Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
43Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Grčka mitologija

Grčka mitologija

Ratings: (0)|Views: 11,965|Likes:
Published by Giannis
Popis nekih najvažnijih mitova
Popis nekih najvažnijih mitova

More info:

Published by: Giannis on Feb 01, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/05/2013

pdf

text

original

 
GRČKA MITOLOGIJAGRČKA MITOLOGIJA
PROMETEJPROMETEJ
Lik titana Prometeja pripada najvišim stvaralačkim uzletima grčke mitologije.Okarakteriziran je kao utjelovljenje hrabrosti, ponosa, prkosa i otpor starom poretku.Prometej se ubraja među najstarije žive simbole borbe za napredak i sreću čovječanstva.Bio je sin titana Japeta i potomak starog roda bogova koji je Zeus svrgnuo s vlasti.Namitsku scenu Prometej stupa u vrijeme sukob Krona i Zeusa. Iako su ostali titani su branilistaru, Kronovu vlast, Prometej je stao na Zeusovu stranu s težnjom za novijim ipravednijim uređenjem svijeta. Pomogao je Zeusu savjetima i neposrednim borbama, anagovarao je i boginju zemlje – Geju da se prikloni Zeusu. Kad je nakon desetogodišnjeteške borbe Zeus pobijedio, nije se odužio Prometeju za pomoć oko preuzimanja vlasti.Zeusovu stranu Prometej je napustio kad je najviši bog energičnom i krutom rukomodlučio uništiti bespomoćni ljudski rod
.
Došavši na Zemlju Prometej je shvatio da među životinjama i raznolikim biljemnema razumnog bića koje bi svojim duhom i umom moglo zavladati tim zemaljskimsvijetom. Stoga je uzeo malo ilovače, namočio je vodom i od smjese napravio lik po slici iprilici bogova. Od životinja je uzeo dobre i loše osobine i dao ih liku čovjeka, a zadivljenabožica Atena udahnula je čovjeku božanski dah. Tako su nastali ljudi. On je volio ljude, auz to je i suosjećao sa slabijima. Odlučio je spasiti čovječanstvo pod svaku cijenu, pa čak iako time okrene gnjev najvišeg boga protiv sebe. Prometej je ulio ljudima nadu i obdarioih snagom. Sa svetog ognjišta na Olimpu (ili prema drugoj verziji, iz peći bog Hefesta nagori Moshilu, na otoku Lemnosu) ukrao je vatru i donio je na dar ljudima. Ovladavši timelementom, ljudi su počeli živjeti razumnim životom. Spoznali su da je vatra ne samogospodar, već i dobar sluga. Prometej je naučio ljude da pomoću vatre tale kovine iizrađuju alate, naio ih je i zanatima, pisati, čitati i računati, obrađivati polja,iskorištavati snagu životinja (ponajviše bikova), sagradio je ljudima prva kola i lađu.Napokon, upoznao je ljude s lijekovima i odao im tajnu liječenja bolesnika. Uputio ih jekako da žive sretno kad su već ugledali svijetlo ovoga svijeta. Porometej je time postaopravi ''stvoritelj čovjeka'', barem u smislu što ga je uzdigao iz prvobitnog prirodnog stanjastvorivši od njega razumno biće.Ubrzo je sazvan sastanak smrtnika i besmrtnika na kojem su se trebale odreditidužnosti i prava ljudi. Prometej se tom prilikom htio poigrati bahatim bogovima. Zaklao jei raskomadao bika. Na jednu je hrpu stavio meso umotano u kožu, a na drugu kostiumotane u salo životinje. Bogovi su trebali prvi birati što žele, no sveznajući Zeusrazotkrio je prijevaru i odlučio kazniti Prometeja i cijeli ljudski rod. Zabranio je Prometejuda ljudima podari vatru koja je bila nužna za njihov daljnji razvoj. Prometej ga nijeposlušao. Uzeo je stabljiku trske i približio je sunčanim kolima. Kad se trska zapalila, odnio je vatru ljudima na zemlju. To je, međutim bilo više no što je Zeus bio voljan podnijeti: zausluge koje je učinio ljudima osudio je Prometeja na okrutnu kaznu. Zapovjedio je svojimslugama Snazi i Moći da ga svladaju i odvedu na kraj svijeta. Tamo ga je bog Hefestmorao prikovati na visoku stijenu. Prometej je bio svladan, ali ne i u konačnici poražen.Nije očajavao jer je zna do kruta Zeusova vladavina neće potrajati vječno, a kako je odmajke naslijedio dar proricanja, znao je i kako će i kada Zeusova vladavina pasti. Kad jeZeus čuo za proročanstvo, poslao je Prometeju boga Hermesa da istraži dobivenuinformaciju. Međutim, Prometej nije htio pregovarati ni sa Zeusom ni s njegovimglasnikom. Prema tradicionalnoj predaji rekao je:
''Ukratko, mrzim vas, bogovi, sve do jednog. Svoje muke ne kanim mijenjati za robovsku službu tiraninu.''
Kad je Hermesdonio Prometejev odgovor Zeusu, najviši je bog posegnuo za munjom i stijenu s okovanimPrometejem srušio u bezdane dubine Tartara. Tim padom završio je samo prvi dio Prometejeve tragedije. Zeus ga nije bacio uvječitu tamo da ga ubije i oslobodi muka, već da slomi njegov ponos. Kad je shvatio danije ostvario svoj naum, naredio je slugama da Prometeja ponovo izvedu na svijetlo kakobi bio izložen novim mukama. Duge je godine Prometej moro visjeti prikovan na stijenu navrhu Kavkaza. Ljeti je trpio žegu, zimi hladnoću, a svakog jutra dolijetao je po Zeusovojzapovijedi golemi orao da mu iskljuje komad jetre koji bi noću, zbog sposobnosti jetrinereinkarnacije ponovo narastao. Ni te muke nisu slomile Prometeja. Nije požalio za pomoćkoju je pružio ljudima.U međuvremenu na svijetu se mnogo toga promijenilo. Zeus je
1
 
svoju moć toliko učvrstio da ju naizgled više ništa nije moglo uništiti. Time je njegovavladavina postala blaža. Nije više bio sumnjičav i osvetoljubiv tiranin, pomilovao je titane ipustio ih iz tamnice. Postao je čak milostiv i prema ljudima i za odgovarajuće žrtve, kojesu mu prinosili, zaštićivao je njihov poredak. Ništa ga više nije uznemiravalo osim tajne zakoju je znao jedino Prometej. Zato je k njemu ponovno poslao boga Hermesa i ponudiomu da će ga pomilovati u zamjenu za njegovu tajnu. Prometej je i to odbio. Zeus je zatimdopustio njegovoj obitelji i prijateljima, prije svega njegovoj ženi Hesioni i sinuDeukalionu, da ga posjete. Oni su potvrdili da se Zeus promijenio, da je njegova vladavinapostala kvalitetnija i da su bogovi i ljudi njome zadovoljni.Dugo se Prometej nadao da će mu pomoći ljudi zbog kojih je toliko trpio. Iz njihovihbi ruku primio slobodu. Jednog je dana doista naišao čovjek – junak Heraklo. Čim jeugledao orla koji je letio na svoju svakodnevnu gozbu, oborio ga je strijelom. Zatim jeuzeo svoju tešku kijaču i razbio njome Prometejeve okove. Na kraju je iz stijene izbio i klinuz koji je Prometej bio prikovan. U tom se času pojavio Zeusov glasnik Hermes koji jeponovno obećao Prometeju da će mu Zeus podariti slobodu u zamjenu za davnu tajnunjegova spasenja. Prometej je na to ipak odgovorio odavši tajnu:
''Neka Zeus ne stupa ubrak s Tetidom za kojom čezne jer će njezin sin nadmašiti svoga oca. Neka je uda zasmrtnika i njezin sin tada neće ugroziti ni jednog od bogova!''
 Time je Prometej napokondobio slobodu. Postigao ju je uz pomoć čovjeka i prkosnim strpljenjem kojim je podnosiosvoje patnje. Njegova pobjeda je završena Zeusovim pozivom na Olimp.
 
Da bi se ipak ispunila Zeusova zakletva da će Prometej zauvijek ostati prikovan nastijenu, morao je na ruci nositi prsten načinjen od svojih okova, u koji je bio ugrađen djelićkavkaske stijene. U čast Prometeju ljudi su počeli nositi prstenje s kamenom, a nose ga idanas, iako su podrijetlo toga običaja davno zaboravili.
DEUKALION I PIRA
Prema grčkoj mitologiji Deukalion je bio sin titana Prometeja i muž Pire te jedan odosnivača ljudskog roda. Pira je bila kći titana Epimeteja i njegove žene Pandore. Smatralose da su ljudi na svijetu živjeli od pamtivijeka. Nisu ih stvorili olimpski bogovi i zbog tog ihnisu osobito ni štovali. Ali kad je ljudska samouvjerenost dosegla stupanj koji su bogoviocijenili kao bezbožnost, najmoćniji među njima, Zeus, odlučio je uništiti ljudski rod.Pokušao je to dva puta. Prvi put odmah nakon uspostave svoje vladavine, jer je ljudskopokoljenje bilo slabo i nerazumno. Spriječio ga je u tome titan Prometej, koji je ljudimadonio vatru, mnoga znanja i umijeća. Drugi put Zeus je došao na zamisao o uništenjučovječanstva kad je postao apsolutni vladar. Ovoga puta zato što su mu se ljudi učiniliodviše moćni i razumni. Svoju je zamisao Zeus ostvario i poslao na svijet potop.Prometej, koji je po svojoj majci Temidi naslijedio dar vračanja, na vrijeme je prozreoZeusovu nakanu, ali nije bio dovoljno moćan da spriječi njeno izvršenje. Budući da nijemogao spasiti cijelo čovjanstvo, pobrinuo se za to da spasi barem svoga sinaDeukaliona i njegovu ženu Piru, koji će kasnije svojim potomcima opet napučiti svijet.Naredio je Deukalionu da sagradi natkritu lađu, natovari u nju zalihe hrane i da se ukrcazajedno s Pirom u nju kad Zeus pošalje na svijet nezaustavljiv prolom oblaka. Ubrzonakon toga doista je naišao strahoviti prolom oblaka. Vode s neba pomiješale su se svodama mora i cijeli je svijet nestao pod površinom pobješnjelih voda. Devet dana i devetnoći trajao je potop hranjen Zeusovom kišom. Kad su vode počele opadati lađa sDeukalionom i Pirom pristala je na vrhu gore Parnasa.Radost Deukaliona i Pire ubrzo se pretvorila u žalost zbog uništenja čovječanstva.Ipak, prinijeli su Zeusu žrtvu zahvalnicu za svoj spas. To se Zeusu veoma svidjelo jer sutime i oni priznali njegovu vrhovnu vlast. Odlučio ih je ostaviti na životu i poslao je bogaHermesa s viješću da će im zbog njihove pobožnosti ispuniti svaku želju.
''Samo za jednomolimo, veliki Hermesu, moćnog Zeusa''
rekli su,
'' da ovaj svijet opet napuči ljudima.''
Zeus je održao svoju riječ. Pozvao je Deukaliona i Piru da krenu naprijed ne osvrćući se ida iza sebe bacaju kosti majke zemlje. Kratko su Deukalion i Pira zastali u nedoumici zbognejasnih Zeusovih riječi, ali se Pira tada dosjetila da najviši bog nejasnim izrazom
''kostimajke zemlje''
zacijelo misli na kamenje. Time su izvršili Zeusovu zapovijed. Od kamenjašto ga je preko svog ramena bacao Deukalion nastali su muškarci, a od kamenja koje jebacala Pira nastale su žene. Zemlju su napučili ljudi novog pokoljenja – ljudi od kamena. Tako je izumrla stara i rodila se nova porodica ljudi. Prema drugoj verziji mita, kojapotječe iz istog vremena sistematizacije grčkih mitova (6. stoljeće pr.n.e. – 5. stoljećapr.n.e), Deukalion i Pira napučili su svijet na manje čudesan način – izravnim potomkom.Bio je to Helen, praotac Helena, odnosno Grka.
2
 
ORFEJ I EURIDIKAORFEJ I EURIDIKA
Orfej je bio sin boga Apolona i muze Kaliope. Bio je najveći pjevač i glazbenikgrčkih mitova, umjetnik čudesne nadarenosti poznat po sviranju lire. Zaljubio se u mladuženu Euridiku. Ali sudbina mu nije namijenila sretan i dug život s njom. Berući cvijeće,Euridika je nagazila na zmiju otrovnicu. Kad je Orfej dotrčao, čuvši njen krik, ona je bilaveć mrtva. Obuzela ga je beskrajna tuga koja se pretvorila u očajanje, a zatim u odlukuda poduzme nešto i spasi svoju voljenu Euridiku. Odlučio je otići u podzemni svijet izatražiti od vladara podzemnog svijeta – Hada, da mu vrati voljenu ženu. Čarolijom svojeglazbe Orfej je smekšao starca Harona i on ga je u svome čamcu prevezao preko rijekepodzemnog svijeta – Stiksa. Tada je Orfej stupio pred Hada i njegovu ženu Perzefonu.Zapjevavši pred njima pjesmu o svojoj ljubavi prema Euridici, zamolio ih je da mu vrateEuridiku u ime vlastite ljubavi. Od njih ona zapravo nije zatražio nikakav dar, već samoposudbu, ionako će je ponovno dobiti natrag kad završi svoj zemaljski život. U slučaju dne žele izvršiti njegovu zamolbu, zamolio je i za drugu milost – da ga uzmu u svojecarstvo gdje će živjeti pokraj njezine sjene.Orfejeva je pjesma ganula cijeli podzemnisvijet: Tantal je zaboravio na svoju žeđ i glad, Sizif je prestao gurati svoj kamen , Iksionovkotač se zaustavio. Čak su se i u očima neumoljivih Erinija zacaklile suze. Kad je Had vidiod se rasplakala i njegova žena Perzefona, obećao je da će ispuniti Orfejevu molbu uz jedan uvjet: kad ga bog Hermes bude vodio iz podzemnog svijeta natrag, poći će za njimstrmim i tegobnim stazama i neće se ogledati za Euridikom koja će ga slijediti sve dok sene vrate u podzemni svijet. Orfej je oduševljeno pristao na Hadov uvjet i svladao seuspješno na cijelom tom dugom i mukotrpnom putu. Prije samog ulaska u tenerskuprovaliju, iza koje se već prostiralo carstvo živih, Orfej je pokleknuo. Okrenuo se bojavšise nije li Euridika zalutala ili klonula od umora, ali tad je opazio samo sjenu kako nestaje udaljini. Tako je sam skrivio njezinu drugu smrt. Uzalud je Orfej po drugi put pokušao ući ucarstvo mrtvih. Neumoljivi Haron nije ga više htio prevesti na drugu stranu Stiksa. Sedamdana i sedam noći sjedio je Orfej gladan i žedan na obali Stiksa i naricao, molio i plakao.Bilo je uzalud. U dubokoj skrušenosti vratio se zatim oblama rijeke Hebra u rodnoj Trakiji.S Euridikom se Orfej susreo nakon četiri godine kada je bio prisiljen oprostiti se odsvoga mukotrpnog života. Poginuo je od ruku trakijskih žena koje su g optužile zaneprijatelja ljudskog roda zbog izbjegavanja žena. Jednom zgodom, za bakhovesvečanosti, opazile su ga na proplanku Rodopskih stijena i omamljene pićem počele su nanjega bacati kamenje. U bijesu što se kamenje ganuto Orfejevom pjesmom, zaustavljalo uletu, bacile su se na njega poput jata ptica grabljivica, rastrgale ga , a njegovu glavu i lirubcile u vlove Hebra. Cijela se priroda zgrozila nad tim zločinom i zavila u tugu. Čak su istijene proplakale, a od njihovih su suza nabujale rijeke. Svaki put kad se bliži godišnjicaOrfejeve smrti, priroda tuguje. Najviše plaču Rodopske stijene i njihove suze još uvijek idanas razlijevaju rijeku Hebar, iako je njeno ime promijenjeno u Maricu.Neke verzije mita o Orfeju nisu se zadovoljile tim nesretnim završetkom. Prema jednima, on se spasio i završio svoj život negdje u zemlji Hiperborejaca, nad kojom suncenikad ne zalazi. Prema drugima, valovi su njegovu glavu i liru odnijeli na otok Lezbos, gdjese zatim opet javilo lirsko pjevanje.
HERAKLO I DEJANIRAHERAKLO I DEJANIRA
Heraklo je bio sin najvišeg boga Zeusa i tirintske kraljice Alkmene i najveći junakgrčkih mitova. Dejanira je bila kći kalidonskoga kralja Eneja. Bila je druga žena junakaHerakla. Našao ju je u Kalidonu. Za nju se borio u dvoboju s drugim proscem, riječnimbogom Ahelojem, koji se mogao pretvoriti u zmiju ili bika. Poslije svadbe mladenci suostali u Enejevoj palači. Zbog spleta okolnosti, Heraklo je bio prisiljen odvesti Dejaniru usvoj grad Tirint. Ali dok je još bio na putu kući, dogodila mu se neugodnost. Kad su stiglido rijeke Euena, na kojoj nije bilo mosta, kentaur Nes ponudio je Heraklu da preneseDejaniru na drugu obalu. Naime, Nes je putnike uz umjerenu naplatu prenosio na druguobalu. Heraklo je sam preplivao rijeku, a kentauru je povjerio ženu. Čim je Dejaniru uzeona leđa, Nes ju je pokušao oteti. Heraklo ga je usmrtio jednom od svojih otrovnih strijela itako spasio Dejaniru. Hidrina žuč otrovala je kentaurovu krv. Umirući, Nes je stigao
3

Activity (43)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Dunja Brence liked this
Kristina Ristić liked this
gjankovi3349 liked this
brankadjurica liked this
Sara Minic liked this
Bernarda Bošnir liked this
Ana Marojevic liked this
vpsz_192279360 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->