plave, zelene
zlata i okera koje se, izbjegavaju}i intezi-
vne boje Une, pretvaraju u kontrapunkt
njihovih vrijednosti”. Naglasio je da ga je
uvijek fascinirala magla na Uni koja se
pod sun~evom svjetlosti pretvara u idili~ni
prizor pomije{an iskrama po povr{ini vo-
de. Inje, magla i sunce daju ~arobnost
Uni, {to slikama daje kombinaciju realiz-
ma i lirske apstrakcije. Rami} je naglasio
da u svojim razmi{ljanjima o umjetnosti
isti~e poetsku stranu ljepote prirode. “Ona
vam to nudi i vi treba da prepoznate tre-
nutak likovnog kontrapunkta, orkestracije
svjetlosti u contralightu. Magla tada svjet-
luca po povr{ini vode i igra kao balerina, 15
mije{aju}i oker i zelenu”, rekao je biha}ki
slikar. Osim motiva s Une, Rami} slika i
biha}ke gradske motive: Kapetanovu kulu,
turbe sa zvonikom crkve sv. Antuna, zgra-
du op}ine, gradske ulice, aleje i mlinove.
U bogato opremljenom prospektu, ko-
ji vi{e izgleda kao moderno koncipiran
~asopis, Rami} je u uvodnim stranicama
dao svoje vi|enje vremena u kojem se
~ovjek doslovno deformirao, izgubio
identitet, humanost i po{tenje. Svijet je
postao demonstracija sile i nadmo}i, s
tendencijom uni{tavanja ~ovje~anstva, pri
~emu je kultura ogledalo takvog na~ina
`ivota. “Umjetnost je sve vi{e reakcija na
otu|enje ~ovjeka. Osje}a se forsiranje
koncepta ili ideje, a time udaljavanja od
~arobnih estetskih, vizuelnih i emotivnih
senzacija. Umjetnost treba da relaksira i
da obi~nom konzumentu podari volju za
`ivotom i da ga udalji od svijeta surovih,
J
monstruoznih ideja. Politika je danas po- O
stala dominantan faktor kao crkva u peri-
odu srednjeg vijeka. Raskinimo sa okovi- U
ma vladavine politike. Potrebna je moder-
na renesansa u smislu o~uvanja prirode i R
umjetni~kog izraza, kulture kao boga}
enja duha i op}e naobrazbe. Eti~ka kultu-
N
ra treba da odgoji pojedinca i cijelo dru- A
{tvo u duhu ljudskosti, uzajamnog po{to-
vanja, pravednosti i istinitosti”, pi{e Sej L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Rami} u tekstu pod naslovom “Manifest
moderne renesanse”.
Sej Rami} je ro|en 1961. godine u
Bosanskom Petrovcu. Osnovnu {kolu je
poha|ao u Sarajevu i Biha}u, a gimnaziju
zavr{ava u Biha}u 1979. godine. Akade-
miju likovnih umjetnosti diplomirao je
1983. u Sarajevu u klasi prof. Seida Hasa-
nefendi}a. Osim umjetnosti bavi se i pe-
dago{kim radom, a od 1985. stalno je za-
poslen u Gimnaziji Biha}.
Umjetni~ka instalacija
Pod pokroviteljstvom Sabora bo{nja-
~kih asocijacija Hrvatske, Veleposlanstva
BiH u Zagrebu i Savjeta za nacionalne
manjine RH, 27. studenog otvorena je iz-
lo`ba pod nazivom “Hommage” Murisa
^orbi}a, umjetnika iz Rijeke. Osim u Za-
grebu, izlo`ba je do sada prikazana u La-
binu i Puli. O izlo`bi je govorila prof.
Silvija Peratova – Benkovi}, knji`evna i
likovna kriti~arka iz Rijeke, koja je ujed-
no i otvorila izlo`bu. Pjesnik Josip Eugen
[eta recitirao je stihove “Modre rijeke”
Mehmedalije Maka Dizdara.
Muris ^orbi} je prvenstveno poznat
kao slikar kojemu je rodna Bosna i Her-
16 cegovina trajna umjetni~ka inspiracija. U
svoje slike asocijativno-apstraktne prove-
nijencije ugra|ivao je bogatu bosansko-
hercegova~ku povijest, kulturu i svakod-
nevni `ivot. Nakon vlastitog ratnog i iz-
bjegli~kog iskustva, dosatada{nja elegi~na
i melankoli~na bosanska tematika dobila
je druga~iji umjetni~ki izri~aj, na {to su
presudno utjecala njegova do`ivljena is-
kustva – ratni u`asi, pokolji civila i etni-
~ko ~i{}enje. Stoga se ^orbi} izlo`bom
“Hommage” predstavlja na jedan posve
novi na~in, pri ~emu se izra`ava objekti-
ma, odnosno ambijentalnim situacijama.
Nakon brojnih godina potiskivanja, osob-
no iskustvo iz ratnih godina materijalizi-
rao je kroz umjetni~ku instalaciju koja
predstavlja bosanske ratne strahote, a
naro~ito u`asavaju}i srebreni~ki genocid.
Izlo`ba “Hommage” je umjetnikovo
intimno razra~unavanje s ratnim iskust-
J vom, odnosno podsjetnik na ratni u`as
O koji se doga|ao u BiH pro{log desetlje}a.
Elementarnost pri~e odra`ava elementar-
U nost autorovog do`ivljaja, njegovu dubo-
ku unutarnju potrebu za jasno}om. Dvije
R crne kose, atribute jaha~a Apokalipse
(smrti i rata), umjetnik smje{ta vertikalno
N u prostoru, zlokobno aludiraju}i na `etvu
A ljudskih `ivota koji su izgubljeni u ratnim
zbivanjima na Balkanu. Figura Europe sa
L sljepa~kim nao~alama i figura Apokalipse
crni kontrasti puni su jednostavne simboli-
ke koje ove boje posebno i zajedno sadr`e
u sebi. @uta, zemna i prizemna Europa,
tako|er je dobila svoju boju koja je boja
tla, za razliku od plave neba i duha. Osim
`ute boje, Europa kao pasivni promatra~ je
do~arana i sljepa~kim nao~alama.
^orbi} je, govore}i brojnim posjetite-
ljima o inspiraciji za svoje djelo, rekao za
sebe da je samo svjedok vremena. I sam
sudionik doga|aja koji }e ostaviti neizbri-
siv pe~at na svakom tko ih je iskusio, au-
tor je priznao da je ogromna bol koju je
dugo nosio u sebi jednom, i to u umjet-
Otvorenje izlo`be
ni~kom obliku, morala prona}i izlaz iz
tijela i materijalizirati se, {to je i vidljivo
promatraju odlazak izbjeglica u pakao
u njegovoj odli~noj instalaciji. Potonji
(izbjegli{tvo), uz ~amac koji simbolizira
epitet upravo je dijametralno suprotan
Had i prijelaz preko Stiksa, rijeke koja
mra~noj imenici rata, no ispravan ako se
odvaja `ive od mrtvih. Srebreni~ki egzo-
`eli ocijeniti poruka koju je umjetnik
dus ^orbi} je bolno ispravno prikazao
uspje{no prenio na publiku. Ove sceno-
instalacijom s cipelama, put koji jo{ uvi-
grafske kompozicije nastaju kao osobna
jek traje. Staza s mu{kim, `enskim i
pri~a, kao ~in preispitivanja vlastitog
dje~jim cipelama nijemo svjedo~i o stra-
stanja, kao potreba za odrije{enjem i, na
hotama ljudi koji su, bje`e}i iz pakla rata,
kraju, kao unutarnja nu`nost koja ima
ostavili svoju obu}u negdje u bosanskim
svoje korijene i u psihi i u kreativnoj,
vrletima. Ipak, kako je rekao sam umjet-
umjetni~koj potrebi za izra`avanjem.
nik, parafraziraju}i jo{ jednog bosanskog
Berislav Valu{ek, umjetni~ki kriti~ar,
velikana – Mehmedaliju Maka Dizdara,
u katalogu izlo`be ka`e da je ^orbi}ev
“valja nama preko rijeke”, pa se odmah
“Hommage” osoban, ljudski i nepatvore-
uz objekt s cipelama nalazi svojevrsni
no human: “Nigdje bijesa, potrebe za os-
model plovila, koji nas treba prevesti iz-
vetom, revan{izma bilo koje vrste - samo
nad `elje za osvetom, te dovesti u prostor
i tek tuga kao onaj dio du{e koji nas vodi
i vrijeme gdje je va`na samo ljudskost
pra{tanju.”
kao takva. ^orbi}ev je kolorit sveden na
Muris ^orbi} (Banja Luka, 1950.) `ivio
crnu, bijelu i crvenu, boju krvi. Crveno-
je i radio u rodnom gradu do ratne depor-
tacije na otok Hvar 1993. godine. Sada
`ivi i stvara u Rijeci. Bio je ~lan Dru{tva
likovnih umjetnika Banja Luke, Udru`enja
likovnih umjetnika BiH i biv{e Jugoslavi-
je, te Association Internationale des Arts
Plastique. Nakon dolaska u Hrvatsku po-
staje ~lanom Hrvatskog dru{tva likovnih
umjetnika Rijeka, HDLU Zagreb i Inter-
national Association of Art-UNESCO.
^lan je Hrvatske zajednice samostalnih
umjetnika (HZSU) u statusu slobodnog
umjetnika. Do sada je imao 41 samostal-
nu i oko 200 skupnih izlo`bi u zemlji i
inozemstvu, sudionik je velikog broja li-
kovnih kolonija i seminara, nekoliko hu-
manitarnih akcija i donacija za djecu, kao
i bolesne branitelje. Ilustrirao je vi{e knji-
ga. Dobitnik je vi{e nagrada i priznanja:
1981. je dobio Republi~ku nagradu BiH,
1984. i 1985. nagra|en je na nivou biv{e
Jugoslavije, a 1994. je dobio prvu Inter-
nacionalnu nagradu za slikarstvo u Sel-
leyu (Ma|arska). Slike mu se nalaze u
mnogim galerijama i privatnim kolekcija-
ma {irom svijeta.
Detalj s izlo`be Hommage I.I.

Dramski studio “Orient espresso” u suradnji s Iranskim kulturnim centrom u Zagrebu
Mesnevija kao mehlem du{i
Nije trebalo dugo ~ekati da nakon
uprizorenja i postavljanja na scenu mono-
drame Kameni spava~ (koja se temelji na
stihovima klasika suvremene hrvatske,
bosanskohercegova~ke i bo{nja~ke poezi-
je Maka Dizdara), te komedije Ramo i
\ulka autora Emsuda Sinanovi}a (svoje-
vrsnog pasti{a tragedije Williama Shake-
spearea Romeo i Giulietta), Dramski stu-
dio KDBH Preporod, koji nastupa pod
duhovitim imenom Orient espresso, za
scenu obradi vrlo zahtjevni tekst legen-
darnih Mesnevija hazreti Mevlane D`ela-
luddina Rumija, koriste}i se prijevodima
s engleskog Velida Imamovi}a te prijevo-
dima s perzijskog Azre Abad`i} Navaey i
Fejzulaha Had`ibajri}a. Pretpremijera je
odr`ana 25. studenog u kongresnoj dvo-
rani “H. Salim [abi}” Islamskog centra u
Zagrebu, a odmah potom, u ve~ernjim sa-
tima 28. studenog, u prepunoj dvorani za-
greba~kog Kazali{ta lutaka. Predstavu je i
ovaj put re`irala mlada redateljica Lana
Bitenc uz dramatur{ku pomo} Filipa Mur-
sela Begovi}a. U ravnopravno raspore|e-
nim ulogama nastupili su ~lanovi “Prepo-
roda” Ebtehaj Navaey, Senad Nani}, Elza
Hasanamid`i} i Filip Mursel Begovi}.
U instruktivnoj programskoj knji`ici
Azra Abad`i} Navaey podsje}a nas da je
hazreti Mevlana D`elaluddin Rumi osta-
vio upe~atljiv trag u povijesti ljudske
misli upravo na duhovnim temeljima i is-
konskoj srodnosti svega stvorenog iz ~ega
izranjaju njegove mudrosnice, na pragu
novoga vijeka, kao jedne od mogu}ih pre-
misa za ljudskiji opstanak. Ovaj mistik
smogao je snage izre}i neke od najhrabri-
jih i najotvorenijih misli o su{tinskom je-
dinstvu svih religija i razli~itim putovima
do istoga cilja, stvoriv{i na taj na~in pret-
postavke za interkulturalni dijalog na glo-
balnoj razini. Ro|en je u gradu Belhu, u
dana{njem Afganistanu godine 1207., a
na ahiret je preselio 1273. po Isau a.s. u
Konji, gdje je sahranjen uz svoga oca. I u
na{em dobu aktualan, jer o~ito mu sufij-
ska misao korespondira sa suvremeno{}u,
slovi kao najznamenitiji misti~ki pjesnik
Istoka i Zapada. Njegovu mudroslovnu
aktualnost potvr|uje i odluka UNESCO-a
da 2007. proglasi Me|unarodnom godi-
nom Rumija, u povodu 800-e obljetnice
njegova ro|enja. Glavninu njegova opusa
predstavljaju misti~ke ode sakupljene u
Pretpremijera u Islamskom centru
zbirci Divan [emsa Tabrizija i ~uvena
Mesnevija s oko 25.000 bejtova (distiha).
Rije~ je o svojevrsnoj zbirci poetskih pri-
~a, alegorija, parabola, basni i lirske poe-
zije. To je ujedno i naj~itanije djelo isla-
ma na Zapadu preko kojega je veliki broj
Zapadnjaka pre{ao na Islam te zaista ne
~udi da su Mesnevije sastavljene od {est
knjiga, postale najva`niji izvor islama po-
slije Kur’ana i hadisa. Ovo veli~ajno dje-
lo Rumi je podario svim ljudima bez ob-
zira kojoj vjeroispovijesti pripadaju. Neki
odlomci ostat }e zauvijek misteriozni,
stoga se smatra da je svaki njihov prije-
vod samo privremen.
Iako se samo u Sarajevu Mesnevije,
kao mehlem srcu, govore ve} 500 godina,
ovo zagreba~ko uprizorenje na neki je
na~in novina u pristupu, o~itavanju i
upoznavanju ovog mora bez imena i oba-
la. Ona gasi duhovnu `e| u onih koji tra`e
su{tinu na{eg postojanja. Drama je zami{-
ljena kao {est prizora u kojima se obra|uje
po jedna pri~a iz svake od {est Mesnevija.
Pri~e simboliziraju duhovno napredova-
nje ili uspinjanje du{e kroz materijalni
svijet, a promi~u posebni vid prijateljstva
u kojemu su slu{a~ (gledatelj) i tuma~ pod-
jednako va`ni. I jedan i drugi oplemenju-
ju se me|usobno izmjenjuju}i uzvi{eno
znanje Rumijeve knjige. Da bi gledatelju
{to bolje bio do~aran taj odnos, u predsta-
vi je anga`iran izvorni govornik perzij-
skog jezika Ebtehaj Navaey koji ujedno
glumi hazreti Mevlanu i koji pjeva i govo-
ri stihove na perzijskom, bosanskom i
hrvatskom. Sredi{tem pozornice domini-
ra ~ador ~iji je unutarnji prostor poslu`io
za scenski aran`man gdje se odigrava igra
kazali{ta sjena. Do~arat }e se odnos unu-
tarnjeg (duhovnog i skrivenog) svijeta i
vanjskog (materijalnog i vidljivog). Upra-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
vo je taj suodnos glavna poveznica izme|u
{est pri~a. Kako se predstava bli`i kraju,
igra vanjskog i unutarnjeg sve se vi{e pre-
mje{ta u kazali{te sjena ili u onaj nevidlji-
vi svijet koji stanuje u nama i kojega mo-
`emo dotaknuti samo s predanom ljubav-
lju prema Gospodinu.
Prva scena se otvara s dijalogom koji
se odvija izme|u Mevlane i njegova ne-
razdvojnog prijatelja i u~enika Husamud-
dina ^elebija, a `eli predo~iti sam nasta-
nak Mesnevije. Mevlana, koji je bio oce-
an, krenuo je na put ka oceanu, na put od
sebe ka sebi. Druga scena, kroz sudbinu
papagaja u kavezu i trgovca, podastire
misao da je pravi zaljubljenik (a{ik) onaj
koji je zaljubljen u Allaha. Ma {to da ga
zadesilo na putu ljubavi, dobro i zlo, on je
zaljubljen. Nadalje, rije~ koja iza|e iz
usta preko jezika, ona je strijela koja se
izbaci iz luka: Ti ne povrati onu strijelu
koja je izi{la. U ~adoru, (kazali{tu sjena),
glumac izvla~i strijelu iz usta, a potom
kre}e igra u `estokom ritmu s La (ne) i 17
Illa (da). U tre}oj sceni Mevlana na perzi-
jskom recitira, odnosno obja{njava kako
je Musu a.s. uvrijedila dova pastira koji je
Bogu pripisao osobine ~ovjeka. Ubrzo
sti`e Bo`ji glas koji se kriti~ki odnosi
spram Muse a.s. jer ka`njava nekog koji
na svoj na~in slavi Boga. Duboki Bo`ji
glas govori: “Ti od mene razdvaja{ roba
moga. Da li si do{ao da bi sjedinjavao, ili
si do{ao da bi rastavljao? Ja u jezik i go-
vor ne gledam. Ja u srce gledam da vidim
ima li poniznosti. Ako A{ik gre{no govo-
ri, gre{nikom ga ne nazivaj”.
I ~etvrta je scena simboli~ki vi{ezna~-
na i pou~na, a protje~e u interakciji izme-
|u kuharice i slanutka. Kuharica zaklju-
~uje: “Vodom si se napajao i u povrtnjaku
zrio i sve {to si popio bija{e stoga da bi
sad izgorio od u`ivanja”. U petoj sceni
kroz odraz kazali{ta sjena vidi se tespih
(ru`arij) u ruci s pomo}u kojega se izgo-
J
vara 99 Bo`jih imena. Nastoji se pribli`iti O
~ovjeka Bogu, a to kroz zikr, gotovo u
transu, ~ini to glumac Filip Mursel Bego- U
vi}. [esta scena protkana je pou~nom pri-
~om o svijetu, a sedma u zama{nim i tem- R
peramentnim poantiranjem: “Kad bi se
dva svijeta napunila onima koje je opio
N
Prijatelj, svi oni bi jedan ruh bili”. A
Sead Begovi} L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
U 63. godini na ahiret preselio dr. Muhamed @dralovi}
Odlazak vrsnog orijentaliste
U srijedu, 21. studenog na ahiret se
preselio dr. Muhamed @dralovi}. D`enaza
namaz je klanjana u petak, 23. studenog
na zagreba~kom groblju Mirogoj, u pri-
sustvu velikog broja rodbine, prijatelja i
kolega iz akademske i znanstvene javno-
sti. D`enazu je predvodio predsjednik
Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj,
zagreba~ki muftija [evko ef. Omerba{i}.
Dr. Muhamed @dralovi} je ro|en 1944.
godine u @dralovi}ima kod Bugojna. Ga-
zi Husrev-begovu medresu zavr{io je 1963.
godine, a 1968. diplomirao na Filolo{kom
fakultetu u Beogradu, grupa Orijentalna
filologija. Na istom fakultetu je 1972. ma-
gistrirao, te osam godina kasnije i dokto-
rirao. Od 1970. godine radio je u Orijen-
talnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti u Zagrebu. Od 1992. do 1997.
godine bio je savjetnik u Veleposlanstvu
Republike Hrvatske u Egiptu. Poslije di-
plomatske slu`be vratio se u Orijentalnu
zbirku Arhiva HAZU i na tom poslu osta-
je do svoje smrti. Objavio je vi{e od 50
18
znanstvenih i stru~nih radova, uglavnom
iz podru~ja bo{nja~kog naslije|a, a naj-
zna~ajnije mu je dvotomno djelo “Bo-
sansko-hercegova~ki prepisiva~i djela u
arabi~kim rukopisima”. Nekoliko godina
bio je ~lan Glavnog odbora KDBH “Pre-
porod” i glavni urednik Preporodovog
~asopisa za kulturu i dru{tvena pitanja
“Behar”, u kojem je objavio niz radova iz
svog bogatog znanstvenog opusa. Uvijek
je pomagao rad Islamske zajednice u
Hrvatskoj, bio je ~lan Med`lisa Islamske
zajednice Zagreb, a nekoliko godina je
zajedno sa svojom suprugom u Zagreba-
~koj medresi “Dr. Ahmed Smajlovi}”
predavao predmete Islamski tesavvuf i
Povijest islama. Jedno vrijeme bio je i
urednik Islamske tribine ~etvrtkom “Dr.
Sulejman Ma{ovi}”.
Na d`enazi tople opro{tajne govore odr-
J `ali su prof. dr. Ekrem ^au{evi}, predava~
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u ime
O Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i ju-
daistiku, Tatjana Pai}-Vuki}, ispred Arhiva
U HAZU, te muftija [evko ef. Omerba{i}.
Prof. dr. Ekrem ^au{evi} je rekao da
R se studenti, profesori i suradnici Odsjeka
N za hungarologiju, turkologiju i judaistiku
Filozofskoga fakulteta s neizmjernom tu-
A gom opra{taju od svoga profesora i kole-
ge kojeg su istinski po{tovali i voljeli.
L “Na na{ Odsjek do{ao si tiho i samozata-
Muhamed @dralovi}
jno, i takav bio sve do svoga iznenadnog
odlaska ali, ono {to si postigao, predava-
nja i seminari koje su studenti s rado{}u
poha|ali, studentske ankete u kojima si
ocijenjen najvi{im ocjenama i internetski
forumi na kojima te ~esto spominju i hva-
le, zapravo su sna`an odjek tvoga preda-
nog rada u nastavi. U na{im rijetkim sus-
retima i razgovorima znao sam ti ponekad
re}i {to na{i studenti, s kojima si imao ta-
ko neposredan, kolegijalan i ljudski odnos,
misle o predmetu Islamska civilizacija koji
si upravo ti osmislio i vodio. Sje}am se da
si uvijek osje}ao nelagodu zbog tih poh-
vala i s osmijehom usmjeravao razgovor
na struku i znanost, na teme kojima si se
bavio. Ili bi, kad bi razgovor krenuo u
tom smjeru, kazao pokoju rije~ o svojoj
dragoj obitelji, supruzi Muberi, sinovima
Izetu i Emiru i unuku Omaru, na koje si
bio istinski ponosan”, rekao je ^au{evi}.
Naglasio je da dobre odnose s ljudima
mogu uspostaviti samo dobri i topli ljudi,
da zna~ajan uspjeh u nastavi i znanosti
mogu posti}i samo istinski znalci svoje
struke i samozatajni filolozi koji najve}i
dio svoga vremena provode u odgonetan-
ju smisla i zna~enja teksta. “Bio si jedan
od njih, i kao takav }e{ nam jako nedosta-
jati. Tvoj iznenadni odlazak stvorio je ve-
liku prazninu koju }emo svi mi tvoje ko-
lege i studenti, jo{ mnogo godina osje}ati”,
rekao je na kraju profesor ^au{evi}.
Tatjana Pai} – Vuki} je naglasila da je
dr. @dralovi} proveo vi{e od tri i pol de-
setlje}a na mjestu voditelja Orijentalne
zbirke Arhiva HAZU. “Upoznali smo ga i
zavoljeli nadasve kao toplu i iskrenu oso-
bu i ~ovjeka punog ljubavi za svoju obitelj
– suprugu, sinove i unuka. Bio je uvijek
spreman pomo}i u stvarima koji se ti~u
struke, i na}i pravu i su}utnu rije~ u onim
svakodnevnim, ljudskim te{ko}ama koje
su nas znale zadesiti. O njegovoj preda-
nosti radu na arabi~kim rukopisima, po-
sebno onima koji potje~u iz Bosne, moglo
bi se dugo govoriti; kolege i suradnici do-
bro znaju da je ve}inu od 2.000 rukopisa
Orijentalne zbirke HAZU-a poznavao,
kako bi se reklo, ðu du{u’. Toj predanosti
svjedo~e njegovi filolo{ki i kulturno-po-
vijesni radovi po kojima ga znaju i stru~-
njaci u svjetskim orijentalisti~kim centri-
ma”, rekla je Tatjana Pai} - Vuki}. Nagla-
sila je da za dr. @dralovi}a znanstveno is-
tra`ivanje nikada nije bilo samo posao,
jer je rade}i na rukopisima plodotvorno
spajao svoju duhovnost ba{tinika duge i
bogate bosanske muslimanske tradicije, s
minuciozno{}u i predano{}u istinskog
znanstvenika. Osim toga, otkrivaju}i zabo-
ravljene stranice bosanske povijesti na
najljep{i je na~in pokazivao svoju ljubav
prema zavi~aju i njegovao uspomenu na
svojega oca, koji ga je kao malenog dje~a-
ka po~eo uvoditi u tajne arapskog pisma.
Muftija [evko ef. Omerba{i} je nagla-
sio @dralovi}ev anga`man u Islamskoj
zajednici i Orijentalnoj zbirci, gdje su
mnogi spisi zahvaljuju}i njegovom trudu
i sposobnosti postali dostupni {iroj javno-
sti. Ostavio je trajan pe~at na vrlo vrijed-
noj i rijetkoj zbirci orijentalnih arebi~kih
rukopisa na podru~ju Srednje Europe, iz
kojih se mo`e zaklju~iti koliko je znanost
bila cijenjena za vrijeme 150 godina os-
manske vlasti u Slavoniji i Lici. Njegov
najzna~ajniji doprinos bio je na planira-
nju rada Islamskog centra u Zagrebu.
“Nema nikakve sumnje da }e rahmetli
Muhamedov znanstveni i ljudski utjecaj
na rad i aktivnost Islamske zajednice biti
vrlo zna~ajan i trajan. Molimo Svevi{njega
Allaha d`.{. da ga nagradi za sve {to je
dao za napredak i razvoj svoje vjere i na-
roda i da mu oprosti grijehe koje je imao.
Njegovoj supruzi prof. Muberi i sinovima
Emiru i Izetu, snahi i unucima i ostaloj
rodbini na{a najiskrenija su}ut uz `elju da
njegov doprinos razvoju na{e vjere i Za-
jednice bude primjer svima nama”, rekao
je muftija Omerba{i}.
I.I.

Deseta manifestacija “Kulturno stvarala{tvo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj”
O~uvanje korijena i tradicije
U nedjelju 4. studenog 2007. u kon-
certnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u
Zagrebu odr`ana je jubilarna X. manife-
stacija “Kulturno stvarala{tvo nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj” pod po-
kroviteljstvom Vlade RH i u organizaciji
Savjeta za nacionalne manjine RH. Pred
punim gledali{tem, 18 manjinskih zajed-
nica predstavilo je svoje kulturno stvara-
la{tvo: Austrijanci, Nijemci, Crnogorci,
^esi, Slovenci, Albanci, Rusi, Romi, Slo-
vaci, @idovi, Srbi, Poljaci, Makedonci,
Bo{njaci, Ma|ari, Talijani, Rusini i Ukra-
jinci. Gost programa bio je Ansambl na-
rodnih plesova i pjesama Hrvatske “La-
do”. Kao uvod u program prikazan je kra-
tki dokumentarni film novinara Ognjena
Golubi}a pod nazivom “Kulturno stvarala-
{tvo nacionalnih manjina RH od 1997. do
2007.”, u kojem su zabilje`eni najzanim-
ljiviji trenuci dosada{njih devet manife-
stacija kulturnog stvarala{tva.
U ime pokrovitelja Vlade RH prisut-
nima se obratila Jadranka Kosor, pot-
predsjednica Vlade i ministrica obitelji,
branitelja i me|ugeneracijske solidarno-
sti, koja je naglasila da “o~uvanje tradici-
je i korijena nacionalnih manjina sve nas
oboga}uje i oplemenjuje”, te da je i ona
sama bila na gotovo svim dosada{njim
manifestacijama. Kosor je posebno istak-
nula da je Vlada u posljednje ~etiri godine
Folklorna tradicija Bo{njaka
Nastup u Lisinskom
pove}ala financiranje kulturnog stvarala-
{tva nacionalnih manjina za 110%, a kroz
Nacionalni program za Rome ~ak 200%.
Kao predsjednica Povjerenstva za prove-
dbu Nacionalnog programa za Rome na-
pomenula je kako su u istom razdoblju
financijska sredstva za provedbu Nacio-
nalnog programa za Rome i Akcijskog
plana desetlje}a za Rome pove}ana za
skoro 500%. Istaknula je kako o jasnoj
opredijeljenosti u za{titi prava nacional-
nih manjina u RH govori i usvojeni Usta-
vni zakon o pravima nacionalnih manjina
kojim je, izme|u ostaloga, regulirano i
ostvarivanje prava na kulturnu autonomi-
HRVATSKA
ju, kao i politi~ka zastupljenost predstav-
nika nacionalnih manjina. Izuzetno je
va`no, napomenula je Kosor, da je danas
u Hrvatskoj ~ak oko 4.000 manjinskih
predstavnika uklju~eno u odlu~ivanje na
lokalnoj i nacionalnoj razini.
Prof. dr. Sini{a Tatalovi}, izaslanik 19
Predsjednika RH Stjepana Mesi}a i ujed-
no savjetnik za politi~ki sustav rekao je
da kontinuitet ove manifestacije pokazuje
da se promicanju manjinskih, odnosno
nacionalnih prava – koja pripadaju u te-
meljna ljudska prava – u Hrvatskoj daje
veliko zna~enje. “Premda zaokupljena
kompleksnim pitanjima tranzicije i sana-
cijom posljedica rata, Republika Hrvatska
na{la je snage upravo na tom zahtjevnom
podru~ju ostvarivanja ljudskih prava u~i-
niti iznimne korake, sve do dono{enja i
primjene Ustavnog zakona o pravima na-
cionalnih manjina. Danas s pravom i po-
nosom mo`emo re}i da je Hrvatska me|u
prvim zemljama u Europi po zakonskoj,
ali i stvarnoj za{titi i promicanju manjin-
skih prava. Manjinske zajednice i pripad-
nici manjinskih zajednica i sami to neri-
jetko nagla{avaju. Samim tim dakako nisu
rije{eni problemi pojedinaca i manjinskih
J
zajednica, ali stupanj postignutog i zajam- O
~enog u ostvarivanju njihovih prava daje
nam pravo na zadovoljstvo i optimisti~an U
pogled u budu}nost”, rekao je Tatalovi}.
Naglasio je da je u tome smislu kultura od R
velike, pa i presudne va`nosti, jer u sebi
sabire velik dio identiteta svake nacional-
N
ne zajednice. Tu se ne misli samo na glaz- A
beno i plesno stvarala{tvo, nego i na obi-
~aje vezane uz svakodnevicu, tradicije L
 HRVATSKA
vezane za vjerski `ivot, na pisanu ba{tinu
i usmenu predaju, na dru{tveni moral i
obi~aje. “Sve se to, me|utim, ne doga|a
izdvojeno, nego se doga|a u op}em dru-
{tvenom kontekstu, a samim tim u cjelini
sa svim onim {to identificira kulturu ve}in-
skog, hrvatskog naroda. Nacionalni, od-
nosno manjinski identitet tako je povezan
s njegovanjem kulture identiteta – nau~iti
~uvati i njegovati svoj identitet u zajedni-
ci sa svim ostalim identitetima”, rekao je
izaslanik hrvatskog predsjednika.
Podsjetio je na blizinu izbora zastup-
nika u Hrvatski sabor, te potrebu politi~ke
zastupljenosti nacionalnih manjina. Manjin-
ski zastupnici u Saboru imaju stvarnu i
simboli~ku va`nost. “Time su nacionalne
manjine uklju~ene u politi~ki `ivot na na-
jizravniji na~in preko svojih predstavnika
koje biraju na posebnim listama, pa mogu
utjecati ne samo na odluke koje su vezane
uz njihove posebne interese, nego i na
ukupni razvoj dru{tva i dr`ave”, rekao je
Tatalovi}. Naglasio je da su nacionalne
manjine aktivno prisutne u javnom, pa ta-
ko i politi~kom `ivotu na mnoge na~ine i
na svim razinama, od lokalne do dr`avne
vlasti. Predsjednik Stjepan Mesi} ima
stalne i neposredne kontakte s udrugama i
predstavnicima nacionalnih manjina, sa
20
Savjetom za nacionalne manjine i Komi-
sijom Vlade RH za nacionalne manjine.
“To je iskaz `elje i potrebe da se unapre-
|uje povjerenje i dijalog, jer je to temeljni
uvjet da se prava nacionalnih manjina
provode na razini koja jam~e opstanak i
promicanje njihova identiteta na na~in da
to bude i dobrobit Republici Hrvatskoj,
korist i bogatstvo za sve njezine gra|ane.
Vjerujem da }e ova kulturna manifestaci-
ja pridonijeti ostvarivanju tih ciljeva”,
zaklju~io je Sini{a Tatalovi}.
U ime organizatora prisutnima se ob-
ratio Aleksandar Tolnauer, predsjednik Sa-
vjeta za nacionalne manjine RH koji je
podsjetio na 1998. godinu, kada je “Vlada
RH prepoznala i podr`ala potrebu za or-
ganiziranjem centralne manifestacije ðKul-
turnog stvarala{tva nacionalnih manjina u
RH’, kao sto`ernog mjesta predstavljanja
i afirmacije bogatstva manjinske kulture i
J njenih dostignu}a”. Tolnauer je istaknuo
O da je “prvih pet manifestacija preuzeo i
organizirao Vladin Ured za nacionalne
U manjine, koji je postavio temelje ove ma-
nifestacije u tada, ne ba{ lakim okolnosti-
R ma”. Od 2003. godine Savjet za nacional-
N ne manjine preuzima organizaciju mani-
festacije kulturnog stvarala{tva. “Ono {to
A danas, nakon proteka 10 godina, s poseb-
nim zadovoljstvom mogu istaknuti, Re-
L publika Hrvatska unato~ postratnih tran-
zicijskih pote{ko}a, te globalnih promje-
na, stvorila svojom legislativom sve klju-
~ne normativne pretpostavke za cjelovitu
za{titu i razvoj manjinskih prava, te pred-
stavljanje njihovih politi~kih interesa, a
modelom kulturne autonomije, afirmaciju
i integraciju nacionalnih manjina u hrvat-
sko dru{tvo. U ovih 10 godina u~injen je
veliki napredak, te vidni iskorak u polo-
`aju nacionalnih manjina, u ostvarivanju
manjinskih prava, a da o tome jako svje-
do~i ~injenica da su danas predstavnici
nacionalnih manjina uklju~eni u javni i
Ansambl BNZH
politi~ki `ivot kao relevantni partneri”,
rekao je predsjednik Savjeta za nacional-
ne manjine RH. Tolnauer je tako|er na-
glasio da Republika Hrvatska za progra-
me kulturne autonomije nacionalnih ma-
njina izdvaja 35 milijuna kuna, ili 5 mili-
juna eura, {to je u ovom trenutku najve}e
izdvajanje za takve programe nacionalnih
manjina u Europi. Takva politika prema
nacionalnim manjinama odigrala je veli-
ku ulogu u dono{enju odluke Europske
unije o po~etku pred pristupnih pregovora
RH s Europskom unijom. “Danas, kada je
Hrvatska pred vratima Europske unije, ne
mo`emo ne podsjetiti da su i nacionalne
manjine, te njihovi predstavnici u mnogo-
me doprinijeli tome, prezentiraju}i me|u-
narodnoj zajednici napredak polo`aja na-
cionalnih manjina, ~ime su znatno dopri-
nijele ja~anju me|unarodnog ugleda Hr-
vatske”, naglasio je Tolnauer. Rekao je uz
nepobitnu politi~ku volju i visoku razinu
normativnih prava u za{titi nacionalnih
manjina, u svakodnevnici pripadnici man-
jina jo{ uvijek susre}u s mnogim pote-
{ko}ama i problemima vezanim uz imple-
mentaciju prava manjinske legislative u
svakodnevni `ivot i praksu. Me|utim, na-
cionalne manjine su svjesne svih te{ko}a
s kojima se u ovom trenutku suo~ava
hrvatsko dru{tvo, te su spremni svoje pro-
bleme rje{avati zajedni~ki, ne dvoje}i ni
jednoga trenutka da se oni rje{avaju kao
problemi cjelokupnog hrvatskog dru{tva.
Tolnauer je rekao da je pluralizam
folklornih i lokalnih izraza jedna od naj-
priznatijih vrijednosti u dana{njem svije-
tu. Kulturno stvarala{tvo nacionalnih ma-
njina u RH puno je {ire i odnosi se na
bogati program koji obuhva}a programe
izdava{tva i informiranja – knjige, novi-
ne, ~asopisi, godi{njaci, kao i mnoge akti-
vnosti vezane uz kulturu, a odnose se na
mnogobrojne izlo`be, kazali{ne predsta-
ve i koncerte. Predsjednik Savjeta poseb-
no se zahvalio i odao priznanje pripadni-
cima nacionalnih manjina koji su “sve
ove godine, samozatajno, dobrovoljno,
mukotrpno, puni entuzijazma, ali vo|eni
velikom ljubavlju za o~uvanjem svoje tra-
dicije i identiteta” radili u udrugama i
kulturnim dru{tvima nacionalnih manji-
na. “Mislim da njihov primjer mo`e po-
slu`iti mnogima, kako je mogu}e i bez
velikih sredstava, uz ljubav i ogromnu vo-
lju za o~uvanje vlastitog identiteta posti}i
i velike rezultate. Posebno priznanje i za-
hvalu treba im odati na uklju~ivanju mla-
de generacije, na preno{enju i o~uvanju
svojih korijena i naslije|a, {to je od ne-
procjenjive vrijednosti. Time su podigli
razinu prepoznavanja i valorizacije vlasti-
tih vrijednosti u dodiru s drugim izri~ajima
i vrijednostima”, rekao je Tolnauer. Na-
glasio je da ovogodi{nja jubilarna mani-
festacija pokazuje visoku razinu i dosege
kulturnog stvarala{tva nacionalnih manji-
na, ali i razli~itosti koje nas povezuju i spa-
jaju. Osim toga, promi~u multikultural-
nost, uzajamnu toleranciju i povjerenje, te
stvaraju pretpostavke za kvalitetan su`ivot
i “zajedni{tvo u razli~itosti” ~emu svi te`i-
mo. “Na kraju, velik je broj onih kojima se
ovom prigodom treba iskreno zahvaliti na
doprinosu, afirmaciji ove manifestacije
kao sto`erne, najuglednije i najpoznatije
manjinske priredbe u Hrvatskoj, ili kako
na{i manjinci ka`u - ðmanjinske Olimpi-
je’”, zaklju~io je Aleksandar Tolnauer.
Bo{nja~ka nacionalna manjina izuzet-
no se uspje{no predstavila na X. manife-
staciji “Kulturno stvarala{tvo nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj”. Pod um-
jetni~kim vodstvom Aj{e – Azra Ru`dije
Ansambl Bo{nja~ke nacionalne zajednice
Hrvatske izveo je splet bo{nja~kih igara
pod naslovom “Trepetljika trepetala”. Bo{-
njake je na manifestaciji predstavljao i or-
kestar “Bosana” iz Zagreba na ~elu s prof.
Fuadom Ahmetspahi}em, muzi~kim vo-
diteljem.
S.K.

Izbori 2007.
Postizborne kombinacije
Hrvatski su gra|ani 25. studenog iza-
{li na izbore za {esti saziv Hrvatskog sa-
bora. Izborima se odazvalo je 63,53%
bira~a s pravom glasa, {to je za oko 5%
manje od izlaska bira~a na prethodnim
izborima odr`anim 2003. godine. U ino-
zemstvu je na izbore iza{lo ukupno 90.200
bira~a, od ~ega ~ak 82.229 u Bosni i Her-
cegovini, a nakon BiH najve}i odaziv za-
bilje`en je u Njema~koj, gdje su na izbore
iza{la 2.142 bira~a. Zbog nepravilnosti
glasanje se ponovilo na dva bira~ka mje-
sta u Zadru, te jednom u Negoslavcima,
Murskom Sredi{}u i Batini. Iako su mog-
li, ponovljeni izbori nisu promijenili poli-
ti~ke odnose, ve} su potvrdili prija{nje
rezultate. Relativni pobjednik izbora je
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
sa 61 mandatom u novom sazivu Sabora.
Ako se tom rezultatu pribroje i glasovi
koje je HDZ dobio u dijaspori, brojka se
penje na 66 zastupnika HDZ-a u Saboru.
Po svemu sude}i upravo bi Ivo Sanader
mogao biti mandatar nove Vlade. No za
to mu treba podr{ka “`uto-zelene” koali-
cije, koja je navodno najavila da ne}e pre-
govarati o foteljama ve} samo o programi-
ma. No kuloarske pri~e govore druga~ije,
“liberalno-selja~ka” koalicija navodno
o~ekuje ~etiri do pet ministarskih fotelja,
a \ur|a Adle{i} navodno ima ambicije
postati predsjednica Hrvatskog sabora,
bez obzira {to su njoj i HSLS-u hrvatski
gra|ani dali minimalno povjerenje, {to
prera~unato u saborske fotelje zna~i dva
saborska mandata. Mogu}nost ostvarenja
tog scenarija dovela bi do “sumraka” de-
mokracije u Hrvatskoj, i dalo nam svima
za razmi{ljati o mogu}nosti uvo|enja “bi-
polarnog sustava” koji bi onemogu}io ta-
kvu politi~ku trgovinu.
Rezultati izbora pokazali su jasnu
`elju bira~a za okrupnjavanjem i polari-
zacijom na politi~koj sceni. Zbog toga su
nezavisne liste, pa ~ak i one koje su na
~elu imale renomirana imena poput Neza-
visne liste Ton~ija Tadi}a, do`ivjele total-
ni debakl. U sljede}em mandatu Sabora
ne}emo gledati ~lanove Demokratskog
centra. Kada se tome pribroje lo{i rezulta-
ti HSU-a i HSP-a, lako je zaklju~iti da se
hrvatska politi~ka scena danas svodi na
Ivo Sanader
dvije velike stranke – HDZ i SDP, te ne-
koliko manjih i regionalnih stranaka. So-
cijaldemokratska partija, koja je ostvarila
drugi rezultat izbora, tj. 56 mandata, na{la
se u nezavidnom polo`aju. U odnosu na
rezultate iz 2003. godine SDP je ostvario
veliki napredak u broju glasova, ali to mu
nije omogu}ilo preuzimanje vlasti. No re-
zultati nisu obeshrabrili Milanovi}a da
najavi stvaranje koalicije lijevog centra.
U tome mo`e ra~unati na podr{ku svog
strate{kog partnera HNS-a, koji sa svojih
7 glasova `eli formiranje vlade lijevog
centra, na IDS koji ima tri mandata, a
izrazio je `elju za sudjelovanjem u takvoj
vladi, i na [emsu Tankovi}a. No formi-
ranje vlade lijevog centra bez potpore
“liberalno-selja~ke” koalicije nema nika-
kve {anse. Veliko je pitanje mo`e li Mila-
novi} ponuditi dvojcu Fri{~i}-Adle{i}
ono {to im nudi Sanader. S obzirom na to
da SDP ve} ima strate{kog partnera u
HNS-u, mogu}nost zadovoljavanja apeti-
ta “`uto-zelene” koalicije puno je manja
od HDZ-ove, koji si to mo`e priu{titi.
Ove izbore }e najvi{e obilje`iti trgo-
vanje foteljama, koje se krije iza usugla-
{avanja programa. Najve}im gubitnicima
ovih izbora smatraju se dvije stranke: Hr-
vatska stranka prava, koja je osvojila tek
jedan mandat i Hrvatska stranka umirov-
ljenika, koja je osvojila samo jedan man-
dat. HSP se o~ito nije oporavio od izlaska
dvojice svojih ~lanova Ton~ija Tadi}a i
Miroslava Ro`i}a. Nakon 12 godina rada
u stranci, dvojica kolega odlu~ili su je na-
pustiti nakon {to su postali nezadovoljni
politi~kom prevrtljivo{}u i fotelja{tvom
strana~kog vrha, u kojem su i sami bora-
vili. Umirovljenici pak nisu uspjeli uvje-
HRVATSKA
riti svoje bira~ko tijelo u uspje{nost svog
proteklog ~etverogodi{njeg mandata, i
mada su im predizborne ankete davale
~ak tre}e mjesto u Saboru, morat }e se za-
dovoljiti sa samo jednim mandatom. Hr-
vatska je dobila i novu regionalnu stranku
HDSSB, koja sa svoja tri mandata mo`e
biti zadovoljna. Interesantno je {to se me-
|u njima nalazi i Branimir Glava{, koji se
trenuta~no nalazi u pritvoru zbog su|enja
za ratne zlo~ine na podru~ju Osijeka. U
kona~nim dogovorima sigurno je da }e
predstavnici nacionalnih manjina imati
bitnu ulogu u sastavljanju parlamentarne
ve}ine. One u Saboru imaju zajedno osam
mandata, no njihovo djelovanje nije uskla-
|eno. Tako je Nazif Memedi, prvi Rom
koji je u{ao u Hrvatski sabor, izabrao HDZ,
a [emso Tankovi}, predstavnik Bo{njaka,
ve} se prije izbora odlu~io za SDP. Biti
}e interesantno vidjet kako }e se snalaziti
manjinski predstavnici u saborskoj man- 21
jini, jer jedan od njih }e to zasigurno biti.
Interesantno je da se dosta preostalih pred-
stavnika manjina izjasnilo bli`im SDP-u
nego HDZ-u, no malo tko se usudio i{ta
potpisivati dok se ne vidi koja }e strana
prevagnuti. Milorad Pupovac je izjavio
kako su se bira~i SDSS-a, u aktualnom
procesu oko sastavljanja vlade, “prili~no
opredijelili” za SDP, {to njegova stranka,
ka`e, ne mo`e zanemariti, ali mora voditi
ra~una o interesima cijele srpske zajedni-
ce u Hrvatskoj. On smatra da manjinski
predstavnici, koji se nisu opredijelili ni za
HDZ ni za SDP, ne bi trebali `uriti s odlu-
kom koju opciju podr`ati, ve} da tu odgo-
vornost treba prepustiti politi~kim stran-
kama, poglavito HSS-u i HSLS-u. Ma|ar-
ski predstavnik Dene{ [oja, iako ~lan
SDP-a, najavio je da }e se bez obzira na
to tko uspije formirati vladu prikloniti J
vladaju}ima. Ipak su se manjine uspjele
usuglasiti zajedni~ke stavove, tj. zahtjeve O
kao {to su dvojezi~nost u dr`avnim i jav-
nim institucijama u dvojezi~nim op}ina-
U
ma, pozitivna diskriminacija pri glasanju R
manjina (dvostruko pravo glasa - da mo-
gu glasati i etni~ki i politi~ki), te partici- N
pacija pripadnika manjina u institucijama
na lokalnoj i dr`avnoj razini.
A
A.[. L
 INTERVJU

[emso Tankovi}, predsjednik SDAH i saborski zastupnik za “Preporodov Journal” govori o parlamentarnim
izborima i izbornim rezultatima, Sporazumu o prijeizbornoj i postizbornoj suradnji sa SDP-om, nacionalnom
izja{njavanju Bo{njaka, bo{nja~kim ~asopisima, SABAH-u...

Rije~i izbornog pobjednika –

vizija ili...
List “Sabah” ve} du`e vrijeme nema potrebnu kvalitetu, kao niti “Bo{nja~ki glas” koji se pretvorio u glasilo jedne ma-
le skupine ljudi o~ito zaljubljenih u sebe. “Preporodov Juournal”, uz neke korekcije, osigurava potrebnu kvalitetu i ja
bih nastojao da to bude jedinstveno glasilo na{e zajednice u Hrvatskoj. Naravno, ukoliko se na~ini nu`an dogovor.

Razgovarao: Ismet Isakovi}

[emso Tankovi} je ro|en 16. velja~e
1942. u Bosanskom Novom (BiH). O`e-
njen je i otac dvoje djece. Zavr{io je Eko-
nomski fakultet u Zagrebu, doktor znano-
sti. Predsjednik je Stranke demokratske
akcije Hrvatske od osnivanja. U protek-
lom mandatu bio je saborski zastupnik
pet biv{ih jugoslavenskih manjina (Alba-
22 naca, Bo{njaka, Crnogoraca, Slovenaca i
Makedonaca) i ~lan dvaju saborskih od-
bora – Odbora za Ustav, Poslovnik i po-
liti~ki sustav i Odbora za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina. Na izborima
odr`anim 25. studenog 2007. u XII man-
jinskoj izbornoj jedinici, izme|u 13 kan-
didata, osvojio je najvi{e glasova, te }e u
naredne ~etiri godine ponovo obna{ati
du`nost saborskog zastupnika albanske,
bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slo-
venske nacionalne manjine. Jedini je bo{-
nja~ki predstavnik u Savjetu za nacional-
ne manjine Republike Hrvatske.
Redakcija “Preporodovog Journala”
Vam ~estita ponovni izbor u Hrvatski sa-
bor. Kakva je Va{a ocjena proteklih izbo-
ra i predizborne kampanje? Postoji li raz-
lika u odnosu na izbore 2003. godine?
Hvala na ~estitkama. Razlika izme|u
J izbora 2003. godine i ovih je veoma veli-
O ka. Mo`e se usporediti s prvim parlamen-
tarnim izborima u dr`avama nastalim ras-
U padom biv{e dr`avne zajednice kada su, u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, pobjedi-
R le tzv. nacionalne stranke SDA i HDZ.
Tada smo prakti~ki na izborima imali
N svojevrstan referendum naroda koji je
A te`io promjenama i zamjeni sustava vri-
jednosti kojeg je desetlje}ima oblikovala
L komunisti~ka nomenklatura. Ne{to se sli-
[emso Tankovi}
~no dogodilo s Bo{njacima u Hrvatskoj
2003. godine koji su, `ele}i promjene i
iskazuju}i svoje neslaganje s o~itom mar-
ginalizacijom na hrvatskoj javnoj sceni,
masovno iza{li na izbore i meni dali 60%
svih glasova na izbornoj jedinici u kojoj
su Albanci, Bo{njaci, Crnogorci, Make-
donci i Slovenci. To nije bio samo izbor
jednog ~ovjeka u Hrvatski sabor, nego i
bo{nja~ka poruka svima da mi imamo
pravo ne samo na vlastitu izbornu jedini-
cu, nego i pravo na dva, a mo`da i tri sa-
borska zastupnika. Na tim izborima mno-
gi su tipovali na kandidata iz redova slo-
venske manjine. [anse su bile davane i
albanskim kandidatima, a ve} poznata
bo{nja~ka razjedinjenost stvorila je klimu
o nemogu}nosti “prolaza” bo{nja~kog
kandidata. Neki su tada pozivali na op-
strukciju moje kandidature. Bo{nja~ki
odgovor tada bio je jednozna~an: meni su
kao prepoznatljivom bo{nja~kom kandi-
datu dali ~ak 60% glasova ili 2.711 glaso-
va {to je, priznat }ete, bila veoma uvjerlji-
va pobjeda.
Aktualni izbori imaju nekoliko veoma
bitnih elemenata. Kao prvo, iznena|uje
broj od osam bo{nja~kih kandidata. Mno-
gi su mi{ljenja da je u pitanju na{a razje-
dinjenost {to se, istine radi, mo`e i tako
tuma~iti. Ja sam skloniji vjerovati da je to
bo{nja~ki odgovor na destrukciju koja se
desetlje}ima provodi nad na{im narodom.
Iznena|uje tako|er spoznaja da Slovenci
i Crnogorci nisu imali svojega kandidata
na ovim izborima. Na isti na~in iznena|en
sam spoznajom da je jedini makedonski
kandidat iz Splita, a ne, {to se moglo
o~ekivati, iz Zagreba. Najve}e iznena|enje
ovih izbora jest pojava Ned`ada Hod`i}a,
poduzetnika iz Pore~a, koji je {iru javnost
iznenadio hrabrim obra~unom s poku{a-
jima nekih ljudi iz Porezne uprave s priti-
skom na njegovo poduze}e. On je, ukoli-
ko eliminiram moju malenkost, doslovno
deklasirao preostale kandidate. A nemoj-
mo zaboraviti da su iza Hamdije Mali}a
stajale brojne udruge, da je Ibrahim Ru`-
ni} dugogodi{nji politi~ki aktivista, da je
Luidji Daka predvodnik izuzetno sna`ne i
dobro organizirane albanske zajednice.
Mene je, tako|er, iznenadio izuzetno lo{
rezultat jedinog makedonskog kandidata.
Moje iznena|enje temeljim na ~injenici
{to sam u proteklom razdoblju imao ~ast
nazo~iti brojnim skupovima Makedonaca
i sasvim sigurno znam da je rije~ o jednoj
dobro vo|enoj i sna`noj manjinskoj za-
jednici. No, izbori su iza nas i hvala svi-
ma koji vjeruju u na{e bolje sutra. Vjeru-
jem da }emo zajedni~ki podariti mnogo
novosti u na{em radu.

Sporazum sa SDP-om
Prije izbora sa Zoranom Milanovi}
em, predsjednikom SDP-a, potpisali ste
Sporazum o prijeizbornoj i postizbornoj
suradnji. Iz redova SDAH na izborima su,
osim Vas, u~estvovali i Mirsad Srebreni-
kovi}, na listi SDP-a u VI izbornoj jedini-
ci, te Sami Ali{an, na zajedni~koj isti u
XII manjinskoj izbornoj jedinici za rom-
sku nacionalnu manjinu. Kako ocjenjuje-
te izborni rezultat i, u svjetlu toga, daljnji
razvoj svoje stranke?
Moji suradnici i ja u Stranci demo-
kratske akcije Hrvatske bili smo svjesni
da nam na{ dobar rad na terenu i rezultati
koje smo ostvarili u ~etverogodi{njem
razdoblju daju za pravo kazati da nema-
mo pravih protivnika niti na ovim izbori-
ma. Bili smo toliko sigurni u pobjedu da
smo na~inili i dva eksperimenta ra~unaju}i
na kona~nu pobjedu. Stoga smo u{li u
sporazum sa SDP-om temeljem odluke
Skup{tine na{e stranke odr`ane 2005. go-
dine kada smo, koriste}i anonimnu anke-
tu, prepoznali u toj stranci mogu}eg stra-
te{kog partnera za izbornu suradnju. Za-
jedni~ki smo u drugoj manjinskoj izbor-
noj listi istakli javnosti potpuno nepozna-
tu osobu gospodina Samija Ali{ana, koji
je dobio ne{to vi{e od 5% glasova. Vjero-
vali smo u prolaz na{ega kandidata, no
o~ito je da su drugi bili uspje{niji. Spora-
zum sa SDP-om je ponudio anga`man
Mirsada Srebrenikovi}a u VI izbornoj je-
dinici na listi SDP-a. Mi smo ra~unali da
u slu~aju pobjede lijeve opcije dobivamo
jo{ jednog na{eg ~ovjeka u Hrvatskom sa-
boru. Pri tome smo bili svjesni da }e to
meni, kao manjinskom kandidatu, odnijeti
izme|u 2.500 i 3.500 glasova. I doista, za-
hvaljuju}i Bo{njacima SDP je dobio u dvi-
je izborne jedinice dva kandidata vi{e i sa
mojih dodatnih 2.500 do 3.500 glasova na-
~inili su uvjerljivu pobjedu ne samo u VI
izbornoj jedinici. Na{e procjene su bile to-
~ne jer, ponavljam, ra~unali smo da s 1.500
glasova sigurno pobje|ujem na izborima.
Ovaj razgovor vodimo dva tjedna na-
kon izbora 25. studenog. Predsjednik Me-
si} jo{ uvijek nije odredio mandatara nove
Vlade RH. S obzirom na Sporazum o su-
radnji sa SDP-om, kako ocjenjujete vlasti-
tu poziciju koja znatno ovisi o imenu novog
premijera i sastavu vladaju}e koalicije?
Ukoliko mandatar bude Sanader, postoji li
mogu}nost davanja podr{ke HDZ-ovoj
vladi, kako bi i pet nacionalnih manjina,
koje zastupate, participiralo u vlasti?
Volio bih da objavite cjelovit tekst
Sporazuma izme|u SDP-a i SDA Hrvat-
[emso Tankovi} i Zoran Milanovi}
ske. U tom sporazumu izrijekom stoji da
mi stvaramo ne samo predizbornu nego i
postizbornu suradnju sa SDP-om. U tom
sporazumu, tako|er, jasno stoji da sam ja
kandidat SDA Hrvatske i da, u slu~aju ne-
mogu}nosti sastavljanja Vlade od strane
Zorana Milanovi}a i njegove stranke,
imam slobodu sklapati sporazum s nekom
drugom, uvjetno re~eno, pobjedni~kom
opcijom. Dakle, meni je dozvoljeno teme-
ljem Sporazuma sklapati eventualni aran-
`man i sa HDZ-om. Ovome treba svakako
pridodati nu`nu konzultaciju s preostalim
manjinskim saborskim zastupnicima, po-
glavito s predstavnicima najbrojnije ma-
njinske nacionalne zajednice, tj. srpske
manjine. Osim toga, ra~unam i na neke
moje protukandidate na izborima koji su
jasno iskazali kvalitete, koje mogu kori-
stiti ne samo na{oj zajednici, nego svim
manjinama i dakako Hrvatskoj kao samo-
stalnoj dr`avi.
Bo{njaci i “Muslimani”
Da li je i dalje “pitanje svih pitanja”
konverzija Bo{njak/Musliman? Koliko je
realno o~ekivati da }e nova Vlada promje-
nu na{e nacionalne odrednice donijeti
nekakvim dekretom? [to Bo{njaci u Hr-
vatskoj mogu sami u~initi do narednog
popisa stanovni{tva 2011. godine? [to
u~initi da do|e do zajedni~ke, koordinira-
ne akcije svih bo{nja~kih asocijacija po
tom pitanju, koja bi dovela i do zasebne
izborne jedinice s dvojicom bo{nja~kih
zastupnika na izborima za ~etiri godine?
Da, to je doista “pitanje svih pitanja”
kada govorimo o budu}nosti na{e domo-
vine Bosne i Hercegovine i opstanka bo{-
nja~kog naroda na ovim prostorima. Mno-
gi na{i ljudi, politi~ki needucirani, nisu
svjesni ~injenice da su mnoga na{a prak-
ti~na pona{anja proizvod kuhinja naci-
onal{ovinisti~kih ideologija, kako slu`be-
nog Beograda, ali i Zagreba. Kraljevina
Srba Hrvata i Slovenaca iz 1918. godine
nije priznavala pravo politi~kog postoja-
nja bo{nja~kog naroda. Ni{ta se nije pro-
mijenilo niti sa Kraljevinom Jugoslavi-
INTERVJU
jom, odnosno sa Banovinom Hrvatskom.
Bo{njaci kao narod nisu politi~ki postoja-
li. Tijekom Drugog svjetskog rata i formi-
ranjem Nezavisne Dr`ave Hrvatske dono-
{eni su zakoni i uredbe kojima, uz holo-
kaust i genocid nad srpskim i romskim
`ivljem, imamo sustav koji je uni{tavao
sve bosansko i bo{nja~ko. Ovome bih pri-
dodao ~injenicu, koja je dugi niz godina
morala ostati javnom tajnom, da su upra-
vo Bo{njaci, nakon @idova, imali najve}i
postotak ubijenih. Naime, 8,5% bo{nja~ke
populacije je stradalo u razdoblju Drugog
svjetskog rata. Nakon rata destrukcija
bo{nja~kog nacionalnog bi}a nastavlja se
i za vrijeme Socijalisti~ke Jugoslavije.
Prvim popisom iz 1948. godine mogli
smo se o~itovati kao Srbi, Hrvati i neopre-
dijeljeni. Isti slu~aj bio je u novom popisu
1953. godine. Ni{ta se bitno novog, za
opstanak na{eg naroda, nije dogodilo niti
u popisu 1961. godine. Na{i stari su tada
branili svoje bo{nja~ko ime ispisuju}i na
popisima odrednicu “neopredijeljen”. Za-
hvaljuju}i na{em obi~nom, veoma ~esto
nepismenom ~ovjeku, Bo{njaci su 70-ih
godina pro{log stolje}a kona~no izborili
pravo za politi~kim o~itovanjem svojega
postojanja. Dali su nam pravo da uz vjer-
sku odrednicu “musliman” koristimo i
etni~ku odrednicu “Musliman”. To, isti- 23
na, nije bilo ono {to smo mi tra`ili, no to
je tada bila na{a velika politi~ka pobjeda.
Stasali smo kao narod i na popisima sta-
novni{tva 1981. i 1991. godine ponosno
smo ispisivali svoje etni~ko opredjeljenje
kao “Musliman, Muslimani”. Trebalo je
do}i do ru{enja komunizma kao svjetskog
fenomena, nestanka Jugoslavije da bi na-
{e nacionalno bi}e progovorilo o svojim
bo{nja~kim korijenima. U vrijeme najte`e
opsade Sarajeva 1993. godine vratili smo
u uporabu svoje historijsko ime – Bo{njak,
Bo{njaci. Od tog trenutka na{a politi~ka
ali i stvarna borba dobiva potpuno druga-
~iji smisao. I dok su na{i stari svoju bo{-
nja~ku pripadnost neko} iskazivali odred-
nicama “neopredijeljen” ili pak ne{to
kasnije “Musliman” danas, kada smo ko-
na~no vratili pravo gra|anstva na{em hi-
storijskom i stvarnom imenu – Bo{njak,
uporaba tih naziva jednaka je bo{nja~koj
J
izdaji. Da, doista tako: ustrajavanje upo- O
rabe imena “Musliman” kao supstituta
na{em etni~kom imenu Bo{njak jest izda- U
ja. To jako dobro znaju kreatori destrukci-
je bo{nja~kog bi}a i sustavno unose ne- R
spokoj me|u na{e ljude nude}i im “slobo-
du” odabira. Ovih dana bili smo svjedoci-
N
ma tribine u Zagreba~koj d`amiji, gdje A
smo mogli svjedo~iti kako pod krinkom
“za{tite individualnih ljudskih prava” ti, L
 INTERVJU
tzv. liberali, brane tezu o nemogu}nosti
konverzije starog imena “Musliman” u Bo{-
njak. Bio sam presretan kada sam vidio
snagu bo{nja~kog ~ovjeka, njihove reak-
cije pa i energi~an iskorak na{ega muftije
[evke ef. Omerba{i}a, koji im je odlu~no
odgovorio o postojanju dvostrukih kriteri-
ja koji poni`avaju nas Bo{njake. U tom
kontekstu izdvojio bih i iskorak ~ak osam
bo{nja~kih kandidata na netom odr`anim
izborima. Na{i su problemi najo~itiji i sto-
ga je broj na{ih kandidata bio i najve}i.
Vrlo zna~ajno politi~ko pitanje, koje
se odnosi na sve nacionalne manjine, je
tzv. pozitivna diskriminacija ili dvostruko
pravo glasa za manjine. Nedavno je Fu-
rio Radin na sastanku kod predsjednika
Mesi}a izjavio da }e manjinski zastupnici
inzistirati na tome. Kakav je Va{ stav i ar-
gumentacija? Bo{njaci su posebno osjet-
ljivi na neprovedbu ~lanka 22. Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina,
odnosno manjinskih kvota pri zapo{ljava-
nju u dr`avnoj upravi. Kako “natjerati”
Vladu RH da ve}i broj pripadnika bo{nja-
~kog naroda bude zaposlen u dr`avnim
slu`bama?
Ovih dana je sedam zastupnika iz re-
dova nacionalnih manjina potpisalo za-
24 jedni~ki dokument u kojem smo, izme|u
ostalog, nazna~ili pravo dvostrukog glasa
na ovim izborima. To je pravo posebno
va`no za srpsku nacionalnu manjinu koja
je, ne tako davno, imala 12 zastupnika u
Saboru. Nakon “Oluje” broj Srba u Hrvat-
skoj je znatno reduciran i, sukladno tome,
broj srpskih predstavnika u Saboru je sve-
den na svega tri sabornika. Ako doista to
`elimo priznati, takav ishod u znatnoj
mjeri optere}uje odnose na relaciji BiH –
Srbija – Hrvatska. Mnogi izbjegli Srbi
na{li su uto~i{te u manjem entitetu u BiH
{to onemogu}ava povratak Bo{njaka i
Hrvata na njihova stoljetna ognji{ta. Ja se
zala`em za povratak svih na svoja ognji-
{ta. Uspostavom povjerenja stvaramo uv-
jete da sve zemlje, nastale raspadom biv{e
dr`avne zajednice, postanu ~lanicama uje-
dinjene Europe, ali i NATO saveza. Do-
J bro sura|ujem s predstavnicima drugih
manjina i mi ~inimo doista sve da pomo-
O gnemo uspostavi povjerenja. U zajedni-
~kim nastupima vodimo brigu o boljem
U zapo{ljavanju predstavnika manjina u
svim slu`bama.
R Hamdiji Mali}u i jo{ nekim, uvjetno re~e-
N Informiranje i psihoanaliza
A Dobili ste manje glasova nego prije
~etiri godine, iako je glasalo vi{e Bo{nja-
L ka. Umjesto gotovo plebiscitarne podr{ke
[emso Tankovi}
koju ste dobili 2003. godine, Va{u izbornu
pobjedu ozbiljno je ugrozio u bo{nja~kim
krugovima skoro nepoznati Ned`ad Ho-
d`i}. Po Va{oj ocjeni {to je tome uzrok?
Na to pitanje sam ve} djelomi~no od-
govorio. Ponavljam: ciljano smo u{li u
sporazum sa SDP-om znaju}i da }e veliki
broj bo{nja~kih glasova prete}i u “dr`av-
ne” liste. Vjerovali smo u brojku od 1.500
glasova kao dostatnu za izbornu pobjedu i
to se doista i dogodilo. Ja ne}u tra`iti ar-
gumente u sustavnoj kampanji u protekle
~etiri godine u kojoj je prednja~io “Pre-
porodov Journal” pa, neka mi bude doz-
voljeno kazati, i ti kao najdosljedniji kri-
ti~ar mojega rada. Ti nosi{ u sebi jednu
destruktivnu notu koju mogu samo psiho-
analiti~ari bolje osvijetliti. Ja sam samo u
jednom dokumentu, na sjednici Glavnog
odbora SDA Hrvatske u Umagu izdvojio
nekoliko osoba, me|u inima i tebe, kao
kreatore destrukcije bo{nja~kog bi}a. Ta-
da je zablistao Hilmija [abi} s tekstom
kojeg je odaslao na mnoge znane i neznane
adrese vjeruju}i u snagu svojega zlo}ud-
nog nastupa. Ned`ad Hod`i} je crpio svo-
ju snagu koriste}i “moje” ljude za svoju
promociju. Znali smo da imamo 1.500
glasova i da on, kao svojevrsni bo{nja~ki
Mik{i}, nije kadar prema{iti broj na{ih
glasa~a. Osim toga, vjeruju}i u na{u sna-
gu, mi nismo organizirali u na{oj najja~oj
izbornoj jedinci – a to je grad Zagreb –
nikakve predizborne skupove. Vjerovali
smo u bo{nja~kog ~ovjeka koji nam je
uzvratio sa svojom podr{kom. Ma kako to
u stvarnosti izgledalo, u Hod`i}u mi ni-
smo imali pravog protivnika. Kao niti u
no, egzoti~nim kandidatima. Mene je im-
presionirao nastup Sulejmana Tabakovi}a
koji je svojim stru~nim iskorakom naja-
vio neke nove modalitete bo{nja~ke bor-
be na hrvatskoj politi~koj sceni. Njemu
bih pridodao i korektan istup Ibrahima
Ru`ni}a koji je, ne tako davno, bio kadar
stranke kojoj ja pripadam.
Kako ocjenjujete odluku Me{ihata Is-
lamske zajednice u Hrvatskoj o zabrani
politi~kih aktivnosti u d`amijama i mes-
d`idima? Doprinosi li takav stav ~elnika
Islamske zajednice demokratizaciji unu-
tarbo{nja~kih odnosa?
U jednom od uvodnika “Preporodo-
vog Journala” tada{nji glavni urednik ob-
ru{io se na muftiju [evka ef. Omerba{i}a
prispodobiv{i mu moj ulazak u Hrvatski
sabor. To se ponovilo u nekoliko navrata
u jo{ nekoliko istupa kulminirav{i istu-
pom uva`enog muftije da se Me{ihat ne}e
mije{ati u izbore u Hrvatskoj. Tu, u cije-
losti korektnu odluku, jako su koristili
neki moji, izborni protukandidati koji su,
u nedostatku valjanih programa interpre-
tirali govore}i: “Eto, i Islamska zajednica
u Hrvatskoj se odrekla [emse Tankovi}a”.
Naravno da su takve tvrdnje u cijelosti
besmislene jer, hajmo odgovoriti na upit,
a {to je to Islamska zajednica? To je za-
jednica vjernika koju ~inimo svi mi koji
svjedo~imo o tome da je Bog jedan i da je
Muhamed Bo`ji rob, Bo`ji poslanik. Ti si
tako|er, kao osvjedo~eni vjernik, kao i ja
dio te zajednice. Na{a ulema je u najve}oj
mjeri tu odredbu korektno provela u prak-
si. U nekim sredinama bilo je i druga~ijeg
pona{anja, no i na{i imami su ljudi sa
svim svojim vrlinama i manama. Gotovo
svi imami su mi prvih dana uputili elek-
tronske, usmene ili pak pismene ~estitke.
Oni drugi su pre{utjeli taj doga|aj. I, {to
na to kazati: da, to je demokracija.
Jedini ste bo{nja~ki predstavnik u Sa-
vjetu za nacionalne manjine Republike
Hrvatske. Kakve kriterije }ete podr`avati
kod odluka o financiranju manjinskih
programa? Koji bo{nja~ki programi po
Va{em mi{ljenju zavre|uju financijsku
potporu Savjeta? Da li }ete se i ove godi-
ne zalagati za promjenu ure|iva~ke kon-
cepcije i visine financiranja bo{nja~kih
~asopisa – “Preporodov Journal”, “Sa-
bah” i “Bo{nja~ki glas”? Kakav na~in
informiranja je potreban bo{nja~koj po-
pulaciji u Hrvatskoj?
Moja odgovornost, odlaskom prof. dr.
Seada Berberovi}a iz Savjeta jo{ je ve}a
no u proteklom sazivu. Moram iskreno
kazati da smo imali dobru suradnju i u
mnogim situacijama nastupali smo zajed-
ni~ki. Planiram sukladno mojem istupu
na Glavnom odboru SDA Hrvatske u
Umagu zamrznuti funkciju predsjednika
SDA Hrvatske kako bih istinski predstav-

ljao Bo{njake, ali i druge manjine u Sa-
vjetu. Obavit }u konzultacije sa svim re-
levantnim predstavnicima Vije}a, pred-
stavnika i udruga. Posebnu pa`nju }u po-
svetiti skupini nacionalnih predmeta koji
oblikuju bo{nja~ku nacionalnu svijest.
Mi{ljenja sam da bi taj veoma odgovoran
zadatak trebala preuzeti Islamska gimna-
zija u Zagrebu koja raspola`e kadrom i
infrastrukturom. Naravno da tu ima do-
voljno mjesta i za sve ljude koji imaju
znanja, volje i `elje da se uklju~e u taj
zajedni~ki projekt. Veoma sam zadovo-
ljan “Beharom” i “Bo{nja~kom pismohra-
nom”. Ta dva lista, svaki na svoj na~in,
svjedo~e o kulturnoj i svakoj drugoj iden-
tifikacija Bo{njaka Hrvatske. Prigodom
mojih posjeta Bo{njacima Makedonije,
Slovenije, Crne Gore i dijaspore uvijek
sam nosio primjerke tih listova, ali i izda-
nja “Preporoda” i BNZH. Bez imalo po-
dila`enja mogu kazati da sam nailazio na
lijep odjek doma}ina darivaju}i im pri-
mjerke na{eg tiska i knjiga na{ih autora.
List “Sabah” ve} du`e vrijeme nema po-
trebnu kvalitetu, kao niti “Bo{nja~ki glas”
koji se pretvorio u glasilo jedne male sku-
pine ljudi o~ito zaljubljenih u sebe. “Pre-
porodov Juournal”, uz neke korekcije,
osigurava potrebnu kvalitetu i ja bih na-
stojao da to bude jedinstveno glasilo na{e
zajednice u Hrvatskoj. Naravno, ukoliko
se na~ini nu`an dogovor.
SABAH i Bo{nja~ko nacionalno
vije}e
U intervjuu sarajevskom “Preporodu”
od 15. studenog 2007. govorili ste, izme|u
ostalog, o ljudima “koji vole Bosnu i Bo{-
njake do zadnje kune” i stanju u SABAH-u,
udruzi koju ste osnovali. Posebno ste ista-
knuli pitanje bo{nja~kog jedinstva i nedo-
statka komunikacije izme|u najodgovor-
nijih ~elnih ljudi bo{nja~ke zajednice u
Hrvatskoj. [to u narednom periodu plani-
rate u~initi na pobolj{anju takvog stanja?
Veliki broj bo{nja~kih intelektualaca i
stru~njaka razli~itih profila nije politi~ki
anga`iran. Kako do}i do njih?
Moji najbli`i suradnici i ja smo u pro-
tekle ~etiri godine na~inili jedan projekt
koji je iznjedrio Sabor bo{nja~kih asoci-
jacija Hrvatske – SABAH. Temeljem tog
na{ega anga`mana uspjeli smo, uz dvije
udruge, KDBH “Preporod” i BNZH iz
Zagreba, uklju~iti u sustav financiranja
jo{ 20-ak na{ih udruga. SABAH je zami{-
ljen kao stru~no tijelo koje samo koordi-
nira projekte pojedinih udruga i prezentira
ih odgovaraju}im institucijama. ^elni ~ov-
jek bira se na jednu godinu s mogu}no{}u
jo{ jednog izbora. Svi novci koji su do{li
u SABAH rezultat su mojega rada i rada
mojih suradnika. I za{to ne kazati da je
do{lo da sna`nog anga`mana nekih ljudi
koji su la`irali zadnju Skup{tinu s ciljem
izmjene Statuta i djelovanja suprotno de-
finiranim ciljevima. Pogledajte samo ka-
ko izgledaju posljednji brojevi lista “Sa-
bah”. Mene mnogi napadaju zbog toga ne
znaju}i da sam ih ja davno napustio jer se
nisam slagao s njihovom radom. Izlaz vi-
dim u redefiniranju prvotnih ciljeva i pro-
mjene kompletnog ~elni{tva na ~elu s
Mehmedom D`eki}em.
Na sjednici SDAH u Umagu najavili
ste inicijativu za osnivanje Bo{nja~kog na-
cionalnog vije}a u Hrvatskoj. Ho}ete li i
na kojim osnovama uskoro krenuti u reali-
zaciju takvog politi~kog projekta? Da li bi
formiranje Koordinacije vije}a bo{nja~ke
nacionalne manjine, koja obuhva}a sve ni-
voe lokalne samouprave – op}ine, gradove
i `upanije – mogu}i put formiranja jakog
bo{nja~kog politi~kog tijela u Hrvatskoj?
[to u~initi da postanemo politi~ki narod –
politi~ki subjekt, a ne objekt?
Moj prijedlog nije nai{ao na razumije-
vanje nekih ljudi, tako da }emo morati sa-
~ekati vrijeme, ali i neke druge ljude koji
imaju znanja i `elju da, kao ve} osvjedo-
~eni autoriteti u svojim zanimanjima, po-
nude na{oj zajednici savjetodavno tijelo
koje mo`e odgovoriti na izazove vreme-
na. Mo`da se nekome ne}e svidjeti moja
[emso Tankovi} sa suradnicima na Skup{tini SABAH-a
INTERVJU
usporedba s polo`ajem srpske manjine u
Hrvatskoj 90-ih godina pro{loga stolje}a.
Danas neki ogor~eni izbjegli Srbi kazuju
kako ih je Tu|man protjerao iz Hrvatske.
A to doista nije istina. Njih je protjerao
suludi Slobodan Milo{evi} i isto tako su-
ludi ljudi koji su mu u Hrvatskoj davali
podr{ku kreiraju}i “balvan revoluciju” i
druge zlo~ine na prostorima biv{e Jugo-
slavije. Takvih situacija povijest je puna i
treba je samo znati i{~itavati. Moj prije-
dlog ne negira postojanje Koordinacije
izabranih predstavnika bo{nja~ke manji-
ne u Hrvatskoj kao instituta koji prakti~ki
oblikuje rad na terenu. Ja sam spomenuo
skup vode}ih bo{nja~kih intelektualaca
koji nisu mo`da aktivno uklju~eni u prak-
ti~na zbivanja, ali su itekako zainteresira-
nu za na{u bo{nja~ku sudbinu. Mo`da
ne}u uzeti najbolje primjere, ali neka mi
kao predlo`ak poslu`i Ibrica Jusi} koji se
u mnogim istupima javlja kao Hrvat. Ali
taj je isti Ibrica Jusi}, sa svojim albumom
“Amanet” i na~inom kako interpretira
na{u sevdalinku i na{u duhovnost, mo`da
ve}i Bo{njak od mnogih na{ih “novokom-
poniranih” Bo{njaka. Ja sam ~esto u doti-
caju s ljudima koji imaju {to kazati o na-
{oj bo{nja~koj stvarnosti. Ja ne mogu za-
misliti jednog Mersada Berbera da se,
poput mnogih nas, bak}e sa svakodnev- 25
nim bo{nja~kim izazovima koji su tu oko
nas. Ali njegova rije~ i pokoji savjet valja
slu{ati pomno i nadasve `eljno. Takvih lju-
di imamo u Hrvatskoj i oni su nama po-
trebni. Kao {to smo i mi potrebni njima.
J
O
U
R
N
A
L
 BOSANSKI BAROMETAR
Znanstveni skup u Sarajevu
Islamska tradicija Bo{njaka
U organizaciji Rijaseta Islamske za-
jednice u BiH od 14. do 16. studenog, u
amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese
u Sarajevu, organiziran je znanstveni skup
pod nazivom “Islamska tradicija Bo{nja-
ka: izvori, razvoj i institucije, perspekti-
ve”. Glavni povod organiziranju skupa su
brojni zna~ajni jubileji Islamske zajedni-
ce u 2007. godini: 1240 godina od smrti
Ebu Hanife, 560 godina d`amije u Usti-
kolini, 550 godina Isa-begove tekije u Sa-
rajevu, 530 godina Ajas-begove mualli-
mhane u Sarajevu, 470 godina Gazi Hus-
rev-begove medrese, 450 godina Kara|oz-
begove medrese u Mostaru, 120 godina
Mektebi-nuvaba u Sarajevu, 75 godina
~asopisa “Glasnik” i 30 godina Fakulteta
islamskih nauka. Tokom trodnevnog sku-
pa brojni muslimanski i bo{nja~ki inte-
lektualci govorili su o skoro svim aspekti-
ma vi{estoljetne islamske tradicije Bo{-
njaka, s ciljem identifikacije, kriti~ke va-
lorizacije i promocije onih dijelova koji
26 su neophodni za bosansku i bo{nja~ku
sada{njost i budu}nost. Zbog ograni~eno-
sti prostora prenosimo izvode iz referata
samo manjeg dijela predava~a.
Neophodnost obnove i istra`ivanja
Prof. dr. Adnan Silajd`i} je govorio o
zna~enju i zna~aju tradicije, te musliman-
skom odnosu prema suvremenosti. Na-
glasio je da se dana{nji islamski svijet,
umjesto u interakciji, razvija u rascjepu
izme|u tradicije i suvremenosti (moder-
niteta). Taj rascjep je uzrokovan odsut-
no{}u kriti~kog znanja o vlastitom reli-
gioznome iskustvu, odnosno nesposob-
no{}u muslimana da sa~uvaju, intelektu-
alno razvijaju i misaono oblikuju sadr`aje
vlastite tradicije u dana{njem suvreme-
nom svijetu. Pritom muslimanski narodi
pre`ivljavaju veoma jake frustracije i pro-
J laze kroz duboku krizu islamskog vjer-
O skog i kulturnog identiteta. “Zato je mo-
derna povijest islamskoga mi{ljenja u
U znaku veoma kontroverznih i teorijski za-
nimljivih rasprava o pitanjima re/aktuali-
R zacije islama u na{oj suvremenosti u
~ijem sredi{tu je s pravom posebno poen-
N tirano pitanje re/interpretacije islamske
A tradicije (sunnet) i predaje (hadis). Izdife-
rencirana su dva preovla|uju}a toka is-
L lamskoga mi{ljenja u modernoj historiji
muslimana: ðpuritansku’ ortodoksno-re-
formisti~ku recepciju islama koja zavr{ava
zatvaranjem u tradiciju, i modernisti~ku
recepciju koja podrazumijeva radikalno-
progresivni raskid s islamskom vjerskom
tradicijom kao takvom”, rekao je Silajd`i}.
Oba toka mi{ljenja, zbog krajnje reduci-
rane spoznaje osnovnih u~enja islama,
nisu dobri te ih je potrebno kriti~ki valori-
zirati. Silajd`i} je naglasio nu`nost nu`-
nost razvoja moderne muslimanske povi-
jesti u interakciji vjere (taqlid) i znanja
(id`tihad), tradicije i inovacije, vjere i po-
vijesti, vjere i kulture, vjere i nauke, tj.
izme|u relativne (ograni~ene) zatvoreno-
sti i relativne (oprezne) otvorenosti spram
osnovnih vrijednosti zapadnja~ke civili-
zacije. “Muslimanski intelektualci mora-
ju stvarati novu paradigmu razumijevanja
svijeta u tre}em mileniju, u kojem }e po-
novno iskazati ogromnu brigu za vlastitu
tradiciju, ali istovremeno iskazati visoki
stupanj apsorpcije i integracije kakav je
krasio muslimane do 12. stolje}a. Samo u
takvoj duhovnoj, kulturnoj i intelektual-
noj klimi mogu}e je govoriti o iskustvu
osvije{}enog do`ivljaja islama bez kojega
ne}e biti mogu}e produktivno prevlada-
vanje aktualne krize islamskih pojedina-
~nih i kolektivnih identiteta”, rekao je dr.
Adnan Silajd`i}.
Dr. D`emaludin Lati} govorio je o
Bo`anskoj objavi i njenoj percepciji, a
poseban akcent je stavio na negativne
aspekte procesa globalizacije koja zatire
tradiciju i {iri antitradicijsku ideologiju
modernim svijetom. Osvrnuo se i na tren-
dove u modernim muslimanskim dru{tvi-
ma koji zanemaruju tradiciju i njezinu
integriraju}u svijest i pluralni svijet koji
se iz nje razvija. “Progresivisti, humani-
sti, laicisti, evolucionisti, darvinisti, sci-
entisti, modernisti, racionalisti, sekulari-
sti, sa svim svojim ideologijama, naro~ito
kad one postanu dr`avne, oficijelne, svo-
de}i ljudsko bi}e isklju~ivo na njegove
fizi~ke proporcije i te`nje, uzimaju}i ra-
zum kao vrhovnog i jedinog arbitra Isti-
ne, potiru nadracionalni intiuitivni izvor
– spoznaju, odbacuju svijet gajba – tran-
scedencije, i uspostavljaju poredak supro-
stavljen onome koga je sebi zadala pri-
mordijalna tradicija. Oni vode ~ovje~an-
stvo u mra~no doba, sa svjetla u tmine”,
rekao je Lati}. Govore}i o tokovima tradi-
cionalnog tefsirskog u~enja ukazao je na
vezu Ebu Hanife i racionalisti~ke {kole
tuma~enja Kur’ana, te njenog zna~aja za
bosanske muslimane. “Nama predstoji
jedno veliko ~itanje Ebu Hanife i njegovih
djela”, naglasio je Lati}. Danas se mogu
prona}i dodirne to~ke u neohanefizmu i
stavovima koji se promoviraju u integraci-
jskim konceptima Europske unije.
Prof. dr. Ismet Bu{atli} je govorio o
Osmansko-islamskoj kulturnoj zoni, pri
~emu je naglasio da je u BiH do{lo do
spoja islama i bizantskog naslije|a. Stoga
se cjelokupni fenomen islama u jugoisto-
~noj Europi ne mo`e realno sagledati bez
prou~avanja kulturnih oblika osmansko-
turskog islama. Pored zajedni~kih korije-
na s arapskom i bliskosti s perzijskom,
ova zona pokazuje istovremeno i neke
originalne osobine u jeziku i knji`evnosti,
umjetni~kim formama, dekoraciji, kali-
grafiji, a naro~ito u arhitekturi i urbaniz-
mu. “Za islam smo se borili na mnogim
boji{tima, zbog islama smo stradavali.
Islam nam je pomogao da stanemo uz ko-
ljena sultana. Islam nam je pomogao da
znamo cijeniti put za naukom, da nauku
dukatima pla}amo i da knjige zlatom
ukra{avamo. Nema ~asti do koje nas islam
nije uzdigao”, rekao je Bu{atli}.
Prof. dr. Enes Durmi{evi} govorio je o
instiucionalizaciji islama u postosman-
skom periodu, nakon austro-ugarske oku-
pacije BiH 1878. godine, pri ~emu je naj-
brojnija muslimanska skupina na jugoi-
stoku Europe do{la u dodir s europskim
politi~kim, pravnim i kulturnim ustano-
vama i vrijednostima. @ivljenje i praktici-
ranje islama pod novom, kr{}anskom
vla{}u suo~io je ulemu s novim proble-
mom. U tim okolnostima su stvoreni uv-
jeti za pojavu prvih muslimanskih vjer-
skih, “autonomnih” ustanova, odvojenih
od sultana i {ejhu-l-islama u Istanbulu, ali
i prvih muslimanskih intelektualaca koji
istupaju s idejom modernizacije islam-
skih ustanova. Te`nja austro-ugarskih
vlasti da odvoje bh-muslimane od preve-
likog utjecaja sultana, odnosno {ejhu-l-
islama, poklapala se s te`njom dijela ule-
me da prihvatanjem reformisti~kih ideja
mogu opravdati svoj ostanak na tlu Bosne
i Hercegovine. U osmanskoj dr`avi musli-
mani nisu imali vjersku administraciju od-
vojenu od dr`avne strukture, jer je dr`ava

bila izgra|ena na principu organskog je-
dinstva vjerskog i politi~kog autoriteta.
Austro-ugarske vlasti su 17. listopada 1882.
godine imenovale za prvog reisu-l-ulemu
Hilmiju ef. Omerovi}a, a formiran je i
~etvero~lani Ulema med`lis. Na ovaj su
na~in bosansko-hercegova~ki muslimani
dobili vlastite islamske institucije, odno-
sno time po~inje institucionalizacija isla-
ma u BiH neovisno od halife u Istanbulu.
Prof. dr. Omer Naki~evi} i prof. Zijad
Ljevakovi} govorili su o obrazovanju i
konceptu bosanskih medresa u skladu s
osmanskom tradicijom, a mr. D`evad Ho-
d`i} je predstavio moderni povijesni raz-
vitak visokog islamskog obrazovanja u
BiH. Naki~evi} je naglasio da se osnov-
no, srednje i vi{e obrazovanje u BiH od-
vijalo po uzoru na obrazovanje {irom os-
manske Turske. Mektebi kao {kole osnov-
nog obrazovanja, bez obzira kako su nazi-
vani u osnovnom dokumentu (vakufna-
mi), podizani su skoro uz svaku d`amiju,
ali i tamo u naseljima gdje nije bilo d`a-
mija. D`amije su vi{e kori{tene za prigod-
no predavanje {irih namjera, manje za si-
stematsko obrazovanje podmlatka, dok su
tekije vi{e odgojno nego obrazovno djelo-
vale. Ljevakovi} podsjetio da su se u BiH
dogodile zna~ajne promjene povla~enjem
Osmanske imperije, kao dijela orijental-
no-islamskog civilizacijskog kruga i do-
laskom Austro-ugarske monarhije, kao
dijela zapadno-europskog civilizacijskog
kruga. Promjene su se reflektirale na dru-
{tvene, socijalne, pravne i politi~ke odno-
se unutar BiH, a izmijenjeni dru{tveno-
politi~ki milje je rezultirao i promjenama
u sistemu odgoja i obrazovanja. Gazi Hu-
srev-begova medresa se, kao dio tog su-
stava, morala konstantno prilago|avati
promjenama dru{tveno-politi~kih sistema
Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije i
Socijalisti~ke Jugoslavije. Danas se me-
dresa suo~ava s promjenama koje nala`u
uvjeti za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u
euroatlantskim integracijama, ali je ipak
uspjela o~uvati osnovne zahtjeve iz va-
kufname njenog osniva~a.
Mr. Mirsad Kalajd`i} govorio je na te-
mu “Islamska tradicija Bo{njaka: sultan-
ske d`amije u BiH”. Poznato je da su
mnoge d`amije kao i razne druge ustano-
ve (banje, tekije, mektebi, medrese) podi-
zane kao sultanske zadu`bine, a njihovu
arhitekturu karakterizira horizontalizam,
ekonomi~nost i vezanje za mjerilo ~ovje-
ka. Nijedan spomenik osamnske arhitek-
ture ne name}e se svojom glomazno{}u,
ve} potrebnim dimenzijama skladno ukom-
poniranim u svoju okolinu. U tom periodu
u BiH je izgra|eno 35 carskih d`amija,
Muftija [evko ef. Omerba{i}
koje se nalaze u 31 gradu. Bo{njaci su
kroz povijest ulo`ili velike napore da bi
sa~uvali historijsko naslije|e ovog perio-
da te su ~esto vlastite `ivote ugra|ivali u
njih da bi ih za{titili od ru{enja i minimi-
ziranja. Kroz razli~ite faze vr{ili su odgo-
varaju}e popravke ula`u}i velike napore
da te popravke budu u skladu s original-
nom gradnjom.
Zagreba~ki muftija [evko ef. Omer-
ba{i} je naglasio da na{a etni~ka pripad-
nost vapi za obnovom i istra`ivanjima, jer
do danas nismo sigurni u mnogo toga o
na{em porijeklu i trebat }e puno truda i
istra`ivanja da do|emo do prave istine.
Podsjetio je da se narodi ne stvaraju dek-
retima, ve} je to tisu}godi{nji proces i
djelovanje znanih i neznanih, duhovnih i
materijalnih silnica `ivota. Narod i kultu-
ra dva su neodvojiva pojma, jednog nema
bez drugog, jedan proizlazi iz drugog.
“Narod je zajednica ljudi povezana svi-
je{}u o zajedni~koj pripadnosti, koji ima-
ju zajedni~ku te`nju koju nazivamo idea-
lima. Narod se ra|a kada se rodi svijest o
zajedni{tvu i s njim se ra|a i njegova kul-
tura. Kultura je duhovnost jednog naroda.
Na duhovnost sna`no utje~e religija, koja
je zapravo oblikuje. Otuda religija ima
najzna~ajnije mjesto u kulturi jednog na-
roda. Za to dr`im jednom od zna~ajnih
obveza Islamske zajednice da se uz vjer-
ske i duhovne zada}e bavi i nacionalnim
pitanjem. Uz religiju, na kulturu utje~e i
narodno stvarala{tvo, znanost, umjetnost,
knji`evnost, urbanizam, arhitektura i eko-
nomija... Samo po duhovnosti i kulturi
narodi se odr`avaju u `ivotu. Otuda sma-
tram opravdanim, naprotiv nu`nim, da se
Islamska zajednica pored vjerskih i duho-
vnih bavi i nacionalnim bo{nja~kim pi-
BOSANSKI BAROMETAR
tanjem. Danas u Europi nacionalno pita-
nje spada u sam vrh interesa. Mi smo dugo
bili izvan nacionalnih tokova, pored osta-
log, i zato {to nam je u pro{lom re`imu
bilo najstro`ije zabranjeno baviti se nacio-
nalnim pitanjem”, rekao je Omerba{i}.
Naglasio je da je religija jedan od naj-
va`nijih elemenata u stvaranju naroda, jer
ona predstavlja duhovnu i kulturnu stranu
nacije – ona je servis za sve narodne po-
trebe, ~uvarica i njegovateljica osje}aja
narodnog zajedni{tva, neophodno potreb-
na narodu u o~uvanju njegovog ukupnog
identiteta. Bo{njaci mnogo kasne u iz-
gradnji i oblikovanju nacije. “Veliki broj
na{ih sunarodnjaka ne vjeruje u naciju i
zato imamo pojavu hrvatstva u na{im re-
dovima. Mnogi na{i sunarodnjaci ne mo-
gu razlu~iti pripadnost dr`avi od pripad-
nosti naciji. Za takvo stanje veliku odgo-
vornost imaju na{i povjesni~ari koji nam
nisu predstavili povjesni put Bo{njaka”,
rekao je zagreba~ki muftija.
S obzirom da je Islamska zajednica
samostalna i slobodna, ona je najpogod-
nije mjesto za rasprave i izgradnju bo{nja-
~kog nacionalnog identiteta. Omerba{i}
je naglasio da se Islamska zajednica mora
rije{iti nacionalne apatije. “Sigurno se pi-
tate {to dobivamo izgradnjom nacional-
nog identiteta. Po mom skromnom sudu 27
dobivamo ono {to smo u posljednjih sto-
tinjak godina izgubili: domovinu, a to jest
tlo pod nogama. Na{a je domovina bila,
prije stotinjak godina, na sasvim drugim
granicama. A pogledajte sada gdje su te
granice. Ako tlo pod nogama ne pripada
nama i nismo njegovi suvereni gospodari
nismo ni slobodni svoju vjeru, duhovnost
i kulturu razvijati. Prije mjesec dana je-
dan privatni portal je provodio istra`ivanje
me|u 40.000 upitanih: treba li muslima-
nima u Hrvatskoj dopustiti gradnju d`a-
mija s minaretima? 54% bili su protiv, a
samo 32% za. U Hrvatskoj, za koju se
mo`e kazati da ima najbolje pravno rije-
{eno pitanje islama i muslimana u Europi
ovakav je odnos prema nama. Svaki ratni
nered te{ko je ugrozio na{e nacionalno
bi}e samo zato jer su znali da }e na{a re-
akcija biti nikakva. Da smo bili vi{e na-
cionalno osvje{}eni sigurno bi odgovor
J
bio druga~iji. Do`ivljavamo poni`enja jer O
nam govore da neznamo ni koje nam je
nacionalno ime. To na`alost mnoge od U
nas malo doti~e, zbog nedostatka nacio-
nalnog ponosa. Mi iz Islamske zajednice R
moramo na{em narodu dati sigurnost i na
ovom svijetu, a ne samo na ahiretu. Mi na
N
ovom svijetu stje~emo d`ennet”, zaklju~io A
je [evko ef. Omerba{i}.
I.I. L
 BOSANSKI BAROMETAR
Pri~a o Nikoli [piri}u, biv{em (i budu}em?) bh-premijeru
Nastavak krize?
Edis Feli}
“Dana{nje mjere ne zna~e ukidanje
ni~ijih prava ni ovla{tenja, jer jedini koji
se mogu smatrati ugro`enim jesu oni koji
misle da je njihovo pravo da sprije~e ovu
zemlju da normalno funkcionira”, rekao
je Visoki predstavnik Miroslav Laj~ak na-
kon {to je donio odluke o izmjenama i
dopunama Zakona o Vije}u ministara BiH
i poslovnicima oba doma Parlamentarne
skup{tine BiH.
Reakcija srpskih du`nosnika u dr`av-
nim institucijama bila je najava ostavki
~ime bi se dr`ava paralizirala, a jedini koji
je to i uradio bio je Nikola [piri}, pred-
sjedavaju}i Vije}a ministara BiH. Ovime je
izazvao umjetnu krizu, koje zapravo nije ni
bilo! Laj~akove odluke banjalu~ke su vlasti
poku{ale prezentirati kao ru{enje Dayton-
skog ustava. No, samo letimi~nim pregle-
dom tih odluka vidljivo je da su one u skla-
du sa trenutnim Ustavom, jer su dosada{nji
Zakon o Vije}u ministara i poslovnici jo{
28 vi{e zacementirali podjelu dr`ave koja je
ionako samim Ustavom sna`no podijelje-
na. To je dodatno dovelo do blokade dr`av-
nih institucija, {to su neprijatelji BiH iz
manjeg entiteta obilato koristili. Laj~ak je
samo Zakon i poslovnike prilagodio “bla-
`em” Ustavu, ~ime su malo popustile ko~-
nice u djelotvornosti dr`avnih institucija,
{to je odmah izazvalo galamu dodikovaca.
Izmi{ljanje krize
Krize nije bilo iz razloga {to dr`avne
institucije zapravo permanentno od kraja
rata rade u uvjetima krize, upravo onako
kako je Laj~ak spomenuo. Tako je bilo i sa
[piri}evim radom ~iji je rezultat, bio on
predsjedavaju}i ili pod ostavkom, uvijek
bio isti. Za svojih devet mjeseci rada Vije}e
ministara je donijelo samo jednu zna~ajnu
odluku, dok su ostale, koje su bile od inte-
J resa za BiH ili ja~ale dr`avne institucije,
O bile blokirane. Laj~ak je `elio to ubla`iti.
O [piri}u govori podatak da je promi-
U jenio ~ak pet stranaka, uvijek ostaju}i u
vlasti ili blizu njoj, a ovom ostavkom na-
R stojao je pokazati da je ~ovjek sa stavom.
Uvijek su mu usta bila puna brige za gra-
N |ane, istovremeno poslu{no odra|uju}i
A zadatke nalogodavaca iz stranaka kojima
je pripadao. Scenarij je uvijek bio isti:
L stranke se oko ne~ega posva|aju, a onda
on skru{ena lica stane pred kamere i drobi
o dijalogu, toleranciji i demokraciji ili di-
jeli izlizane moralne savjete kolegama
politi~arima. Na ruku mu je i{la gotovo
cijela licemjerna bosanska politi~ka sce-
na, a takav se poku{ao pokazati i u ovoj
tzv. krizi. “@ao mi je {to je odluka… uslo-
`ila politi~ke odnose u BiH, {to je udaljila
ljude od stola, nije obezbijedila prijeko
potreban dijalog… Ako su ovla{tenja Vi-
sokog predstavnika takva da toliko godi-
na poslije Daytona mo`e nametati zako-
ne, onda to govori o tragi~noj poziciji
BiH”, rekao je sav “zabrinut” [piri} u in-
tervjuu Radio Slobodnoj Europi, nastoje}i
sebe i svog {efa Dodika prikazati kao lju-
de dijaloga i tolerancije.
Velikosrpski ciljevi krize
Dodik i njegove pristalice bi zapravo sa
{irokim osmijehom potpisali Laj~akove od-
luke kad bi im neko garantirao da je to sve
od ja~anja dr`ave. Oni bi zapravo bili najs-
retniji. Ipak, dva su razloga za{to je samo
[piri} podnio ostavku da bi se namjerno,
nefunkcioniranjem Vije}a ministara poku-
{ala izazvati umjetna kriza. Cilj takvog po-
thvata bio je da se upla{i sam Laj~ak. Kao
prvo, cijelo vrijeme ostavke loptica se na-
stojala prebaciti Laj~aku jer je on, po njima,
uzro~nik krize u do tada “idili~noj” Bosni i
Hercegoviji. Da bi dodatno izvr{ili pritisak
na Laj~aka, [piri} je, ve} pod ostavkom,
izazvao i pravi diplomatski skandal nastu-
paju}i neovla{teno na sjednici Vije}a sigur-
nosti UN-a na kojoj je pozvao VS da “ohra-
bri” Laj~aka da korigira svoje mjere, jer bi
situacija mogla izma}i kontroli, za{to bi on
bio odgovoran. Ovime je htio jo{ vi{e na-
elektrizirati situaciju, tako da navodna kriza
dobije me|unarodnu dimenziju. Koliko je
bio drzak u svojim la`ima, pokazuje njegov
odgovor Predsjedni{tvu BiH da je u UN oti-
{ao na poziv ambasadora Milo{a Price.
Ovime je ujedno pokazao svoj predstavljani
moralni dignitet, jer ga je odmah demanti-
rao Prica, a da se ne govori o tome da amba-
sador i nema ovlasti, kao ni`erangirani du`-
nosnik, da odlu~uje tko }e govoriti u UN-u.
Drugo, problem je u tome {to uvijek
postoji mogu}nost da Laj~ak donese i
neke druge, pa i radikalnije odluke. [piri}
eva ostavka i galama velikosrba trebala je
Laj~aku poslu`iti i kao upozorenje za bu-
du}nost s kakvim }e se opasnim momci-
ma suo~iti ako potegne i druge mjere. Od-
nosno, trebalo je re}i Laj~aku da se sada
samo blago opekao, drugi put }e opekline
biti puno vi{eg stupnja. No, niti me|una-
rodna zajednica, niti Laj~ak nisu se dali
zbuniti. Laj~ak je ostao dosljedan dobiv{i
podr{ku me|unarodne zajednice.
Stari mandatar, stara politika
Laj~ak se ovim povukao stvoriv{i uvje-
te doma}im politi~arima da dalje rade na
dobrobit gra|ana BiH. Dodikova stranka,
kakvog li licemjerja, ponovo je kandidirala
[piri}a za mandatara Vije}a ministara. On
je i ovaj put svoj zadatak izvr{io i ponovo
}emo vidjeti svu bijedu politike koja kroji
sudbinu bosanskih gra|ana. Ipak, tome ni-
je samo kriv [piri}, niti Dodik, ve} i oni
koji se kunu u BiH ~uvaju}i svoje fotelje.
Jedan od rijetkih koji je istrajno ostao pro-
tiv, najbla`e re~eno, neozbiljnog premije-
ra, je ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i},
koji je povodom [piri}evog neovla{tenog
istupa u UN-u jasno rekao tko su on i nje-
govi nalogodavci: “Sada je jasno da BiH
zapravo ima sre}u {to ovo Vije}e ministara
odlazi, jer je o~igledno da se predsjedava-
ju}i [piri} i pojedini ministri u Vije}u
pona{aju u skladu s tko zna kakvim i ~ijim
politikama, vrlo ~esto i s onim koje se kre-
iraju izvan BiH, a da funkcioniranje insti-
tucija sistema u BiH njima izgleda nije
prioritetan zadatak.”
Laj~akovi potezi, iako zapravo nisu
radikalni i ne mijenjaju su{tinski problem
Bosne i Hercegovine, pozdravili su svi
bosanski patrioti kao sna`an korak da bo-
sansko-hercegova~ki gra|ani sami ubu-
du}e mogu donositi odluke o svojoj zem-
lji. On je pokazao da se kona~no velikosr-
bima mora pokazati zube, jer se samo na
taj na~in mo`e obra~unati s neprijateljima
BiH. To se dobro vidjelo prilikom rje{ava-
nja krize, iako s bespotrebnim kompromi-
som, kad su Dodikovi kadrovi na kraju
ipak pognuli glavu. Ipak, imenovanje [pi-
ri}a mo`da mo`emo gledati i s ljep{e stra-
ne. Koliko je njegov rad efikasan za pro-
izvodnju permanentne krize, mo`da po-
novo natjera Laj~aka na akciju.

Sve opasniji sukobi me|u ~elnicima Islamske zajednice na podru~ju Srbije (Sand`aka)
Krvavi sukob vjernika
Amina Alijagi}
Dio imama iz nekoliko sand`a~kih gra-
dova imenovao je Adema Zilki}a za reisu-
l-ulemu i Muamera Zukorli}a smijenio sa
funkcije glavnog muftije u Srbiji. Na pr-
vom pojavljivanju u Novom Pazaru Zilki}u
su jedni klicali, drugi zvi`dali, a dvije gru-
pe sand`a~kih Bo{njaka razdvajala je poli-
cija. Mediji u Srbiji podr`ali su Zilki}a i
njegove sljedbenike, kojih je, politi~ki gle-
dano, najvi{e uz SDA i Sulejmana Uglja-
nina. Na drugoj strani, bez medijske podr-
{ke, ali s ve}inom vjernika, tvrdo je stao
glavni muftija Muamer Zukorli}, koji je uz
to rektor Internacionalnog univerziteta u
Novom Pazaru i najutjecajnija osoba u
vjerskim i kulturno-obrazovnim krugovi-
ma u Sand`aku. Ljut na srpske medije, Zu-
korli} tvrdi da su u odnosu na Islamsku
zajednicu izvr{ili krajnje neprincipijelan
udar, {to se “ne bi dogodilo u slu~aju neke
druge crkve i vjerske zajednice”.
Pristalice koje je Zilki} spominjao u
postotcima, poput 50% imama iz Novog
Pazara, 100% imama iz Nove Varo{i, ap-
solutne ve}ine imama u Tutinu i sli~no, su
prema Zukorli}u “obi~ne la`i”. Objasnio
je da su u Novom Pazaru od 43 imama
“peticiju” potpisala osmorica; u Novoj Va-
ro{i je samo jedan imam, a ni on “im nije
dao podr{ku”; dok u Tutinu “gdje je go-
spodin Zilki} ponikao i radni vijek proveo,
tamo gdje bi trebao biti najja~i” od ~etiri
gradske d`amije niti jedan imam nije uz
njega. U Prijepolju gdje je 11 imama Zil-
ki} tako|er nema ve}inu, dok je u Sjenici
apsolutna ve}ina “peticiju” doista potpisa-
la, ali u periodu koji je bio dan za amnesti-
ju ta se apsolutna ve}ina vratila. Ostao je
Mustafa Maki}, njegov zet u selu Rasno,
njegov sin, sestri} i jo{ jedan sestri} u No-
vom Pazaru. Nadodaje da je i sama “peti-
cija” bila la`na, tj. imami su stavljali potpis
poslije formulacije poput: “Da li ste za je-
dinstvo?”, “Da li ste za ravnomjeran razvoj
IZ na svim podru~jima?”, itd.
Zukorli} tvrdi da se druga velika pri-
jevara dogodila na poku{aju promocije
“tog navodnog reisa” u centru grada, kad
se, u `elji da se okupi {to ve}i broj ahme-
dija i ta slika po{alje u svijet, od nekih
~etrdesetak ahmedija, “27 falsifikovalo”.
Petnaest ljudi koji su nosili ahmedije uop}e
ne rade u Islamskoj zajednici, devet ljudi
nemaju zavr{enu medresu, a trojica su
Alem-altun d`amija
penzioneri. Ostaje desetak ljudi koji su
buntovnici i koji su “sve ovo i napravili”.
Nadalje, na fotografiji koja je ovjekovje~ila
trenutak kad se na gradskom trgu poja-
vljuje Adem Zilki} “pri poku{aju promo-
cije” oko njega su ~etiri najozlogla{enija
kriminalca u Novom Pazaru, od koji su
dvojica privremeno pu{tena iz zatvora, je-
dan koji je le`ao 20 godina u zatvoru, a
drugi je, izme|u ostalog, silovao dijete.
Sand`a~ki Me{ihat na ~elu sa Zukor-
li}em proglasio je nelegalnim sve odluke
imama koji se deklariraju kao IZ Srbije sa
sjedi{tem u Beogradu. Nakon toga, dogo-
dilo se nekoliko incidenata u Sjenici, Pri-
jepolju i Novom Pazaru. Ina~e, pristalice
Adema Zilki}a povezuju se s podr{kom
Sulejmanu Ugljaninu i njegovoj Listi za
Sand`ak, koja podr`ava Vladu Srbije, dok
se s druge strane pristalice Muamera Zu-
korli}a povezuju sa Sand`a~kom demo-
kratskom partijom Rasima Ljaji}a.
Sukob ispred d`amije
Grupa vjernika predvo|ena Hasibom
Suljevi}em, “imamom koji je lojalan Ade-
mu Zilki}u”, 16. studenog 2007. to~no u
podne u vrijeme ezana d`ume-namaza po-
ku{ala je silom u}i u Altun-alem d`amiju,
a po{to je u tome sprije~ena, napala je vjer-
nike koji su se nalazili u dvori{tu d`amije.
Slu`benik koji je stajao pored d`amijskih
vrata povrije|en je udarcem cigle u glavu,
BO[NJACI U SVIJETU
a prilikom napada upotrijebljeno je i vatre-
no oru`je iz kojeg je ispaljeno nekoliko
hitaca u pravcu d`ematlija. Pogo|en je Er-
san Eko Bi{evac, radnik na zgradi dje~ijeg
mekteba IZ unutar d`amijskog dvori{ta.
Nakon pucnjave, uslijedilo je kamenova-
nje ljudi koji su se nalazili u krugu d`a-
mijskog dvori{ta te je povrije|ena jo{ jed-
na osoba udarcem u glavu. ^etiri osobe,
dva policajca i dva civila, izvan su `ivotne
opasnosti i zadobili su lak{e tjelesne ozlje-
de. Policija je sprije~ila ve}e sukobe i blo-
kirala cijeli kvart oko d`amije, no situacija
u gradu je od tada vrlo napeta.
Spor oko Altun-alem d`amije traje od
6. studenog, kada je IZ na ~ijem je ~elu
Zukorli} po~ela renovirati d`amiju, {to je
Zilki} ozna~io kao uzurpaciju jer njegove
prista{e od tada klanjaju ispred d`amije,
na jednoj od najprometnijh novopazar-
skih ulica. Predsjednik Sabora IZ u Srbiji,
Hajro Tuti}, u vezi s konfuzijom oko po-
~etka i opravdanosti restauriranja Altun- 29
alem d`amije rekao je da je sanacija vlage
u jednoj od najstarijih d`amija u Srbiji
planirana prije godinu dana. IZ u Srbiji je
po~etkom studenog 2006. godine od Za-
voda za za{titu spomenika u Kraljevu tra-
`ila i dobila dozvolu za saniranje vlage u
d`amiji, dok su radovi zapo~eli 5. stude-
nog 2007., kako ne bi istekao propisani
rok i cijeli posao bio vra}en na po~etak.
Rije~ je o pripremnim radovima, a pravi }e
posao na restauraciji po~eti poslije izrade
idejnog projekta restauracije.
Zamjenik sand`a~kog muftije Zukor-
li}a, Re{ad Plojovi}, na konferenciji za
novinare optu`io je aktiviste koalicije Li-
ste za Sand`ak za izazivanje sukoba is-
pred d`amije. Rekao je da je to potvrda
onoga na {to su zadnjih dana neprestano
upozoravali ~elnici IZ u Srbiji, mnoge
politi~ke partije sa prostora Sand`aka te
ve}ina relevantnih nevladinih organizaci- J
ja - da je najavljivanje mogu}eg krvopro-
li}a od strane Adema Zilki}a, zapravo,
O
najava plana Ugljanina, kojim se trebalo U
omogu}iti da opstane na vlasti, makar ci-
jena bili i ljudski `ivoti. R
Rijaset IZ Srbije, na ~ijem je ~elu Zilki},
u izjavi je najstro`e osudio napad na one
N
koji su se molili u dvori{tu d`amije u No-
vom Pazaru. No, ostaje nejasno jesu li
A
poku{ali opravdati svoje pristalice re~eni- L
 BO[NJACI U SVIJETU
com da su “vjernici poku{ali u}i u d`amiju
kako bi se oslobodila ulica za promet”.
Mo`e li to biti opravdanje za oru`ani na-
pad? Mo`emo li o~ekivati od nadle`nih or-
gana Republike Srbije da prona|e osobe
koje su pucale i rasvijetle u ime koga i za
~ije interese su to radili? A mo`emo li pro-
na}i opravdanje i za Zukorili}eve pristalice
koji nisu sve muslimane, bez obzira na po-
liti~ke razlike, pustili na d`umu-namaz?
Dva potpuno razli~ita stava
Na ~etvrtoj redovnoj sjednici Sabora
IZ u BiH odr`anoj 17. studenog op{irno
se raspravljalo o problemima u Sand`aku,
o kojima je ve}ina sabornika iznijela uv-
jerenje da su “plod smi{ljenog scenarija
srbijanskih politi~kih i sigurnosnih stru-
ktura”, kao i da su “brutalni direktni atak
na samo bi}e Islamske zajednie i musli-
mane u Srbiji”. U raspravi je dominiralo
mi{ljenje da je srpska politika u cilju pot-
~injavanja IZ potporu na{la u obitelji Ju-
sufspahi}, ali budu}i da su iz Beograda i
da nisu mogli djelovati u Sand`aku, za tu
namjenu je izabran Adem Zilki}.
Pojedini su sabornici smatrali da je IZ
u BiH reagirala inertno, jer je trebala od-
mah sazvati izvanrednu sjednicu Sabora i
iscrpno sagledati dramati~no stanje u ko-
30 jem se nalaze muslimani u Sand`aku i
Me{ihat IZ u Srbiji. Predlo`eno je da de-
legacija Sabora ode u Novi Pazar, a zatim
u Beograd i na licu mjesta stekne uvid u
postoje}u problematiku.
Na prijedlog ~lanova Sabora iz Sand`a-
ka donesena je odluka o privremenoj su-
spenziji Nadira Daci}a, sabornika iz San-
d`aka, zbog njegovog stavljanja na stranu
“neke druge Islamske zajednice, a ne one
za koju je izabran da predstavlja”. Zaklju-
~eno je da se uputi poziv imenovanom sa-
borniku na razgovor, te }e se nakon njega
poduzeti daljnje mjere prema proceduri.
Istaknuto je da je 19 imama povuklo
svoje potpise sa peticije date Ademu Zil-
ki}u i da je rukovodstvo IZ u Srbiji na
~elu sa muftijom Zukorli}em spremno na
sve kompromise unutar IZ, ali odbija sve
vrste pritisaka izvana i nije spremno pra-
viti marionetsku srpsku IZ. Sabor IZ u
J BiH podr`ava Me{ihat u Sand`aku, jer je
O to konstitutivni dio IZ.
Ministarstvo vjera Republike Srbije
U povodom “nemilih i nepo`eljnih doga|aja
oko Altun-alem d`amije u Novom Paza-
R ru” apeliralo je 18. studenog na islamske
velikodostojnike i sve muslimane u Srbiji
N da nasilje i me|usobne optu`be zamijene
A strpljenjem, mudro{}u i uzajamnim uva-
`avanjem. U izjavi se ponavlja da su “svi
L organizacioni oblici IZ, koji su prijavljeni
Ministarstvu vjera, apsolutno legitimni i
potpuno ravnopravni”, pa tako “dr`ava
Srbija priznaje i Rijaset IZ Srbije i Me-
{ihat IZ u Srbiji sa sjedi{tem u Novom
Pazaru” (sic!). Ministarstvo je pozvalo
reisu-l-ulemu Zilki}a i glavnog muftiju
Zukorli}a da “odmah javno priznaju je-
dan drugog onako kako ih priznaju dr`ava,
njihovi vjerski slu`benici i vjernici”, jer
je “jedino po{tovanjem dostojanstva, pra-
va i obaveza IZ prema svojim vjernicima
i demokratskom dru{tvu mogu}e uskladi-
ti odnose i nadle`nosti pojedinih organi-
zacionih dijelova unutar jedinstvene islam-
ske vjerske zajednice”.
Prema odredbama Zakona o crkvama
i vjerskim zajednicama, u Srbiji “ne po-
stoje, niti mogu postojati dvije IZ, nego
samo jedna, slobodno ure|ena po auto-
nomnim unutra{njim propisima”. Te pro-
pise ne donosi i ne primjenjuje dr`ava,
nego organi IZ koji trebaju {tititi i po{to-
vati vjersku slobodu svih gra|ana islam-
ske vjeroispovijesti u Srbiji, a ne “samo
slobodu, prava, interese i snagu pojedinih
organa islamske zajednice ili pojedinih
vjerskih velikodostojnika”. Umjesto sva-
|a i sukoba, Ministarstvo je svim musli-
manima preporu~ilo da “tra`e od svojih
vjerskih slu`benika da se me|usobno iz-
mire i da zajedni~kim snagama rade na
afirmaciji Islama, islamskog obrazovanja,
kulture i tradicije”. To je “jedini na~in da
IZ stekne i sa~uva ugled javne zajednice
od {ireg dru{tvenog zna~aja, a takav sta-
tus joj je odre|en i osiguran i Zakonom o
crkvama i vjerskim zajednicama”.
Helsin{ki odbor ku`i, a mi ne?
Helsin{ki odbor za ljudska prava u Sr-
biji u izjavi od 19. studenog upozorio je na
odgovornost dr`avnog vrha Srbije i umi-
je{anost dr`avnih struktura u proizvo|enje
anarhije i destabilizaciju Sand`aka. Nove
srpske demokratske vlasti ni poslije “peto-
oktobarskih promjena” nisu poticale politi-
~ko konstituiranje bo{nja~ke zajednice ve}
su “igrale” na kartu njihove podjele, kao
{to su nedavno imale presudan utjecaj i na
podjele unutar Islamske zajednice. S obzi-
rom da je religija jedini kohezijski faktor
Bo{njaka, Helsin{ki odbor smatra da je
razbijanje IZ uz punu podr{ku Beograda
otvorilo novu krizu u Sand`aku koja se,
zbog odsustva politi~kog kapaciteta aktual-
nog dr`avnog vrha Srbije, mo`e pretvoriti
u ozbiljno `ari{te, ili pak poslu`iti kao iz-
govor za uvo|enje izvanrednog stanja.
Osim toga, predimenzionirana je i
pojava grupe vehabija u Sand`aku. Preko
fenomena vehabija obnovljena je teza o
opasnosti islamskog fundamentalizma ko-
ja je dobila razmjere koji ne odgovaraju
stvarnosti. Kampanja je okon~ana optu`-
nicom protiv grupe vehabija kojima se
sada sudi. Helsin{ki odbor podsje}a da je
dana{nja politi~ka klasa pokazala da ne-
ma sluha za unutarnje politi~ke i dru{tvene
probleme, u ovom slu~aju za manjinsko
pitanje u Sand`aku.
Ve}ina u~esnika panela “Sand`ak: Po-
sljedice represivne politike dr`ave”, koji je
u organizaciji Helsin{kog odbora za ljud-
ska prava odr`an u beogradskom Medija
centru, zaklju~ila je da vlasti Srbije snose
veliku odgovornost za destabilizaciju si-
tuacije u Sand`aku, podjele me|u bo{nja-
~kim strankama i IZ, iako nisu zanemarili
ni ona bo{nja~kih politi~ara i elite. Vjerni-
ci koji su se navodno molili u Novom Pa-
zaru do{li su organizirano iz drugih op}ina
(Sjenice i Tutina) kako bi izvr{ili pritisak
na legalnu IZ u Srbiji. Izjava iz Ministar-
stva vjera tako|er ide u prilog razbijanju
jedinstva unutar IZ u Srbiji.
Atentat?
Prema pisanju beogradskog tiska gru-
pa tzv. vehabija, protiv kojih je Specijalno
tu`ila{tvo u Beogradu podignulo optu`ni-
cu zbog zlo~ina~kog udru`ivanja i tero-
rizma, pored atentata na sand`a~kog muf-
tiju Muamera Zukorli}a, pripremali su i
teroristi~ke napade u Beogradu. Naime,
grupa koju ~ini petnaest ljudi, na ~elu ko-
je je Senad Ramovi}, blizak SDA u No-
vom Pazaru, optu`ena je da je “od druge
polovine 2006. godine pa sve do marta
2007. godine na teritoriji op{tina Novi
Pazar i Sjenica, stvorila organizovano
zlo~ina~ko udru`enje i, zajedno sa vi{e za
sada neidentifikovanih lica, pripadala is-
tom”. Glavni plan tog udru`enja je, pre-
ma medijima, bilo ubojstvo muftije Zu-
korli}a, no on je 2. o`ujka 2007. propao
radi iznenadnog dolaska policije.
Glavni muftija IZ u Srbiji Muamer ef.
Zukorli} upozorio je 29. studenog u izjavi
za list “Kurir” da je ve} drugi put u vrlo
kratkom vremenskom roku “meta za od-
strel”. Tvrdi da njegovu likvidaciju od
beogradskih kriminalaca tra`i odre|ena
grupa ljudi bliskih Sulejmanu Ugljaninu.
“Ovih dana su se ponovo aktivirali, ali su
sada egzekutore tra`ili po Beogradu”, na-
dodao je i rekao da je {ef grupe kome je
bio ponu|en novac odbio prijedlog kad je
~uo tko je meta. Zukorli} je indirektno
potvrdio da mu prijetnje sti`u i telefonom,
ali s njima jo{ uvijek nije upoznao polici-
ju. U MUP-u Srbije nije dobijena potvrda
da se sprema atentat na Muamera Zukor-
li}a, a bez komentara su bile i pristalice
novoizabranog reisa Adema Zilki}a.

Previranja u Pakistanu
Izvanredno stanje
U Pakistanu je do{lo do eskalacije na-
silja nakon {to je general-predsjednik
Pervez Musharraf proglasio izvanredno
stanje i suspendirao ustav. U oporbi dr`e
da se on odlu~io za taj potez kako bi
zadr`ao vlast uo~i parlamentarnih izbora,
te kako bi se obra~unao sa njemu nesklo-
nim Vrhovnim sudom koji se trebao do
12. studenoga izjasniti o zakonitosti nje-
gove pobjede na predsjedni~kim izborima
odr`anim 6. listopada. Kao prva “politi-
~ka” `rtva pao je dosada{nji predsjednik
Vrhovnog suda Iftikhar ^audri, koji je
odbio prisegnuti prema privremenim us-
tavnim odredbama koje je proglasio Mu-
sharraf, pa je ovaj iskoristio priliku i na
njegovo mjesto postavio sebi podobniju
osobu. Takva situacija natjerala je oporbu
na organiziranje prosvjeda protiv takvog
pona{anja. Nekoliko odvjetnika, koji su
prosvjedovali u Lahoreu protiv mjera po-
duzetih u sklopu izvanrednog stanja u Pa-
kistanu, ozlije|eni su nakon {to je policija
upotrijebila suzavac. Policija je ispalila
suzavac na odvjetnike koji su se okupili
ispred Vrhovnog suda i zatim ih tukla {ta-
povima i nekoliko ih ozlijedila. Prema
snimkama koje je objavila televizija, ne-
koliko odvjetnika je odvezeno policijskim
vozilima. Osim toga, izvanredno stanje
obilje`ila su uhi}enja oporbenih ~elnika,
politi~kih aktivista i odvjetnika. Golema
ve}ina uhi}enika su suci i slu`benici suda
koji su prije osam mjeseci poveli prosvje-
de protiv Musharrafa, kao i ~lanovi orga-
nizacije za za{titu ljudskih prava te opor-
beni ~elnici. Interesantno je da je protu-
teroristi~ki sud u Lahoreu odredio je da se
puste na slobodu 331 odvjetnik uhi}en u
prosvjedima protiv izvanrednog stanja,
koji su bili su u pritvoreni pod optu`bom
za terorizam. Dvadeset uglednih odvjet-
nika, koji se bave za{titom ljudskih prava,
osumnji~enika za organizaciju prosvjeda,
zadr`ani su do daljnjeg. Procjenjuje se da
je tijekom izvanrednog stanja bilo uhi}eno
ili stavljeno pod ku}ni pritvor 5.600 ljudi,
od kojih je do sada oslobo|eno njih 3.400,
a jo{ ih 2.000 ~eka pu{tanje iz pritvora.
Benazir Bhutto, biv{a premijerka i opor-
bena ~elnica Pakistana zatra`ila je ostav-
ku predsjednika Perveza Musharrafa iz
ku}nog pritvora koji joj je odre|en u La-
Pervez Musharraf
horeu. Bhutto je ponovno odre|en ku}ni
pritvor kako bi je sprije~ili da odr`i skup
protiv uvo|enja izvanrednog stanja u
zemlji. Njezinu ku}u osiguravalo je vi{e
od 1.100 policajaca. Policija joj je namje-
ravala predati nalog o sedmodnevnom
ku}nom pritvoru, ali Bhutto nije bila do-
stupna. Zatim joj je ostavljen nalog kojim
joj je zabranjen izlazak. Pristup ku}i poli-
cija je zatvorila dvostrukom bodljikavom
`icom.
Osim unutarnjih reakcija na stanje u
dr`avi, Musharraf je dobio jasne signale
protivljenja njegovoj politici i izvana, a
glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao
je pakistansku vladu da ukine izvanredno
stanje. Glavni Musharaffov saveznik SAD-e
tako|er je izrazio svoju zabrinutost sta-
njem u zemlji, ameri~ka dr`avna tajnica
Condoleezza Rice izjavila je da se SAD
protivi izvanrednom stanju i pozvala sve
strane na izbjegavanje nasilja i suzdr`a-
nost. Osim toga, slu`beni Washington po-
zvao je Pakistan da ukine ku}ni pritvor
oporbenoj ~elnici Benazir Bhutto, a mini-
star obrane Robert Gates izrazio je zabri-
nutost da bi politi~ka previranja u toj
zemlji mogla oslabiti napore pakistanske
vojske u borbi protiv terorizma. Da bi
omek{ali Perveza Amerikanci su zaprije-
tili obustavom pomo}i Pakistanu koja se
mjeri u milijardama dolara. On je od
2001. do sada, od SAD-a dobio oko 10
milijardi dolara, za “rat protiv terorista”.
Pakistan je izba~en i iz Commonwealtha,
nakon {to se oglu{io na ultimatum ove or-
ganizacije da mora ukinuti izvanredno
stanje. Commonwealth je organizacija
IZ SVIJETA
koja okuplja 53 dr`ave koje su bile kolo-
nije Britanskog carstva, a Pakistanu ovo
nije prvi put da je izba~en. 1999. godine,
kad je Musharraf vojnim udarom do{ao
na vlast, Pakistan je bio izba~en sve do
2004. godine. Kao i tada, Pakistanu }e bi-
ti zabranjeno prisustvovanje sastancima
organizacije i Igrama Commonwealtha.
Me|utim, situacija se polako po~elo
smirivati nakon odluke Vrhovnog suda u
svezi `albe na ponovni izbor predsjednika
Perveza Musharrafa. Naime, Vrhovni sud
Pakistana odbacio je posljednju, {estu
`albu protiv ponovnog izbora Musharrafa
na mjesto predsjednika Pakistana, nakon
{to je prvih pet ve} ranije odbacio. Novo-
nastala situacija dobrodo{la je i biv{em
pakistanskom premijeru Nawazu Sharifu,
kojemu je nakon sedam godina dopu{ten
povratak u zemlju. Sharif se uspio nago-
diti sa Musharrafom da mu ovaj dopusti
povratak u zemlju, iako ga je Musharraf
svrgnuo s vlasti 1999. dr`avnim udarom,
31
te ga natjerao da 2000. godine potpi{e
ugovor po kojem je Sharif morao napustit
zemlju na 10 godina, u zamjenu da ne bu-
de osu|en na do`ivotnu robiju zbog ko-
rupcije. On je u Lahoreu objavio kandida-
turu za parlamentarne i regionalne izbore
koji }e se odr`ati 8. sije~nja. Sharif je
ne{to ranije upozorio da njegova kandida-
tura ne}e sprije~iti njegovu stranku da
pozove na bojkot izbora ako se ne ukine
izvanredno stanje i ako se i druge stranke
ne dogovore o neizlasku na birali{ta. Mu-
sharraf je dan prije nego }e prisegnuti na
novi predsjedni~ki mandat, odstupio s
du`nosti vrhovnog zapovjednika oru`anih
snaga i predao je u ruke svoga nasljednika,
generala Ashfaqa Kiyanija. Analiti~ari dr-
`e da bi s njim na ~elu vojska mogla za-
dr`ati svoj utjecaj, ali se povu}i sa scene,
ukinuti izvanredno stanje i otvoriti put da J
premijerkom postane oporbena ~elnica
Benazir Bhutto. Kiyani dolazi iz redova
O
mo}ne vojne obavje{tajne slu`be, no bio je U
i savjetnik oporbene ~elnice Benazir Bhut-
to dok je bila premijerkom od 1988. do R
1990. godine, a zadnjih mjeseci vodio je
pregovore izme|u Musharrafa i Bhutto o
N
podjeli vlasti, koji su propali i nakon kojih A
je Musharraf proglasio izvanredno stanje.
A.[. L
 IZ SVIJETA
Situacija na Bliskom istoku
Bliskoisto~ni ~imbenici odlu~ili su
pru`iti jo{ jednu {ansu miru, odnosno
probati pacificirati “konfliktnu” regiju
koja bi lako mogla zapaliti {iru regiju. U
proces su se, osim “zra}enih” strana, uk-
lju~ile i SAD, Rusija, Francuska i susjed-
ne zemlje kao {to je Egipat. Teren je pri-
premila ameri~ka dr`avna tajnica Condo-
leeza Rice koja je u svom posjetu regiji
dogovarala uvjete pregovora s izraelskim
premijerom Ehudom Olmertom i pale-
stinskim predsjednikom Mahmudom Ab-
basom. Ona je prije putovanja na Bliski
istok izjavila je kako ne o~ekuje prevelik
napredak tokom posjeta regiji, te da vje-
ruje da }e je morati ponovno posjetiti
zbog novih pregovora, prije odr`avanja
konferencije u Annapolisu. Abbas i Ol-
mert izjavili su kako se nadaju da }e raz-
govor s Riceovom biti po~etna to~ka za
pregovore o palestinskoj dr`avi. Abbas se
zala`e za dokument koji }e sadr`avati po-
32 datak o to~nom vremenskom okviru kad
je rije~ o pitanjima “kona~nog statusa”
dok je Olmert to odbio. Abbas se zala`e
za usvajanje dokumenta koji bi predstav-
ljao dugoro~ni sporazum sa svim klju~nim
pitanjima vezanim uz izraelsko-palestin-
ski sukob, uklju~uju}i pitanja granica,
palestinskih izbjeglica i Jeruzalema, a Ol-
mert, zabrinut zbog politi~ke krize kod
ku}e, `eli manje obvezuju}i dokument.
Izraelski premijer Ehud Olmert otpu-
tovao je u [arm el-[eik na konzultacije s
egipatskim predsjednikom Hosnijem Mu-
barakom prije sastanka u Annapolisu. Ol-
mertov posjet Egiptu pokazao je ozbilj-
nost diplomatskih aktivnosti u tom pod-
ru~ju prije me|unarodnog sastanka koji
se odr`ao u SAD-u. Bliskoisto~na mirov-
na konferencija pod pokroviteljstvom
SAD-a odr`ana je ameri~kom gradu An-
napolisu u saveznoj dr`avi Maryland, u
J Ameri~koj mornari~koj akademiji koja je
O smje{tena na u{}u rijeke Severn u zaljev
Chesapeake. Konferencija je otvorila put
U potpisivanju dokumenta koji }e poslu`iti
kao okvir za nove pregovore izme|u pred-
R sjednika Palestinske samouprave Mahmu-
N da Abbasa i izraelskog premijera Ehuda
Olmerta. Obje strane su se dogovorile da
A }e oformiti pregovara~ke skupine koje }e
se prvi put sastati 12. prosinca ove godi-
L ne. Nakon toga }e se Abbas i Olmert sa-
Nova prilika
Mahmud Abbas
stajati svaka dva tjedna kako bi nadzirali
tok pregovora i ponudili pomo} u slu~aju
potrebe. Okvir za pregovore ne sadr`i ni-
kakve konstatacije o klju~nim pitanjima
koje razdvajaju dvije slu`bene strane, ne-
go op}enite stvari poput obveze da }e
“zavr{iti krvoproli}e, patnje i desetlje}e
sukoba” i obe}anje da }e “propagirati
kulturu mira i nenasilja”. Pitanja koja }e
morati rije{iti ovi pregovori su stari ve}
nekoliko desetlje}a i nisu rije{ena na ~ita-
vom nizu pregovora. Ta pitanja su ona o
povratku palestinskih izbjeglica na teritorij
Izraela, statusu Izraela, nazivu Izraela
“`idovska dr`ava”, `idovskim naseljima na
palestinskom teritoriju. Tokom sastanaka u
Annapolisu obje strane su se obvezale da }
e poku{ati stvoriti uvjete kako bi se do kra-
ja 2008. godine mogao potpisati mirovni
sporazum. Jo{ dvije me|unarodne konfe-
rencije, koje }e biti nastavak one iz Anna-
polisa, trebaju se odr`ati u Parizu 17. pro-
sinca i u Moskvi po~etkom 2008. godine.
Podsjetimo, me|unarodna zajednica
desetlje}ima je poku{avala rije{iti ovaj
sukob, no unato~ svim naporima mir nije
nikad za`ivio na tom prostoru. Ipak su ta
nastojanja donijela neke rezultate koji su
bar malo regiju pribli`ili miru, poput po-
vijesnih mirovnih sporazuma izme|u Egi-
pta i Izraela iz 1979. godine, te Jordana i
Izraela iz 1994. godine. Me|utim, najve}i
problem, sukob izme|u Izraelaca i Pale-
stinaca, nikad nije rije{en. Glavna pitanja
izraelsko-palestinskih mirovnih pregovo-
ra godinama se ne mijenjaju: radi se o sta-
tusu Jeruzalema (grada koji obje strane
`ele proglasiti glavnim gradom), povra-
tku palestinskih izbjeglica, pitanju izrael-
skih naselja na palestinskim podru~jima,
pitanju kona~nih granica budu}e palestin-
ske dr`ave, te pitanju sigurnosti. Prvi po-
ku{aj rje{avanja tog vje~no goru}eg me-
|unarodnog problema desio se na konfe-
renciji u Madridu 1991. godine, a nastav-
ljen je u Washingtonu, bez zna~ajnijih
rezultata. Nakon toga niz tajnih izraelsko-
palestinskih pregovora stvorio je predu-
vjete za potpisivanje sporazuma iz Osla
1993. godine, koji je stvorio preduvjete
za stvaranje budu}e palestinske dr`ave te
omogu}io Palestincima osnivanje Palestin-
ske samouprave. Potpisnici sporazuma,
tada{nji izraelski premijer Yitzhak Rabin,
ministar vanjskih poslova Shimon Peres i
~elnik PLO-a Jaser Arafat zbog tog su
sporazuma nagra|eni Nobelovom nagra-
dom za mir. Nakon atentata na Rabina od
strane izraelskih neprijatelja mira, uvjeti
`ivota na palestinskim podru~jima bili su
sve te`i, {to je uzrokovalo nezadovolj-
stvom te sve ve}im brojem samoubila~kih
napada na izraelske ciljeve. Sljede}i ko-
rak bila je konferencija odr`ana u Wye
Riveru 1998. godine, koja je rezultirala
memorandumom koji je predvi|ao izrael-
sko povla~enje sa Zapadne obale. Memo-
randum su popisali tada{nji izraelski pre-
mijer Benjamin Netanyahu, ~elnik PLO-a
Jaser Arafat i ameri~ki predsjednik Bill
Clinton. Najve}i iskorak ka miru bio je
summit odr`an u Camp Davidu 2000. go-
dine, na kojemu je Barak navodno Arafa-
tu nudio 95% Zapadne obale i pojasa Ga-
ze, kao i palestinski suverenitet nad isto-
~nim Jeruzalemom te napu{tanje izrael-
skih naselja na palestinskim podru~jima.
No Arafat je to odbio, a Clinton je za ne-
uspjeh summita optu`io palestinsko vod-
stvo. Dvije godine kasnije, postignut je
dogovor o “mirovnim smjernicama”, ali
do danas nijedna strana nije ispunila svoje
obaveze. U me|uvremenu je umro Arafat,
vodstvo Palestinaca preuzeo je Hamas,
koji se nalazi na popisu teroristi~kih orga-
nizacija SAD-a i EU-a.
A.[.

Ameri~ka svjetska politika
Iranski nuklearni program
Nastavlja se dvostruka ameri~ka poli-
tika pritisaka prema Iranu, s jedne strane
pokazuje se `elja za diplomatskim rje{e-
njem problema, s druge se pak strane zve-
cka oru`jem. U drugu grupu pritisaka
spadaju i najnoviji planovi mogu}eg na-
pada na Iran. Me|u mogu}im metama, uz
nuklearne instalacije kao {to je pogon s
plinskim centrifugama za oboga}ivanje
urana u Natanzu, jesu lokacije s balisti-
~kim raketama, baze Revolucionarne gar-
de i snage iranske ratne mornarice, koje
mogu zatvoriti tjesnac Hormuz, vitalnu
prometnu arteriju za prijevoz nafte iz Per-
zijskog zaljeva. Kako su kopnena vojska i
marinski korpus zauzeti te{kom situaci-
jom na terenu u Iraku i Afganistanu, u
slu~aju napada na Iran, Pentagon }e se
morati ograni~iti samo na zra~ne napade
zra~nim i mornari~kim snagama. No nije
preoptere}enost vojnih potencijala jedini
problem Washingtonu, postoji jo{ jedan
puno ve}i: kako opravdati takvu akciju,
pogotovo u svijetlu novog izvje{}a Me|u-
narodne agencije za atomsku energiju za
Iran. IAEA je objavila da je Iran pru`io
uglavnom istinite informacije o svojim
nuklearnim aktivnostima u pro{losti, uz
naznaku da nije suspendirao program
oboga}ivanja urana, unato~ zahtjevu Vi-
je}a sigurnosti, te da raspola`e s 3.000
centrifuga. Iran je iskoristio izvje{}e kako
politi~ki poentirao, a iranski predsjednik
Mahmud Ahmadined`ad je “pozvao Za-
pad da se hrabro ispri~a iranskom narodu
za laganje svjetskoj javnosti”. Po njemu
je u izvje{}u Me|unarodne agencije za
atomsku energiju (IAEA) dokazana iran-
ska nedu`nost, te stoga daljnje rasprave u
Vije}u sigurnosti oko nuklearnog spora
nemaju pravnog temelja. Interesantno je
{to i najnovija istra`ivanja ameri~ke oba-
vje{tajne zajednice CIA-e govore u prilog
iranskoj tezi o razvoju civilnog nuklear-
nog programa. Nova nacionalna obavje-
{tajna procjena o Iranu dolazi iz Ureda
nacionalnoga obavje{tajnog direktora Mi-
kea McConella, koji koordinira rad 16
ameri~kih obavje{tajnih agencija. Ona se
razlikuje od procjene iz 2005. godine, na
kojoj se temelji javna rasprava o politici
SAD-a prema Iranu, kada su ameri~ke
obavje{tajne agencije vjerovale da je Iran
Ameri~ki vojnici u Iraku
odlu~an razviti nuklearno oru`je. Po no-
voj procjeni Iran je pod me|unarodnim
pritiskom zaustavio program razvoja nu-
klearnog oru`ja jo{ u jesen 2003. godine,
ali je nastavio oboga}ivati uran. U oba-
vje{tajnoj procjeni se navodi kako je Iran
zaustavio razvoj takvog programa prije
~etiri godine, te se tvrdi da taj program
nije ponovo pokrenut do sredine 2007.
^ak i uz sada{nje pove}ane kapacitete za
oboga}ivanje urana, ocjenjuje se da ga
Iran do 2010. ne}e imati dovoljno za pro-
izvodnju bombe. Obavje{tajni ured State
Departmenta vjeruje kako }e Iran raspola-
gati s dovoljno oboga}enog urana za oru`je
najranije 2013. godine, te da ne}e biti spo-
soban za tehni~ku proizvodnju i neproce-
suiranje dovoljno plutonija prije 2015. Na
tragu tih izvje{taja ameri~ki demokrati po-
zivali su Georga W. Busha da razmisli o
daljnjoj politici prema toj bliskoisto~noj
zemlji. Vo|a demokrata u ameri~kom se-
natu Harry Reid je izjavio kako se nada da
}e Bijela ku}a smanjiti diplomatske akcije
koje su pokrenute protiv Irana, te da }e
ameri~ka administracija pa`ljivo pro~itati
ovaj izvje{taj i njemu prilagoditi svoju re-
toriku i politiku prema Iranu.
Ukupna cijena ratova u Iraku i Afga-
nistanu za SAD je gotovo dvostruko ve}a
od one slu`bene, te dosti`e gotovo 1.500
milijardi dolara. Takvi podaci se navode u
istra`ivanju demokratskih kongresmena
koji su u cijenu rata uklju~ili i ve}e cijene
nafte, tro{ak lije~enja ranjenih veterana i
kamate na kredite kojima se financira rat.
U izvje{}u pod nazivom “Skrivena cijena
rata u Iraku” procjenjuje se da su ratovi u
Iraku i Afganistanu do sada prosje~nu
ameri~ku ~etvero~lanu obitelj stajali vi{e
IZ SVIJETA
od 20.000 dolara. Cijene nafte gotovo su
se utrostru~ile od ameri~ke invazije na
Irak 2003. godine, i pribli`ile se cijeni od
100 dolara za barel. Iako rat u Iraku nije
jedini uzrok pove}anju cijena, on je jedan
od va`nih ~imbenika koji utje~e na naftna
tr`i{ta, ocjenjuje se u izvje{}u. Tako|er se
procjenjuje da }e lije~enje veterana stajati
jo{ dodatnih 30 milijardi dolara, uklju~u-
ju}i i pla}anje za pomo} i njegu, te izgub-
ljene prihode veterana oboljelih od PTSP-a.
Iako su tro{kovi rata rasli svake godine, a
zahtjev za fiskalnu 2008. je najve}i do sa-
da, izravni i neizravni tro{kovi ratova u
Iraku i Afganistanu znatno su manji od
tro{kova Drugog svjetskog rata i neznat-
no ve}i od cijene Vijetnamskog rata. Pro-
cijenjeno je da bi Drugi svjetski rat, pre-
ma dana{njim cijenama, stajao 4.900 mi-
lijardi dolara. Prema izvje{}u Istra`iva~ke
slu`be Kongresa tro{kovi Vijetnamskog
rata su 600 milijardi u dana{njim dolari-
ma, a Zaljevskog rata iz 1991. godine 80 33
milijardi dolara.
Istraga FBI-a vezana za incident od
16. rujna, u kojem su za{titari tvrtke
“Blackwater” u Bagdadu ubili 17 ira~kih
civila, utvrdila je da je u najmanje 14 slu-
~ajeva do{lo do kr{enje pravila o uporabi
ubojite sile koja vrijede za privatne za{ti-
tare u Iraku. Istraga FBI-a o tom inciden-
tu u Bagdadu jo{ traje, no nalazi govore
da su zaposlenici “Blackwatera” neopra-
vdano primjenjivali ubojitu silu prema
ira~kim civilima, s ~ime je upoznato i u
Ministarstvo pravosu|a u Washingtonu.
Tu`itelji tek trebaju odlu~iti ho}e li podi-
zati optu`nice, no neki du`nosnici izra`a-
vaju pesimizam u pogledu postojanja od-
govaraju}ih kaznenih odredbi po kojima
bi se moglo teretiti pripadnike “Blackwa-
tera”. Glasnogovornici Ministarstva pra-
vosu|a i FBI-a odbili su komentirati slu- J
~aj. Demokrati u Kongresu ve} su tra`ili
da se regulira pravni vakuum koji postoji
O
oko kaznenih djela privatnih za{titara u U
Iraku. Istra`itelji FBI-a nisu na{li dokaza
da su za{titari “Blackwatera”, koji su pra- R
tili diplomatski konvoj 16. rujna, napad-
nuti na bagdadskom trgu Nisour, kada su N
otvorili vatru na ira~ke civile, kako su sa-
mi prvotno izvijestili.
A
A.[. L
 IZ SVIJETA
Pregovori oko statusa Kosova
^eka se rasplet
Na Kosovu su odr`ani prvi izbori koji
se odr`avaju po proporcionalnom sustavu
s otvorenim listama, uz neposredno gla-
sanje za predsjednike op}ina. Uz 100 za-
stupni~kih mjesta u Skup{tini je rezervi-
rano jo{ 10 mjesta za predstavnike Srba i
10 za predstavnike ostalih manjinskih za-
jednica. Na izbore je iza{lo oko 45% bira-
~a s pravom glasa, od kojih je 34% svoje
povjerenje dalo Demokratskoj stranci
Kosova biv{eg zapovjednika OVK Hashi-
ma Thacija. Demokratski savez Kosova
(LDK) predsjednika Fatmira Sejdiua os-
vojio je svega 22% glasova, {to se smatra
velikim porazom LDK. Bez obzira na ri-
valitet dviju stranaka, one }e najvjerojat-
nije formirati veliku koaliciju uz pomo}
manjih stranaka, kako bi osigurale stabil-
nu ve}inu u parlamentu.
Kako pregovori o statusu Kosova do-
laze svome kraju, podi`u se i tenzije u
regiji. Kosovari od nove vlade i parlamen-
34
ta o~ekuju progla{enje neovisnosti. Upra-
vo to im je ponudio predsjednik Demo-
kratske stranke Kosova Hashim Thaci.
“Kosovo i Srbija nikada ne mogu posti}i
dogovor o statusu Kosova. Kosovo }e biti
neovisna dr`ava i Srbija }e biti neovisna
dr`ava. Mo`emo biti u istoj ku}i, zajedni-
~koj europskoj obitelji i to je sve”, izjavio
je Thaci nakon izborne pobjede. On je na-
javio progla{enje neovisnosti ve} za 10.
prosinac, no uz opasku kako se to ne}e
dogoditi bez dogovora sa Washingtonom
i Bruxellesom. Visoki predstavnik EU-a
za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier
Solana pozdravio je ~injenicu da su izbori
na Kosovu protekli “u mirnom i dostojan-
stvenom ozra~ju te u skladu s me|una-
rodnim standardima”. No on je izrazio
svoju zabrinutost zbog slabog odziva bi-
ra~a, za {to je okrivio nezadovoljstvo gra-
J |ana politi~kom elitom. Solana je posebi-
ce istaknuo `aljenje zbog toga {to kosov-
O ski Srbi nisu iza{li na izbore i zbog poziva
U Beograda da ih bojkotiraju. I SAD su
pozdravile mirnu provedbu parlamentar-
R nih izbora na Kosovu te itako|er kritizira-
le srpski bojkot. “Amerika duboko `ali
N zbog odluke kosovskih Srba, na koju ih je
A poticala srbijanska Vlada, da ne sudjeluju
na izborima”, isti~e u izjavi glasnogovor-
L nik Bijele ku}e Sean McCormack. Dodao
Kosovo
je kako bojkot mo`e jedino donijeti {tetu
manjinskoj srpskoj zajednici na Kosovu.
Rekao je da SAD ostaju predane osigura-
vanju “prava i sigurnosti” svih etni~kih
zajednica na Kosovu i poti~u ih da u pot-
punosti sudjeluju u kosovskom politi~kom
`ivotu. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu
Joachim Ruecker zatra`io je od kosovskih
~elnika i politi~kih stranaka da ne kasne s
konstituiranjem nove skup{tine i nove
vlade temeljem rezultata izbora, koje su
Vije}e Europe i druge me|unarodne insti-
tucije ocijenile visokim ocjenama. Rue-
cker je pozvao kosovske ~elnike da se
“pribli`e onima koji nisu glasovali na iz-
borima 17. studenoga, bez obzira na to
jesu li to Albanci ili Srbi i da im pru`e
jamstva da }e kosovsko dru{tvo u novoj
fazi svoje povijesti napredovati na dobro-
bit sviju”. Kosovski predsjednik Fatmir
Sejdiu ocijenio je da su izbori bili demo-
kratski, pravedni i po{teni i da unato~ ma-
njem sudjelovanju bira~a oni imaju puni
legitimitet. Iako je njegova stranka, De-
mokratski savez Kosova, izgubila na iz-
borima, Sejdiu je rekao da ne namjerava
podnijeti ostavku na du`nost kosovskog
predsjednika i da }e voditi kosovsko iza-
slanstvo u nastavku pregovora o statusu
Kosova u Bruxellesu i Be~u. Sejdiu je ~e-
stitao Demokratskoj partiji Kosova Hashi-
ma Thaqia.
Da Srbi na Kosovu ne dijele iste po-
glede na budu}nost Kosova govori i naj-
novije istra`ivanje javnog mnijenja beo-
gradske agencije “Strate{ki marketing”.
Istra`ivanje je napravljeno izme|u 14. do
22. listopada na uzorku od 889 gra|ana
Kosova srpske nacionalnosti. Njih 70%
napustilo bi Kosovo ukoliko ono postane
neovisno, ~ak 85% izrazilo je bojazan da
}e se stupanj nasilja pove}ati ako pokraji-
na dobije neovisnost, dok 64% ispitanih
misli da }e se nasilje pove}ati ~ak i ako
Kosovo dobije {iroku autonomiju u sasta-
vu Srbije. Interesantan je podatak da se
njih 78% izjasnilo da ne}e iza}i na gla-
sanje na kosovske izbore, mada ih 43%
smatra da bi izlaskom na izbore srpska
zajednica vi{e dobila no {to bi izgubila.
Ni ministri vanjskih poslova EU-a ne
mogu posti}i konsenzus o Kosovu. Iako
ve}ina ~lanica daje podr{ku neovisnosti
Kosova, nekoliko ~lanica Europske unije
– [panjolska, Gr~ka, Cipar, Rumunjska i
Slova~ka, ne `ele podr`ati to rje{enje, u
strahu da bi potencijalno ostvarenje ne-
ovisnog Kosova moglo biti poticaj manji-
nama na njihovim teritorijima da zatra`e
isto. Kako se pribli`ava 10. prosinca, kra-
jnji rok za dovr{etak pregovora koji je po-
stavio UN, ~ini se da EU ne}e na vrijeme
posti}i konsenzus o pitanju neovisnosti
Kosova. Britanski ministar za Europu Jim
Murphy izrazio je bojazan da }e se na
kraju o neovisnosti Kosova morati izjas-
niti svaka dr`ava posebno, a ne EU kao
cjelina. SAD je za razliku od svojih europ-
skih partnera ~vrsto odlu~io stati uz ne-
ovisnost Kosova, {to je potvrdio i ameri~ki
dr`avni podtajnik Nicholas Burns, te upo-
zorio da }e snage NATO-a onemogu}iti
svaki poku{aj da se silom poku{aju sprije-
~iti promjene. Burns, podtajnik za politi~ke
poslove u State Departmentu, uputio je
upozorenje Srbiji i nekim srbijanskim po-
liti~arima, koji su sugerirali kako bi se
zemlja mogla oduprijeti prinudnoj prove-
dbi Ahtisaarijeva plana o neovisnom Ko-
sovu, da se ne poku{avaju silom suprosta-
viti takvom ishodu. On je naglasio kako
nema razloga za nestabilnost, obzirom na
nazo~nost postrojbi NATO-a, te izrazio
nadu da Srbija ne}e poku{ati potaknuti
nemire na sjevernom dijelu Kosovu, gdje
`ivi zna~ajan broj Srba.
A.[.

Ogled – humor na{ svakida{nji
Kad smijeh postaje haram
Sead Begovi}
Uvrije`eno je mi{ljenje da se musli-
mani {irom svijeta ba{ i nemaju razloga
ne~emu smijati, {aliti, humoriti, pa im je
stoga smisao za komi~no u drasti~nom
opadanju. Neki od uzroka tome su stalni
ratovi, politi~ki antagonizmi i ekonomske
migracije, egzodus izbjegli{tva koji je ve}
globalni problem, neshva}anje i grubi ne-
sporazumi izvan domicilne zemlje, nizak
`ivotni standard (a ako je visok tada se u
smijehu vidi nacereni i rugala~ki {ejtan),
op}eniti konzervativizam koji, iako odr`a-
va zdravost neke nacije, ipak kastrira raz-
loge za komi~no. Ali, zato ih pripadnici
drugih vjera, u gotovo svim sredinama,
vje{to ugra|uju u svoje viceve. Katkad
poni`avaju}e, a katkad simpati~no afir-
mativne jer odaju melankoli~nu mudrost i
{to je paradoksalno – iskonsku vedrinu,
optimizam, vrckavi duh i usuprot uvrije-
`enim stereotipima, smisao za {alu. To je
dokaz da se ipak trajno ne zaogr}u u tra-
gi~no ruho i da im tragedija nije postala
opsesivni pogled na svijet. Kao i drugi, i
muslimani nisu imuni od banalnih fraza
koje grani~e s besmislicama, ali ispod
~ijeg se pla{ta skrivaju {aljivi efekti (pri-
mjerice: ne volim raditi izme|u dva sije-
la). Drugo je pitanje, kad je rije~ o opada-
nju smisla za komi~no, je li muslimanski
svijet suvi{e moralan te stoga i nedru{tven
ili je rije~ o ~injenici da je njihov humor
na Zapadu rezerviran samo za muslimane,
budu}i se drugi ne usu|uju ~initi haram.
U Londonu upravo svoju slavu sti~e i
gradi komi~ar Jeff Mirza, porijeklom Pa-
kistanac, koji briljira u tzv. stand-up na-
stupima. [kolovan i obrazovan, on je na-
{ao mjeru po kojoj se nikad ne smije isla-
mu, nego ljudima. Tako|er je shvatio da
muslimane definitivno mo`e nasmijati po-
litika i zgode iz obiteljskog `ivota, tako|er
ako su vezani uz muslimane. Kao da ih se
duhovite opaske o drugom, ako nisu kra-
jnje sarkasti~ne, uop}e ne ti~u. Od {ala
vezanih uz alkohol i Muhammeda a.s. on
bje`i glavom bez obzira. Prvo stoga, kako
ka`e, jer muslimani ne znaju kako se je to
napiti kao svinja, a drugo je op}epoznata
stvar: ne mo`e netko koji vam daje potica-
jnu snagu za istinsku ljubav i postojanje,
koji vas privodi da napokon stanete pred
ogledalo Bo`je, biti predmet rugla i ljud-
skog ismijavanja. Ima mnogo primjera u
Ima li pilota u avionu?
kojima se opisuje kako se je Poslanik Mu-
hammed smijao, ali zato s Poslanikom ne-
ma {ale. Proizlazi da za izvedenu i uspjelu
muslimansku {alu morate biti i dobar poz-
navalac Kur’ana da bi je uop}e mogli iz-
vesti bez naknadnih sankcija.
Pitanje je ipak mo`e li se bez komi~nih
situacija ste}i op}e znanje o sebi? To si je
pitanje posredno postavio jedan od najve}ih
`ivu}ih bo{nja~kih pisaca Ned`ad Ibri{i-
movi}. On je ovih dana bio zvijezda pul-
skog sajma knjiga. Na pitanje, “mogu li
se cijeniti ne~ija umjetni~ka djela ako se
ne cijeni umjetnika kao ~ovjeka?”, on je
odgovorio: “mo`e, jer ~ovjek se mo`e po-
praviti, a umjetni~ko djelo se ne mo`e po-
kvariti”. Ako su veseli sadr`aji ponu|eni
u umjetni~koj oblandi kao komedija, oni
}e imati svoju visoku cijenu, uostalom,
kao i tragedije. Farse i lakrdije ne mo`emo
izbje}i jer njih svakodnevno re`ira `ivot,
a ljudi ih pamte i neminovno imitiraju. Na
kraju krajeva, komi~ni zaplet ne mo`e bi-
ti stran muslimanima jer ne mo`ete uvijek
strogo diskutirati, primjerice o politi~kim,
bra~nim ili toliko brojnim dru{tvenim
problemima. Obijesni komi~ar u~as }e
bezazlenu situaciju pretvoriti u raspusno
veselje koje mo`e sprije~iti (i u sebi zato-
miti) jo{ samo strogi imam, koji se od to-
likih zabrana uvijek zadnji smije, ali sa-
mo zato jer komi~nu pri~u prije usvajanja
mora pro~istiti od podrugljivih i amoral-
nih kontaminacija (prije svega s obzirom
na Kur’an ^asni). Mo`da bismo mogli
govoriti o vrlo malim slobodama glede
humora u muslimana, a sloboda, kao {to
KULTURA
znamo, najte`e pada kada je sami sebi
ograni~avamo.
I ratovi i postratna razdoblja dovode
do humora, iako ponekad jezovitog, am-
bijentalnog i ne ba{ svakome podjednako
duhovito razumljivog. Ali humor je uvi-
jek humor. Primjerice, u Bosni su Srbi na
brijegu zaprije~ili dotok vode Bo{njacima
u nizini te im odozgo vi~u: Turci ~ime
}ete sada prati stra`njice. A Bo{njaci od-
ozgo odgovaraju – s Knjazom Milo{em!!!
Ili, D`evdo se `eli rastati od Fatime zbog
nacionalnih neslaganja u braku. Sudac
ga, zbunjen njegovom odlukom, dok Fati-
ma pla~e, pita: Pa dobro D`evdo kako bo-
lan iz nacionalnih razloga. Pa jesi li ti
musliman Bo{njak? Bogami jesam – od-
govara D`evdo – A jeli to isto i Fatima?
– Bogami jest, ali gospodine sudija, kad
je razodjenem pa kad joj vidim tamo do-
lje onu ~etni~ku {ubaru moram brate mili
odmah tra`it rastavu braka. Eto, komi~no
uvijek te`i k onom individualnom te mu 35
nikada ne}e ponestati hrane, bar {to se
ti~e smije{ne strane ljudske prirode. U ko-
mi~nom ravnodu{nih nema pa tako podjed-
nako ni u muslimana Bo{njaka ni u Inuita.
Efekt smije{nog govori i o manama i o vr-
linama koje napokon svi posjedujemo i
me|usobno dijelimo. Kad bolje promisli-
mo, svijet u kojemu pripovijedamo smije-
{ne epizode i onaj o kome se pripovijeda u
svojoj su humornoj poanti gotovo isti. Zato
ka`emo da nas humor, kao sveprisutna
pojava u `ivotu, najbolje spaja pa za{to bi
onda u tome zaostajali muslimani?
O~ito je da se komi~ne pri~e kao i na-
rodne pjesme usmeno prenose kao vi{e-
vijekovne primarne komunikacije, a neke
su pak samo potro{na roba – }asom traju,
}asom se zaboravljaju. I to donekle govo-
ri o njihovoj bezazlenosti bez vi{eslojne
paradigme koju bi trebalo pamtiti. Dobro
je i to {to se paralelno s njihovom poja-
vom zaboravljaju i autori te se isti si`ei
J
~esto susre}u u tradiciji vi{e naroda. Osta- O
je nam samo trajna motivacija pri stvaran-
ju istovjetnih osje}aja s komi~nom stra- U
nom `ivota. Komi~are ne mo`ete ismijati
ni podcijeniti, mo`emo samo raspravljati R
o njihovim umjetni~kim kriterijima. Jesu
li kli{ejizirani te ne}e pre`ivjeti ili je nji-
N
hov humor izvorna ina~ica `ivota kao A
sredstvo masovne razonode koja }e imati
svoje poklonike i nastavlja~e. L
 KULTURA
Sarajevski me|unarodni kazali{ni festival MESS
MESS – prostor dijalekti~ke
integracije i konfrontacije
Sarajevski me|unarodni kazali{ni festi-
val malih i eksperimentalnih scena (MESS)
ove godine odr`avao se od 23. do 31. listo-
pada 2007. Po 47. put, u Sarajevu su se oku-
pili kazali{ni umjetnici iz 12 europskih ze-
malja, a posjetioci Festivala imali su prilike
vidjeti predstave 19 kazali{nih trupa na
osam razli~itih lokacija. Festival je ugostio
oko 500 gostiju, a kojih je bilo 160 u~esnika,
20 redatelja i vi{e od 100 novinara i kaza-
li{nih kriti~ara iz europskih zemalja, regije i
Bosne i Hercegovine .
Festival MESS, osnovan 1960. godi-
ne, na odre|eni je na~in fenomen na na-
{im prostorima prije svega zbog svoje du-
govje~nosti, a zatim i ~injenice da sve to
vrijeme nije odustao od po~etnog koncep-
ta posve}enosti nekonvencionalnom i an-
36 ga`iranom teatru, istra`ivanju i predsta-
vljanju novih teatarskih formi. Od 1997.
MESS je oboga}en i atributom me|una-
rodni {to je dodatno pridonijelo njegovoj
kvaliteti i otvorenosti, tako da su u pos-
ljednjih deset godina brojne kazali{ne
trupe i najzna~ajnija teatarska imena da-
na{njice gostovali na njemu.
Svojevrsni kuriozitet ovog festivala bi-
la je i vrlo uspje{na suradnja izme|u
MESS-a i JAZZ-Festivala Sarajevo odr`a-
nog od 31. listopada do 4. studenog 2007.
~ime je uspostavljen kontinuitet kulturnih
doga|anja u Sarajevu. Za vrijeme samog
festivala organizirani su i razni prate}i pro-
grami pa pored tri koncerta pono}ne muzi-
ke i tri vrlo zanimljive izlo`be, Halila Tik-
ve{a, novosadskog umjetnika Zorana Ga-
{ija i Deana Jokanovi}a Toumina, Festival
je pokrenuo i prvi edukacijski program
MESS workshop, koji je okupio studente
J umjetni~kih fakulteta iz BiH (Sarajevo,
O Banja Luka, Mostar, Tuzla) te Zagreba,
Ljubljane, Skoplja, Beodgrada i Cetinja.
U Zanimanje publike najbolje potvr|uje
~injenica da su karte za predstave bile ra-
R sprodane prije po~etka festivala. Publika
N je imala posebno mjesto i na samom otvo-
renju festivala. Kako je obrazlo`io direk-
A tor Festivala Dino Mustafi} “ove godine
MESS ne}e otvoriti ni glumac, ni pisac,
L nego upravo publika”. “MESS je za mno-
Predstava Aladin
ge dragocjeno sje}anje, dio mladosti, oni-
ma koji dolaze tako|er }e biti va`na bio-
grafska ~injenica i zato se ne smije dozvo-
liti da ovaj Festival, kao i kultura uop}e
postane `rtva politike u ovoj zemlji”, re-
kao je Mustafi} i pozvao publiku da 47.
Me|unarodni festival MESS otvori –
aplauzom.
Me|unarodni `iri u sastavu: Dragan
Jovi~i}, BiH - glumac (predsjednik `iri-
ja), Toni Pehar, BiH – glumac, Ignacio
Garcia, [panjolska – reditelj, Jasna Dik-
li}, BiH – glumica, Andrea Porcheddu,
Italija – novinar, kriti~ar, teoreti~ar i sve-
u~ili{ni profesor dodijelio je Zlatni lovo-
rov vijenac MESS-a 2007 za predstavu u
cjelini Deutsches Theateru iz Berlina za
predstavu “Orestija” prema Eshilovoj tri-
logiji u re`iji Michaela Thal-
heimera (Njema~ka) koju je
njema~ka kazali{na kritika
proglasila remek-djelom.
To je potvrdio i Zlatni lovo-
rov vijenac dodijeljen Mi-
chaelu Thalheimeru za re`i-
ju predstave “Orestija”. Zlat-
ni lovorov vijenac za najbo-
lje gluma~ko ostvarenje do-
dijeljen je Lee DeLong za
ulogu @ene, u predstavi
“@ena sama”, kazali{ta Ga-
re St. Lazare Players (Fran-
cuska), Constanze Becker za ulogu Kli-
temnestre, u predstavi “Orestija”, Deut-
sches Theater Berlin (Njema~ka) i an-
samblu predstave “Andersenov san” Odin
Teatret/Nordisk Teaterlaboratorium (Dan-
ska). Nagrada “Rejhan Demird`i}” za naj-
boljeg mladog glumca dodijeljena je Ste-
fanu Konarske za ulogu Oresta, u predsta-
vi “Orestija”, Deutsches Theater Berlin
(Njema~ka). Specijalno priznanje `irija
dodijeljeno je predstavi “Kraj igre” u izve-
dbi i re`iji Teatrino Giullare (Italija), za
idejni koncept i moderan pristup klasici.
MESS je i ovaj put potvrdio svoj zna-
~aj u europskim razmjerima {to je istak-
nuto i u pismu zahvale i potpore dvojice
~lanova `irija, {panjolskog redatelja Igna-
cia Garcia i talijanskog novinara kriti~ara
i sveu~ili{nog profesora Andrea Porched-
dua. U svom pismu Garcia i Porcheddu
isti~u va`nost slobodnog duha Festivala,
otvorenog razli~itim stilovima, jezicima,
razli~itim suvremenim `anrovima”. “Fe-
stival kao mjesto susreta i aktivnog i pozi-
tivnog konfrontiranja izme|u scene i
kazali{nih daski, izme|u umjetnika i pub-
like grada Sarajeva. Cijenimo ovu zaista
specijalnu publiku zbog njihovog entuzi-
jazma i energije, a koju ~ine mladi ljudi,
studenti i osobe koje vole i cijene kazali-
{te. Zbog ovoga tra`imo da MESS Festival
slobodno nastavi svoj kulturni i umjetni~ki
put, kao prostor dijalekti~ke integracije i
konfrontacije”, stoji u pismu potpore.
S.K.
Pozori{te mladih Sarajevo

Islamske teme
Had` – u gostima kod
Gospodara svjetova
Mirza ef. Me{i}
Had` je jedna od pet temeljnih obveza
u islamu za svakog punoljetnog, zdravog,
slobodnog i imu}nog muslimana i musli-
manku i to jednom u `ivotu. Had` podra-
zumijeva posjetu svetim mjestima u gra-
du Mekki i mjestima u njenoj blizini u
to~no propisano vrijeme i sa precizno
utvr|enim radnjama. Had` zahtijeva tje-
lesni, materijalni i psihi~ki napor, te se
smatra ibadetom (bogoslu`jem) koji obje-
dinjuje sve druge ibadete. @elja je svakog
iskrenog vjernika i vjernice da, {to je pri-
je mogu}e, obave ovu svetu islamsku
du`nost, a koliku im vrijednost donosi
njegovo izvr{avanje najbolje govore rije~i
Muhammeda a.s.: “Za primljeni had` ne-
ma druge nagrade osim D`enneta!” , “Ko
obavi had`, ne govore}i nepristojne i ru`-
ne rije~i i ne bude kr{io Allahove propise,
vrati}e se (bez grijeha) kao na dan kada
ga je majka rodila.” (Buhari i Muslim)
Uloga Kabe u `ivotu muslimana
Svake se godine vi{e od 3 milijuna
muslimana iz razli~itih zemalja, razli~itih
nacionalnosti, boja lica, jezika, obi~aja,
manira, okuplja na jednom mjestu, u isto
vrijeme i sa jednim ciljem. Mjesto njiho-
va skupa je naj~asniji hram na zemlji,
^asna Kaba u Mekki, koju su, po Allaho-
vom nare|enju, izgradili Njegovi Posla-
nici Ibrahim/Abraham i njegov sin Ismail/
Ji{mael. Druga sveta mjesta u njenoj bli-
zini poput Arefata, Muzdelife i Mine, ko-
ja predstavljaju simbole sveobuhvatne
Bo`je Jedno}e – tewhida, tako|er su mje-
sta koja }e muslimani zajedni~ki posjetiti
kako bi izvr{ili propisane obrede had`a na
to~no propisani na~in. Had`ije posje}uju i
Medinu, grad Bo`jeg Poslanika Muham-
meda a.s. i njegovu d`amiju, te zijarete
njegov mezar koji se nalazi u njoj.
Svaka vjera ima svoje simbole, a sim-
bol islama je Kaba. Ona za muslimane
ima vi{estruko zna~enje i zna~aj. Cijelo-
ga svoga `ivota muslimani prilikom na-
maza/molitve, koju obavljaju pet puta na
dan, svoja lica okre}u ka njoj. Na taj su
na~in neraskidivo (po)vezani za Kabu ko-
ju je Allah u~inio domom poslanstva i pr-
vom d`amijom na Zemlji. Pored neza-
mjenjive uloge orjentira prilikom molitve
(nipo{to muslimani ne obo`avaju Kabu,
kako neki krivo razumijevaju), njena ne-
zamjenjiva uloga ogleda se i u obredima
had`a. Muslimani kru`e oko nje (tawaf),
opona{aju}i sva nebeska tijela u Univer-
zumu, koja se okre}u sama oko sebe i oko
ve}ih nebeskih tijela slave}i na taj na~in
Jednoga Boga. U istoj vodoravnoj ravni
nalazi se nebeska Kaba ili Bejtul-Ma’mur,
kako je Kur’an naziva, koju obilaze (ta-
wafe) meleki/an|eli.
O izgradnji Kabe i grada Mekke saz-
najemo iz kur’anskog kazivanja o Ibrahi-
mu a.s. i njegovim `enama Sari i Had`eri/
Hagar. Naime, dugo godina Ibrahim a.s.
sa svojom prvom suprugom Sarom nije
mogao imati djece. Uz njenu dozvolu
vjen~ao je njihovu slu{kinju Had`eru, ko-
ja mu rodi sina Ismaila. No, zbog Sarine
ljubomore, a Bo`jim nalogom, Ibrahim
maloga Ismaila i njegovu majku Had`eru
iz tada{nje Palestine, gdje su bili nastan-
jeni, dovodi u pusti dio Arabijskog polu-
otoka. Ostavljena sama usred pustinje sa
sinom Ismailom, koji je bio jo{ dojen~e,
krenula je tra`iti vodu izme|u dva bre`ulj-
ka, kasnije nazvanim Safa i Merva, kako
bi pre`ivjela i spasila svoje ~edo. Sedam
je puta majka Had`era tr~ala od Safe do
Merve ne bi li prona{la kakav izvor. Vodu
nije prona{la, ali nadu u Allahovu milost
nije gubila. Doga|a se ~udo. Bo`jom od-
redbom ispod nogu maloga Ismaila {ik-
nuo je mlaz pitke vode a Had`era, boje}i
se da bujica ne potopi njena sina, po~ela
je vikati zem-zem, {to na starohebrejskom
jeziku zna~i: stani, ne bujaj. Sje}aju}i se
Had`erine maj~inske po`rtovanosti, ali i
njene ~vrste vjere u Jednoga Boga, i mu-
slimani prilikom obreda had`a ~ine istu
stvar: sedam puta ubrzanim hodom prela-
ze razdaljinu izme|u Safe i Merve. U isto
vrijeme svoju `e| gase vodom Zemzem.
U pustim dijelovima, poput onih na Ara-
bijskom poluotoku, gdje se prona|e voda
pojavi se i civilizacija. Ubrzo su taj pre-
@IVJETI ISLAM
dio naselila arapska plemena s juga i po-
~eo je rasti novi grad, Mekka, ili kako ga
Arapi nazivaju Ummul-Qura, grad svih gra-
dova. Ibrahim a.s. posje}uje sina Ismaila
a.s., kojeg je Allah d`.{. tako|er po~astio
poslanstvom kao i njegovog polubrata Is-
haka/Izaka kojeg je poslije rodila, iako
stara i do tada nerotkinja, Ibrahimova a.s.
prva `ena Sara.
Prema predajama, u to vrijeme na
zemlji su `ivjeli silnici, nama pozanti kao
faraoni, koji su od svojih podanika zahti-
jevali da ih smatraju bo`anstvima. Za tu
svrhu podizali su i ogromne gra|evine
koje su slu`ile za religijske obrede te kao
njihova budu}a grobna mjesta. Allah d`.{.
nare|uje Svojim Poslanicima Ibrahimu i
njegovom sinu Ismailu da sagrade Hram
koji }e biti simbolom jedine ispravne vje- 37
re koja nagla{ava da samo Bog, Stvoritelj
i Upravitelj Univerzuma, mo`e biti Bo-
`anstvo: niti ~ovjek, niti an|eo, niti pri-
rodna pojava ili nebesko tijelo. Zato je taj
hram nazvan Bejtullahom ili Bo`jom ku}
om i prvi je takve vrste na zemlji. O tome
nas i Allah d`.{. informira u Svojoj objavi
Kur’anu: “Prvi hram sagra|en za ljude je-
ste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i pu-
tokaz ljudima. U njemu su znamenja o~i-
gledna – mjesto na kojem je stajao Ibra-
him. I onaj tko u|e u njega treba biti sigu-
ran...” (Ali Imran, 96,97.) Prema predaja-
ma Ibrahim i Ismail a.s. su sagradili Kabu
na temeljima prve Kabe koju je sagradio
prvi ~ovjek i poslanik na zemlji Adem a.s.
Zato je islam posljednjom objavom
Kur’anom vratio ovom hramu njegovu po-
vijesnu ulogu i u~inio ga posebno hramom
muslimana, jer im je on naslije|e njihova J
uzora u vjeri Ibrahima a.s., kome je Nje-
gov Gospodar naredio da ga podigne da
O
bude pravac (kibla) u molitvi i mjesto oku- U
pljanja muslimana prigodom hodo~a{}a. A
had`, kao jedan od pet temelja islama, nije R
prvi put propisan Muhammedu a.s. nego
upravo Ibrahimu a.s. Nakon {to je sa sinom
N
izgradio Kabu, Bog mu je naredio da ljudi- A
ma oglasi had`. Allah Uzvi{eni ka`e: “I
kada smo kao pribje`i{te Ibrahimu poka- L
 @IVJETI ISLAM
zali mjesto gdje je Hram rekli smo: Ne
smatraj nama nikoga ravnim i o~isti ovaj
Hram za one koji }e ga obilaziti, koji }e tu
u blizini njegovoj stanovati i koji }e molit-
vu obavljati. I oglasi ljudima Had`d`; do-
lazi}e ti pje{ke i na kamilama iznurenim,
dolazi}e ti iz mjesta dalekih.” (Sura Ha-
d`d`: 26-27) Za njih dvojicu je vezana i
institucija `rtve ili kurbana u islamu, koja
je isto tako povezana s obredima had`a te
obrezivanja mu{ke djece.
Stvarna jednakost ljudi
Temeljna je poruka had`a, aktualna i
potrebna u svako vrijeme i na svakome
mjestu kao i sam islam, istinska jednakost
me|u Ademovim/Adamovim potomcima,
bez obzira na njihove rasne, nacionalne,
ekonomske razlike ili njihov status u dru-
{tvu. Stoga svaki had`ija mora nositi po-
tpuno jednaku odje}u: dva bijela komada
platna ili tkanine kojima pokrivaju svoja
tijela, tzv. ihrame, koji ukazuju na njiho-
vu primordijalnu jednakost i podsje}aju
ljude na Sudnji dan. Jedino po ~emu se
had`ije i ljudi uop}e kod Boga razlikuju
je njihov intenzitet vjere, odnosno jakost
imana. Kur’an, govor Jedinoga Boga, na-
gla{ava da su kod Njega ugledni oni ljudi
38 koji Ga najvi{e {tuju i svoju vjeru djelima
potvr|uju: “O ljudi, Mi vas od jednog
mu{karca i jedne `ene stvaramo i na na-
rode i plemena vas dijelimo da biste se
upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj
koji Ga se najvi{e boji. Allah uistinu sve
zna i ni{ta Mu skriveno nije.” Takvu jed-
nakost me|u ljudima islam oduvijek gaji
i nikada nije imao problema s rasnim pre-
drasudama kao {to su ga imali i dandanas
imaju drugi svjetonazori. Islam u svojim
izvorima, a oni su jedino relevantni za
njegovo razumijevanje (to naprosto nagla-
{avam {to nemuslimani konstantno islam
promatraju kroz djela nekih muslimana
koji ili se uop}e ne dr`e islama ili ga krivo
razumijevaju i `ive), jo{ prije 14 stolje}a
definirao je konvencije o op}im ljudskim
pravima. Islam je izjedna~io sve ljude
pred sudom i zakonom u vrijeme kada je
~ovje~anstvo dijelilo ljude na klase i ka-
J ste, odre|uju}i za svaku klasu poseban
O zakon. [tovi{e, volja gospodara (robovla-
snika, feudalca, pa i kapitaliste) predstav-
U ljala je sam zakon. A u ajetu kojeg imami
svakoga petka nakon odr`ane hutbe (govo-
R ra) recitiraju Allah Uzvi{eni ka`e: “Allah
zahtijeva da se sva~ije pravo po{tuje, do-
N bro ~ini, i da se bli`njima udjeljuje, a ra-
A zvrat i sve ono {to je odvratno i nasilje za-
branjuje; da pouku primite On vas savjetu-
L je.” Sunnet Muhammeda a.s. ili preciznije
njegove rije~i s Oprosnog had`a (Had`d`e-
tul-Veda), koje je uputio svim muslimani-
ma sa ~asnoga Arefata, svojevrsna je kon-
vencija o ljudskim pravima. Taj govor ni-
malo nije izgubio na aktualnosti, a ne
mo`emo ni zamisliti kakvu je vrijednost
imao u to vrijeme, pa i stolje}ima kasnije,
kada se, recimo, u Europi vodile rasprave
da li je `ena ljudsko bi}e a spaljivani oni
koji su se drznuli konstatirati da je zemlja
okrugla. Stoga se svake godine i{~itavaju
poruke Plemenitog Poslanika Muhamme-
da a.s. koje same za sebe govore i za koje
ne treba poseban komentar.
Govor Muhammeda a.s. na Arefatu
“O ljudi, poslu{ajte moje rije~i, jer ja
ne znam ho}e li mi biti su|eno da se i do-
godine ovdje s vama na|em. O vi koji vje-
rujete, bojte se Boga i budite humani i pra-
vedni izme|u sebe i spram drugih. Imanje
i `ivot ljudi neka vam budu sveti i nepriko-
snoveni kao {to je za nas uzvi{en i svet ovaj
mjesec, dana{nji dan i mjesto na kome se
nalazimo. ^ovjek je djelo Bo`je i neka je
proklet onaj koji to ru{i. Mi }emo svi do}i
pred Boga i On }e nas pitati za na{a djela
i na{ rad. Stvari koje su vam date u ama-
net, ~uvajte kao svoje i vratite ih vjerno i
na vrijeme onome ~ije su. Krvna osveta i
lihvarstvo iz paganskih vremena neka pre-
stanu zauvijek. Bog je dopustio po{tenu
trgovinu, a lihvarstvo strogo zabranio;
te{ko onome tko se ogrije{i o ove propise.
Lihvarske kamate i krvna osveta ne postoje
vi{e ni za jednog pravog muslimana. O
vjerni, bojte se Boga i oprostite svojim
du`nicima lihvarske kamate. Ako poslu{ate
moj savjet, va{a }e se imovina uve}ati jer
vam ostaje glavnica za po{ten rad i trgovi-
nu. Ako to ne u~inite, znajte da ste se te{ko
zamjerili Bogu i Njegovom poslaniku. Ne-
mojte ~initi nepravdu drugome pa }e i va-
ma biti dobro. Ako je va{ du`nik u nezgodi,
produ`ite mu rok pla}anja, a ako ste u
polo`aju da mu dug oprostite, to je jo{ bo-
lje. Bojte se onoga dana u kome }ete svi
do}i pred Boga i gdje je vrhovni sudija ap-
solutna pravda. O vjerni, kad se obvezuje-
te da }ete jedan dug platiti na vrijeme i
kada uop}e ne pravite ugovore, stavite to
napismeno, to~no i vjerno, onako kako ste
ugovorili. Za svaki ugovor, bio malen ili
velik, napravite napismeno i nazna~ite rok
pla}anja. Ove mjere opreznosti pred Bo-
gom su najopravdanije, to je najsigurnije
dokazano sredstvo da se izbjegne svaki ne-
sporazum i sumnja.
O smrtnici, bojte se Boga koji vas je
sve stvorio po istom `ivotnom principu,
mu{karca i `enu od kojih se umno`ilo
~ovje~anstvo. Bojte se Boga od koga svi
pomo} tra`ite i po{tujte krvnu vezu. Vjer-
no ispunjavajte du`nosti koje postoje iz-
me|u mu`a i `ene, izme|u roditelja i djece.
Dijete stje~e D`ennet pod nogama majke.
^uvajte se preljuba i ljubomore: prvo je
te`ak grijeh, a drugo vodi nesre}i u braku.
@enite se onima koje ljubite, a kad vas je
Bo`ja volja sjedinila, onda `ivite u ljubavi
i skladu. Sa `enama postupajte ljubazno i
sa mnogo dobrote. Izbjegavajte ogovara-
nja. Oni koji kleve}u po{tene `ene, neka su
prokleti na oba svijeta.
One koji optu`e po{tene `ene zbog ne-
vjerstva u braku ili zbog nemorala, a ne
mogu zato izvesti ~etiri vjerodostojna svje-
doka kaznite sa osamdeset udaraca bi~em
i nikad im ni u ~emu nemojte vjerovati, jer
to su nevaljalaci i zlikovci. Ako spram va-
{ih `ena osjetite malu odvratnost, nemojte
nagliti, promislite; mo`da vam je Bog ba{
u tome ukazao va{u sre}u. Nemojte tra`iti
razvod braka bez va`nih razloga, jer od
svih svari koje je dopustio, Bog najvi{e mr-
zi razvod braka. @ene su vam date na po-
vjerenje; po{tujete amanet Bo`iji. Vjernici,
kada odre|ujete i izme|u sebe dijelite na-
sljedstvo, budite strogo pravedni i dr`ite se
Bo`je Knjige, ~uvajte imanja maloljetnih,
nemo}nih i slaboumnih. Nemojte upotreb-
ljavati njihova imanja da umno`ite svoja.
To bi bio te`ak grijeh. Ljudi, poslu{ajte {to
vam ka`em i dobro zapamtite. Ja vam osta-
vljam Bo`ju Knjigu koja }e vas, ako je se
vjerno pridr`avate, uvijek ~uvati da ne za-
lutate s pravog puta, sa staze pravde i isti-
ne. To je Knjiga jasna i pozitivna koju je
sam Bog diktirao. Imate pred sobom moj
cijeli `ivot, moje rije~i i moja djela; sve {to
sam govorio i radio, nastojao sam da to
bude u potpunom skladu sa Bo`jim nare|e-
njima. Vjernici, govorite uvijek ~istu isti-
nu, neka vas nikada mr`nja ne zavede sa
staze prava i pravednosti. Pravednost je
sestra pobo`nosti. Bojte se Boga, on pozna
va{a djela!”
Nakon kratke pauze, Muhammed a.s.
glasno upita: “O moj Bo`e, jesam li ispu-
nio svoj zadatak i povjerenu mi misiju?”
“Bo`ji Poslani~e! Ti si ispunio svoju svoju
misiju i nama saop}io {to ti je Bog povje-
rio!”, potvrdilo je vi{e od sto tisu}a du{a
u jedan glas. A i sama Objava Kur’ana
zavr{ena je u tom trenutku. Allah je svo-
me Poslaniku objavio: “Danas sam vam
va{u vjeru usavr{io i Svoju blagodat pre-
ma vama upotpunio i zadovoljan sam da
vam vjera bude islam...” Ubrzo nakon
Oprosnog had`a, posljednji Bo`ji Posla-
nik Muhammed a.s. u svojoj 63. godini
`ivota preselio je na bolji, vje~ni svijet.
Umro je i ukopan u Medini.

Svjetska konferencija za dijalog izme|u religija i civilizacija
Ohridska deklaracija
Od 26. do 28. listopada 2007. u Ohri-
du, Republika Makedonija, odr`ana je
Svjetska konferencija za dijalog izme|u
religija i civilizacija: “Doprinos religije i
kulture miru, uzajamnom po{tovanju i su-
radnji”. Islamsku zajednicu u Hrvatskoj
predstavljao je mr. Aziz ef. Hasanovi},
pomo}nika predsjednika Me{ihata Islam-
ske zajednice za vjerske, prosvjetne, vje-
ronau~ne i kulturne poslove. Na konfe-
renciji je usvojena Deklaracija o promo-
ciji dijaloga i uzajamnog razumijevanja
izme|u religija i civilizacija “Ohrid 2007”,
~iji tekst prenosimo u cijelosti.
PREAMBULA
- Duboko svjesni sna`ne uloge religije u
`ivotu, njenih vrijednosti i moralnih za-
kona kao i svekolike socijalizacije poje-
dinca kao dijela {ire zajednice u kojoj
prirodno egzistira,
- Uvjereni u doprinos religije i kulture
miru, uzajamnom po{tivanju i suradnji,
- Prepoznavaju}i va`nost ideja uzajamne
tolerancije, razumijevanja i gradnje mo-
stova suradnje me|u narodima, zajedni-
cama i dr`avama,
- Rade}i na kulturi dijaloga, tolerancije i
mira u svrhu postizanja blagostanja, do-
brobiti i uzajamne suradnje me|u naro-
dima i dr`avama svijeta,
Mi, sudionici Svjetske konferencije o
me|ureligijskom i me|ucivilizacijskom di-
jalogu, duhovne vo|e i predstavnici vjer-
skih zajednica i denominacija, iz pedeset
dr`ava u kojima djelujemo – odgovorno i s
osje}ajem za postizanje vi{eg cilja i {ire ci-
vilizacijske odgovornosti usvajamo ovu:
DEKLARACIJU O PROMOCIJI
DIJALOGA I UZAJAMNOG
RAZUMIJEVANJA IZME\U
RELIGIJA I CIVILIZACIJA
“OHRID 2007”
Op}e dobro, pravda, solidarnost i ljud-
ska prava, implementirana kroz rije~i i po-
stupke, su vodilja na{ih nastojanja za posti-
zanjem jedinstva u svijetu i osiguranjem
njegovog napretka i opstanka prema vjer-
skim i moralnim na~elima koja primjenju-
jemo na sebe i na druge. Prakticiranje religi-
je bi trebalo biti u svrhu postizanja najuz-
vi{enijih duhovnih i moralnih vrednota.
Nagla{avamo vrijednost poznavanja i
prakticiranja na{ih cijenjenih religija, ko-
je promi~u vjeru, nadu i ljubav me|u svi-
ma i za sve. Istovremeno isti~emo da }emo
jedino kroz stvaranje {iroke me|ucivili-
zacijske suradnje, temeljene na na~elima
me|usobnog po{tivanja i podr{ke prido-
nijeti stvaranju preduvjeta za razumije-
vanje drugih religija.
Ljudska povijest je bogata velikim posti-
gnu}ima i nazadcima, usponima i padovima.
Religija je vode}a sila, ona koja daje zna-
~enje, moralna na~ela i pozitivno vodstvo.
Strogo osu|ujemo svaki oblik vjerskog
nasilja i opravdavanja istog. Osu|ujemo
zlouporabu religije i sve oblike diskrimi-
nacije koje uzrokuju poni`enje ljudskog
dostojanstva. Tra`imo od vjernika svih
religija da se vladaju sukladno na~elu re-
ciprociteta: “Odnosimo se prema drugi-
ma, onako kako bismo `eljeli da se oni
odnose prema nama.”
U potpunosti se posve}ujemo ja~anju i
razvoju dijaloga izme|u razli~itih vjera,
kultura i civilizacija. Ljubav je temelj sva-
ke religije. Osu|ujemo svaku religiju koja
zagovara teror, jer nikakav razum ne mo`e
opravdati teror i ubojstvo. Svjesni da pre-
drasude, nepovjerenje i strah ra|aju terori-
zam, mi u~esnici ove konferencije, se po-
sve}ijemo promicanju uzajamnog po{to-
vanja izme|u kultura i vjeroispovijesti.
O~itujemo da je po{tivanje prava dru-
gog naroda ili vjerske zajednice esencijalne
va`nosti u promociji dijaloga me|u religija-
ma, civilizacijama i kulturama. Svjesni da
bi religijske i kulturne raznolikosti trebale
biti most za suradnju i razumijevanje, isti-
~emo da rje{avanjem problema manjinskih
vjerskih i kulturnih zajednica u dr`avama,
po{tuju}i tradicionalne ve}inske vrijedno-
sti, mo`emo suzbiti mnoge izvore nestabil-
nosti unutar i izme|u dr`ava.
Obrazovanje, kao bitan temelj u obli-
kovanju va`nog nacionalnog identiteta,
predstavlja osnovu za unaprije|enje tole-
rancije, dijaloga i razumijevanja me|u re-
ligijama i civilizacijama, po{tuju}i razli~i-
tosti poradi ljudskih prava i tradicionalnih
moralnih na~ela. Adekvatno obrazovanje
je glavni instrument za uklanjanje stereo-
tipa, kao i pogre{nog razumijevanja druge
kulture, religije i civilizacije.
U potpunosti smo posve}eni podiza-
nju svijesti za potrebom i va`no{}u uza-
jamnog po{tivanja me|u vjerskim vo|ama
i vjernicima. Ovo bi trebalo biti obvezu-
ju}e i za dr`ave koje izobrazbom novih
generacija njeguju duh visokih civilizaci-
DIJALOG CIVILIZACIJA
jskih vrijednosti. U~iti `ivjeti zajedno
zna~i prepoznavanje na{ih razli~itosti kao
prednosti, ne kao nedostatka. Predajemo
se stvaranju obrazovnog sustava namije-
njenog mladim ljudima, generaciji koja
}e promovirati toleranciju i miran su`ivot,
a ne mr`nju i predrasude.
U potpunosti prihva}amo razli~itosti
vjerskih ubje|enja, kulturolo{kih tradici-
ja i civilizacijskih iskustava, kao neizo-
stavan dio zajedni~kih ljudskih vrijedno-
sti. Ne postoji superiorna, kao ni inferior-
na civilizacija, rasa, kultura niti jezik.
Moderno svjetsko okru`je sadr`i mno-
ge nove izazove za pojedince, zajednice i
dr`ave. Dijalog i me|usobno razumijeva-
nje, su to~ke po{tivanja u potrebi mobili-
zacije polti~kih, duhovnih vo|a, intelek-
tualaca i ostalih dru{tvenih ~imbenika.
Zbog toga je posve}enost dijalogu me|u
razli~itim civilizacijama i religijama isto-
vremeno i posve}enost borbi protiv tero-
rizma i nestabilnosti.
Isti~emo visoku va`nost ja~anja pozi-
cije `ena. 39
Ova svjetska konferencija je zna~ajan su-
sret, a ujedno i prilika za nas da sagledamo
realnost, ozna~imo prepreke i na|emo rje{e-
nja za probleme sa kojima se suo~avamo. To
je poticaj za budu}e sastanke i kontakte na
svim razinama, kao i sna`na poruka stanov-
nicima svih dr`ava da su vjerski mir i tole-
rancija stvarnost, na razvoju koje }emo ula-
gati zajedni~ki trud do njihova ostvarenja.
Mi, u~esnici konferencije, {aljemo
poruku institucijama Ujedinjenih naroda,
da ovladaju trenutkom i osna`e svoj trud
u promicanju dijaloga me|u religijama,
kulturama i civilizacijama.
Podr`avamo ideju osnivanja Promatra-
~kog savjeta za religije, pod pokroviteljst-
vom UN-a, koje bi promoviralo dijalog me-
|u religijama, kulturama i civilizacijama.
Deklaracija o promicanju dijaloga i uza-
jamnog razumijevanja izme|u religija i ci-
vilizacija, }e biti predstavljena Generalnom J
sazivu Ujedinjenih naroda, Visokom pred-
stavniku Tajnika Un-a za savezni{tvo civili- O
zacija, Europskom vije}u, OSCE-u, Arap-
skoj ligi, OIC-u, Afri~koj uniji, Asocijaciji U
naroda Jugoisto~ne Azije, Organizaciji Sje-
dinjenih Ameri~kih Dr`ava, Svjetskom cr-
R
kvenom koncilu, Me|unarodnoj frankofon-
skoj organizaciji i ostalim regionalnim i
N
me|unarodnim organizacijama, kao i vla- A
dama zemalja ~lanica UN-a.
I.I. L
 PRIKAZI I KRITIKE
Peter Galbraith: “Kraj Iraka”, V.B.Z., Zagreb, 2007.
Mogu}a rje{enja ira~ke
neizvjesnosti
Edin Bali}
Intrigantna i aktualna knjiga “Kraj
Iraka” Petera Galbraitha govori i na neki
na~in razotkriva goleme propuste Bushe-
ve administracije glede pokretanja rata u
Iraku. Galbraith isti~e da je to dovelo do
posve nerealisti~nog poku{aja o~uvanja
jedinstva dr`ave koju njezini narodi nisu
stvorili vlastitom voljom ve} ju je kao pa-
radoksalnu jedinstvenu cjelinu, prepunu
proturje~ja i politi~kih unutarnjih nemira,
na okupu odr`ala sila. Irak su doslovce
skrpali Britanci na kraju Prvog svjetskog
rata i to od tri otomanske provincije:
ve}inski kurdskog Mosula na sjeveru,
ve}inskog sunitskog Bagdada u sredi{tu
Iraka i {ijitske Basre na jugu. Britanci su
40 kao vladara, ira~kog kralja, ustoli~ili stra-
nog arapskog sunitskog princa, Fejsala od
Hejaza godine 1921. On i njegovi na-
sljednici vladali su pomo}u birokracije i
vojske u ~ijim redovima su dominirali
arapski suniti. Godine 1958. ira~ka voj-
ska ru{i monarhiju, ali sunitski Arapi na-
stavljaju dominirati dr`avom. Da bi vla-
dali nad 55% Ira~ana {ijitskog podrijetla i
20% Kurda, ira~ki sunitski Arapi koristili
su se razli~itim stupnjevima prisile kako
bi se odr`ali na vlasti.
Slijede pobune, gra|anski rat, iranski
strate{ki trijumf, slom Iraka, neovisni Kur-
distan – i sve to kao posljedice ameri~ke
invazije na Irak koju je Bijela ku}a pokre-
nula, ali pritom nije predvidjela dublje
implikacije toga pothvata, i naravno, bez
~vrste perspektive u budu}nosti. Galbraith
smatra da je Iran imao vi{e razloga pri-
`eljkivati pad Husseina. Saddam je napao
J Iran i tom ratu izgubio, ili bolje re~eno
O `rtvovao, vi{e od 500.000 boraca. Stoga
}e se Iranu bliski {ijiti najvi{e okoristiti
U demokracijom u Iraku.
SAD i Iran imali su zajedni~kog ne-
R prijatelja: el-Qa’idu i talibane koji su vo-
N dili rat protiv {ijita. Nakon Busheva govo-
ra o “osovini zla” Iran je prestao sura|ivati
A s SAD-om u Afganistanu i na taj na~in
uskra}uju}i ameri~koj vojsci podatke i
L pomo} prijeko potrebne za u~inkovito vo-
|enje rata protiv terorizma. Bush nikad
nije shvatio sav opseg iranskog utjecaja u
Iraku, smatra Galbraith, jer iranski savez-
nici nadziru najve}i dio ira~kih snaga si-
gurnosti koje financiraju Amerikanci te
su zna~ajan ~imbenik u ira~kom gra|an-
skom ratu. Saddam Hussein i el-Qa’ida
bili su istinski udaljeni. Saddamova stran-
ka Baat bila je nacionalisti~ka, a istom i
svjetovna, s ciljem ujedinjenja arapske
nacije bez obzira na religiju. Na drugoj
strani, Osama bin Laden stremi k univer-
zalnoj islamskoj dr`avi koja nadilazi etni-
~ke i nacionalne granice. Sunitski funda-
mentalizam, me|u kojim i el-Qa’ida, Sa-
ddamov su re`im smatrali izopa~enim.
Saddam je pak fundamentaliste smatrao
prijetnjom i prema njima se odnosio iz-
nimno okrutno. Unato~ zajedni~koj mr`-
nji prema Amerikancima, savez izme|u
Saddama i bin Ladena bio je nemogu}.
Da je kojim slu~ajem odlu~io pomo}i el-
Qa’idi, Saddam bi svoju sudbinu predao
upravo bin Ladenu u ruke. ^ak ni ispoliti-
zirani ameri~ki obavje{tajni krugovi ni-
kad nisu uspjeli prona}i ni najmanji do-
kaz koji bi Husseina povezivao s el-Qa’i-
dom.
Bilo je jasno da Irak nije ~imbenik u
ratu protiv terorizma. Isto tako bilo je
predvidljivo da }e rat za bolji i pravi~ni
ishod imati slom ira~kih institucija te da }
e, ako se SAD ne nametne kao faktor si-
gurnosti, sve zavr{iti kaosom. ^elnici
SAD-a su znali da je kaos mo~vara iz koje
ni~u teroristi, no nije donijela nikakve
planove za organizaciju i osiguranje post-
saddamovog Iraka. Arhitekti rata, upozo-
rava Galbraith, pretpostavljali su kako }e
demokracija u Iraku proizvesti domino-
efekt i njime potom sru{iti autoritarne
re`ime u Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Siriji
i Iranu. Demokratski arapski svijet mo-
gao bi se iz glavne ra|aonice terorista
pretvoriti u saveznike u ratu protiv tero-
rizma. Nikakvim planiranjem nije se po-
ku{alo pove}ati mogu}nost uspje{ne de-
mokratske tranzicije u Iraku, stoga, zak-
lju~uje Galbraith, SAD se nije ni potrudi-
la ispitati temeljno demokratsko stanje
koje bi ostale bliskoisto~ne dr`ave trebale
po`eljeti opona{ati. Jo{ uvijek je otvore-
no pitanje kako }e ostale arapske zemlje
sagledati ira~ku izgradnju demokracije
pod ameri~kim vodstvom ako sve zavr{i u
sekta{kom gra|anskom ratu, odcjepljenju
dijela dr`ave, i de facto iranskog preuzi-
manja ve}eg dijela njezinih ostataka!?
Sekta{ki gra|anski rat sve vi{e udalja-
va {ijite i sunite. Ira~ki sustav labavog
federalizma svakoj zajednici dopu{ta da u
sigurnosti razvija politi~ke i dru{tvene in-
stitucije. Shodno tomu, {ijiti bi mogli st-
voriti svoju islamsku republiku po uzoru
na Iran, no samo u {ijitskim dijelovima
Iraka. Vo|e sunitskih Arapa prije }e se
suo~iti s te{kom zada}om vladanja nego s
lak{im putevima `ivota u oporbi. Jedan
od zaklju~aka koji se name}e je ira~ko
rje{enje o tri dr`ave koje mo`da i dovede
do raspada dr`ave. Ira~ki traumatski pro-
stor donio je neprekidan jad i nevolju
80% stanovni{tvu koje nije arapsko, to

jest sunitsko i koje se odr`avalo sa spre-
gom sile i tiranije. Potpuna neovisnost
Kurdistana samo je pitanje vremena. Mo-
ralno gledaju}i, Kurdi imaju jednako pra-
vo na neovisnost kao i Litvanci, Hrvati ili
Palestinci. Zatim, ako ira~ki {ijiti `ele vo-
diti svoje zasebne poslove, ako `ele imati
vlastitu dr`avu, pitamo se na temelju
kojeg demokratskog na~ela im se mo`e
zanijekati to njihovo pravo? No, ako je
cijena ujedinjenog Iraka neki novi dikta-
tor, onda je ta cijena odista previsoka.
Tvorci ameri~ke politike, nastavlja u
istom tonu Galbraith, refleksno se okre}u
jedinstvu Iraka kao {to su podr`avali i je-
dinstvo SSSR-a i Jugoslavije. Uobi~ajeno
je to obja{njenje o raspadu Iraka te bi
upravo takva matrica mogla destabilizira-
Udovoljavanje Ali-aginoj k}eri
Prijava na natje~aj
Izbivanjem (in{allah had`i) Filipa
Mursela i u poku{aju redakcije da ispuni
vakuum prostor nedostatkom njegova
[egistana u Journalu, ja Dino ]atovi},
apsolvent elektrotehnike bez ikakvog is-
kustva pisanja za novine, ~asopise i jour-
nale, a izlo`en vi{ednevnom izazovu i
ponudi redakcije da ne{to napi{em za
Journal te stalnom samouvjeravanju da ja
to odista mogu, pa zatim tremom koja kao
da prethodi nekom te{kom boks me~u, a
ne naizgled jednostavnoj prepisci (iako
bih mo`da lak{e podnio da je rije~ o ovom
prvom), iznosim pred Vas, ~itatelje Pre-
porodovog Journala
JAVNU PRIJAVU NA NATJE^AJ
upu}en “svekolikom i slobodnom bo{-
nja~kom |ulistanu”, a u sklopu javnog
odgovora Amine Alijagi} koji je objavljen
u 92./93. broju Journala. Prilo`ene “dil-
berske kriterije” imao sam prilike pro~itati
ovoga ljeta, a uz to se jo{ i dobro nasmija-
ti. Tada mi ni na kraj pameti nije bilo da
}u jednoga dana osjetiti potrebu pisati ja-
vni odgovor u nadi da u njemu iznesene
kriterije zaista i zadovoljavam.
Mo`da se ne bih tako slatko smijao,
ali eto, kako to obi~no biva u `ivotu, ni-
ti regiju. To je ipak potpuno pogre{no tu-
ma~enje ira~ke suvremene povijesti. Je-
dinstvo je Iraku pove}avalo broj~ano sta-
nje vojske, mo} represivnih vlasti, nera-
zumnog tro{enja prihoda od prodaje nafte,
genocida unutar dr`ave i agresije prema
susjedima.
Galbraith smatra da bi se SAD upravo
zbog takvih realnih projekcija trebale po-
truditi da napokon za`ivi ta nova ira~ka
politi~ka stvarnost, a ne da se jalovo trudi
ra{~initi je. To zna~i pomo}i ira~kim regi-
jama u razvoju vlastitih vlasti i snaga si-
gurnosti, me|u kojima i vojske. Ve} pre-
ma tome kako }e se stanje u ira~kim regi-
jama stabilizirati, SAD i koalicijske snage
mogu zapo~eti svoje povla~enje. Ako je-
dan ili vi{e ira~kih naroda `eli napustiti
MURSELOV [EGISTAN
A{ikovanje
kad ne reci nikad. Bo`jom voljom u meni
se u me|uvremenu stvorila slabost spram
njenog {armantnog i milozvu~nog glasi}a,
te velika simpatija za njena zanimljiva
razmi{ljanja. U ovoj }u prijavi, spajaju}i
na neki na~in dobro i korisno, poku{ati
nadasve iskreno, pokazati Amini da ipak
PRIKAZI I KRITIKE
dr`avu treba im pomo}i da taj razvod
pro|e sporazumno. To su dokazale na
svojim primjerima biv{a ^ehoslova~ka i
SSSR. U tom smislu u prolje}e godine
1991. SAD i Europa ulo`ile su sve svoje
diplomatske napore u jalov poku{aj da
odr`e biv{u Jugoslaviju na okupu, a tre-
bale su se okrenuti sprje~avanju rata koji
je uslijedio. Zbog takvih krivih procjena
200.000 ljudi poginulo je u tom ratu kojeg
se moglo sprije~iti s malo realisti~nijom
politikom. Ista pogre{ka ne smije se pono-
viti u Iraku, dr`avi koja je ve} zahva}ena
ratom, zaklju~uje Galbraith u ovoj knjizi
koja podastire niz novih konstruktivnih
odgovora i rje{enja u posvema{njoj ira-
~koj neizvjesnosti.
41
J
O
U
ima netko tko je spreman udovoljiti nje-
nim iznesenim “posebnim kriterijima”, a R
samim time potaknuti na razmi{ljanje da
mo`da za mene od{krine vrata svog srca.
N
Pretpostavljam da }ete istom pomisliti: A
“Vidi pap~ine! Koje sladunjave rije~i pi-
{e!” ili ne{to tomu sli~no. Pa, mo`da ste i L
 MURSELOV [EGISTAN
u pravu. Ni ja sam nisam siguran {to ra-
dim. No u jedno sam ipak siguran i toga
se ina~e dr`im u `ivotu: Lako se {epuriti
pred prijateljima, to mo`e svatko. Ali pra-
vi heroji se juna~e samo pred opasno{}u,
neprijateljima i ovako zamamnim izazo-
vima kao {to je kucanje na vrata djevo-
ja~kog srca. Zar se je zaista potrebno pri-
tom maskirati u nekakvog macho tipa?
Malo o samom natje~aju
Onom tko je pro~itao Aminine kriteri-
je, u~init }e se da je udovoljavanje istima
skoro pa nemogu}a misija. To je stoga {to
su i napisani u obliku svojevrsnog ugovo-
ra, ali bez ~lanaka i stavaka, kao tajnovite
{ume bez sigurnih putokaza. U tom labi-
rintu njenih `elja i zahtjeva lako se izgu-
biti. Na kraju tog tunela s preprekama,
obe}ava se svjetlost i slatke nagrade. Po-
{teno od nje! Ali, naravno, tu su i odre|ene
zamke. Prave fatamorgane za neiskusne,
kako to ona voli re}i - wannabe |uvegije.
Lukavo!
Fizi~ki kriteriji
[alu na stranu! Krenimo redom. A to
42 su prvi insanu vidljivi kriteriji - fizi~ki.
Prvo i osnovno, u {tiklama od 10 cm, pre-
ma natje~aju, nikako se ne smije dogoditi
da |uvegiji jede pitu s glave! Vala sa mo-
jih hiljadu sedamsto devedeset i kusur
milimetara (bez potpetica) to joj ne}e biti
mogu}e. A uz to sam toliko {lank sa svojih
devedeset pet kila (bez kreveta ili ormara)
da me doslovno lak{e presko~iti nego za-
obi}i. Prema tome, no{enje i podno{enje
- najmanji je problem.
Nadalje, nisam uko~en, u biti sam vr-
lo fleksibilan. Za doru~ak ne jedem nikak-
ve metle. Zapravo, i ne doru~kujem uop}e.
^im se probudim, ru~am. Uz to, sre}om,
nikakav daljinski mi nije srastao s rukom.
Daljinski? To je ona spravica kojom se iz
daljine otklju~ava auto? Nogomet? Ruko-
met? To se gleda samo kad su svjetska
prvenstva. Ko{arka? ^ak ni tada. Ipak,
ne{to mi jest sraslo s rukom, a to je mobi-
J tel. Hej, ljudi, ipak sam Hercegovac! I
O Dalmatinac! E ba{ zato, idemo dalje!
Tu je i Aminino ~udno pitanje: [to je
U mu{karac bez brkova? Moj odgovor: Aj-
me pitanja! Pa mu{karac koji voli neome-
R tano pojest svoju juhu. Zatim ona svoga
wannabe |uvegiju upozorava da }e uzro-
N kovati nekakve bore od smijeha. [to se
A mene ti~e, to je u redu. Prihvatljivo je da
svi starimo, sti}i }e i bore. Tu su onda za
L po~etak Q10 kreme, a zatim za ozbiljne
Dino ]atovi}
komedije i ozbiljna rje{enja - botox injek-
cije. To nije metroseksualno, jel’ tako?
Naravno da nije. Ina~e, ni{ta nisam pre-
le`ao, pa ni ospice.
Toliko o fizi~kim, pri~ajmo malo o
psihi~kim kriterijima
Kako ne bih trebao biti titiz - titiz i
nisam. Ali sam bio Titov pionir. Nekada
davno. ]ibarli? Eto, to! Nisam vi~an pre-
dbacivanju. To je ne{to najgore. Ovo oba-
vezno mora vrijediti dvosmjerno. Kao i to
da probleme treba rje{avati u ~etiri oka, a
nikako ne dolazi u obzir kritiziranje ispred
“publike”. Isklju~eno je i krajnje nepo-
`eljno nabijanje na nos, kao {to si Merlin
i Badri}ka nabijaju: mogao sam ja ovo,
mogla sam ja ono. Bolje se pomiriti dr`e}
i se one stare: Sam pao, sam se ubio! U
tom smislu uglavnom sam saburli. Ako
mi se ne predbacuje, naravno. I nisam lju-
bomoran. Svatko neka postupa prema
svojoj savjesti.
Edukacija
Ro|eni sam poliglota. Od samog star-
ta govorim hrvatski i bosanski. U~ih u
{koli dvije godine i srpsko-hrvatski. Mo-
gu se sporazumjeti ~ak i na crnogorskom.
Kao i svaki ro|eni Dalmatinac razumijem
~e{ki, ali ga ne govorim. [to se engleskog
ti~e, samo britanski i ne{to malo ameri-
~kog, zatim ne{to malo i njema~kog. A na
arapskom u~im svaki dan ({to se mora,
nije te{ko). Povijest znam dovoljno, kao i
situaciju u svijetu. A `ivota mi, znam i
zbrajati do deset te brojati do sto kao i pi-
sati brojeve od dva do pet, pogotovo u
indeks. Nau~io sam to u {est godina pro-
vedenih na fakultetu. Valjda }e to Amini
biti dovoljno.
Ku}anski poslovi
U slu~aju da ba{ mene zapane da bu-
dem taj |uvegija javno obe}ajem da }u
raditi odre|ene ku}anske poslove, sve dok
avlija ne zna ni{ta o tom. To se isklju~ivo
odnosi na brisanje pra{ine s monitora i ti-
pkovnice jednom mjese~no te pra`njenje
pepeljare jednom sedmi~no. A kako se ne
drogiram, ne pijem, i ne jedem pa{}etinu,
a i nisam ka`njavan, usput re~eno, ostaje
jedino taj mali problem duhan }ese. A ka-
ko me upravo autorica natje~aja toliko
jednom prilikom nasekirala da sam se ~ak
vratio duhanu nakon mjeseci uspje{nog
lije~enja od te ovisnosti, nadam se dodat-
nim pregovorima oko ovog pitanja kao i o
dodatnim ustupcima. Eto, mnogi prego-
varaju zadnjih tjedana u Hrvatskoj, mo`e-
mo i mi.
Zbunjuju}e
Evo jedan zanimljiv isje~ak: ne smije
biti o`enjen i o~ekivati da }u mu biti dru-
ga, tre}a ili ~etvrta `ena, kao {to ne smije
biti rastavljen i imati djecu (unutarbra~nu
i vanbra~nu). Po`eljno neiskustvo u no{e-
nju plaho uskih ga}a; budu}i da `elim
djecu potrebno je da je plodan.
Nitko me zasad ne zove ni tata, ni }ale,
ni pape, ni babo. A ni dedo, dida, nono,
|ede, {ukun|ede. Valjda se tra`i atest iz
nekakve klinike. Kontam da su ovdje po-
trebni dodatni pregovori.
Jo{ jedan zanimljiv isje~ak, vezan za
prethodni: ne zanima me debljina njego-
vog nov~anika ni iznos na bankovnim
ispisima; ne mora biti opskrbitelj porodi-
ce u pravom smislu te rije~i, osim ako ne
bude zara|ivao milijune i miljune, ali kad
se skupi moja i njegova zarada trebali bi
imati dovoljno novaca da mo`emo odga-
jati biv{u, malu Jugoslaviju – {estero si-
nova i dvije k}eri. Ne planiram raditi dvi-
je, tri godine poslije poroda, tako da }e
tada trebati malo vi{e rintati.
Netko, izgleda, ne namjerava raditi
dvadeset ~etiri godine. [to meni, kao tra-
dicionalistu, nipo{to ne smeta. ^ak mo`e
i {est k}eri i dva sina. Siguran sam da je
ovo i vi{e nego dovoljno za po~etak prvog
kruga eventualnih pregovora te se nadam
skorom Amininom odgovoru i nekim do-
datnim pitanjima.
Dino ]atovi}

Teorija zavjere
Ve}ina doga|aja koji su pro{lih deset-
lje}a zaokupljali pa`nju javnosti nije se
desila slu~ajno, a nije niti stvarna. Tako
tvrde novinari ameri~kog ~asopisa “Wi-
red”, koji smatraju da je rije~ o ciljanim i
re`iranim doga|ajima. Potaknuti time,
sastavili su listu s deset najve}ih zavjera.
Na prvom mjestu je 11. rujan 2001.
godine, a stav je da je za ru{enje tornjeva
“blizanaca” na Manhettnu odgovorna ame-
ri~ka vlada. Taj scenarij navodno su osmi-
slili politi~ari `idovskog porijekla kako bi
okrivili Arape. Na drugom mjestu je teori-
ja da je britanska princeza Diana ubijena.
Glasine o tome mogle su se ~uti nepo-
sredno nakon kobne automobilske nesre}e
u pariskom tunelu Almi. Britanskoj kralje-
vskoj ku}i navodno nikako nije odgovara-
lo da bi se princeza mogla udati za Dodija
el-Fayeda, koji je musliman. Zato su se
princeze Diane elegantno rije{ili uz po-
mo} tajne slu`be MI6. Tre}a teorija je da
je spu{tanje na Mjesec televizijska monta-
`a. Tre}ini od milijun TV-gledatelja prvi
koraci astronauta Neila Armstronga 1969.
godine na Mjesecu nisu izgledali uvjerlji-
vo. Na ~etvrtom mjestu je teorija da @ido-
vi kontroliraju Wall Street i Hollywood, a
slijedi i teorija da je Hollywood u rukama
scientologa. Potvrda za to je lista najpoz-
natijih i najbolje pla}enih glumaca na
kojoj su Tom Cruise i John Travolta. [esto
mjesto zauzela je teza da je Paul McCart-
ney mrtav i da ga od 1969. godine zamjen-
juje dvojnik, {to potvr|uju rasprave muzi-
kologa koji uo~avaju razlike u kompozi-
cijama koje je radio u doba “Beatlesa” i
tokom samostalne karijere.
Me|u prvih deset najve}ih teorija za-
vjere je i ona da je AIDS ljudsko djelo te
da je nastao u ameri~kim ili ruskim labo-
ratorijima radi uni{tenja homoseksualaca
i manjinskih zajednica. Jedna od teorija je
i da su svjetske vo|e pripadnici posebne
rase, a kao primjer navode se George W.
Bush i ~lanovi britanske kraljevske ku}e.
Posljednja na listi teorija je ona da plane-
tom vladaju ljudi iz sjene, odnosno ~lano-
vi tajnih sekti kao {to su kabalisti, maso-
ni, krsta{i, ~ije poteze povla~e poznate
li~nosti u politici, ekonomiji ili kulturi.
I.I.
Reality show
Britanski “Guardian” prenosi da }e
uskoro grupa nemuslimana provesti tri
tjedna u maloj muslimanskoj sredini u
jednom britanskom gradui da }e sve biti
snimano i direktno prikazivano u progra-
mu reality showa “Kanala 4”. Radi se o
ideji novog izvr{nog direktora “Kanala 4”
Narindera Minhasa koji u intervjuu za
ovaj britanski list navodi da je cilj progra-
ma da poka`e kako }e nova sredina utje-
cati na ove ljude koji imaju `elju da ~uju i
saznaju iz prve ruke o islamu.
Sve }e se de{ava u Harrogateu, dijelu
Sjevernog Yorkshira gdje od 60.000 uku-
pnog broja stanovnika `ivi, brojem, 311
muslimana. ^lanovi grupe }e u novoj sre-
dini direktno upoznavati kulturu, vjeru i
obi~aje muslimana. Izme|u ostalog, imat
}e priliku slu{ati predavanja imama o os-
novnim principima islama. Me|u u~esni-
cima reality showa }e biti i jedan frizer,
zatim voza~ taksija, maneken, jedan ho-
moseksualac i drugi. “Guardian” isti~e da
}e svi natjecatelji biti obavezni pridr`avati
se osnovnih principa islama, kao {to je
nepijenje alkohola, nejedenje svinjskog
mesa, vanbra~nog `ivota, kao i zabrane
homoseksualnih veza.
“@elimo vidjeti kako }e nova sredina i
pravila vezana za pona{anje ovih ljudi –
vezana za ona vjerska kao i obi~ajna –
utjecati na u~esnike reality showa”, rekao
je Minhasa u intervjuu za “Guardian”, na-
pominju}i da se jo{ nije odlu~io pod ko-
jim naslovom }e i}i ovaj program – “Pri-
premi me za islam” ili “Ulica {erijatskog
prava”. Realizacija programa najavljena
je u sije~nju sljede}e godine.
I.I.
Stop gatarama i
vra~arama
Islamske informativne novine “Prepo-
rod” iz Sarajeva objavile su ~lanak u ko-
jem se autor osvr}e na odluke Op}inskog
vije}a Novog Sarajeva, koje bi trebale
utjecati na korekciju svijesti i pona{anja
Sarajlija. Neke od najzanimljivijih odluka
su sljede}e: onaj tko prolaznika poprska
svojim automobilom mora platiti kaznu
od 100 KM; ista kazna predvi|ena je i za
one koji ispred svojih zgrada peru }ilime,
istresaju s balkona tepihe, jorgane, poste-
ljine i stolnjake; 100 KM }e platiti i onaj
tko na tu|a vrata pokuca, pozove ili po-
zvoni bez potrebe; sa 150 do 450 KM bit
}e ka`njen svako tko na prolaznika baci
snijeg ili grudu, uvede u trgovinu `ivoti-
nju, okupa je na javnom mjestu ili propu-
sti ukloniti izmet iza nje na ulici; kaznom
ZANIMLJIVOSTI
od 200 do 600 KM bit }e ka`njen onaj tko
se bavi vra~anjem i proricanjem sudbine,
te daje takve oglase; istu kaznu morat }e
platiti i oni koji prodaju robu ili pru`aju
usluge na javnoj povr{ini bez odobrenja
nadle`nih organa, itd. MUP Kantona Sa-
rajevo dostavio je radnu verziju ove odlu-
ke svim gradskim op}inama.
Autor teksta nagla{ava da se radi o
svojevrsnom poduhvatu koji treba dovesti
u red pona{anje stanovnika Sarajeva na
javnim mjestima, te posebno pozdravlja
zabranu rada raznim egzorcistima. “Mo`-
da i najbitniji dio ovih odluka jeste da se
zabranjuje rad gatarima, vra~arima i inim
proricateljima sudbine, tim manipulatori-
ma (u) ljudskim tragedijama i dramama, i
kod takvih prevaranata zaglavi, po pravi-
lu, uvijek ðsitna’ raja koja `ivi svoj te{ki
`ivot, grcaju}i u problemima, pa kada mu
ovaj gatar ka`e da }e se pomiriti sa `enom,
da }e dobiti posao, da ga ne}e vlast tereti-
ti za 'ne{to', ta vrsta droge traje koji dan i
taj '{ut' ko{ta par desetina marka, a na te-
lefonskim pozivima i uop}e toj cjelokup-
noj, prevarantskoj zaradi dr`ava registruje
promet od nevjerojatnih nekoliko milijuna
konvertibilnih maraka”, ka`e se u ~lanku.
Ne treba zaboraviti da su u Bosni ta-
kve aktivnosti poprimile konture pravog
biznisa, a situacija je sli~na i u Hrvatskoj. 43
Sredinom svibnja ove godine, povodom
20. obljetnice radnog otvorenja Zagreba-
~ke d`amije organiziran je simpozij pod
nazivom “Doprinos Islamskog centra u
Zagrebu uklju~ivanju muslimana u suvre-
mene europske tokove - osvrt i perspekti-
va”. U uvodnom izlaganju muftija Omer-
ba{i} je skoro tre}inu opse`nog referata
posvetio novim religijskim pokretima, ezo-
teriji, spiritizmu, crnoj magiji, sotonizmu,
lije~enju Kur'anom, zapisima i hamajlija-
ma. Na sve~arskom skupu, pred brojnim
uzvanicima zagreba~ki muftija je otvoreno
progovorio o ozbiljnom problemu me|u
muslimanima i Bo{njacima te je, izme|u
ostalog, rekao i sljede}e: “U novinskim
oglasima zagreba~kih dnevnika vrvi od
ponuda zapisa, saljevanja strave, pisanja
hamajlija. Te osobe najvi{e se predstavlja-
ju kao Fatime, Rukije, Salih i s drugim mu-
slimanskim imenima. Muslimanska bijela
J
magija je vrlo popularna u Zagrebu i Hrvat- O
skoj. Korisnici njihovih usluga vrlo ~esto
nazivaju Islamsku zajednicu i raspituju se U
za te osobe koje nazivaju hod`a-vra~.”
Ho}e li se i u Hrvatskoj uskoro po~eti R
ka`njavati takva djelatnost, po uzoru na
odluku vije}nika iz Novog Sarajeva? Ili
N
}e se, mo`da, pogled u budu}nost po~eti A
oporezivati?
I.I. L
DRAMSKI STUDIO “ORIENT ESPRESSO”
PREMIJERA “MESNEVIJE”

ZAGREBA^KO KAZALI[TE LUTAKA

ZAGREB, 28. STUDENOG 2007.