Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
11Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Osnove ekonomije

Osnove ekonomije

Ratings: (0)|Views: 1,722 |Likes:
Published by linead1

More info:

Published by: linead1 on Feb 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/12/2013

pdf

text

original

 
IZBOR PITANJA I ZADATAKA ZA ISPIT
 _________________________________________________________________________________
 Život nije med 
i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...
 
;-)
1
STUDIJ
TEHNIČKE I GOSPODARSKE LOGISTIKE
 
Kolegij: Osnove ekonomijeZimski semestar 2009/10
Predavačica: Tomislava Majić, mag. oec.
 Nadnevak: ___.___._______  Student-ica: _________________________________  
Matični broj studenta
-ice: _______________________  Broj ostvarenih bodova na ispitu:_______ od ukupno ____ , ocjena: ____________________   Napomena: ________________________________________________________________
 
NAPOMENA UZ ISPIT
STRUKTURA ISPITA
U ispitu ćete dobiti jedno esejističko pitanje, na koje je potrebno
 
„dugački“ odgovor, dakle svešto smo na nastavi učili o tome. Za bolju orijentaciju u odgovaranju ovdje sam u zagrade
stavila
neke elemeti koje bi trebalo spomenuti. Nažalost, ovakav podsjetnik na ispitu nijemoguće imati.
Potpun
i točan
odgovor na ovo pitanje
donosi gotovo četvrtinu vrijednosti
ukupnog broja bodova na ispitu.
Nadalje, dobit ćete nekoliko kraćih pitanja, koji su ovdje stavljeni u rubriku „kratka pitanja“ tečetiri zadatka koja su ovdje navedena.
 
Odgovori na kratka pitanja boduju se različito, od 2% do 15%, ovisno o težini zadatka. Dobar dio ovdje predloženih pitanja dano je u duljoj verziji, dakle, s više varijanti, da Vam pokaželogiku po kojoj bi moglo se nešto pojaviti kao pitanje. U ispitu dobivate, naravno, jednostavnu
verziju.
VREDNOVANJE
Pojedini dijelovi pitanja / zadatka posebno se vrednuju. Zadaci moraju biti točno postavljeni te
mora biti vidljiv postupak i dana interpetacija
u duhu postavljenog pitanja, kao i značenja
simbola.
Za pozitivnu ocjenu na ispitu potrebno je imati natpolovičnu većinu točno riješenih
zadataka.Bodovima iz ispita pribrajaju se bodovi iz seminarskog rada (maksimalno 30) i zalaganju na
nastavi. Po obavijesti o položenom pismenom dijelu ispita, studenti će biti pozvani na usmeni
dio ispita odnosno upis ocjene.
Posebna napomena:
 
Na ispit je potrebno ponijeti prazan papir (za esejistički odgovor) te
kalkulator. Nije dozvoljeno
korištenje mobitela za izračune.
 
 
IZBOR PITANJA I ZADATAKA ZA ISPIT
 _________________________________________________________________________________
 Život nije med 
i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...
 
;-)
2
„DUGA“ PITANJA
 
1.
Proizvodnja
(
definicija, 4 pitanja, funkcija, proizvodni faktori, krivulja transformacije,
granična stopa transformacije, zakon opadajućih prinosa, faze proizvodnje i meĎuodnoskrivulja, izokvanta, granična stopa tehnološke supstitucije
)
Proizvodnja
 je temelj procesa reprodukcije.
To je djelatnost kojom se uz pomo
ć
ljudskograda i tehni
č
kih sredstava sredstva za proizvodnju pretvaraju u proizvode i usluge.
Četiri 
temeljna pitanja
 
čiji odgovori odreĎuju proizvodni rezultat su što se treba proizvoditi –
koja
dobra i u kojoj količini?, kako, kojom tehnologijom i opremom se p
roizvode ta dobra? , za
koga, za čiju su upotrebu namijenjena ta dobra? i iz čega, iz kojih sirovina se proizvode ta
dobra?
Proizvodna funkcija
 
 je ovisnost količine proizvodnje nekog proizvoda koja se uz danurazinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih proizvodnih faktora. Uobliku jednadžbe: Q = f (L, K)
- funkcija proizvodnje kao funkcija dviju varijabli (dvajuproizvodnih faktora, rada L i kapitala K).
Proizvodni faktori 
su rad, zemlja (poljoprivreda povr 
š
ina, tlo, zemlji
š
te), sirovine, kapital(proizvedena sredstva proizvodnje, stvara se zahvaljuju
ć
i
š
tednji i investicijama) i tehnolo
š
koznanje (izumi, inovacije).
Krivulja transformacije
pokazuje sve kombinacije proizvodnje dva dobra (X i Y) koje neka
zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora.
 
Granična stopa transformacije
je iznos potrebnog smanjenja proizvodnje dobra Y da bi se
proizvodnja dobra X povećala za 1 odnosno: ∆ Y / ∆ X.
 
Zakon opadajućih prinosa
 
kaže da nakon nekog vremena (odreĎene točke u proizvodnji) kadase dodatne jedinice varijabilnog inputa dodaju fiksnim inputima, granični proizvod varijabilnog
inputa opada.
Tri su faze proizvodnje: Stadij proizvodnje I 
-
od ishodišta do točke gdje seizjednačavaju prosječna i granična produkti
vnost rada;
Stadij proizvodnje II 
-
od točke u kojojse izjednačavaju granična i prosječna produktivnost do točke u kojoj je granična produktivnost
 jednaka 0;
Stadij proizvodnje III 
-
od točke u kojoj je granična produktivnost jednaka 0.
Izokvanta
je krivu
lja koja spaja sve točke koje predstavljaju različite kombinacije ulaganjaproizvodnih faktora radi ostvarenja jednake količine proizvodnje. Iz definicije izokvante slijedi
supstitutivnost ulaganja proizvodnih faktora.
Na temelju proizvodne funkcije možemo
definirati
graničnu stopu tehnološke supstitucije
kao
količinu smanjenja ulaganja jednog faktora radi povećanja ulaganja drugog faktora za jedinicu.
 2.
Temeljni zakoni ponude i potražnje i tržišni mehanizam
(
o čemu ovisi ponuda i  potražnja na tržištu, ovisnost ponude i potražnje o cijeni proizvoda,
oblici krivulja ponude i 
 potražnje,
kako se ostvaruju
ravnotežna cijena i količina, kako se eliminiraju viškovi  ponude ili potražnje na tržištu, što je cjenovni plafon, a što cjenovni pod, što je elastičnost 
 ponu
de odnosno elastičnost potražnje, ovisnost ponude i potražnje za nekim dobrom o
cijeni supstituta i komplementa
)
Ponuda i potražnja na tržištu ovise
o kretanju cijene i količine dobara.
 
Pove
ć
anjem cijenesmanjuje se potra
ž
nja a raste ponuda, dok se smanjenjem cijene pove
ć
ava se potra
ž
nja a
smanjuje ponuda. Ponuda i potražnja su obrnuto proporcinalne.
Oblici krivulja ponude i 
 potražnje
dijele se na individualne krivulje potra
ž
nje/ponude i tr 
ž
i
š
ne krivulje potra
ž
nje/ponude.
Ravnotežna se cijena i količina
ost
varuju na onoj razini na kojoj su dobrovoljno nuĎena itražena količina izjednačene. Karakteristike
ravnote
ž
e ili
cijene
č
i
šć
enja tr 
ž
i
š
ta
” su da
nema
viškova na tržištu, nema manjkova na tržištu i
nema pritisaka za promjenom cijene.
Viškovi 
 ponude ili po
ražnje na tržištu
 
eliminiraju se tako da proizvoĎači smanjuju cijene. Potraživanakoličina se povećava, a ponuĎena količina se smanjuje
.
Tržište se nastavlja prilagoĎavati svedok se ne uspostavi ravnoteža.
Cjenovni plafon
tj. plafoniranje cijena je situac
ija kada državapropiše koliko maksimalno visoka može biti cijena nekog proizvoda,
primjeri u praksi: benzin,plin, najamnine stanova.
Cjenovni pod 
 
predstavlja situaciju kada država propisuje kolikominimalno nisko može biti cijena nekog proizvoda ili uslu
ge, primjer iz prakse: Vlada
 
IZBOR PITANJA I ZADATAKA ZA ISPIT
 _________________________________________________________________________________
 Život nije med 
i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...
 
;-)
3
propisuje minimalnu
plaću (osobni dohodak)
koju poslodavci mogu ispla
ć
ivati svojimzaposlenima.
Elastična ponuda
 
znači da je postotna promjena ponuĎene količine veća od postotne
promjene cijene E
S
>1 .
Elastična potražnja
 
znači da je postotna promjena potraživane količineveća od postotne promjene cijene E
D
>1.
Učinak suspstitucije
nam govori da kad cijena
proizvoda “X” raste zamijenit ćemo ga sa sličnim proizvodom koji će nam približno istozadovoljiti sve naše potrebe
- zamijeni
t ćemo ga supstitutom.
3.
Analiza ponude i ravnoteža poduzeća
(
 poduzeće, funkcija proizvodnje, kratki i dugi rok u proizvodnje, vrste proizvodniih faktora, vrste troškova i njihov opis, ograničenja u proizvodnji, granični i prosječni proizvod rada, elastič 
nost proizvodnje u odnosu na rad,
zašto nam koriste karakteristične vrijednosti koeficijenata elastičnosti, faze proizvodnje,zako opadajućih prinosa, kakav je oblik krivulja troškova, odnos produktivnosti i troškova,u kojoj točki poduzeće postiže ravnotežu tj maksimalizira dobit, što su rastući, opadajući i 
konstantni prinosi na opseg)
Poduzeće
 
 je organizacija koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći seodgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drug
ih
ekonomskih i društvenih ciljeva.
Proizvodna funkcija
 
 je ovisnost količine proizvodnje nekogproizvoda koja se uz danu razinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih
proizvodnih faktora.
Dugi rok u proizvodnji 
je razdoblje dovoljno dugo da se svi proizvodni
č
imbenici, koji sudjeluju u proizvodnji nekog proizvoda promijene - postanu varijabilni. Kratkirok je rok fiksne proizvodne opreme, dok je dugi rok zapravo rok varijabilnih proizvodnihkapaciteta.
Proizvodni faktori 
mogu biti fiksni - koji se ne mogu u kratkom vremenskomrazdoblju relativno brzo promijeniti, osim uz velike izdatke, primjerice, strojevi, oprema i sl., ivarijabilni - koji se mogu relativno lako promijeniti ili zamijeniti u kratkom vremenskomrazdoblju, primjerice, sirovine, niskokvalificirani zaposlenici i sl.
Vrste troškova:
 
1)
fiksni troškovi 
- koji se ne mogu mijenjati unutar promatranog razdoblja2)
varijabilni troškovi 
-
koji se mijenjaju s količinom proizvodnje
3)
ukupni troškovi 
-
suma varijabilnih i fiksnih troškova daje ukupne troškove
4)
 prosječni troškovi 
-
dobiju se kad ukupne troškove podijelimo s količinomproizvodnje, dakle troškovi po jedinici proizvoda
 4.1)
 prosječni varijabilni 
-
ukupni varijabilni troškovi podijeljeni količinomproizvodnje tj. varijabilni trošak po jedinici proizvoda
 4.2)
 prosječni fiksn
-
ukupni fiksni troškovi podijeljeni količinom proizvodnje tj.fiksni trošak po jedinici proizv
oda4.3)
 prosječni ukupni 
-
kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnihtroškova, to su onda i prosječni ukupni troškovi suma prosječnih fiksnih i prosječnihvarijabilnih troškova
 5)
granični troškovi 
-
dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne j
edinice proizvoda
Ograničenja u proizvodnji 
su: inputi mogu biti rijetki ili cjenovno varirati, lokacija, mogu
ć
nostiplasmana
i prijetnja nedovoljnog iskorištenja kapaciteta, raspoloživost
 
tehnologije, oprema koja osigurava optimalna proizvodnju pri najnižim troškovima, odreĎenedjelatnosti: determinirana tehnološka baza...
Granični proizvod rada
je dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice rada.
Prosječni proizvod 
rada
je ukupna proizvodnja podijeljena koli
činom proizvodnih faktora.
Elastičnost 
 
 je jačinareakcije (osjetljivost) količine proizvodnje na promjenu količine uloga jednog proizvodnogfaktora. Koeficijent elastičnosti proizvodnje u odnosu na rad iskazuje se kao kvocijentgranične proizvodnosti rada i prosječne proizvodnosti rada.
Veza grani 
č 
ne i prosje
č 
ne proizvodnosti 
 
te vrijednost koeficijenta elastičnosti s
lu
ž
i za definiranje triju faza proizvodnje.
Krivulja
 
varijabilnih troškova ima isti oblik kao i krivulja ukupnih troškova. Povećanjemproizvodnje rastu i varijabilni i ukupni troškovi.
 
Ver 
tikalna razlika izmeĎu krivulje ukupnihtroškova i varijabilnih jednaka je fiksnim troškovima.
Odnos izmeĎu produktivnosti i troškova:
 kad jedan raste, drugi opada; kad je jedan u maksimumu, drugi je u minimumu.

Activity (11)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Ella Kastullo liked this
ogiiii liked this
dsamohod liked this
Marko Novosel liked this
Marko Novosel liked this
vles09 liked this
corovics liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->